Demokrate Kotora: Briv Construction obavijestio investitora da dalje dalje izvođenje radova na pothodniku nije moguće!

19
Radovi na pothodniku – foto Demokrate

Demokratska Crna Gora je u kontinuitetu upozoravala javnost na sve potencijalno štetne segmente započinjanja projekta izgradnje pothodnika na Rivi – u Kotoru, na način na koji je to urađeno.

“U subotu smo postavili pitanje lokalnoj, na političkoj korupciji zasnovanoj vlasti, zbog čega se prestalo sa radovima na pothodniku, kada će biti nastavljeni, koliko će trajati i koliko će koštati u krajnjem. Dužni smo obavjestiti javnost o saznanjima do kojih smo došli.

Dana 27. februara 2020. godine, izvođač radova na projektu pothodnika Briv Construction, obavijestio je investitora, Direkciju za uredjenje i izgradnju Kotora da dalje izvođenje radova po glavnom revidovanom projektu pothodnika nije moguće!

Takođe, izvođač obavještava da i pored svih kapaciteta koje je angažovao ne može da obezbijedi temeljnu jamu od velikog priliva podzemnih voda, koje ne mogu iscrpiti ni sa pet angažovanih pumpi!

Radovi na pothodniku – foto Demokrate

Koliko će koštati nova izmjena projekta? Koliko će trajati? Kada će započeti radovi? Kada će biti završeni? Koliko će ukupno novca gradjana progutati rupa na Rivi? Da li na Rivi svjedočimo izgradnji nove sportske dvorane u Škaljarima čiji završetak čekamo deceniju? Ovo su samo neka od pitanja koja se postavljaju, a na koja očekujemo odgovore.

Sada je već izvjesno da ćemo ljeto, sezonu i gužve dočekati sa raskopanom jedinom saobraćajnicom i jamom umjesto pješačkog prelaza. Kao što je g. Aprcović 20. novembra obećao da će radovi na izgradnji pothodnika biti završeni do 1. marta, tako će isto proći i obećanje da će biti završeni do prvog juna.

Kotor – dopis

Podsjetićemo javnost da smo u martu mjesecu 2017. godine zajedno sa koalicionim partnerima sa kojima smo činili vlast na sjednici Skupštine opštine Kotor javno upozorili na rizike ovog projekta i odustali od njegove izgradnje. Nakon što su uslijedile tužbe protiv opštine za naknadu štete zbog nezaključenja ugovora, dva puta smo uspjeli na sudovima da dokažemo da nikakve štete nema zbog odustajanja od ovog posla. Nakon što je korumpirana većina krenula u projekat, upozoravali smo i tada, ne zbog njih već zbog gradjana Kotor i javnog interesa, na sve štetne posledice ovakvog rada. Podnijeli smo prijave inspekcijama i tužilaštvima, uputili otvoreno pismo Vladi i zaštitniku državnih interesa i niko nije reagovao.

Pozivamo lokalne funkcionere da preuzmu odgovornost za nastale posljedice, a nadležna tužilaštva i inspekcije da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti, jer je sada izvjesno da ništa od obećanog ne može biti realizovano, a da su moguće štete koje će tek nastati neprocjenjive” – kaže se u saopštenju Demokrata Kotora.

Crnogorski sudovi krenuli u borbu protiv partijskog zapošljavanja?

3
Djeciji vrtic Bambi u Tivtu

Viši sud u Podgorici odbacio je žalbu Ministara prosvjete i potvrdio prvostepenu presudu Osnovnog suda u Kotoru u sporu koji je ugledna pedagoginja iz Tivta dr Jelena Perunović-Samardžić pokrenula protiv resora kojim rukovodi ministar Damir Šehović (SD) a vezano za prošlogodišnje Šehovićevo određivanje prvo v.d., a poslije direktora u punom mandatu tivatske JPU „Bambi“.

„Poništava se kao nezakonita odluka Ministara prosvjete od 20.06.2019. o izboru direktora i nalaže se tuženom da nakon pravisnažnosti ove presude u roku od osam dana donese novu i na zakonu osnovanu odluku o izboru direktora od prijavljenih kandidata po konkursu od 15.05.2019…. za radno mjesto direktora JPU „Bambi“ Tivat.“- stoji u presudi koju je kao drugostepeni, donio Viši sud početkom februara i ovih dana je dostavio strankama u sporu. Odlukom viječa sudija Višeg suda kojim je predsjedavao Nenad Otašević, Ministarstvo prosvjete je obavezano i da tužiteljki Jeleni Perunović-Samardžič nadoknadi sudske troškove u visini od 625 eura.

