Istraživanje u Zadru: Gosti s kruzera troše 55 eura dnevno, najviše trošili u Solani u Ninu čak 248 eura

0
Zadar Sveti Donat – foto M. Marušić

Gosti s kruzera prosječno potroše 55 eura dnevno, a najviše novca ostave u Solani Nin – čak 248 eura, pokazalo je istraživanje Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru provedeno od od srpnja do listopada 2019. godine na turistima koji su tijekom kružnog putovanja kruzerskim brodom doplovili u zadarsku luku Gaženica, prenosi Antena Zadar.

Zanimljiv podatak je kako gosti s kruzera na zadarskom Poluotoku u prosjeku potroše 43,27 eura, a prilikom anketiranja naveli su i nedostatke čije rješavanje bi rezultiralo značajno većom potrošnjom. Naime turisti su se požalili na nedovoljan broj mjenjačnica, nemogućnost plaćanja karticom i plaćanja u eurima te nedovoljan broj prodavača u trgovinama koji mogu uslužiti veću grupu gostiju u kratkom vremenu. Zadar sada ima nedvojben pokazatelj što treba učiniti kako bi povećao potrošnju kruzerskih gostiju i iz ovih podataka mogu puno naučiti.

Tijekom boravka na kopnu ispitanici su najviše trošili u café barovima, suvenirnicama i restoranima, a s obzirom na kratko vrijeme njihovog zadržavanja u destinaciji, njihova prosječna osobna potrošnja je relativno visoka.

Zanimljivo je i kako su gosti s kruzera najviše kupovali u Solani u Ninu gdje su prosječno po osobi potrošili čak 248 eura, što je prema istraživanju rezultat činjenice da su ispitani gosti imali dovoljno vremena za kupovinu ali i atraktivne ponude Solane koja je prilagođena željama turista.

solana nin

Ovo zanimljivo istraživanje, koje je jučer prezentirano turističkoj javnosti u Zadru, provedeno je polustrukturiranim anketnim upitnikom i imalo je obilježja izviđajnog istraživanja, a kako navode autori rezultati ocrtavaju profil, ponašanje i stavove kruzerskih turista uključenih u uzorak. Slučajni uzorak ispitanika obuhvatio je 1.315 ispitanika starijih od 18 godina, koji su prilikom iskrcaja u zadarsku luku posjetili staru jezgru grada Zadra ili su ostvarili neki od ponuđenih izleta u Zadarskoj županiji i drugim susjednim županijama. Nešto više od polovice anketiranih gostiju posjetilo je zadarski Poluotok, a privlačne destinacije kako navode bile su i Nacionalni parkovi Plitvička jezera i Krka, kraljevski grad Nin i rijeka Zrmanja.

Ispitanici su porijeklom iz Njemačke, Velike Britanije i Španjolske, što je dijelom uvjetovano uspostavljenim kruzerskim linijama koje pristaju u grad Zadar. Ispitanici su uglavnom starije životne dobi što to je skladu s tipičnim turistima koji putuju ovakvim prijevozom. Također, radi se uglavnom o iskusnim korisnicima kružnih putovanja koji prvi puta borave u Hrvatskoj i Zadru, stoga se može zaključiti kako preferiraju ovaj oblik turističkih putovanja i odabiru rute na kojima do sada nisu plovili tijekom svojih kružnih putovanja“, istaknula je prof. dr. sc. Božena Krce Miočić.

Obilazak stare gradske jezgre ili neke druge turističke lokacije u okolici Zadra bio je najčešće motiviran novim iskustvima i doživljajima, atrakcijama prvenstveno Morskim orguljama i Pozdravom suncu ali i kulturnom i prirodnom baštinom te željom da osjete i dožive ugođaj destinacije.

„Ukupno zadovoljstvo i dojam ispitanih turista je na vrlo visokom stupnju, iz čega proizlazi da bi svojim prijateljima i rodbini preporučili posjećenu destinaciju. Većina gostiju rado bi opet posjetila Zadar i ostale destinacije koje su obišli, prije svega zbog uživanja u miru i očuvanom okolišu, gastronomiji i kulturnoj baštini. Međutim, usprkos pozitivnom dojmu ispitanih kruzerskih turista, valja naglasiti kako još uvijek ima elemenata ponude na čijem unaprjeđenju valja kontinuirano raditi kako bi se zadovoljio ovaj specifičan segment turističke potražnje“, zaključili su na kraju autori istreaživanja tim Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

Važno je ovo istraživanje kada uzmemo u obzir kako su u Gaženicu, zadarsku putničku luku koja je prošle godine proglašena najboljom svjetskom kruzerskom lukom, prošle godine uplovila 124 kruzera s čak 182.682 putnika.

