Herceg Novi – Urušilo se Šetalište

3

Dio Šetališta Pet Danica na Savini (kod bivše Meteorološke stanice) danas oko podne se urušio kada je preko njega prelazio kamion Komunalno stambenog preduzeća koji je odvozio posječena stable palmi.

Vozač kamiona Željko Marković nije povrijeđene.

Desilo se ono na šta već nekoliko godina upozoravaju mještani koji žive u tom dijelu priobalja i o čemu su obavještavali JP Morsko dobro, ali i lokalnu vlast. Davor Jelić koji u blizini ima kuću  i koji je bio očevidac “propadanja” kamiona, kaže da je jedno vrijemetim dijelom  saobraćaj bio zabranjen, ali da to nesavjesni pojedinci nisu poštovali. Prije dvije godine na istom mjestu je “propala” dizalica.

Zbog nestručnih radova na izgradnji kanalizacionog koletora u trupu Šetališta dodatno je destabilizovan potporni kameni zid dug 50 tak metara i visok preko tri metra, između Ćorovića plaže i Golden Bay na Savini. Zid je godinama  podlokavalo  more  i na njemu su vidljive  rascjepine.

Urušilo se Šetalište

Kada je građen kolektor umjesto suvomeđe koja je bila sa unutrašnje strane, nasut je pjesak koji , kroz već vidljive pukotine, more ispira i tako  kameni zid ostavilj bez potpore.

Sekretar za komunalno stambene poslove Aleksandar Kovačević kaže da kolektor nije oštećen, a da će od JP Morsko dobro tražiti hitnu sanaciju .

Da bi se ova podzida građena početkom prošlog vijeka kada je uz more izgrađena i željeznička pruga,   zaštititla od urušavanja,  stručnjaci su ustvrdili da je neophodno  sa morske strane postaviti velike stijene koje ublažavaju djelovanje mora i morskih talasa, na čemu insistiraju i mještani.

 /S.Kosić/

U Tivat uplovila megajahta iz Italije, posada pod zdravstvenim nadzorom

0
BLACK PEARL na granicnom prelazu Porto Montenegro foto S.L.

Dolazak megajahte „Black Pearl“ koja je jutros uplovila u tivatsku marinu Porto Montenegro dolazeći iz Italije, bio je i prilika da se po prvi put na graničnom prelazu u tom nautičkom centru, primijene mjere pojačanog nadzora zbog rizika od širenja korona virusa.

Impozantni 107 metara dugi trojarbolni jedrenjak koji vije zastavu Kajmanskih Ostrva, u Tivat je juče stigao iz italijanske luke La Specija, pa su naše lučke vlasti 26-to članu posadu „Black Pearla“ proed uobičejenih administrativnih formalnosti vezano za prelazak državne granice na graničnom prelazu Porto Montenegro, podvrgle i pojačanim mjerama zdravstvenog nadzora od strane sanitarne inspekcije.

Iako „Black Pearl“ zbog svije veličine u posadi ima i stalnog brodskog ljekara, te iako niko od članova posade nije pokazivao bilo kakve znake eventualnih zdravstnenih tegoba, svi pomorci sa jahte koja pripada ruskom oligarhu Olegu Burlakovu su pregledani  prije nego što je „Black Pearl“ dobio tzv. slobodan saobraćaj i dozvolu da se veže na mulu 1 Porto Montenegra gdje bi taj brod, kako nezvanično saznajemo, trebao da ostane najmanje mjesec dana.

BLACK PEARL na granicnom prelazu Porto Montenegro foto S.L.

„Porto Montenegro poštuje i implementira sve kontrolne i preventivne mjere zaštite na svom graničnom prelazu, u skladu sa regulativama države Crne Gore. Zdrastveni nadzor je pojačan na svim prelazima i ulazima u zemlju (aerodromi, putni carinski prelazi i luke), uključujući intervjue sa putnicima i preglede, na osnovu kojih se određuju kriterijumi za njihovo dalje postupanje i brzi zdrastveni test. Svi dolasci putnika iz inostranstva podliježu implementaciji važećih zakona Vlade Crne Gore,a na graničnom prelazu Porto Montenegro strogo se poštuju i implementiraju sve najbolje prakse za preventivu i reagovanje u slučaju primjećenih simptoma COVID-19 virusa.”- rečeno na je tim povodom iz menadžmenta tivatskog nautičko-turističkog centra.