Sud je posebno podvukao da „u odluci o izboru nije navedeno koje su to stručne i profesionalne reference opredijelile tuženog (Ministarstvo prosvjete) za donošenje odluke o izboru kandidata katarine Hercegovac“. Viši sud je podržao stav Osnovnom suda u Kotoru da je ministru prosvjete, bez obzira što ima diskreciono pravo da odluči koga će izabrati od prijavljenih kandidata koji uspunjavaju uslove konkursa, to njegovo parvo „ograničeno uslovima konkursa i interesom da bude izabran kandidat koji će najuspješnije obavljati poslove oglašenog radnog mjesta“.

Na ovaj način Jelena Perunović Samardžiče je već treći put u manje od godinu dana izašla kao pobjednik u parnicama koje je pokrenula protiv Ministarstva prosvjete optužujuči taj organ da se u postupku određivanja novog direktora vrtića u Tivtu ne rukovodi profesionalnim i stručnim fererencama kandidata, već njihovom političkom podobnošću. Perunović-Samardžić je tvrdila da ministar prosvjete Damir Šehović zloupotrebljava svoja diskreciona prava za imenovanje rukovodilaca obrazivnih ustanova u Crnoj Gori i po svaku cijenu nastoji da na ta mjesta dovede kadrove bliske svojoj partji – Socijaldemokratama. Sve presude u sporovima koje je ona do sada po tom osnovu pokrenula protiv Ministarstva prosvjete, dale su joj za pravo, uključujući i posljednju drugostepenu Višeg suda u Podgorici u kojoj se pored ostaloga, navodi da „pobijana odluka (Šehovića) o izboru kandidata ne sadrži razloge zbog čega je data prednost izabranom kandidatu, a pogotovo pri činjenici da se izbor može vršiti samo na osnovu potpune i validne dokumentacije i ocjene iste dokumentacije, zbog čega i ovaj sud nalazi da konkurs za izbor direktora (JPU „Bambi“ Tivat) nije zakonito sproveden“.

Šehović je lani prvo odlučio da „ne izvrši izbor“ po prvobitnom konkursu za izbor novog direktora tivatskog vrtića iz novembra 2018.  a na koji su se prijavile  dugogodišnja pedagoginja u toj JPU Perunović – Samardžić i  vaspitačica Katarina Hercegovac, već je Hercegovac postavio za vršiteljku dužnosti direktora. Perunovičć-Samardžić se na to žalila sudu smatrajući da je u pitanju politička diskriminacija i dobila presudu u svoju korist da se poništava izbor Hercegovac za v.d. direktoricu, ali je to Šehović preduhitrio jer je Hercegovac po drugom i u međuvremenu raspisanom konkursu, izabrao za direktoricu tivatskog vrtiča u punom mandatu na naredne četiri godine.

Perunović-Samardžić koja ima impresivan CV, autorka je više naučnih radova i priručnika i jedini je učesnik iz Crne Gore na više visokih međunardonih stručnih skupova o predškolskom obrazovanju i vaspitanju, nije odustala i opet je tužila Ministarstvo prosvjete, dobivši 11.decembra prople godine pred Osnovnim sudim u Kotoru prvostepenu presudu u svoju korist i poništenje izbora Hercegovac za direktorku. Sada je tu presudu sutkinje kotorskog suda Narcise Maje Bošković potvrdio i Viši sud koji je odbacio žalbu Ministarstva prosvjete, pa će Šehović biti primoran da ponovno bira između tri kandidatkinje koje su se prijavile na konkurs maja prošle godine- profesorke pedagogije dr Jelene Perunović-Samardžić i specijalistkinja pedagoškog vaspitanja Katarine Hercegovac i Jadranke Gajić.

Merkel predložila uspostavu sigurnih zona u sjevernoj Siriji

0
Merkel – foto Reuters

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je svojim konzervativnim kolegama u parlamentu da se zalaže za uspostavu sigurnih zona u sjevernoj Siriji, gdje je Turska u sve težem odnosu s Rusijom, izjavila su dva učesnika sastanka za Reuters u utorak.

Merkelova je također kritikovala ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog odbijanja da učestvuje na četverostranom sastanku s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom radi deeskalacije sirijske krize, dodali su izvori iz parlamenta.