Osam pacijenata s kruzera “Diamond Princess” u ozbiljnom zdravstvenom stanju

0
Princess-karantena – Foto: Screenshot Youtube.com

Ukupno osam pacijenata pozitivnih na test za COVID-19, koji su s kruzera „Diamond Princess“ završili u bolnicama u Yokohami, u ozbiljnom su zdravstvenom stanju, izvijestilo je u četvrtak japansko ministarstvo zdravlja.

Ministarstvo je povećalo je do sada na COVID-19 virus testiralo preko 700 ljudi, od ukupno 3.500 putnika i članova posade koji i dalje ostaju na brodu. Broj potvrđenih slučajeva zaraženih na ovom kruzeru je 218; većina slučajeva su stariji putnici.

Iz Ministarstva zdravlja također su izvijestili kako će određenim putnicima, mahom starijima od 80 godina omogućiti da se iskrcaju, ukoliko to žele, i pod uvjetom da na testiranju budu negativni na koronavirus. Isto tako, i putnici starije životne dobi sa slabijim zdravljem i oni koji su u kabinama bez balkona, moći će napustiti brod i prije službenog kraja karantene. Svi će putnici morati ostati u karanteni još nekoliko dana, ali u smještaju osiguranom od strane japanske vlade na kopnu.

Odluke o selektiranom testiranju i održavanju karantene na kruzeru, koje su u nadležnosti japanskih vlasti, naišle su na brojne kritike u svijetu.

Direktorica Centra za krizne slučajeve američkog Sveučilišta John Hopskins (koje u svom sastavu ima neke od najboljih svjetskih zdravstveno-istraživačkih ustanova, op.ur.), Lauren Sauer za jedan je američki dnevni list izjavila kako „osobno vjeruje da (ovakva karantena) krši osnovna ljudska prava. Na brodu se nalazi nekoliko tisuća ljudi koji su sada u opasnosti da se zaraze, a taj rizik se povećava svake minute koju i dalje provode na brodu“.

Odluka japanske vlade da se neki od putnika smjeste u primjereniji smještaj donijeta je tek nakon kritika upućenih od strane stručnjaka za javno zdravstvo iz cijelog svijeta.

Karantena bi trebala završiti u iduću srijedu, pod uvjetom da situacija ostane ista.

Službeni broj zaraženih osoba trenutno iznosi 63 862, a broj umrlih 1381. Do sada se na globalnoj razini od COVID-19 virusa oporavilo 6 924.

Arapi vlasnici Porto Montenegra u trci za preuzimanje crnogorskih aerodroma

1
Porto Montenegro

Firma The Investment Corporation of Dubai (ICD), koja je 2016. godine preuzela projekat Porto Montenegro, jedan je od akcionara i glavnih partnera firme Corporation America Airports (CAA) iz Luksemburga, koja je prošla predtenderski postupak za koncesiju za aerodrome u Podgorici i Tivtu, piše “Dan”.

Naime, ICD je od polovine 2017. godine vlasnik 25 odsto akcija firme Corporation America Italia (CAI), koja upravlja i drži koncesije nad aerodromima u Firenci i Pizi. ICD je akcije kupio preko firme Mataar holding, koju indirektno kontroliše. Polovinom 2017. ICD je sa firmom iz Luksemburga potpisao i memorandum o razumijevanju kako bi zajednički iskoristili nove mogućnosti u sektoru aerodromau Italiji, istočnoj Evropi i na Bliskom Istoku. Memorandum je imao za cilj da nadogradi upravljačke sposobnosti CAA i dobro poznavanje aerodromske industrije, kao i jedinstven pristup ICD-a finansiranju i kapitalnim tržištima, prenijeli su tada strani mediji.

