Centar za žensko i mirovno obrazovanje Kotor (Anima) i dalje stoji pri stavu da kandidatkinja za ministarsku prosvjete, nauke, kultutre i sporta Vesna Bratić je neprihvatljivo i neadekvatno rješenje, te očekuju od mandatara Zdravka Krivokapića da “prestane ignorisati ovaj i slične utemeljene kritike javnosti ukoliko želi da demonstrira drugačiju demokratsku praksu od svojih prethodnika”.
– Takođe, zbog učestalog nerazumijevanja i zloupotrebe ovog našeg obraćanja, od strane dijela crnogorske javnosti, cijenimo važnim naglasiti i da najoštrije osuđujemo napade na kandidatkinju Bratić po društvenim mrežama koji se odnose na njen lični život. Izrugivanje i posramljivanje kojem je izložena nema, niti može imati, bilo kakvo opravdanje i predstavlja brutalni mizogini napad na ličnost Bratić čija je jedina namjera da povrijedi, uvrijedi i ponizi – navode iz Anime.
Iz te nevladine organizacije ističu da takvi napadi ukazuju na “izuzetno visok stepen mizoginije kojem su često izložene žene u javnoj sferi”.
– Ulaskom u javnu sferu žena u Crnoj Gori može da očekuje ovu vrstu nasilja, odnosno da bude izložena nemilosrdnim, seksističkim, primitivnim napadima koji targetiraju njen privatni život. Na žalost, takvi napadi kojima je sama Bratić izložena surovo demantuju njene stavove o položaju žene u crnogorskom društvu i podsjećaju da je jedini način da se ova neprihvatljiva praksa iskorijeni upravo obrazovanje o ljudskim pravima i osnovama feminističke teorije, kao i dosljedna primjena obavezujućih politika rodne ravnopravnosti i antidiskriminacionih zakona – navodi se u saopštenju Anime, koje podržava još deset nevladinih organizacija (Crnogorski ženski lobi Podgorica, Centar za ženska prava Podgorica, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Sigurna ženska kuća Podgorica, Prima Podgorica, SOS Nikšić, Liga glasača Nikšić, Bona fide Pljevlja, SPEKTRA Podgorica, Udruženje LGBT žena Stana)
Oni ističu da ostaju “čvrsto pri tome da stavovi koje je Bratić iskazala, a koji su bili predmet našeg prethodnog reagovanja, ne samo da ne doprinose smanjenju mizoginije u Crnoj Gori, nego je ojačavaju”.
– Da budemo jasne – obrazovanje o rodnoj ravnopravnosti, ženske studije i seksualno vaspitanje u školama smatramo nužnim uslovom oslobađanja društva od mizoginije. Ukoliko se ovo ne desi nastaviće se praksa proganjanjanja svake žene koja želi da se javno angažuje targetiranjem, zloupotrebom i posramljivanjem njenog privatnog života i ličnih opredjeljenja a protiv toga se dosljedno decenijama borimo – zaključuje se u saopštenju.
„TransformaTivat“ je naziv novog projekta Turističke organizacije najmanjeg bokeljskog grada, a koji je damnas i zvanično predstavljen otvaranjem izložbe umjetničkih slika napravljenih na djelovima javne infrastrukture na gradskoj rivi i šetalištu Pine u Tivtu
„TransformaTivat“ je priređen u sklopu manifestacije „Novembarski dani“ koja se održava u čast 21.novembra – Dana Opštine Tivat. Ovaj projekat koji je ideja tivatske Turističke organizacije, akcenat je stavio na lokalnu zajednicu i poboljšanje vizuelne estetike u susjedstvu. Primarni cilj projekta je donijeti umjetnost na neočekivanim mjestima, gdje radovi umjetnika mogu unijeti radost u svakodnevnom životu ljudi. Tako su proteklih dana od od strane lokalnih umjetnika, oslikani ormarići za struju koji se nalaze na potezu od rive Pine do gradske lučice Kalimanj, pa su ti djelovi lokalne javne infrastrukture osim primarne, dobili i drugu namjenu – da uljepšaju grad i poboljšaju urbani pejzaž Tivta.