Novinska agencija RIA citirala je Kremlj navodeći da je Putin raspravljao o situaciji u u sirijskoj regiji Idlib u telefonskom razgovoru s Merkel.

Razgovor je održan u vrijeme intenziviranih sukoba u Idlibu, gdje se Turska i njeni pobunjenički saveznici bore protiv sirijskih vladinih snaga koje imaju podršku Rusije. Skoro milion osoba je raseljeno u toj regiji u posljednjih nekoliko mjeseci.

Predstavljena “Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom”

0
Foto s predstavljanja

U knjižnici „Bogdan Ogrizović“ u Zagrebu 3. marta 2020. predstavljena je knjiga Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom = The Collection of Modern and Contemporary Art of the Shrine of Our Lady of Škrpjel on an Island off Perast, autora Željka Brguljana, istraživača i promicatelja kulturne baštine Boke Kotorske, a u izdanju NIP „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta.

O knjizi i autorovom radu nadahnuto su govorili recenzenti knjige akademik Tonko Maroevići  profesor Nikola Albaneže, urednica dr. sc. Ivana Mance i autor, uz uvodnu riječ ravnateljice knjižnice prof. Jasne Kovačević, a u prisustvo brojne publike predvođene veleposlanikom Crne Gore Nj. E. Borom Vučinićem u pratnji suradnice gospođe Tonje Madunović, što je događaju dalo međunarodni značaj.

Autor, Željko Brguljan, uz vrhunski dizajn Marija Aničića, novom knjigom nas vodi kroz dosada slabo poznatu zbirku modernih i suvremenih umjetničkih djela u znamenitom pomorskom svetištu Gospe od Škrpjela na istoimenom otočiću u Boki Kotorskoj, prezentirajući javnosti još jedan segment bogate i slojevite kulturne baštine božanstvenog zaljeva s juga Jadrana.

Naslovnica knjige

Obrađena zbirka nastaje kontinuirano već čitavo jedno stoljeće, nizom zavjetnih darova ili samo poklona kako autora umjetničkih djela tako i vjernicima koji su se htjeli zahvaliti škrpjelskoj Gospi na uslišenim molbama. Zbirku čini 80-ak radova (slika, skulptura, keramičkih figura) 67 umjetnika iz desetak zemalja (najviše je hrvatskih i crnogorskih umjetnika), nastalih u razdoblju od 20-ih godina prošlog stoljeća do naših dana. Iako je većina djela smještena u jednoj prostoriji škrpjelskog Muzeja, zbirci smo pridružili i neke radove iz ostalih prostora kompleksa svetišta, kao i vrata crkve (K. Angeli Radovani), oltarnu palu na bočnom oltaru crkve (V. Stanić) i Alfirevićevu bistu na samom otoku (I. Vukušić).

Knjiga je izašla trudom upravitelja svetišta mons. Srećka Majića i autora, koji je ujedno i suizdavač, te je primjer i uspješne međunarodne suradnje. Velik prilog kvaliteti ovog dvojezičnog izdanja (hrvatsko – englesko) dali su i autori fotografija (S. Kordić i drugi), prevoditelj (G. McMaster), recenzenti (T. Maroević, N. Albaneže), urednica (I. Mance), ostali suradnici te Tiskara Zelina.

Radnicima Vektra Boke isplaćeno 270 hiljada EUR-a

0
Vektra Boka

Menadžment Vektra Boke u utorak je isplatio 270 hiljada EUR bivšim i sadašnjim radnicima te hercegnovske kompanije.

Riječ je o drugoj rati trećeg isplatnog reda povjerilaca koja je dospjela 7. februara, prenosi Pobjeda.

To su sredstva koja se odnose na razliku između minimalaca i stvarno zarađene plate, prevoz i sve izvršne sudske presude koje je priznao stečajni sudija.

Prema riječima izvršnog direktora preduzeća, Milića Popovića, narednih dana biće isplaćeni i ostali povjerioci.

“Isplata je počela preko Prve banke, a riječ je o ukupnoj sumi od oko 270 hiljada EUR. Danas će biti isplaćeni svi radnici, a narednih dana i ostali povjerioci”, kazao je Popović.

On je naveo da će do kraja sedmice biti isplaćene zaostale plate radnicima Vektra Boka, do kada očekuju deblokadu računa preduzeća.

Ukupan iznos za isplatu druge rate povjerioca iz trećeg isplatnog reda je 2,1 milion EUR.

