Prema podacima iz IJZ troje Novljana je izliječeno od KOVID-19, od ukupno šestoro koliko je potvrđeno da su pozitivni na koronavirus. Dva negativna rezultata rtPCR testa iz uzorka uzetih u razmaku od 24 sata, jedan su od kriterijuma ozdravljenja.
Izliječen je i jedan Tivćanin.
U Crnoj Gori je od ovog virusa oporavljeno 46 osoba: Podgorica 14, Tuzi 12, Bar sedam, Herceg Novi, Budva, Ulcinj i Andrijevica po tri, Tivat jedna osoba.
Novi broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Komun@ odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore. I ovoga puta Komun@ donosi veliki broj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore među kojima je tekst Radoice Luburića posvećen novonastaloj situaciji pod naslovom “U životu –život je najvažniji! sa sloganom #Ostani doma, čime se Komun@ priključila programu Ministarstva kulture pod nazivom
“Živimo kulturu-ostani doma”, pokazujući na taj način društvenu odgovornost i u trenutnim okolnostima.
Inače, ovaj broj Komune započinje uvodnikom, dr Edina Jašarovića dekana Fakulteta za dramske umjetnosti Univerziteta Crne Gore pod naslovom ” Čija je naša baština” koji ističe da Crna Gora, iako je dozvolila u posljednjih trideset godina izvjesnu hiperprodukciju sakralnih i religijskih objekata da je kao društvo i kao zajednica ipak uspjela da sačuva mir kao svojevrsno i najvrednije nasljeđe nekih budućih generacija ”…
U tekstu o Rovačkoj republici kao pomenu i opomeni pod naslovom “Otpor na krvavom oltaru “Slavenko Jovanović, naglašava da je “Rovačka republika “ krupni istorijski događaj savremene istorije Crne Gore.
U stalnim Komuninim rubrikama “Esej” i “Iz naše diplomatije” Ramiz Hadžibegović piše o Himni gdje napominje da “Čovjek koji ne poštuje himnu svoje države ne poštuje ni samog sebe, a Dejan Vuković ističe da Petar I Petrović Njegoš misionarski, neumorno miri zavađena crnogorska bratstva, kroti njihov violentan duh,mukotrpno trijebi krvnu osvetu…
Nenad Stevović piše o znamenitom Mađaru Jožefu Bajzi, akademiku, univerziteskom profesoru i bibliografu i jednom od iskrenih prijatelja Crne Gore, a Željko Rutović o crnogorskoj nošnji koji u tekstu pod naslovom “Duh, tijelo i odijelo” naglašava da “Nezavisno od socijalnog statusa, imetka, materijalnog položaja, Crnogorac je uvijek brinuo kako će se pojaviti “među svijet”.
Dražen Drašković u tekstu sa naslovom ”Veljko i Majo”, piše o tome kako je doktor Maksim Popović, davne 1971. injekcijom u srce spasio život Veljku Vlahoviću, a dr Čedomir Bogićević u slovu o akademiku Sretenu Peroviću kaže da je “njegova veličina u suždržanosti, a ljepota u jednostavnosti “.
U najnovijem broju Komune i nekoliko istinitih i vrijednih priča među kojima je ona o satanskim zločinima Popa Mace u Pljevljima 1944. godine iz pera doajena crnogorskog žurnalizma i publiciste Buda Simonovića pod naslovom “Krvolok sa oreolom sveca”, zatim dvije priče iz Berana. Prva Menduhe Murić o dobročinstvu Faika Hadrovića koji je rizikovao svoj život ne strijeljajući nepoznatog mladića, i druga Adema Ada Softića o poštenju i časnom postupku stomatologa Milivoja Maslovarića. Tu je i veoma zanimljiva priča Željka Milovića o Mileni Delibašić, ljepotici iz Spuža koja je daleke 1907. godine predstavljala Crnu Goru u Londonu na izložbi balkanskih država po želji knjaza Nikole.
Još jedan doajen crnogorskog novinarstva Dušan Duško Jolić piše za Komunu i to o visokom dimnjaku pljevaljske termolektrane koji odgovara visini solitera od 83 sprata u tekstu pod naslovom “Vatrostalni krojači panorama“, a Miro Marušić o ideji da se organizuje festival dobrotske čipke u Kotoru.