TransformaTivat
“Željeli smo da uradimo nešto što nema samo jednokratni karakter, a ujedno nam pomaže i u prostupanju međunarodnoj selekciji projekta “Green Destunations” (Zelene destinacije). Stoga smo se odlučili da u saradnji sa likovnim umjetnicima iz Tivta, oslikamo i uljepšamo ormariće za struju koji se nalaze na najudarnijem dijelu gradskog šetališta na potezu od hotela “Pine” do lučice Kalimanj. Zahvaljujem se umjetnicina koji su podržali ovu našu inicijativu i volonterski se uključili u nju da oslikaju ormariće: Jani Farkaš, Zoranu Kruti, Vladimiru Jovićeviću, Tanji Nikolić, Ivi Čelanović i Hani Mirkov. Do sada je oslikano pet ormarića, a uskoro će i Hana Mirkov to uraditi sa šestim ormarićem”- kazala je direktorica TO Tivat Danica Banjević naglašavajući da su na taj način željeli ne samo uljepšati grad, nego i napraviti svojevrsnu malu novu turističku atrakciju u samom centru Tivta.
U sklopu projekta “TransfiormaTivat”, TO je publikovala i poseban info-letak u kojem se nalaze svi podaci o oslikanim djelima sa biografijama umjetnika koji su ih napravili, a to je sve prezentirano i na internet portalu TO Tivat. Uskoro će sav taj materijal biti preveden i postavljen i na engleskom jeziku.
TransformaTivat – direktorica TO Tivat D. Banjević
“Svi ovi radovi predstavljaju i jedna vid društvenog aktivizma i svi su vođeni jednom univerzalnom idejom – da mi nismo sami na ovom svijetu, da svi mi svojim akcijama možemo da utičemo na životnu sredinu, na naš ekosistem, na zaštitu planete Zemlje i da kvalitet našeg života zavisi od očuvanosti ekosistema, te da smo putem mora i bića koja žive u njemu, a koja su osnovni motiv ovih umjetničkih djala, povezani sa čitavim svijetom.”- istakla je Banjević. Objasnila je da je motive i temu “Biča iz mora” predložila Jana Farkaš što su svi ostali umjetnici prihvatili, a TO je nabavila sav materijal potreban za oslikavanje ormarića. Banjević je izrazila nadu da će slike napravljene akrilnim bojama potrajati i da će odoljeti kako atmosferskim uticajima, tako i jednom broju građana koji se inače, nesavjesno odnose prema javnoj infrastrukturi i mobilijaru.
TransformaTivat
Kako naglašavaju iz TO, “TransformaTivat” tura je vizuelni izlet putem kojeg stanovnici Tivta i gosti mogu istražiti uljepšane elektrenergetske kutije, koje se danas smatraju mini djelima javne umjetnosti. Ova tura je savršena za porodične aktivnosti, bicikliste i sve one koji uživaju u muralima, javnoj i uličnoj umjetnosti.
O djelima umjetnika…
1.Vladimir Jovićević – “Sealife painting”
Prepoznatljiv realistični pristup ni ovoga puta nije izostao sa djela slikara Vladimira Jovićevića, koji je sada interpretiran motivima riba grabljivica. Cirkularna forma rada vidljiva je njegovim sagledavanjem sa svih strana kutije za električno napajanje, čime se stvara utisak prirodnog kretanja kompozicije. Ljepotom kolorostičkog volumena rad dobija na punoći i živosti, i postaje gotovo stvaran. Ovim djelom, Vladimir nam ukazuje da u skladnom i uravnoteženom funkcionisanju planete učestvuju sva živa bića. Iako su grabljivice na samom vrhu lanca ishrane, njihovo nestajanje negativno bi uticalo na čitav podvodni ekosistem, a samim tim i na kvalitet čovjekovog života.