Preostale su još dvije rate koje dospijevaju naredne i 2022. godine po planu reorganizacije tog preduzeća.

Opština Tivat će podijeliti 700 led sijalica za Svjetski dan energetske efikasnosti 5.marta

0
Svjetski dan energetske efikasnosti

I ove godine, već tradicionalno, Opština Tivat će obilježiti Svjetski dan energetske efikasnosti, tako što će u četvrtak 5. marta, od 10-12 sati, ispred zgrade Opštine, građanima i prolaznicima besplatno će dijeliti energetski efikasne LED sijalice za domaćinstva i pružati korisne savjete kada je u pitanju ušteda energije u svakodnevnom životu.

Tom prilikom biće podjeljeno 700 sijalica sa LED izvorom svjetlosti čija je potrošnja višestruko manja od sijalica iste svjetlosne moći izrađenih tradicionalnom tehnologijom. Već devet godina za redom, Opština Tivat sprovodi akciju dijeljenja  energetski efikasnih sijalica svojim građanima.

Energetska efikasnost u najširem smislu riječi podrazumijeva smanjenje gubitaka energije i njeno efikasno korišćenje u svim oblastima rada, života i praktičnog djelovanja, odnosno smanjenje potrošnje energije bez narušavanja komfora i standarda života.

Svako od nas potrošnju energije može smanjiti, ne remeteći svoj komfor, i pri tome pored globalnog doprinosa doprinijeće i uštedi vlastitog novca.

Energetska efikasnost je u direktnoj vezi sa zaštitom životne sredine, s obzirom da promoviše korišćenje obnovljivih izvora energije (Sunca, vjetra, rječnih tokova…), a odnos prema životnoj sredini treba da bude odgovorniji i u tom smislu Opština Tivat sprovodi aktivnosti i projekte upravo u cilju povećanja energetske efikasnosti i odgovornijeg odnosa prema životnoj sredini.

Energetska-efikasnost foto Opština Tivat

Cilj Opštine Tivat je dalji razvoj opštine kao grada u kome su prioriteti uravnotežen ekonomski razvoj, uređenje prostora i zaštita životne sredine. Jako bitan faktor jeste osvješćenost društvene zajednice kada je u pitanju životne sredina i energetska efikasnost.

Posjetimo, država Crna Gora je, prateći evropske trendove u oblasti energetske efikasnosti, donijela Pravilnik kojim je postepeno od 2018. godine, zabranila stavljanje na tržište klasičnih sijalica sa užarenom niti.

Svjetski dan energetske efikasnosti  obilježava se u čast prvog sastanka svjetskih eksperata za energetiku koji je održan 5. marta 1998. godine u Austriji, na kome se razgovaralo o energetskoj krizi u svijetu i njenim mogućim rješenjima.

Mediteransko uvezivanje kroz projekat SHERAMED – rješenje za zaštitu životne sredine Mediterana

0
Mediteransko uvezivanje kroz projekat SHERAMED – foto IBM

Sve veće prisustvo postojećih prijetnji po životnu sredinu koje ne poznaju političke granice, zahtijeva koordinisano prekogranično djelovanje zasnovano na prikupljenim dokazima i analizi. Upravo ovaj cilj povezao je partnere u okviru projekta “Dijeljenje i poboljšanje sposobnosti za suočavanje sa prijetnjama životnoj sredini na Mediteranu” – SHAREMED (Sharing and enhancing capabilities to address environmental threats in Mediterranean Sea.

Partneri na ovom prekograničnom projektu su naučni instituti i visokoškolske institucije koje se bave istraživanjima pritisaka na ekosistem Mediterana, a dolaze iz Italije, Španije, Malte, Slovenije, Hrvatske, Francuske i Portugala.

Rukovodilac projekta sa Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore  dr Slavica Petović navodi da će projekat povezati i povećati sposobnosti mediteranskih, regionalnih, subregionalnih lokalnih vlasti i naučne zajednice za zajedničku procjenu i eventualno ublažavanje prijetnji.