U ovom broju Komune i priča Magdalene Radunović o Manstirskim kompleksima Skadarskog jezera sa naslovom “Kamena gnijezda meštara i štampara”, zatim priča Stojana Stamenića o Dinamu- prvom orkestru pop muzike u poratnom Titogradu, potom priča Rasima Ćelahmetovića o čuvenom tekstopiscu Ruždiji Krupa iz Pljevalja, autoru velikog broja tekstova pjesama među kojima su “Mostovi na Morači”, “Svi Pljevaljski tamburaši”…Tu je i podsjećanje Minje Bojanića na 55 godina uspješnog bavljenja pjevanjem izvornih pjesama Branke Šćepanović-Dive crnogorske etno muzike i priče o pola vijeka postojanja Unireksa i školskom ljetopisu “Svitanja”.
U novoj Komuni i priča čuvenog crnogorskog šahovskog velemajstora Božidara Bonje Ivanovića o nenadmašnom svjetskom šahisti i tragičaru Robertu Bobiju Fišeru za koga je naš velemajstor zatražio posthumnu rehabilitaciju od američkog predsjednika Donalda Trampa, kao i tekst Dragana Bobija Perovića o Mirsadi Ganić, nekadašnjoj džudiskinji i članici sjajne generacije rukometašica Budućnosti pod naslovom “Trofejna na dva fronta”.
Tu su i tekst Rijalde Ramusović sa promocija najnovijeg Komuninog izdavačkog poduhvata knjige ”Ne daju mi oči da šutim“ održanih u Sarajevu, Goraždu i Podgorici i prikaz te knjige autora Šemsudina Gegića koji je napisao dr Draško Došljak
I ovaj broj Komune potpisuju direktor mr Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
OSV “REMAS” je napadnut i na njega su se ukrcali naoružani gusari 9. aprila oko 22:30 LT u Meksičkom zaljevu, oko 70 nm sjeverno od luke Dos Bocas, u Meksiku. Gusari su ispalili nekoliko hitaca i kao taoce uzeli nekoliko članova posade, uključujući oficire.
Opljačkali su brod, uzevši sa sobom sve dragocjenosti, uključujući i brodsku opremu. Taoci su uzeti kao ljudski štit tijekom napada kako bi savladali posadu, te nisu oteti. Svih 30 članova posade su sigurni i neozlijeđeni.
Rumunjski članovi posade kasnije su na Youtube-u objavili video na kojem su snimljeni gusari kako prijete posadi.
Ovo je treći napad na “REMAS”. U novembru 2019. tokom nasilnog napada dva su člana posade ozlijeđeni.
“REMAS” je ponovno napadnut 4. travnja ove godine, kada se brod s 8 naoružanih gusara približio, ali se napadači nisu mogli ukrcati, zahvaljujući manevriranju broda.
Kao rezultat pregovora između Ministarstva turizma i Poreske uprave Hrvatske, a na inicijativu Zajednice obiteljskog turizma HGK, Poreska uprava Hrvatske donela je odluku o otpisu plaćanja turističke takse za drugo tromesečje, bez obaveze podnošenja posebnog zahteva, prenosi poslovni portal eKapija.
Naime, svima koji iznajmljuju smeštaj Poreska uprava Hrvatske, bez obaveze podnošenja posebnog zahteva, otpisuje obavezu poreza koja se odnosi na drugo tromesečje, odnosno koju bi bili dužni da plate do kraja drugog tromesečja tj. do 30. juna 2020. godine, objavila je Poreska uprava Hrvatske.
Na terenu je, kako se navodi, nastao problem kod predaje zahteva za prvo tromesečje od strane pružaoca usluge smeštaja, budući da se čekalo s uplatama radi donošenja odluke o odlaganju ili otpisu poreza, a imali su rok od nekoliko dana za podnošenje zahteva.
Tako veliki broj nije bio u mogućnosti da digitalnim putem preda zahtev, s obzirom da je reč o velikom broju penzionera, te je donesena odluka da se automatski bez obaveze podnošenja posebnog zahteva, otpisuje obaveza poreza.
Osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i na porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu oslobađaju se u 2020. godini plaćanja pola iznosa godišnjeg paušalnog iznosa turističke takse koju bi bili obavezni da plate za glavni krevet i smeštajnu jedinicu.
Takođe, za celu 2020. godinu te osobe se oslobađaju plaćanja turističke takse za pomoćne krevete.
Američki predsjednik Donald Trump u utorak je objavio kako će SAD privremeno prestati finansirati Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) zbog njezinog “lošeg upravljanja” epidemijom koronavirusa.
Istaknuo je i kako je blizu dovršetka plana za zaustavljanje koronavirusa i ponovno otvaranje izmučene američke ekonomije u nekim dijelovima zemlje koji bi vjerojatno trebali biti spremni prije 1. maja.
Trump je prije sedam dana zaprijetio Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, a sada je otišao i korak dalje.
“Danas sam naredio obustavu financiranja Svjetske zdravstvene organizacije dok se provodi studija koja će ispitati ulogu WHO-a u pogrešnom upravljanju i prikrivanju širenja koronavirusa”, rekao je na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.
Američki predsjednik je kazao kako WHO nije ispunila svoju osnovnu dužnost i da za to mora odgovarati.
“Da je WHO obavio svoj posao i poslao medicinske stručnjake u Kinu kako bi objektivno proučili situaciju na terenu, epidemija je mogla biti zadržana u njezinom izvoru s vrlo malo preminulih,” dodao je.
Već danima Trumpova administracija oštro kritizira stav ženevske agencije UN-a, posebno stajališta koja Washington smatra previše povoljnim za Peking.
Washington se posebno žali što su američke mjere zaštite u krizi, poput postupnog zatvaranja granica, naišle na snažni otpor WHO-a, koji je “nastavio pozdravljati kineske čelnike zbog njihove spremnosti na dijeljenje informacija”.
Američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo rekao je u utorak da Sjedinjene Države žele “radikalno promijeniti” način rada organizacije.
“U prošlosti je WHO napravio dobar posao. Nažalost, ovaj put nije dao sve od sebe i moramo se potruditi da potaknemo radikalnu promjenu”, rekao je.
Govoreći o ponovnom pokretanju američkog gospodarstva, Trump je kazao kako je blizu dovršetka plana o pokretanju gospodarskih aktivnosti, dodavši kako bi neke savezne države mogle biti spremne i prije 1. svibnja na temelju niske stope zaraze.
Trump želi pokrenuti ekonomiju što je prije moguće, nakon što je uslijed zaraze koronavirusom umrlo 22.000 Amerikanaca, a nekoliko milijuna je ostalo bez posla
Poručio je kako će “ovlastiti” guvernere, unatoč sumnjama nekih stručnjaka da predsjednik ima takve ovlasti, provoditi planove u svojim državama u odgovarajuće vrijeme. Rekao je da će razgovarati sa svih 50 guvernera o planu, vjerojatno u četvrtak video konferencijom.
Trumpova radna skupina za koronavirus preporučila je ljudima širom zemlje da se pridržavaju strogih smjernica socijalne distancije do kraja travnja. Otvaranje nekih država prije toga bilo bi u suprotnosti sa smjernicama u njihovom trenutnom obliku.
“Mislimo da će se neki guverneri naći u stvarno dobroj situaciji da otvore gospodarske aktivnosti prije kraja travnja,” rekao je Trump. “Drugi će trebati duže razdoblje.”
Trump je u početku rekao da se nada ponovnom otvaranju gospodarstva do sredine travnja, ali sve veći broj zaraza prisilili su ga da produži savezne smjernice do kraja travnja. Neki medicinski stručnjaci postavljaju pitanje hoće li zemlja biti spremna do tada.
Trump je rekao da neće pritiskati savezne države na ponovno gospodarsko otvaranje, te je poručio da će svaka država imati svoj pojedinačni datum za pokretanje procesa.
“Ako nismo zadovoljni nekom državom, dat ćemo im do znanja da smo nezadovoljni”, rekao je Trump, dodavši da će poduzeti mjere ako se zdravstveni podaci promijene.
