Teatar 303 iz Kotora na poziv Kazališne družine “Kolarin” gostuje u Dubrovniku, u subotu 29. februara sa komedijom “Crnogorac u tranziciji”.
Predstava se igra u Lazaretu, sa početkom u 18 sati.
Ovo je još jedna potvrda Teatru 303 da njeguje interesantan pozorišni žanr, kao i mogućnost prezentacije kotorskog duha i stvaralaštva.
Ovim gostovanjem Teatar 303 nastavlja uspješnu prekograničnu saradnju i dokazuje da humor nema granica.
Skoro pet sati trajalo je saslušanje bivšeg gradonačenika Kotora Vladimira Jokića (Demokrate) u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Podgorici, a u vezi prijave koju je protiv Jokića i Opštine Kotor prošle godine podnijela komapnija A-Y Montenegro zbog neizdavanja građevinskih dozvola za gradnju kompkeksa „turističkih vila“ u Kostanjici.
„Policajcima koji rade sa specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem sam detaljno govorio o izradi i usvajanju spornog DUP-s Kostanjica iz 2009. i njegovim izmjenama i dopunama iz 2013. te sa postupanjem stim u vezi, bivšeg minuistra uređenja prostora Branimira Gvozdenovića (DPS) i odgovornih lica u tadašnjoj lokalnoij vlasti Kotora, kako bi sa njima povezana lica, preko ovih planova, ostvarila enormnu finansijku dobit.“- kazao nam je Jokić nakon saslušanja. On je ne iznoseći više detalja, podvukao da kao gradonačelnik, nije želio da A-Y Montenegru potpiše građevinske dozvole za enormnu gradnju u Kostanjici jer bi zbog toga Kotor sigurno bio izbačen sa liste UNESCO zaštićene svjetske priroden i kultune baštine.
„Objasnio sam istražiteljima zbog čega su nam interesi grada, države i opšti javni interes, bili iznad interesa za zaradom jedne off shore firme“- kazao je Jokić.
Kompanija A-Y Montenegro čiji je pravni zastupnik advokat Nikola Martinović, 2018. je podnijela krivičnu prijavu protiv tadašnjeg kotorskog gradonačenika Jokića jer je on odbio da potpiše izdavanje građevinskih dozvola toj firmi za mamutsku gradnju rezidencijalnih objekata na do tada neizgrađenom području naselja Kostanjica.
Izmijenjenim i dopunjenim DUP-om Kostanjica na do tada netaknutom području od Turskog rta prema Kostanjici, ucrtano na destine novih objekata „turističke namjene“. Taj DUP donešen je u vrijeme kada je na čelu Kotora bila lokalna DPS-SDP vlast, za mandata gradonačelnice Marije Ćatović (DPS), a saglasnost na njega je dalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje je tada vodio Branimir Gvozdenović (DPS). MORT je to međutim, učinio ne ispunjavajući tada važećim zakonom traženu proceduru davanja ocjene usaglašenosti predloga novog DUP-a sa planovima višeg reda. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture dao je 2009. negativno mišljenje na predlog izmjena i dopuna DUP-a Kostanjica ali je mišljenje međutim, iskazano nakon što je protekao rok od 15 dana koliko institucije kojima je predlog planskog dokumenta upućen na davanje saglasnosti, imaju da se o njemu izjasne. Stoga je Opština Kotor kojom je u to doba rukovodila Ćatović, usvojila DUP Kostanjica, zvanično konstatujući da se Zavod nije o njemu izjasnio u datom roku, a što se smatra davanjem prećutne saglasnosti.Od tada je po tom planskom dokumentu sagrađeno nekoliko desetina hiljada kvadrata stambenih objekata stambenih kapaciteta u Kostanjici čime je već uništena vizura na ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa iz Perasta, a što je sve suprotvo Menaždment planu za UNESCO područje koji je 2011. donijela Vlada. Iz UNESCO-a su upozorili da bi dalja gradnja na ovom području sigurno ugrozila opstanak Kotora na listi zaštićenih područja svjetske prirodne i kulturne baštine.