“Dan” je u vezi sa postupkom davanja koncesija nad aerodromimau Podgorici i Tivtu pitanja poslao i vlasnicima Porto Montenegra i firmi Corporation America Airports, još prije petnaestak dana, ali nijesu odgovorili. Vlasnike Porto Montenegra, odnosno Adrijatik marinasa, firme koja gazduje tivatskom marinom, pitali smo u kakvim su poslovnim vezama sa firmom iz Luksemburga, da li lobiraju kod Vlade za dobijanje koncesije, te da li će u koliko dobiju koncesiju prioritet biti razvijanje aerodroma Tivat i povezivanje sa Bliskim Istokom. Luksemburžane su pitali koja će njihova firma voditi projekat, te da li će to biti Corporasion America Italija.

Prema pouzdanim informacijama “Dana”, najveće šanse za dobijanje koncesije ima francusko-turski konzorcijum koji čine TAB i Aeroport de Pari (AdP), dok su Luksemburžani takozvani “favoriti iz sjenke”. “Dan” je ranije pisao da su TAB i AdP angažovali advokatsku kancelariju Ane Đukanović za pripremu tenderske dokumentacije u pretkvalifikacionom postupku. Te dvije firme su zajedno sa južnokorejskom kompanijom Incheon International Airport Corporation i indijskom GMR Airports Limited prošle pretkvalifikacioni tender za aerodrome, na koji se javilo sedam ponuđača.

Ministar saobraćaja Osman Nurković je prošlog mjeseca najavio da će tender za aerodrome biti u prvoj sedmici februara, ali se to nije desilo. Poslednje dvije godine je više puta najavljivao usvajanje koncesionog akta za davanje aerodroma pod koncesiju, ali su svaki put te najave bile pogrešne, tačnije nije dolazilo do usvajanja akta kada je on rekao. Sve do 25. jula prošle godine, kada je akt konačno i usvojen.

Večeras otvaranje 51. Praznika mimoze: Lepa Brena otvara feštu

0
press Praznika mimoze

U Herceg Novom se ovih dana traži krevet više, a razlog za to je otvaranje 51. Praznika mimoze koje je zakazano za večeras, 14. februara. Gradska muzika, Mjesna muzika Đenović i mažoretke defilovaće od Trga Nikole Đurkovića do Igala, gdje će od 20 sati uslijediti svečano otvaranje i potom koncert regionalne muzičke zvijezde Lepe Brene.

Praznik mimoze će trajati mjesec dana, tokom kojih će biti organizovana 73 programa – 54 zabavna i kulturna i 19 sportskih.

„U Herceg Novom se traži krevet više. Nema slobodnog mjesta u hotelima i prvi vikend je prebukiran. Tome je doprinio dobar marketing i uspješan Karavan mimoze, a pun pogodak je bilo i to što je Praznik mimoze pomjeren za 15 dana“, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić na konferenciji za novinare kojom je najavljen 51. Praznik mimoze.

Pripreme koje su trajale više mjeseci završene su i grad je spreman za početak jedne od najstarijih turističko-propagandnih manifestacija u regionu, potvrdio je Miloš Konjević, potpredsjednik Opštine i predsjednik Direkcije Praznika mimoze.

Kako je istakao, novska fešta je izazvala veliki publicitet širom regiona, a po sadržaju i organizaciji možda i nadmašila prošlogodišnju, koja je bila jedna od najuspješnijih u pet decenija ovog festivala. On je dodao da će otvaranju prisustvovati i oko stotinu predstavnika ambasada i gradova prijatelja Herceg Novog, za koje će maskenbal biti priređen u hotelu „Plej“ kako bi više građana moglo da prisustvuje prvom maskenbalu u Institutu Igalo.

Marketinška kampanja dala je očekivane rezultate i svi otvoreni hoteli su prvog vikenda popunjeni, kazao je direktor Turističke organizacije Pavle Obradović.  On je naglasio da u poslednje tri godine Herceg Novi bilježi stalan rast broja gostiju tokom februara i marta.

koncert

Govoreći o izazovima organizacije jednog ovako sadržajnog događaja sa velikim brojem učesnika, direktorica Javne ustanove kulture „Herceg-fest“ Gordana Porobić Krcunović pozvala je sve građane i privrednike da se uključe i doprinesu da tokom mjesec dana grad živi festival.