Trump je rekao da bi države trebale koristiti bilo koji režim testiranja kako bi testiranja postala brojnija, predloživši i testiranje koronavirusa na državnim granicama, ali nije ponudio detalje o tome kako će to funkcionirati.
Trump se bori protiv optužbi da je sporo odgovorio na pandemiju, a podrška javnosti koju je imao u vođenju krize je pala.
Sjedinjene Države imaju najveći broj zaraženih i preminulih od posljedica koronavirusa. Prema najnovijim podacima SAD ima više od 611.000 oboljelih i 25.924 preminulih.
Od jučerašnjeg presjeka u 17 sati pa jutros do 8 sati, laboratorije Instituta su završile analizu 158 uzorka među kojima je otkriveno pet novih slučajeva infekcije novim korona virusom.
“Radi se o pacijentima iz Ulcinja (3), Podgorice (1) i Plava (1). Osim pacijenta iz Plava koji je hospitalizovan u Beranama, svi ostali pacijenti su kontakt ranije poznatih pacijenata”, saopštio je IJZ.
U Crnoj Gori su od početka dešavanja, od #COVID19 oboljele 288 osobe.
Slučajevi po opštinama su: Podgorica: 153; Tuzi: 36; Nikšić: 32; Bar: 23; Ulcinj: 14; Andrijevica: 7; Bijelo Polje: 6; Herceg Novi: 6; Budva: 4; Danilovgrad: 3; Tivat: 3; Plav: 1
Prije 41 godine 15. aprila 1979. godine, područje crnogorskog primorja pogodio je snažan zemljotres. Da se prisjetimo, neponovilo se…
Zemljotres 15. aprila 1979. godine u 7 sati 19m sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.
Epicentar zemljotresa je bio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale.
Zemljotres je ugasio mnoge živote, mnogima promjenio život, ostali su bez domova, promjenio izgled obale…
U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.
Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva, pojavila su se klizišta i odroni.
Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 – 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.
Tada je iskazana ogromna solidarnost svih građana SFRJ, kao i međunarodne zajednice. kroz pomoć koju je Crna Gora dobila.
“Mi smo razgovarali sa stručnjacima, oni to podržavaju, zato što oni hoće žive ljude”, rekao je Vučić 14. aprila u Dnevniku Radio-televizije Srbije (RTS).
Podsetimo, prethodnog vikenda policijski čas je trajao 60 sati, od petka u 17h do ponedeljka u 5 h ujutro.
O stavu SPC
Na pitanje kako komentariše stav patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irineja, koji je u Uskršnjoj poslanici rekao da je neophodno podržati napore nadležnih na zaštiti od korona virusa, ali i “moliti se Bogu i redovno i aktivno učestvovati u liturgiji”, Vučić kaže da će on kao predsednik podržati lekare i život.
“Ja sam razgovarao sa patrijarhom u subotu, imali smo drugačiji dogovor. Šta god da kažm biću raspet od dela javnosti. Pokušaću još sutra da razgovaram i sa patrijarhom i sa ljudima iz Sinoda SPC, ali nemojte da imate nikakvu sumnju da ću podržati lekare i život. Ne pada nam na pamet da hapsimo vladike i sveštenstvo, ali ja ne razumem to”, rekao je Vučić.
On je dodao da se “uzda” u patrijarha.
“Klečaću pred njim i moliću ga da razume ovo što tražimo kao država. Ne zato što smo bahati i osioni, nego zato što želimo da pobedi život. Ako naše molbe ne urode plodom, obavestićemo vas o merama koje smo preduzeli”, rekao je Vučić.
Mjere ograničenog kretanja za penzionere
Vučić je najavio da će pokušati da od sledeće nedelje uvedu mogućnost za penzinere da izađu u šetnju od osam sati tokom tri dana.
“To mora da bude tokom policijskog sata. Ne sme da bude u sat ili dva, da ne bi bili u gužvi. Zato moramo da odvojimo komad od osam sati tri dana nedeljno. To mora da bude u okviru policijskog sata, ne smeju da budu u kontaktu sa drugima, sa mlađima ili sa decom koji zarazu mogu da im prenesu. Svako bi trebalo da ima maksimalno pola sata i do 300 metara udaljenosti od svoje kuće”, rekao je Vučić.