Inače, “Black Pearl” od 2.864 bruto-tone jedan je od najvećih  brodova na svijetu koji koriste moderni tzv. Dyna Rig sistem upravljanja križnim jedrima na svoj tri velika jarbola napravljena od karbonskih vlakana. Jarboli su visine 70 metara i na sebi nose 18 jedara ukupne površine 2.900 kvadrata, sa kojima “Black pearl” po povoljnom vjetru, postiže zadivljujuću maksimalnu brzinu od čak 30 čvorova. Ovaj čelično-aluminijumski brod sagrađen 2016. u brodogradilištu Oceanco u Holandiji karakterističan je i po primjeni brojnih energetski efikasnih tehnoloških riješenja pa je tako u stanju da vozeći na jedra, Atlantski okean preplovi uz utrošak od samo 20 litara dizel goriva za pogon svog agregata koji proizvodi struju za potrebe broda.

Nesvakidašnji sportski događaj – utrka na pisti dubrovačkog aerodroma

0
Zracna luka Dubrovnik

Jedan posve nesvakidašnji sportski događaj održat će se u nedjelju, 8. marta 2020. s početkom u 17:30 sati na uzletno – sletnoj stazi Zračne luke Dubrovnik.

Riječ je o Runway Runu, prvoj utrci dubrovačkim aerodromom čiju organizaciju zajednički potpisuju Du Motion – Runners’ Days Dubrovnik i Zračna luka Dubrovnik.

Utrke zrakoplovnim pistama posljednjih godina bilježe sve veću popularnost među trkačima u svijetu, a Dubrovnik je, nakon Zagreba, drugi grad u Hrvatskoj koji se može pohvaliti ovako zanimljivim trkačkim natjecanjem.

O atraktivnosti utrke svjedoči i oko 220 prijavljenih trkača svih generacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Južnoafričke Republike i Sjedinjenih Američkih Država. Svi oni morat će otrčati stazu dugu pet kilometara, odnosno jedan krug po pisti i to u vremenskom roku od 60 minuta.

Uz jedinstveno iskustvo trčanja aerodromskom pistom, sve sudionike prvog dubrovačkog Runway Runa očekuje i unikatna sudionička medalja, službena majica utrke te Newrest Pasta Party druženje u restoranu Zračne luke Dubrovnik.

BETINA – Guc Belona stavljen je pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture RH

0
Guc Belona – foto HRT

Belona je tradicionalni brod namijenjen ribarenju, prijevozu tereta, stoke i ljudi, duljine 5,60m, širine 1,80m. Iako je prema dokumentima registracije uvedena pod tipom gajeta, Belona se zbog svojih konstrukcijskih oblika svrstava pod tip guc. Linije broda su blage, a krma je mnogo uža nego kod gajete.

Izgrađena je 1928. godine u brodogradilištu u Kalima. Brodograditelj Belone Božo Končurat 1908. godine izučio je zanat od Mate Filipija u Betini. Preko 60 godina Belona je bila u vlasništvu obitelji Kolanović iz Privlake, a 2016. godine u raspadnutom stanju dospjela je u ruke Viljema Glavana koji se odlučio na izradu dokumentacije postojećeg broda i obnovu. Dokumentaciju postojećeg stanja izradili su Katarina Batur i Luciano Keber, članovi Institute for Maritime Heritage Ars Nautica. Nakon izrade dokumentacije brod je transportiran u Škver Ćiro. Obnova je provedena pod nadzorom Nikole Papeše Mačka, a trajala je 8 mjeseci. Gotovo svi dijelovi broda su zamijenjeni, osim dvije rebrenice koje podsjećaju na nekadašnje stanje Belone, izvještava Muzej betinske drvene brodogradnje.

Zasluga je najviše na Katarini Batur i Lucianu Keberu koji su napravili fotodokumentaciju s crtežima brodskih linija kako bi se sačuvala izvornost i originalnost dizajna. Iako je dokumentacija manjkava, poznato je da je brod starijeg datuma. Iz prvog upisnika je stajalo da je to ribarica ili gajeta, no nije nijedno od toga, već je bio za razne namjene.