2. Tanja Nikolić – “Morska harmonija”
Tanja Nikolić nas kroz motive kornjače i meduze, koji su česti posjetioci našeg zaliva, podsjeća na njihovu ugroženost, ali i krucijalnu važnost za čitav ekosistem i morski svijet. Slikarski senzualizam umjetnica u ovom radu zasniva na izražajnim motivima koji levitiraju na plavoj pozadini. Beztežinsko stanje je gotovo opiljivo, i njime nas upućuje da samo čulom vida ne možemo narušiti tu harmoniju. U ovome jeste i bit Tanjinog rada: gledati, ne dodirivati.
3. Jana Farkaš – “Bića iz mora”
Rad Jane Farkaš svojevrstan je omaž svim nevjerovatnim stvorenjima sa kojima dijelimo planetu, naročito onima koja nas, putem vodene mase, povezuju sa cijelim svijetom. Kako i sama kaže, njena kompozicija je široka, duboka i planetarna. Duboko plavetnilo istaknuto je elegantnom vibracijom tamnih tonova koji nenametljivo umiruju čitavu kompoziciju, dok biće iz morskih dubina nesmetano zauzima fokusnu tačku. Individualnom poetikom i senzibilitetom, Jana nas ovim radom opominje da saosjećanje i empatija ne trebaju da predstavlju napor, već potrebu.
4. Iva Gopčević Čelanović – “Udahni”
Djelo Ive Čelanović pod nazivom “Udahni” metaforična je poruka čovjeku da stane, udahne, i osvrne se na ljepotu življenja. Dio je ciklusa slika “Save oceans life” koji je nastao kao potreba da se skrene pažnja na predivna stvorenja koja žive pod morem i njime nas, jedinstvenim likovnim vokabularom, kroz motiv kornjače, napominje na međusobnu uslovljenost čovjeka i prirode. Kako i sama navodi, kvalitet života ljudi zavisi od očuvanosti morskog ekosistema koji već sada posustaje pod težinom čovjekove neodgovornosti.
5. Zoran Kruta – “Priča sa morskog dna”
Ovim radom Zoran Kruta nastavlja svoj umjetnički opus pod nazivom “Priča sa morskog dna”, na kojem već neko vrijeme intenzivno radi. Njegovo istraživanje morskog svijeta preko formi crteža i slike, odraz su ličnog traganja za onim skrivenim i nesvjesnim, a u ovom djelu umjetnik mu daje oblik trodimenzionalne slikarske projekcije. Melodičnost i živost kompozicija ogledaju se u prikazu ribe, čije se kretanje može sagledati sa svih strana kutije za struju. Nezavistan, harmoničan i jedinstven likovni izraz ni ovoga puta nisu izostali sa umjetnikovog rada. Pored ljepote kolorita i prefinjenosti izraza, uočavamo i jaku simboliku u prikazu udice koja nas podsjeća na sva iskušenja koja su prisutna u životu svih živih bića, i navodi nas da se zapitamo koliko smo, i jesmo li, različiti od ostalih živih bića na ovoj planeti.
6. Hana Mirkov – “Šarena hoba”
Ovo djelo će biti oslikano naknadno. Hana Mirkov odlučila se za motiv hobotnice. Svojim radom ona želi da skrene pažnju na izuzetnu inteligenciju koja je glavna odlika ovih morskih bića, ali i na njihovu mogućnost prerušavanja, pa djeluje kao da svoju kožu koriste za pravljenje trodimenzionalnih slika objekata u morskoj okolini. Zbog toga, kako sama kaže, namjerava da strujni ormarić zakamflira ovim inteligentnim predatorom koji će svoje pipke raširiti oko cijele kutije. Poznavajući Hanin dosadašnji rad, nema sumnje da će ovo biti savršeno izvedena kompozicija, bogatog kolorita i prepoznatljivog likovnog jezika.
BERLIN – Situacija s pandemijom koronavirusa u Njemačkoj još je uvijek vrlo ozbiljna iako novi slučajevi zaraze ne rastu velikom brzinom, kazala je u utorak njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je to izjavila nakon što je na sastanku s premijerima saveznih država u ponedjeljak odluka o daljnjem pooštravanju mjera odgođena za 25. novembra. Merkel je kazala da bi više voljela da je na jučerašnjem sastanku savezne vlade s pokrajinskim čelnicima postignuta suglasnost oko strožih mjera, istaknuvši da je vrlo zabrinuta nekontroliranim širenjem virusa na nekim mjestima u zemlji, uključujući Berlin.