Ona je posebno istakla najstariji događaj u programu festivala, Feštu od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri koja će biti održana u subotu, 15. februara. Povorka Gradske muzike, Mjesne muzike Đenović i mažoretki prodefilovaće rivijerom od 10 sati, centralna manifestacija je u Baošićima, a u 12.30 sati počinje koncert Kaliopi pred Domom kulture u Đenovićima. Tradicionalno, biće služena riba koju pripremaju novske domaćice, kao i vino i pivo koje su obezbijedili sponzori „Plantaže“ i „Nikšićko pivo“.

Za prvi vikend je pripremljen i maskenbal u Institutu Igalo u subotu uveče, u nedjelju ujutro fešta u Baošićima „Mirisi i ukusi februara“, a uveče gostovanje kozačkog ansambla „Ataman“ iz Sankt Peterburga.

Sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić najavio je sportski program na kojem je 19 događaja, kako tradicionalnih, tako i nekih novih. Biće priređena takmičenja u: plivanju, vaterpolu, fudbalu, košarci, sportskom ribolovu, streljaštvu, streličarstvu, jedrenju, šahu, borilačkim sportovima, stonom tenisu, tenisu, boćanju.

Osim toga, na programu Mimoze su i događaji koji su tradicionalni za Novi i Boku, a izazivaju veliko interesovanje posjetilaca – trka karića, picigin i turnir u kartaškim igrama briškula i trešeta.

Praznik mimoze je pokrenuo kompletnu kreativnu energiju Herceg Novog, poručio je član Direkcije Praznika mimoze Zoran Živković. On je najavio da se prvog vikenda održava i jubilarni plivački „Montenegro mimoza kup“ koji je u grad doveo oko 700 gostiju.

Kompletan program Praznika mimoze možete pogledati ovdje: http://hercegnovi.me/downloads/Program%20Mimoza%202020.pdf

Riznica katedrale Svetog Tripuna u Kotoru čuva relikvij Svetog Valentina

0
Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News

Riznica katedrale Svetog Tripuna u Kotoru čuva relikvij Svetog Valentina koji potiče iz 16. stoljeća

Relikvija Svetog Valnetina je od nekuda došla u Kotor i napravljen je relikvijar, koji prema stilskoj analizi pripada kotorskom zlatarstvu 16. stoljeća.

Izrađen je od pozlaćenog srebra. Križ u kojem je relikvij Svetog Valentina nekada se nosio, postavljao se na vrh sprave u kojoj se polažu srebrni relikvijari antropomorfni u obliku ruku i nogu koje nosi Bokeljska mornarica u procesiji za dan Svetog Tripuna.

Međutim, nije poznato kako je u 16. stoljeću relikvij Svetog Valentina došao u Kotor, kao i mnogi drugi u to vrijeme.

Relikvijar Svetog Valentina u Kotoru foto Boka News

Za relikviju Svetog Tripuna znamo iz prvih pisanih historiografskih podataka kod bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji piše djelo o upravljanju carstvom oko 950. godine, u kome konstatuje da Kotor časti moći Svetog Tripuna.

11.000 građana formiralo ljudski lanac u Dresdenu

0
Dresden – foto EPA

Hiljade građana primile su se za ruke na kiši u četvrtak navečer u središtu Dresdena i formirale ljudski lanac u znak sjećanja na žrtve savezničkog bombardiranja grada u kojem je prije tačno 75 godina poginulo 25.000 osoba.

“Danas se prisjećamo žrtava genocida, rata i nasilja i prisjećamo se zajedno s nekadašnjim ratnim protivnicima”, rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier i sam sudjelujući u ljudskom lancu kojeg je oko središta Dresdena formiralo 11.000 osoba.

Ovim lancem brojne građanske inicijative već godinama odašilju poruku mira i prosvjeduju protiv desničarske zloupotrebe žrtava Dresdena.

“Sve ove svijeće u gradu, to su svjetla koja nam daju nadu”, rekao je njemački predsjednik koji je prije toga na središnjoj ceremoniji upozorio na opasnost jačanja nacionalizma u Njemačkoj.