Pozivajući se na ovaj DUP, A-Y Montenegro je u septembru, odnosno novembru 2016. Opštini Kotor podnijela ukupno osam zahtjeva za izdavanje građevinskih dozvola na parcelama u vlasništvu te firme u Kostanjici, a kojima je tražila da im se omogući gradnja čak čak tridesetak novih rezidencijalno-turističkih i pomoćnih objekata, ukupne površine skoro 9.600 kvadrata. Iz tadašnje lokalne vlasti predvođene Demokratama nisu odgovorili na njihov zahtjev, a Jokić je javno saooptio d amu ne pada na pamet da potpiše te građevinske dozvole kojima bi omogućila dalju devastacija prostora Kostanjice i sigurno izbacio Kotor sa liszte UNESCO-a. Zbog te mogućnosti inače, Vlada je već tada bila uvela i moratorijum na daju gradnju do donošenja novog Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Kotora.
„Smatram da je cjelokupni proces oko pokretanja, izrade, usvajanja i dopuna DUP-ova Kostanjica u toku 2009. i donošenje odluke o njegovoj izmjeni i dopuni 2013. Kojom se primjena DUPa produšava nakon njegiovog isteka od pet giodinam sve do donošenja novog DUP-a, urađeno iz razloga kako bi se za više NN lica povezanih sa tadašnjim resornim ministrom Branmimirom Gvozdenovićem i rukovodstvom Opštine Kotor, stvorila mogućnost za ostvarivanje finansijke dobiti, na način što bi valorizovali do tada kupljeno neurbanizovano zemljište na području Kostanjice, znajući da će isto biti urbanizovano na način kako odgovara njihovim poslovnim i finansijskim interesima, a što se mođe utvrditi u hronologiju upisa vlasništva nepokretnosti na tom podrulju“- saopštio je Jokić, kako nezvanično saznjajemo, u saslušanju pred policijskim inspektorom Vojislavom Nedovićem.
On je kao neosnovane odbacio navode iz krivične prijave A-Y Montenegra detajno iznoseći hronologiju sve komunikacije na relaciji Opština Kotor- Vlada- UNESCO od 2011. do danas a iz koje se vidi da je UNESCO u više navrata jasno naglasio da se ne smije dozvoliti nikakva dalja gradnja na osjetljivom području Kostanjice. Podsjetio je i na odredbe Ustava Crne Gore koje propisuju da ukoliko Ustavni sud u međuvremenu proglasi neustavnim neki propis, njegove odredbe se ne mogu primjenjivati na postupke započete po tom propisu a koje do dana donošenja odluke o njegovij neustavnosti, nisu pravosnažno riješene. Takav je i trenutno slučaj sa zahtje ima A-Y Montenegra za dobijanje građevinskih dozvola iz 2016. jer se Ustavni sud još nije izjasnio o zahtjevu Jokića iz decembra 2018. da se preispita ustavnost DUP-a Kostanjica, a dozvole po spornom DUP-u još nisu izdate.
Dobrotvorna organizacija koja djeluje pod nazivom ‘Utočište za kitove’, predložila je da zaliv na istočnoj obali Kanade postane mjesto na kojemu će se nastaniti dvije vrste kitova – orke i beluge, nakon života provedenog u zatočeništvu.
Članovi organizacije su, među stotinjak potencijalnih lokacija na obalama kanadske Britanske Kolumbije i Nove Škotske te američke države Washington, odabrali upravo ovaj u području Nove Škotske, piše BBC.
Surađivat će s mjesnim vlastima da bi ondje doveli osam kitova koji će trajno boraviti u tom području. Kažu kako se nadaju da će prve kitove dočekati do kraja 2021. godine.
Riječ je o Port Hilfordu, maloj priobalnoj zajednici, od Halifaxa udaljenoj oko 200 km, koja “nudi prostran zaljev s izlaskom na ocean, no istodobno zaštićen od oluja”.
Organizacija je tražila zaštićeno područje od oko 100 hektara vodene površine, što je oko petina veličine Monaca, s dubinom koja doseže do 15 metara.
Lokacija je morala zadovoljiti posebne uvjete – točno određenu temperaturu i morski salinitet, morala je biti zaštićena od ekstremnih vremenskih uvjeta, posjedovati prostor za objekte potrebne za brigu o životinjama, kao i mjesto za održavanje odgojnih aktivnosti”.
Dr. Lori Marino, predsjednica neprofitne organizacije, rekla je da je u izboru mjesta nakon dvogodišnje potrage prevagnuli interes i angažman što su ih izložile lokalne zajednice.