Iako je ovo drugi brod, zaštićen na preporuku betinskog Muzeja u suradnji sa stručnjacima i ljubiteljima drvene brodogradnje koji su im pomogli. Prvi brod je bio poznata Cicibela. Oba broda su obnovljena u istom brodogradilištu Ćirov škver u Betini.

Povijest zaštićenog drvenog broda

Iz dokumenta koji je poslužio kao prijedlog uspostavljanja preventivne zaštite pokretnog kulturnog dobra, napominju da se guc poput Belone, u linijama i tlocrtu razlikuje od kvarnerskog (sjevernojadranskog) guca.

Povijesni dokumenti otkrivaju da je Božo Končurat davne 1908. godine izučio zanat od Mate Filipija u poznatom betinskom brodogradilištu. Priče o barci prenosile su generacije vlasnika: od toga kako je bila u posjedu svećenika sa Dugog otoka pa sve do trenutka kada je prevarom dospjela u vlasništvo jednog pomorca. Prema pričama nije moguće zaključiti je li barka starija od datuma navedenog u registraciji. Činjenica je da je barka oduvijek plijenila pozornost lokalnog stanovništva.

Demokrate Kotora: Briv Construction obavijestio investitora da dalje dalje izvođenje radova na pothodniku nije moguće!

19
Radovi na pothodniku – foto Demokrate

Demokratska Crna Gora je u kontinuitetu upozoravala javnost na sve potencijalno štetne segmente započinjanja projekta izgradnje pothodnika na Rivi – u Kotoru, na način na koji je to urađeno.

“U subotu smo postavili pitanje lokalnoj, na političkoj korupciji zasnovanoj vlasti, zbog čega se prestalo sa radovima na pothodniku, kada će biti nastavljeni, koliko će trajati i koliko će koštati u krajnjem. Dužni smo obavjestiti javnost o saznanjima do kojih smo došli.

Dana 27. februara 2020. godine, izvođač radova na projektu pothodnika Briv Construction, obavijestio je investitora, Direkciju za uredjenje i izgradnju Kotora da dalje izvođenje radova po glavnom revidovanom projektu pothodnika nije moguće!

Takođe, izvođač obavještava da i pored svih kapaciteta koje je angažovao ne može da obezbijedi temeljnu jamu od velikog priliva podzemnih voda, koje ne mogu iscrpiti ni sa pet angažovanih pumpi!

Radovi na pothodniku – foto Demokrate

Koliko će koštati nova izmjena projekta? Koliko će trajati? Kada će započeti radovi? Kada će biti završeni? Koliko će ukupno novca gradjana progutati rupa na Rivi? Da li na Rivi svjedočimo izgradnji nove sportske dvorane u Škaljarima čiji završetak čekamo deceniju? Ovo su samo neka od pitanja koja se postavljaju, a na koja očekujemo odgovore.

Sada je već izvjesno da ćemo ljeto, sezonu i gužve dočekati sa raskopanom jedinom saobraćajnicom i jamom umjesto pješačkog prelaza. Kao što je g. Aprcović 20. novembra obećao da će radovi na izgradnji pothodnika biti završeni do 1. marta, tako će isto proći i obećanje da će biti završeni do prvog juna.

Kotor – dopis

Podsjetićemo javnost da smo u martu mjesecu 2017. godine zajedno sa koalicionim partnerima sa kojima smo činili vlast na sjednici Skupštine opštine Kotor javno upozorili na rizike ovog projekta i odustali od njegove izgradnje. Nakon što su uslijedile tužbe protiv opštine za naknadu štete zbog nezaključenja ugovora, dva puta smo uspjeli na sudovima da dokažemo da nikakve štete nema zbog odustajanja od ovog posla. Nakon što je korumpirana većina krenula u projekat, upozoravali smo i tada, ne zbog njih već zbog gradjana Kotor i javnog interesa, na sve štetne posledice ovakvog rada. Podnijeli smo prijave inspekcijama i tužilaštvima, uputili otvoreno pismo Vladi i zaštitniku državnih interesa i niko nije reagovao.

Pozivamo lokalne funkcionere da preuzmu odgovornost za nastale posljedice, a nadležna tužilaštva i inspekcije da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti, jer je sada izvjesno da ništa od obećanog ne može biti realizovano, a da su moguće štete koje će tek nastati neprocjenjive” – kaže se u saopštenju Demokrata Kotora.