Pored Steinmeiera se u živom lancu našao i vojvoda od Kenta koji se već desetljećima zalaže za pomirenje Nijemaca i Britanaca.

Vojvoda od Kenta se godinama zalagao i za obnavljanje katedrale Naše gospe koja je zajedno s brojnim baroknim građevinama Dresdena izgorjela u noći s 13. na 14. februara 1945. kada su zrakoplovi britanskog ratnog zrakoplovstva bombardirali glavni grad Saske.

Danas obilježavamo Svetog Valentina

1
Valentinovo – romance – photo pixabay

Danas obilježavamo Svetog Valentina ili popularnije rečeno Dan zaljubljenih.

Sveti Valentin bio je ljekar, svećenik, vjerojatno i biskup u Rimu. Odlikovao se mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao velik ugled i kod pogana i kod hrišćana. Ipak je mučeničkom smrću preminuo 269. godine na Flaminijskoj cesti. Od 15. stoljeća Valentina su počeli poštovati kao zaštitnika zaljubljenih parova.

Sveti Valentin se slavi već u ranom srednjem vijeku, posebno u Engleskoj, a poslije u cijelom svijetu. Poznato je da su u 16.stoljeću mladići ostavljali ljubavne poruke i čestitke na pragu svoje odabranice.

Čestitke su bile pažljivo izrađene, obrubljene čipkom ili ukrasnom vrpcom i to su vjerojatno bile prve čestitke i razglednice ikada poslane.

Postoje još mnoge legende o Svetom Valentinu a Valentinovo je, vremenom, postalo praznik zaljubljenih i kao takvog ga obilježavaju svi koji se vole, a da često i ne znaju zašto se praznik ljubavi slavi baš 14. februara.

Litija i moleban u Tivtu

10

Srpska pravoslavna crkvena opština tivatska večeras je organizovala moleban u hramu Svetog Save u Tivtu i litiju u znak protesta protiv usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti.

Moleban je služio paroh tivatski, otac Petar Petrović.

On je okupljene, prije polaska litije ulicama Tivta, upozorio da su organizatori dobili informacije da je moguće da među okupljenima budu provokatori i zato je pozvao vjernike da budu dostojanstveni u molitvenom hodu, i da ne bude nikakvih političkih parola i neprimjerenih uzvikivanja.

Svako ko bude se suprotno ponašao, mimo duhovnog hoda i dostojanstvenog ponašanja, biće fotografisan i prijavljen policiji – upozorio je otac Petar Petrović.

Litija u kojoj je prema procjeni organizatora preko dvije hiljade građana spustila se Istarskom ulicom do Porto Montenegra i prosla gradskom rivom Pine do zgrade Opštine Tivat.

Moleban -13. februar

Organizatori su angažovali i sopstveno obezbjeđenje koje brine da sve protekne u redu i miru.

Okupljeni građani pjevaju vjerske pjesme ali nema nikakvog uzvikivanja, niti političkih parola.

Litija je zastala ispred zgrade Opštine gdje je kraću molitvu za dobro svih žitelja Tivta izmolio paroh risanski, otac Momčilo Glogovac.

Uprkos prijetnjama šefice OO DPS Tivta da će iz partije biti izbačeni svi članovi DPS koji učestvuju u litijama, i večeras se među okupljenima u molitvenom hodu tivatskim ulicama moglo vidjeti više prepoznatljivih aktivista i lokalnih funkcionera DPS-a.

Učesnici litije vratili su se pred hram Svetog Save gdje se okupljenima obratio iguman manastira Reževići, arhimandrit Hrizostom, nakon čega su se okupljeni mirno razišli.

U nedjelju se vidimo na molebanu i litiji u Kotoru i idemo dalje, do pobjede Hrista vaskrsloga – poručio je vjernicima tivatski paroh, otac Petar Petrović.

Za rizort Ritz Carlton Montenegro ove godine planirana investicija od skoro 40 miliona eura-a

0
Herceg Novi – foto TO HN

Za realizaciju rizorta Ritz Carlton Montenegro, koji će u Herceg Novom graditi renomirane kompanije Northstar i Marriott, ove godine je planirana investicija od 39,62 miliona EUR.