Dodaje kako se nada da će se šest do osam beluga i vjerojatno nekoliko orki trajno nastaniti u zaljevu jer kitovi koji su došli na život i koji su ranije živjeli u zatočeništvu ne mogu biti pušteni u divljinu.
Vjeruje se da orke i beluge pate u zatočeništvu, zbog čega organizacije koje vode računa o njihovoj zaštiti žele ovu praksu okončati.
Kanada je, primjerice prošlog juna usvojila zakon nazvan “Free Willy”, kojim se zabranjuje držanje dupina i kitova u zatočeništvu, osim u slučajevima spašavanja, rehabilitacije, znanstvenog istraživanja ili ako je posrijedi dobrobit životinje.
Dvije beluge koje su njihovi vlasnici tijekom 2019. povukli iz predstava u jednome kineskom akvariju, nedavno su upućene u posebno utočište na Islandu, gdje će nastaviti živjeti, a u dogledno bi im se vrijeme moglo pridružiti još kitova beluga.
Organizacija ‘Utočište za kitove’ uskoro kani surađivati i s ostalim lokalnim zajednicama da bi se vizija utočišta za kitove privela kraju i da bi se započeo regulatorni proces.
I državni akvarij u Baltimoreu traži lokaciju koja bi poslužila kao utočište za njihovu koloniju velikih pliskavica (dupina).
Nekoliko stotina migranata idu pješke preko sjeverozapada Turske prema granicama sa Grčkom i Bugarskom, javili su turski mediji, nakon što je visoki zvaničnik rekao da Ankara više neće zaustavljati izbjeglice na putu prema Evropi, prenosi Reuters.
Turska je objavila da su 33 njena vojnika 27. februara ubijena u vazdušnom udaru sirijskih državnih snaga u sirijskom regionu Idlib.
Zvaničnici su potom obavili da su turska policija, obalska straža i graničari dobili naređenje da se povuku kada naiđu izbjeglice iz Idliba preko kopna ili mora.
Agencija Demiroren javila je da se grupa od oko 300 migranata, uključujući ženu i djecu, kreće prema granicama dvije članice EU.
Među njima su državljani Sirije, Irana, Iraka, Pakistana i Maroka.
U izvještaju se dodaje da su se migranti okupili u zapadnoj turskoj provinciji Džanakale i da žele da pređu čamcima na grčko ostrvo Lezbos.
Reuters nije mogao da potvrdi iz nezavisnih izvora ko su ti ljudi i kuda su krenuli. Nema potvrde ni za videosnimaka migranata koje su emitovale turske stanice.
Opština Kotor potpisala je ugovor sa Upravom javnih radova Crne Gore koja je iz dijela kapitalnog budžeta države Crne Gore opredijela sredstva u visini od 500 hiljada eura, a dio tih sredstava će biti uložen na dionicu puta koji vodi od Lastve Grbaljske do Stare Fortice i dalje prema Šišićima i Nalježićima u iznosu od 350 hiljada eura.
Kroz plan rada, Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i uređenja prostora za ovu dionicu opredijeljeno je još 150 hiljada eura, ne uzimajući u obzir dio radova koji se odnosi na potporne zidove neophodnih za tu saobraćajnicu, radi bolje protočnosti saobraćaja.
Ovaj putni pravac trebao bi biti alternativa budućoj gradnji bulevara prema Budvi čija će realizacija krenuti vrlo brzo, saopštio je na press konferenciji predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Turistička organizacija Herceg Novi po četvrti put organizuje besplatne kurseve stranih jezika kao dodatnu edukaciju za zaposlene i one koji traže posao u turističkoj privredi grada.
Ovo je nastavak pozitivne prakse ulaganja u obuku kadrova za turistički obrazovni profil i nije namijenjen djeci kao ni srednjoškolcima.
Kursevi počinju 16. marta u učionicama O.Š.“Dašo Pavičić“, dva puta sedmično od 18 sati, i to po grupama; engleski, ruski i njemački jezik – početni A1 i viši početni A2 nivo. Kursevi traju do 01. juna 2020. a predavači su licencirani profesori navedenih jezika.
Svi zainteresovani koji žele da nauče ili unaprijede znanje stranih jezika, mogu da se prijave putem email adrese kurs.hercegnovi.travel@gmail.com do 7. marta, kako bi se formirale adekvatne grupe. Broj mjesta je ograničen. Prijava treba da sadrži: ime i prezime, stepen i oblast stručne spreme, kontakt telefon, email adresu, jezik i stepen za koji se osoba prijavljuje.