Crnogorski sudovi krenuli u borbu protiv partijskog zapošljavanja?

3
Djeciji vrtic Bambi u Tivtu

Viši sud u Podgorici odbacio je žalbu Ministara prosvjete i potvrdio prvostepenu presudu Osnovnog suda u Kotoru u sporu koji je ugledna pedagoginja iz Tivta dr Jelena Perunović-Samardžić pokrenula protiv resora kojim rukovodi ministar Damir Šehović (SD) a vezano za prošlogodišnje Šehovićevo određivanje prvo v.d., a poslije direktora u punom mandatu tivatske JPU „Bambi“.

„Poništava se kao nezakonita odluka Ministara prosvjete od 20.06.2019. o izboru direktora i nalaže se tuženom da nakon pravisnažnosti ove presude u roku od osam dana donese novu i na zakonu osnovanu odluku o izboru direktora od prijavljenih kandidata po konkursu od 15.05.2019…. za radno mjesto direktora JPU „Bambi“ Tivat.“- stoji u presudi koju je kao drugostepeni, donio Viši sud početkom februara i ovih dana je dostavio strankama u sporu. Odlukom viječa sudija Višeg suda kojim je predsjedavao Nenad Otašević, Ministarstvo prosvjete je obavezano i da tužiteljki Jeleni Perunović-Samardžič nadoknadi sudske troškove u visini od 625 eura.

Sud je posebno podvukao da „u odluci o izboru nije navedeno koje su to stručne i profesionalne reference opredijelile tuženog (Ministarstvo prosvjete) za donošenje odluke o izboru kandidata katarine Hercegovac“. Viši sud je podržao stav Osnovnom suda u Kotoru da je ministru prosvjete, bez obzira što ima diskreciono pravo da odluči koga će izabrati od prijavljenih kandidata koji uspunjavaju uslove konkursa, to njegovo parvo „ograničeno uslovima konkursa i interesom da bude izabran kandidat koji će najuspješnije obavljati poslove oglašenog radnog mjesta“.

Na ovaj način Jelena Perunović Samardžiče je već treći put u manje od godinu dana izašla kao pobjednik u parnicama koje je pokrenula protiv Ministarstva prosvjete optužujuči taj organ da se u postupku određivanja novog direktora vrtića u Tivtu ne rukovodi profesionalnim i stručnim fererencama kandidata, već njihovom političkom podobnošću. Perunović-Samardžić je tvrdila da ministar prosvjete Damir Šehović zloupotrebljava svoja diskreciona prava za imenovanje rukovodilaca obrazivnih ustanova u Crnoj Gori i po svaku cijenu nastoji da na ta mjesta dovede kadrove bliske svojoj partji – Socijaldemokratama. Sve presude u sporovima koje je ona do sada po tom osnovu pokrenula protiv Ministarstva prosvjete, dale su joj za pravo, uključujući i posljednju drugostepenu Višeg suda u Podgorici u kojoj se pored ostaloga, navodi da „pobijana odluka (Šehovića) o izboru kandidata ne sadrži razloge zbog čega je data prednost izabranom kandidatu, a pogotovo pri činjenici da se izbor može vršiti samo na osnovu potpune i validne dokumentacije i ocjene iste dokumentacije, zbog čega i ovaj sud nalazi da konkurs za izbor direktora (JPU „Bambi“ Tivat) nije zakonito sproveden“.

Šehović je lani prvo odlučio da „ne izvrši izbor“ po prvobitnom konkursu za izbor novog direktora tivatskog vrtića iz novembra 2018.  a na koji su se prijavile  dugogodišnja pedagoginja u toj JPU Perunović – Samardžić i  vaspitačica Katarina Hercegovac, već je Hercegovac postavio za vršiteljku dužnosti direktora. Perunovičć-Samardžić se na to žalila sudu smatrajući da je u pitanju politička diskriminacija i dobila presudu u svoju korist da se poništava izbor Hercegovac za v.d. direktoricu, ali je to Šehović preduhitrio jer je Hercegovac po drugom i u međuvremenu raspisanom konkursu, izabrao za direktoricu tivatskog vrtiča u punom mandatu na naredne četiri godine.