Predsednik Srbije je kazao da je Požarevac postao novo žarište korona virusa i dodao da je najteže stanje na jugu, jugoistoku i istoku Srbije.
On je naveo da je prvog dana posle otvaranja nove zgrade Kliničkog centra u Nišu u nju primljeno 100 pacijenata i dodao da “kada bude došlo 600 pacijenata, nema više bolnica u Nišu”.
Prema njegovim rečima, u Beogradu se traži otvaranje devete i desete privremene bolnice za lečenje inficiranihtim virusom.
“U Beogradu više nemamo bolnica. Od sutra ili prekosutra ćemo otvoriti Ortopedsku kliniku”, rekao je Vučić.
Razgovor sa Sijem
On je rekao da je u utorak telefonom razgovarao sa kineskim predsednikom Sijem Đipingom, kojeg je “molio da nam dozvole da kupimo još medicinskih aparata”.
“Ne zato što nam u ovom trenutku to nedostaje, već da bismo imali ako krene najgore. Dobio sam uveravanja kineskog predsednika da će moju molbu razmotriti”, kazao je Vučić.
U Srbiji je do utorka 14. aprila u 15 sati od posledica zaraze korona virusom preminulo još devet osoba, čime se ukupan broj umrlih popeo na 94.
Registrovano je 411 pozitivnih slučajeva, pa je ukupno zaraženih sada 4.465, saopštili su epidemiolozi na konferenciji za novinare u Palati Srbija.
Četvrtim kontigentom pomoći, koji će biti dijeljen u drugoj polovini sedmice, biće obuhvaćene i kategorije stanovništva koje su, usljed epidemiološke situacije dospjele u stanje socijalne potrebe, a kojima će pomoć biti podijeljena uz konsultovanje predstavnika mjesnih zajednica.
To je zaključeno na sastanku Tima za socijalnu zaštitu Opštine Tivat kojim predsjedava predsjednik dr Siniša Kusovac a čine ga predstavnici Centra za socijalni rad, OO Crvenog krsta, Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja i Službe zaštite i spašavanja.
„Do sada je podijeljeno 347 higijensko-sanitarnih i paketa sa namirnicima uključujući i 116 paketa za RE populaciju koji su stigli kao donacija romskih NVO upravo sa ciljem da budu podijeljeni stanovništvu ove populacije“, rekao je sekretar OO Crveni krst Duško Božović.
Na sastanku je ocijenjeno da konstantno pristiže pomoć privrede i preduzeća, a među donacijama koje su nedavno uplaćene najznačajnija je finansijska podrška DOO Parking servis Tivat.
„Pojedinci i nevladine organizacije su takođe donatori i zahvaljujemo im na tome“ – rekao je Božović. Finansijsku donaciju je uputio i proslavljeni tivatski vaterpolista Vjekoslav Pasković.
Češka vlada u utorak je najavila plan postepenog otvaranja trgovina i restorana u idućih sedam tjedana kako bi probudila gospodarstvo koje je zaustavila pandemija koronavirusa.
Manji dućani će se otvoriti 20. aprila, veće trgovine 11. maja, a restorani i trgovački centri 8. juna, objavila je vlada.
No ministar zdravstva Adam Vojtech upozorio je da plan ovisi o poštivanju higijenskih mjera te da je uvjetovan i brzinom širenja koronavirusa.
Češka je sa svojih 10,7 milijuna stanovnika bila među prvim europskim državama u proglašenju izvanrednog stanja u martuu.
Službeni Prag uveo je neke od najstrožih mjera restrikcija javnog života još dok je bilo manje od 200 zaraženih.
Do utorka je u Češkoj zaraženo 6,1 hiljada ljudi, sa 161 preminulih.
Restrikcije su smanjile broj novih slučajeva na manje od 300 zadnjih deset dana, a broj hospitalizacija još nije nadišao kapacitete zdravstvenog sustava.
Planom češke vlade predviđeno je i ponovno otvaranje škola, većinom za ispite, dok tradicionalno školovanje neće krenuti prije početka nove akademske godine u rujnu.
© BokaNews, 2021