Na ovaj način TO Herceg Novi ima za cilj da pomogne gradsku turističku privredu obezbjeđivanjem besplatnog usavršavanja kadrova, što će u krajnjem doprinijeti i unapređivanju cjelokupne ponude grada.
Opština Tivat je nakon samo nekoliko dana od njihovog početka, morala da zaustavi radove na rekonstrukciji i obnovi vrijednog starog zdanja – kapetanskog palaca u Donjoj Lastvi, jer za njih nije dobika konzervatosrke uslove od Uprave za zašptitu kuklturnih dobara.
Ovako se u skandal se pretvorio još jedan u nizu investicionih projekata administracije gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS), ali za sada niko u lokalnoj uopravi ni ne pomišlja da snosi odgovornost za propuste koji su do toga doveli. Opština je posao na palacu u Donjoj Lastvi, osim što za njega nije dobila konzervatorske ulsove, počela čak i bez izrađenog glavnog projekta, samo na osnovu predmjera radova. Prema nezvaničnim saznanjima iz lokalne uprave, predmjer radova je izradio izvjesni G. P. koji je ujedno, i odgovorno lice u preduzeću GKM iz Podgorice, a koje je kasnije dobilo tender Opštine Tivat za obavljanje tog posla, vrijedan 81.000 eura.
Prema specifikaciji radova u tenderu koji je raspisala Opština Tivat, predviđeno je da se stara zgrada palaca površine oko 300 kvadrata detaljno očisti od šikare i rastinje u koje je zarasla, konstruktivno snanira izradom tzv. mrtve i međuspratne armirano-betonske ploče i novog krovnog vijenca, te napravi novi krov na objektu i postavi nova stolarija, srede i ofarbaju unutrašnji zidovi i plafoni, te uredi i opremi mokri čvor unutar zgrade.
Zanimljivo je da naručilac posla – Direkcija za investicije i razvoj Opštine, tenderom uopšte nije predvidjela bilo kakve elektroinstalacione radove u zgradi koju namjerava generalno sanirati. Time se nastavlja praksa na koju je upozoravalo nekoliko građevinskih kompanija u posljednje vrijeme kada su tenderi Opštine Tivat u pitanju – da se pod čudnim okolnostima prvo raspišu „podcijenjeni“ tenderi u kojima nisu predviđeni svi neophodni radovi koje se moraju izvesti na određenom projektu, pa se onda naknadno raspisuju dodatni tenderi za „naknadne i nepredviđene radove“, a što po mišljenju jendog broja zainteresovanih izvođača, ostavlja prostor za razne manipulacije prilikom izbora izvođača i formiranje cijene koju na kraju plaćaju poreski obveznici Tivta.
Ovakav slučaj se već desio na primjeru gradnje kružnog toka u Kukuljini gdje je prvo sklopljen ugovor vrijedan 535 hiljada eura sa nikšićkom kompanijom „Mehanizacija i programat“, a onda raspisan novi tender za „naknadne i nepredviđene radove“ na toj raskrnici vrijedan 200 hiljada eura koji je takođe dobila ova firma. Opština koju vodi Kusovac do danas je tek polovično završila prvu fazu gradnje lungo mare pješačke steze u Krašićima vrijedne 740 hiljada eura jer se, nakon polovine radova, ispostavilo da i dalje ima neriješenih imovinsko-pravnih problema na trasi šetališta. Tender za iskopavanje oko 40 hiljada kubika mulja iz podmorja gradske marine Kalimanj vrijedan 200 hiljada eura koji je sproveden lani pretvorio se u opštu ekološko-finansijsku katastrofu jer je Opština posao počela bez Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, mulj iz Kalimanja je zapravo opasni otpad, a odgovornost zašto je lani mjesec dana nekoliko stotina kubika tog materijala prosuto u more pred Tivtom a da projekat zvanično nije počeo jer nije bio određen ni nadzor niti otvoren građevinski dnevjik, Opština sada prebacuje na odabranog izvođača, komapniju „Iva put“ sa kojom je sklopila ugovor vrijedan 200 hiljada eura.