Perunović-Samardžić koja ima impresivan CV, autorka je više naučnih radova i priručnika i jedini je učesnik iz Crne Gore na više visokih međunardonih stručnih skupova o predškolskom obrazovanju i vaspitanju, nije odustala i opet je tužila Ministarstvo prosvjete, dobivši 11.decembra prople godine pred Osnovnim sudim u Kotoru prvostepenu presudu u svoju korist i poništenje izbora Hercegovac za direktorku. Sada je tu presudu sutkinje kotorskog suda Narcise Maje Bošković potvrdio i Viši sud koji je odbacio žalbu Ministarstva prosvjete, pa će Šehović biti primoran da ponovno bira između tri kandidatkinje koje su se prijavile na konkurs maja prošle godine- profesorke pedagogije dr Jelene Perunović-Samardžić i specijalistkinja pedagoškog vaspitanja Katarine Hercegovac i Jadranke Gajić.

Merkel predložila uspostavu sigurnih zona u sjevernoj Siriji

0
Merkel – foto Reuters

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je svojim konzervativnim kolegama u parlamentu da se zalaže za uspostavu sigurnih zona u sjevernoj Siriji, gdje je Turska u sve težem odnosu s Rusijom, izjavila su dva učesnika sastanka za Reuters u utorak.

Merkelova je također kritikovala ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog odbijanja da učestvuje na četverostranom sastanku s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom radi deeskalacije sirijske krize, dodali su izvori iz parlamenta.

Novinska agencija RIA citirala je Kremlj navodeći da je Putin raspravljao o situaciji u u sirijskoj regiji Idlib u telefonskom razgovoru s Merkel.

Razgovor je održan u vrijeme intenziviranih sukoba u Idlibu, gdje se Turska i njeni pobunjenički saveznici bore protiv sirijskih vladinih snaga koje imaju podršku Rusije. Skoro milion osoba je raseljeno u toj regiji u posljednjih nekoliko mjeseci.

Predstavljena “Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom”

0
Foto s predstavljanja

U knjižnici „Bogdan Ogrizović“ u Zagrebu 3. marta 2020. predstavljena je knjiga Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom = The Collection of Modern and Contemporary Art of the Shrine of Our Lady of Škrpjel on an Island off Perast, autora Željka Brguljana, istraživača i promicatelja kulturne baštine Boke Kotorske, a u izdanju NIP „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta.

O knjizi i autorovom radu nadahnuto su govorili recenzenti knjige akademik Tonko Maroevići  profesor Nikola Albaneže, urednica dr. sc. Ivana Mance i autor, uz uvodnu riječ ravnateljice knjižnice prof. Jasne Kovačević, a u prisustvo brojne publike predvođene veleposlanikom Crne Gore Nj. E. Borom Vučinićem u pratnji suradnice gospođe Tonje Madunović, što je događaju dalo međunarodni značaj.

Autor, Željko Brguljan, uz vrhunski dizajn Marija Aničića, novom knjigom nas vodi kroz dosada slabo poznatu zbirku modernih i suvremenih umjetničkih djela u znamenitom pomorskom svetištu Gospe od Škrpjela na istoimenom otočiću u Boki Kotorskoj, prezentirajući javnosti još jedan segment bogate i slojevite kulturne baštine božanstvenog zaljeva s juga Jadrana.

Naslovnica knjige

Obrađena zbirka nastaje kontinuirano već čitavo jedno stoljeće, nizom zavjetnih darova ili samo poklona kako autora umjetničkih djela tako i vjernicima koji su se htjeli zahvaliti škrpjelskoj Gospi na uslišenim molbama. Zbirku čini 80-ak radova (slika, skulptura, keramičkih figura) 67 umjetnika iz desetak zemalja (najviše je hrvatskih i crnogorskih umjetnika), nastalih u razdoblju od 20-ih godina prošlog stoljeća do naših dana. Iako je većina djela smještena u jednoj prostoriji škrpjelskog Muzeja, zbirci smo pridružili i neke radove iz ostalih prostora kompleksa svetišta, kao i vrata crkve (K. Angeli Radovani), oltarnu palu na bočnom oltaru crkve (V. Stanić) i Alfirevićevu bistu na samom otoku (I. Vukušić).