HELSINKI – Dok mnoge države teško upravljaju drugim valom koronavirusa Finska je uspjela zaustaviti rast novozaraženih, potpomognuta činjenicom da Fincima fizičko distanciranje dolazi prirodno. Iako Finska ima dobar rezultat u borbi protiv virusa i radi svoje lokacije i gustoće naseljenosti, ulogu igra i to što većina Finaca cijeni privatan prostor i samoću. Finska je u nedjelju na razini dva tjedna imala 54,2 slučaja zaraze na 100 tisuća stanovnika. Europa prosječno ima 576, a najgore pogođen Luksemburg 1302,8 slučajeva na 100 tisuća ljudi, pokazuju podaci Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti. Hrvatska stoji na 802,5.
LJUBLJANA – U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 1388 novih zaraza koronavirusom, a umrlo je još 45 oboljelih od posljedica Covida-19, najviše u jednom danu do sada, objavila je u utorak slovenska vlada. Obavljeno je 5326 testova, uz 26,06 posto pozitivnih rezultata, što je manje nego prethodni dan, kada je potvrđena 501 nova infekcija, uz udio zaraženih među testiranima od skoro 28 posto, te kad je bilo 34 preminulih. U bolnicama je trenutno 1275 oboljelih, što je 24 više nego jučer, od čega je 209 teže oboljelih na intenzivnoj njezi, objavilo je ministarstvo zdravstva u utorak.
BEČ – Austrija je smatrana uzorom tijekom prvog vala pandemije koronavirusa, ali se u utorak ponovno zatvara a njezina vlada suočava s kritikama medija, stručnjaka i oporbe zbog nedostatka reakcije na širenje zaraze. Mediji, stručnjaci i oporbeni političari izmjenjuju se u svojim osudama konzervativno-zelene koalicijske vlade kancelara Sebastiana Kurza zbog njegova nošenja s drugim valom pandemije. “Manjak predviđanja” i “neodgovorno ponašanje” samo su neke od kritika usmjerenih prema administraciji otkad je u subotu najavljeno novo zatvaranje.
U toku je sanacija puta koji spaja sela Mojdež i Mokrine. Na dionici od zaseoka Porobići do Kosića počeli su radovi na ravnanju i nasipanju terena. Uslijediće i betoniranje najoštećenih djelova u dužini od 600 metara, sabijanje tampona na manje oštećenim dionicama, kao i izrada kišnih kanala.
Izvođenjem pomenutih radova ponovo će biti prohodan put koji je godinama u toliko oštećenom stanju da je saobraćaj putničkih automobila bio praktično onemogućen.
Sanacijom ovog lokalnog puta grad dobija direktnu kolsku vezu između Mojdeža i Mokrina, pa će se od jednog do drugog sela stizati za desetak minuta, a ne preko pola sata koliko je sada u prosjeku potrebno.
Uređenje dionice Kosići-Porobići naslanja se na više do sada realizovanih projekata sanacije lokalne putne mreže koji za zajednički cilj imaju saobraćajno povezivanje i približavanje Sutorine i Mokrina. Na ovaj način omogućuje se brža i bezbjednija komunikacija između dva dijela grada, lakše funkcionisanje mještana sela i zaseoka, te značajno unaprijeđuju uslovi za brzo reagovanje u slučaju požara u ovom dijelu opštine.
Projekat realizuje Opština Herceg Novi, prema predlogu mjera za sanaciju koji je dala Agencija za izgradnju i razvoj grada. Radove vrijedne oko 45 hiljada eura finansira Uprava javnih radova, u skladu sa ugovorom sklopljenim sa lokalnom upravom, a od sredstava koja su u ovoj godini opredijeljena u okviru programa izgradnje lokalne infrastrukture na teritoriji Herceg Novog. Izvođač radova je kompanija „Inicijal projekt“, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač, a ugovorom predviđeni rok za završetak posla je 25 dana.