U izvještaju o realizovanim investicijama shodno odluci o davanju u dugoročni zakup zemljišta na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica za 11 mjeseci prošle godine, navodi se da je za realizaciju projekta u prošloj godini utrošeno 7,69 miliona EUR.

Northstar, projektna kompanija, informisala je Sekretarijat za razvojne projekte krajem novembra prošle godine da će po okončanju izrade šematskog dizajna početi izradu glavnog projekta.

“Takođe, naveli su da je izrađena projektna dokumentacija za potrebe budućeg gradilišta. U međuvremenu su održali niz sastanaka u vezi sa infrastrukturnim pitanjima”, navodi se u izvještaju koji je u skupštinskoj proceduri.

Projekat Montrose je, nakon ozvaničenja saradnje sa renomiranim brendom Marriott krajem jula prošle godine, dobio zvaničan naziv Ritz Carlton Montenegro. Time se investitor obavezao na garanciju od 30 miliona EUR da će projekat biti završen u dogovorenim rokovima, kao i krovnom garancijom od 120 miliona EUR.

Lokacija na rtu Dobreč zakupljena je još 2009. godine, prva ulaganja su uslijedila tri godine kasnije, a prema ugovoru u prvu fazu treba da bude uloženo najmanje 80 miliona, dok investicioni plan iznosi 210 miliona EUR.

Premijer Duško Marković sastao se sredinom septembra prošle godine sa predstavnicima Northstara, koji su saopštili da pripreme za gradnju rizorta teku zadovoljavajućom dinamikom, da će hotelski operator biti renomirana svjetska hotelska kompanija Marriott, te da su obezbijedili da u Crnu Goru dođe jedan od njihovih 30 luksuznih brendova, Ritz Carlton.

Rizort Ritz Carlton Montenegro će biti hotel od 300 jedinica, mješovitog modela poslovanja, sa 120 hotelskih jedinica i 180 apartmana.

Očekuje se da prva faza projekta, u kojoj će biti izgrađen hotel, 113 apartmana i 13 vila, te četiri restorana, bude završena na ljeto 2023. godine.

Na sastanku se razgovaralo i o uspostavljanju Marriott akademije koja bi omogućila sticanje novih znanja i vještina za rad u turizmu.

Sankt Peterburg Herceg Novom: Pismo namjere o bratimljenju i saradnja u kulturi i umjetnosti

1
sastanak

Delegacija Sankt Peterburga boravila je danas u Opštini Herceg Novi, gdje su sa predsjednikom Stevanom Katićem i potpredsjednikom Milošem Konjevićem razgovarali o zvaničnim koracima bratimljenja dva grada i velikim mogućnostima saradnje na polju kulture i umjetnosti.

Opštinu su danas posjetili direktorica za razvoj Komiteta za kulturu Sankt Peterburga „Peterburg koncert“ Elena Vojnova i Jurij Gruzdev iz „Novog Peterburga“.

Na sastanku je razgovarano o već ostvarenoj saradnji tokom prošlogodišnje posjete rukovodstva našeg grada Sankt Peterburgu, kada je, između ostalog, dogovoreno i učešće Kozačkog ansambla „Atamani“ na 51. Prazniku mimoze. Njihov nastup, u nedjelju 16. februara u Dvorani Park, biće prilika da Herceg Novom bude uručeno zvanično pismo namjere Skupštine grada Sankt Peterbruga, kojim će biti ostvareni prvi koraci u bratimljenju dva grada.

Kako su obje strane bile saglasne tokom današnjih razgovora, otvaranje Ruskog kulturnog centra u našem gradu značilo bi veliki i pozitivan iskorak za kulturu i umjetnost, što bi dalje predstavljalo osnovu za održavanje master class seminara i radionica predavača visokog ranga, u kojima bi učestvovali polaznici iz Crne Gore i regiona.

sastanak

Potpredsjednik Konjević je naglasio značaj učešća ruskih folklornih ansambala i umjetnika u životu našeg grada, istakavši zadovoljstvo uzlaznom putanjom odnosa dva grada.

Predstavnici Herceg Novog uputili su goste iz Rusije u bogatu kulturu i istoriju našeg grada, trenutna ulaganja u turističke i kulturne potencijale, kao i u mogućnosti saradnje određenih festivala sa ustanovama kulturne prijestonice Ruske Federacije.