Knjiga je izašla trudom upravitelja svetišta mons. Srećka Majića i autora, koji je ujedno i suizdavač, te je primjer i uspješne međunarodne suradnje. Velik prilog kvaliteti ovog dvojezičnog izdanja (hrvatsko – englesko) dali su i autori fotografija (S. Kordić i drugi), prevoditelj (G. McMaster), recenzenti (T. Maroević, N. Albaneže), urednica (I. Mance), ostali suradnici te Tiskara Zelina.

Radnicima Vektra Boke isplaćeno 270 hiljada EUR-a

0
Vektra Boka

Menadžment Vektra Boke u utorak je isplatio 270 hiljada EUR bivšim i sadašnjim radnicima te hercegnovske kompanije.

Riječ je o drugoj rati trećeg isplatnog reda povjerilaca koja je dospjela 7. februara, prenosi Pobjeda.

To su sredstva koja se odnose na razliku između minimalaca i stvarno zarađene plate, prevoz i sve izvršne sudske presude koje je priznao stečajni sudija.

Prema riječima izvršnog direktora preduzeća, Milića Popovića, narednih dana biće isplaćeni i ostali povjerioci.

“Isplata je počela preko Prve banke, a riječ je o ukupnoj sumi od oko 270 hiljada EUR. Danas će biti isplaćeni svi radnici, a narednih dana i ostali povjerioci”, kazao je Popović.

On je naveo da će do kraja sedmice biti isplaćene zaostale plate radnicima Vektra Boka, do kada očekuju deblokadu računa preduzeća.

Ukupan iznos za isplatu druge rate povjerioca iz trećeg isplatnog reda je 2,1 milion EUR.

Preostale su još dvije rate koje dospijevaju naredne i 2022. godine po planu reorganizacije tog preduzeća.

Opština Tivat će podijeliti 700 led sijalica za Svjetski dan energetske efikasnosti 5.marta

0
Svjetski dan energetske efikasnosti

I ove godine, već tradicionalno, Opština Tivat će obilježiti Svjetski dan energetske efikasnosti, tako što će u četvrtak 5. marta, od 10-12 sati, ispred zgrade Opštine, građanima i prolaznicima besplatno će dijeliti energetski efikasne LED sijalice za domaćinstva i pružati korisne savjete kada je u pitanju ušteda energije u svakodnevnom životu.

Tom prilikom biće podjeljeno 700 sijalica sa LED izvorom svjetlosti čija je potrošnja višestruko manja od sijalica iste svjetlosne moći izrađenih tradicionalnom tehnologijom. Već devet godina za redom, Opština Tivat sprovodi akciju dijeljenja  energetski efikasnih sijalica svojim građanima.

Energetska efikasnost u najširem smislu riječi podrazumijeva smanjenje gubitaka energije i njeno efikasno korišćenje u svim oblastima rada, života i praktičnog djelovanja, odnosno smanjenje potrošnje energije bez narušavanja komfora i standarda života.

Svako od nas potrošnju energije može smanjiti, ne remeteći svoj komfor, i pri tome pored globalnog doprinosa doprinijeće i uštedi vlastitog novca.

Energetska efikasnost je u direktnoj vezi sa zaštitom životne sredine, s obzirom da promoviše korišćenje obnovljivih izvora energije (Sunca, vjetra, rječnih tokova…), a odnos prema životnoj sredini treba da bude odgovorniji i u tom smislu Opština Tivat sprovodi aktivnosti i projekte upravo u cilju povećanja energetske efikasnosti i odgovornijeg odnosa prema životnoj sredini.

Energetska-efikasnost foto Opština Tivat

Cilj Opštine Tivat je dalji razvoj opštine kao grada u kome su prioriteti uravnotežen ekonomski razvoj, uređenje prostora i zaštita životne sredine. Jako bitan faktor jeste osvješćenost društvene zajednice kada je u pitanju životne sredina i energetska efikasnost.

Posjetimo, država Crna Gora je, prateći evropske trendove u oblasti energetske efikasnosti, donijela Pravilnik kojim je postepeno od 2018. godine, zabranila stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa užarenom niti.

Svjetski dan energetske efikasnosti  obilježava se u čast prvog sastanka svjetskih eksperata za energetiku koji je održan 5. marta 1998. godine u Austriji, na kome se razgovaralo o energetskoj krizi u svijetu i njenim mogućim rješenjima.