Što nas očekuje na granicama? Kako ispuniti digitalnu prijavu ulaska u Njemačku? I zašto po dolasku iz manje rizične Istre u rizičniji Bonn moramo u karantenu? To su neka od pitanja putnika na relaciji Ližnjan – Bonn.
Svaki put kada u ovo korona-doba moramo putovati na relaciji Njemačka – Hrvatska i obratno, imamo dojam da krećemo na put u nepoznato. Jer pravila koja vrijede po dolasku u Hrvatsku obično više ne vrijede na odlasku. Sada smo, kao iskusni korona-putnici, već znali da ćemo bez problema prijeći granice, samo je još bilo pitanje što nas ondje čeka: dugačke kolone i kontrole ili možda ispunjavanje formulara kao prošli put? I što je s karantenom?
Na kraju su (skoro) sve bojazni bile neopravdane. Dionicu Ližnjan – Bonn prošli smo u rekordnom vremenu; ceste su u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i Austriji bile gotovo potpuno prazne. Samo tu i tamo pokoje vozilo. Jedino je na njemačkim autocestama te nedjelje (15.11.) popodne i navečer promet bio skoro kao u „prijekoronsko” doba.
Zanimljivo je da po dolasku u Hrvatsku nismo morali u karantenu, mada smo došli iz rizičnog područja grada Bonna (145 novozaraženih na 100.000 stanovnika u zadnjih sedam dana). Naravno, već u vlastitom interesu i u Istri smo se pridržavali osnovnih pravila i izbjegavali nepotrebne kontakte i druženja.
Ali po povratku iz te manje rizične Istre, gdje smo stanovali na rubu sela, na području s kućama za odmor na kojem u ovo doba godine ni inače nema baš puno ljudi –u Bonnu moramo u karantenu. No propis je propis. Ne mora se shvatiti njegov smisao, nego ga se treba pridržavati.
Prije našeg odlaska iz Njemačke ondje je još vrijedilo pravilo da povratnici na granici moraju pokazati negativan test na koronu ne stariji od 48 sati ili se testirati po dolasku kući. A ako se ne testiraju, ostaju 14 dana u karanteni.
No tijekom našeg boravka u Istri uvedeno je novo pravilo. Povratnici u Njemačku moraju ostati 10 dana u karanteni koju mogu skratiti ako se testiraju petog dana nakon povratka. I naravno, test bude negativan. Svaki putnik u Njemačku mora prijaviti svoj ulazak u zemlju već uoči puta, putem interneta.
Zato smo dan ranije uredno ispunili digitalnu prijavu ulaska u Njemačku (https://www.einreiseanmeldung.de). Ta je obveza na snazi od 8. studenoga i omogućava kontrolu povratnika iz rizičnih područja koji moraju u karantenu. Postupak je jednostavan, a obrazac je dostupan i na hrvatskom i na srpskom jeziku. Spremili smo potvrdu o prijavi na naša oba mobitela – za svaki slučaj, da se nađe.
A onda na njemačkoj granici – ništa. Mi smo bili jedini koji su se u tom trenutku našli na graničnom prijelazu. Naoružani policajci nas nisu zaustavili nego su samo mahnuli da prođemo. Bez ijednog pitanja o digitalnoj prijavi ulaska u zemlju. Ista je situacija bila i na svim ostalim granicama. Slovenski policajci su samo prekontrolirali osobne iskaznice kao što to i inače čine pri ulasku u Šengenski prostor.
Kad smo planirali naš dolazak koji je bio nužan radi obavljanja nekih neodgodivih poslova, Istra je još bila jedina „zelena mrlja” na karti Europe. Naime, tada jedino u Istarskoj županiji brojke novozaraženih koronavirusom nisu bile zabrinjavajuće ili čak alarmantne. Ali kao što znamo, u međuvremenu se i to promijenilo.
Moje putovanje automobilom iz Bonna u Ližnjan prije dva tjedna proteklo je bez ikakvih problema, tada je i noćenje u Austriji još bilo moguće. Ali ne dugo: u subotu (31.10.), na dan mog dolaska u hotel, Vlada u Beču je objavila zatvaranje svih prenoćišta i gastronomije od ponedjeljka. Praktički sam bila posljednja gošća prije zatvaranja.