“Projekat je otpočeo nedavno u Trstu, dvodnevnim sastankom, 13. i 14. februara. Između ostalog, SHAREMED će definisati aktuelne i regionalne strategije, stvoriti zajedničku bazu podataka i izraditi atlas mapa stanja i opasnosti, kako bi moglo integrisano da se posmatraju i zapažaju pojave putem zajedničkog portala i poboljša mogućnost predviđanja. Istražiće se i potencijali novih metodologija posmatranja i definisati mape puta, smjernice, akcioni planovi”, saopštila je Petović.

dr Slavica Petović – foto IBM

Prema njenim riječima, projekat će poboljšati sposobnost zajedničkih procjena o važnim pitanjima kao što su zagađenje (smeće u moru), promjene trofičkih režima (eutrofikacija/oligotrofikacija), vremenske/klimatske promjene (morski toplotni talasi, zagrijevanje, zakiseljavanje), kao i povećati mogućnost pronalaženja pristupa i korišćenja postojećih podataka i informacija o tim pitanjima, u službi odgovornih nacionalnih entiteta, zainteresovanih strana i kruga korisnika.

“Projekat će iskoristiti znanje dobijeno prethodnim projektima i doprinijeti definisanju dugoročnih strategija i akcionih planova za procjenu i rješavanje prijetnji po životnu sredinu na Mediteranu”, zaključuje Petović.

Ukupna vrijednost projekta, koji je, na temu održivog turizma, prihvaćen u okviru poziva Interreg Mediteranskog transnacionalnog programa 2014-2020, jeste 3,100,000.00 € od čega Institutu za biologiju mora UCG pripada 70,000.00€.

 

Do kraja stoljeća na svijetu bi moglo nestati pola pješčanih plaža

0
Školjka na plaži
Plaža

Jedno novo istraživanje pokazalo je da bi do kraja ovog stoljeća zbog klimatskih promjena moglo nestati pola pješčanih plaža na svijetu, piše CNN.

Već do 2050. godine dio obala izgledat će potpuno drugačije nego danas, a 10 do 12 posto obale suočit će se s ozbiljnom erozijom. Istraživanje je pokazalo i da bi se do 2100. godine u gusto naseljenim područjima kao što je američka istočna obala, južna Azija i središnja Europa obala mogla povući do 100 metara.

Na plaže će najviše uticati porast razine mora

“Ovo su konzervativne procjene”, rekao je Michalis Vousdoukas, oceanograf i jedan od autora spomenutog istraživanja objavljenog danas u Journal Nature Climate Change. U njemu su sudjelovali znanstvenici i Istraživačkog centra Europske komisije te fakulteti iz Španjolske, Portugala i Nizozemske.

Znanstvenici su pomoću projekcija analizirali kako će na plaže diljem svijeta utjecati podizanje razine mora te razorne oluje. U obzir su uzeli i prirodne procese poput valova i sastava tla plaža, ali i ljudske faktore kao što je gradnja uz obalu ili brane.

Studija je pokazala kako će na plaže najviše utjecati porast razine more. Isto tako studija je pokazala i da će na plaže utjecati porast emisije stakleničkih plinova.

Plaže zauzimaju više od trećine sveukupne obale na svijetu

U studiji se napominje i da se ne može dovoljno naglasiti koliko su za svijet važne plaže. One zauzimaju više od trećine sveukupne obale na svijetu i služe kao ključni faktor koji štiti obalna područja od oluja. Plaže su važne i s ekonomskog aspekta, ponajprije za turizam, ali i druge aktivnosti.

Osim toga, na mnogim područjima plaže nisu tek mjesto za praznike. Na mjestima kao što je Brazil i Australija na njima se boravi tijekom cijele godine.

“U mnogim dijelovima svijeta pješčane plaže imaju vrijednost koja se ne može direktno izraziti novčanom vrijednošću”, rekao je Vousdoukas.

Gradnja pored plaža također predstavlja opasnost za prirodne procese

Plaže su dinamične i mijenjaju oblik prirodnim putem tijekom vremena. No znanstvenici upozoravaju da gradnja u blizini mora može poremetiti prirodna kretanja plaža te zaustaviti prirodne procese pomoću kojih se pijesak sam obnavlja. Danas, plaže koje se najviše suočavaju s erozijom smještene su u urbaniziranim područjima gdje se pokraj plaža nalaze ceste i visoke gradnje.

Na mjestima kao što je Miami Beach dovoze se tisuće tona pijeska kako bi se smanjili efekti erozije, dok se na drugim mjestima grade veliki lukobrani da bi se zadržao pijesak. Znanstvenici koji su sudjelovali u izradi studije upozoravaju kako ovakvi pothvati mnogo koštaju, a s podizanjem razine mora i velikim olujama neće biti od velike koristi.