Moj suprug je iz Bonna u Istru došao nakon mene, zrakoplovom. Strah od zaraze jedino je imao u prepunom vlaku na relaciji Bonn-Frankfurt i u dupke punom zrakoplovu za Zagreb. Putnici su nosili zaštitne maske, ali o nekom držanju razmaka nije moglo biti ni govora. No zato se u autobusu iz Zagreba za Pulu pazilo na pripisano odstojanje između putnika.
Sada smo kod kuće. I dakle imamo izbor: 10 dana u karanteni ili testiranje peti dan nakon povratka u Njemačku. Odlučili smo se za drugu varijantu. Nakon nekoliko telefonskih poziva, dobili smo termin za testiranje kod jednog liječnika opće prakse u blizini. Svi liječnici ne rade testove, nego samo oni koji se nalaze na popisu dostupnom na internetu (za područje pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija: https://coronavirus.nrw), kao i posebni centri za testiranje. Rezultat ćemo navodno dobiti dan kasnije.
Mi smo prilično sigurni da će test biti negativan. Jer u rizičnoj Istri, po našem mišljenju, za nas je postojala daleko manja opasnost od zaraze nego u rizičnom gradu Bonnu.
A što se tiče mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, tko zna što nas čeka kada se idući put otputimo prema Hrvatskoj.
Pomorski saobraćaj DOO i u narednom periodu obavljaće trajektni prevoz na liniji Lepetane-Kamenari 24 sata, ali u redukovanoj frekvenciji, s obzirom na posljednje mjere koje je donijelo NKT, saopštili su iz ove kompanije.
Naime, polasci iz Kamenara i Lepetana biće neprekidno, na svakih 20 minuta od 06:00-21:00. Od 21:00- 06:00 u funkciji će stalno biti jedan trajekt-polasci iz Kamenara biće na svaki sat računajući od punog sata ( 21:00, 22:00, 23:00 …), a polasci iz Lepetana na svaki sat računajući od pola sata (21:30, 22:30, 23:30 …) .
-Uz nadu da ćemo što prije prevazići ovu pošast koja nas je sve zajedno snašla, svim građanima i poslovnim partnerima želimo da prije svega sačuvaju zdravlje-poručili su iz Pomorskog saobraćaja DOO.
Broj ljudi zaraženih novom vrstom koronavirusa u svijetu premašio je 55,3 miliona, javlja Anadolu Agency (AA).
Portal “Worldometer” objavljuje ažurirani pregled globalne epidemiološke slike od početka pandemije COVID-19, a prema najnovijim podacima, broj slučajeva zaraze u svijetu povećao se na 55.349.954.
Do sada je u svijetu umrlo 1.332.328 osoba od zaraze koronavirusom, dok se oporavila 38.493.826 osoba. Broj aktivnih slučajeva trenutno je 15.523.800.
Pandemija COVID-19 najteže je pogodila Sjedinjene Američke Države (SAD), gdje je zaraženo 11.538.057 ljudi.
Prema broju zaraženih, poslije SAD-a slijede Indija (8.874.290), Brazil (5.876.740), Francuska (1.991.233), Rusija (1.948.603), Španija (1.521.899), Velika Britanija (1.390.681), Argentina (1.318.384), Italija (1.205.881), Kolumbija (1.205.217), Meksiko (1.009.396), Peru (938.268), Njemačka (817.526) i Iran (775.121).
Irski niskotarifni avioprijevoznik iz prodaje je povukao čak petnaest međunarodnih linija prema Hrvatskoj za ljeto 2021. godine. Radi se o linijama prema Puli, Rijeci, Zadru i Splitu.
Ryanair je revidirao svoj red letenja za ljetnu sezonu 2021. godine te je obustavio prodaju na brojnim međunarodnim linijama, uključujući njih čak 15 prema i iz hrvatskih zračnih luka – Pule, Rijeke, Zadra i Splita.
Ryanair je do početka novembra u prodaji imao linije Berlin – Pula te Beč – Split, no iste su povučene iz prodaje i trenutno nije moguće kupiti karte na navedenim linijama ove poznate irske aviokompanije za ljetni red letenja sljedeće godine.
Ryanair će idućeg ljeta prometovati na nekoliko linija prema Puli te jednoj prema Splitu (iz Dublina), piše Croatian Aviation.
U Herceg Novom je, uprkos lošoj epidemiološkoj situaciji, za sada otvoreno 16 manjih i većih hotela, u kojima je 365 registrovanih gostiju. Za očekivati je, ipak, da dio njih usljed pogoršanja epidemioloških prilika i pooštravanja za spriječavanja širenja korona virusa, narednih dana, ipak, stavi ključ u bravu.
U gradu je tokom protekle sedmice boravilo 1.305 prijavljenih gostiju, od čega je 940 smješteno u domaćinstvima. To je za 46% slabija posjeta u odnosu na uporedni period lani.
Od hotela usluge su nudili: Play, Casa del mare Mediterraneo, Vojvodina, Novi, garni hotel Olimpija plus, garni hotel Vila Margot, motel Ellena, ACD, apart hotel Katunjanin, Plaža, garni hotel Villa Aleksandar, stari dio Instituta koji se zatvara do kraja mjeseca, Lighthouse koji će raditi tokom zime, Azzuro, apart hotel Kukoljac i motel Pavlović.
Početak novnog suđenja za pomorsku nesreću u kojoj je 11. jula stradala Maja Šljivančanin kada je u barku na kojoj se nalazila sa vjerenikom udario manji gliser kojim je upravljao sedamnaestogodišnji M. S. iz Beograda zakazan je za 23. novembar, potvrdio je Pobjedi advokat Zdravko Begović.
Vijeće Višeg suda u Podgorici u oktobru je uvažilo žalbu kotorskog Osnovnog tužilaštva i ukinulo presudu kojom je maloljetni M. S. osuđen na pojačan nadzor organa starateljstva i na 120 sati društveno korisnog rada.
M. S. se tereti da je iz nehata izazvao pomorsku nesreću u kojoj je Šljivančanin stradala, dok je njen vjerenik Vladimir Stanišić povrijeđen.
I jahta i barka kretale su se od ostrva Sveti Nikola ka plaži Jaz.
M. S. je na suđenju kazao da nije vidio barku ispred sebe.
Viši sud naložio je da se u ponovnom postupku sprovede novo vještačenje pomorske nesreće u budvanskom akvatorijumu.
Prema prvom nalazu vještaka saobraćajno-pomorske struke, pomorskoj nesreći, pored sedamnaestogodišnjeg M. S doprinio je i Vladimir Stanišić, koji je upravljao barkom budvanskih tablica.
– Pomorska nesreća u kojoj je 11. jula stradala jedna osoba dogodila se zbog nepridržavanja međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru oba učesnika pomorske nesreće – navodi se u nalazu vještaka Aleksandra Božovića.
Maloljetni M. S. je, kako se navodi u nalazu, prouzrokovao pomorsku nesreću jer se nije pridržavao međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru, kao i člana 10 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.
Plovni objekat ,,sea ray sundancer 395“ nije prije isplovljavanja imao ovjerenu ,,crew listu“ koja je trebalo da sadrži ime skipera i članova posade. U nalazu se navodi da se ni Stanišić nije pridržavao pravila koje nalaže da kada se kursevi dva broda na mehanički pogon križaju tako da prijeti opasnost od sudara, ukloniće se sa puta onaj brod koji vidi drugi na svojoj desnoj strani, a pri tom ne smije presijecati kurs ispred pramca tog broda.
Analiza oštećenja na barci BD-213 u koju je udarila jahta, kao i snimci VTMIS pokazali su, kako je navedeno, da Vladimir Stanišić nije osmatrao područje plovidbe i nije preduzeo radnju zaustavljanja ili skretanja u desno kada mu nailazi objekat sa njegove desne strane.
Osnovni sud u Kotoru je sredinom avgusta prihvatio jemstvo u iznosu od 332.000 eura koje je ponudila porodica M. S. kako bi se on branio sa slobode.