Erozija plaža bit će najveća u Australiji

Najveći utjecaj na eroziju plaža zbog podizanja razine mora bit će u Australiji. Istraživanje je pokazalo da će skoro pola pješčane obale tamo do 2100. godine biti ugroženo. Slična situacija bit će i u Čileu, Kini, SAD-u, Rusiji, Meksiku i Argentini. Vousdoukas je rekao kako će na udaru biti i mali otoci, pogotovo Karpiski. I to zbog ravnog terena.

No ako vlade diljem svijeta uspiju smanjiti emisije stakleničkih plinova, moglo bi se spriječiti oko 22 posto erozija koje su istraživači prognozirali da će se dogoditi do 2050. godine. Ako pokušamo ostvariti ciljeve Pariškog dogovora, rekao je Vousdoukas, mogli bismo smanjiti 40 posto erozije koju smo projicirali u našoj studiji.

Trebinje: U aprilu prve sadnice smokve na najvećoj organskoj plantaži u BiH

0
Smokva

U Mesarima, kod Trebinja, na najvećoj organskoj plantaži u BiH početkom aprila biće zasađene prve sadnice smokve, u okviru projekta trebinjskog Ženskog centra, rekla je LJiljana Čičković, direktor ovog centra, u okviru kojeg djeluje Socijalna zadruga „Smokvica“.

Ona je navela da će u prvoj fazi biti zasađeno 600 sadnica, od ukupno 2.060, na ukupno devet hektara zemljišta, koliko je planirano za ovu plantažu.

„Ta plantaža će biti najveća u regionu, a prva sertifikovana organska u BiH. Ovo je izuzetno značajan projekat za cijelu istočnu Hercegovinu, koja je poznata po vinu, medu i siru, a planiramo da smokvu uvedemo kao novi brend“, istakla je Čičkovićeva.

Ona je dodala da su u toku završni radovi na pripremi zemljišta za sadnju i osposobljavanje sistema za navodnjavanje.

„Obezbijedili smo solarne panele koji će napajati pumpu i sistem za navodnjavanje `kap po kap`, koje je donirala češka Ambasada. Planiramo da do kraja ove godine uposlimo dvoje ljudi, jednog mladog i jednu ženu sa sela, žrtvu porodičnog nasilja“, navela je Čičkovićeva.

Ona je najavila da će u Trebinju krajem marta biti organizovana trodnevna edukacija za sve ljude iz istočne Hercegovine koji su zainteresovani za organski uzgoj smokve, a predavanja će održati poznati agronom Željko Prgomet iz Istre.

„Resorno ministarstvo nam je pomoglo u nabavci ograde za cjelokupan plac, sadnice smo nabavili zahvaljući Fondaciji, a uz podršku grada Trebinja krenuli smo i u proces sertifikovanja“, kaže Čičkovićeva.

Ona je dodala da će socijalna zadruga imati razvijenu saradnju sa kooperantima.

„Planiramo da u asortimanu razvijemo desetak različitih, među kojima će biti prvenstveno suve smokve i organski džemovi“, rekla je Čičkovićeva.

Đorđe Kovačević iz Ženskog centra i Socijalne zadruge „Smokvica“ rekao je da će na početku biti zasađene tri vrste smokve.

„Odlučili smo se za petrovače, sušioke i zimice, koje su poznate na našem području. Profesor Prgomet je najavio da bi mogao da nam donira oko 51 sortu smokve od 150, koliko ukupno postoji u svijetu. U Izraelu se bave proizvodnjom hibrida kojih sada imaju oko 2.000, tako da možemo doći do smokve kakvu želite, i kada je u pitanju veličina, oblik, slador“, kaže Kovačević.

On je dodao da s ciljem dodatnog edukovanja u vezi sa plantažnim uzgojem smokve planiraju i saradnju sa poljoprivrednim fakultetima u Republici Srpskoj.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske će od ove godine subvencionisati razvoj plantažnog uzgoja smokve, a javni poziv za sve zainteresovane otvoren je do 23. marta.

/Izvor: Srna/

Izložba “Ručni radovi u bijelom tekstilu”

0
Ručni radovi u bijelom tekstilu

Izložba “Ručni radovi u bijelom tekstilu” (dio bogatog nasljeđa dobrotske porodice Radimir) biće otvorena u četvrtak 5. marta u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.

Autori su Zoran Radimir i Danijela Đukić.

Organizator je Opštinska javna ustanova “Muzeji Kotor”.