Najnoviji slučaj sa započinjenjem radova na objektu starog palaca kepetana Nikolića u Donjoj Lastvi do sada je možda i najeklatantiji primjer da je administracija gradonačelnika Kusovca potpuno zanemarila zakonsku proceduru za započinjanje radova. Ovaj objekat naime, je zbog svojih arhitekstonskih i kulturno-istorijskih vrijednosti kao veoma značajan, prepoznat od tadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Kotora još 1998. u njihovom elaboratu pod nazivom „Stambena arhitektura tivatskog zaliva“ – predlog za stavljanje pod režim predhodne zaštite. Iako taj postupak sa ovim objektom nikada nije formalno završen, Regionalni zavod se u svojim administrativnim postupanjima prema obrađenim objektima nadalje ipak odnosio u skladu sa njihovim kulturno istorijskim vrednostima. To, kako je kazala arhitekta Marija Nikolić koja je i upouzorila na neadekvatan pristup Opštine sanaciji palaca, nameće potrebu da se za njegovu obnovu primjenjuju odrebe Zakona o zapštitu kulturnih dobara. To kako je naglasila Nikolić, podrazumijeva izrade arhitektonska analize, istraživanja istorijske dokumentacije i pribavljanja konzervatorskih uslova Uprave za zaštitu kulturnih dobara prije izrade projekta, odnosno primjenu adekvatnih konzervatosrkih mjera i nadzora prilikom vršenja radova. Toga svega u ovom primjeru nije bilo, kao ni poštovaanja standardne procedure za izradu projekta rekonstrukcije objekta, pa je Opština Tivat tek nakon što su se za sve zainteresovali mediji, bila prinuđena da zaustavi radove na palacu i obrati se Upravui za zašptitu kulturnih dobara da dobije konzervatorske uslove.
Profesionalni ribari upoznati su detaljnije sa podrškom sektoru morskog ribarstva kroz Agrobudžet za 2020. godinu, na prezentacijama koje su predstavnici Direktorata za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede prethodnih dana održali u Ulcinju, Baru, Budvi, Kotoru i Herceg Novom.
Ribarima je saopštena dobra vijest da će sektor ribarstva u ovoj godini imati još snažniju podršku države, te da su opredijeljena sredstva, u odnosu na 2019. godinu povećana 44% na ukupno 2,24 miliona.
Modernizacija plovila
Posebno su im predstavljeni uslovi i način ostvarivanja podrške kroz tri javna poziva za dodjelu podrške za modernizaciju profesionalne ribolovne flote, u tri kategorije ribolova – za ulov demerzalnih resursa, za ulov pelagičnih resursa, kao i u malom privrednom ribolovu. Saopšteni su im i planovi Ministarstva u realizaciji drugih mjera za razvoj njihovog poslovanja, infrastrukture i uopšte ribarstva u Crne Gore.
S obzirom na veliko prošlogodišnje interesovanje ribara da modernizuju svoja plovila i utrošak svih opredijeljenih sredstava, ove godine je Agrobudžetom opredijeljeno za 80.000 eura više novca za javne pozive za modernizaciju profesionalen ribolovne flote. Kroz tri objavljena javna poziva opredijeljena su sredstva u iznosu od 280.000 €. Ribari mogu dobiti bespovratnu podršku u iznosu od 50 % od ostvarene investicije, najviše do 10.000 € kroz javne pozive za modernizaciju profesionalne flote za ulov demerzalnih i pelagičnih resursa. Na inicijativu profesionalnih ribara, prošlogodišnji maksimalni iznos bespovratnih sredstava u malom privrednom ribolovu povećan je sa 5.000 € na 6.500 €.
Nabavka novih plovila kroz MIDAS 2 projekat
Ribari su informisani da se u junu očekuje raspisivanje javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava kroz MIDAS 2 projekat kroz koji će moći da realizuju veće investicije i da nabave nova plovila. Svakako, sve aktivnosti u pravcu pripreme kriterijuma za tu vrstu podrške, ribari će biti maksimalno uključeni, kako bi se definisali uslovi u skladu sa njihovim potrebama.
Izazov sa kojim se ribari već duže vrijeme susreću, a tiče se nedostatka veza za plovila i ukupne lučke infrastrukture bio je nezaobilazna tema razgovora sa predstavnicima Ministarstva. Informisani su da su započete aktivnosti kada je u pitanju ribarska luka u Ulcinju – Rt Đerane, kao i da se traže rješenja za ribarske luke i u drugim opštinama.
Nakon suzbijanja upotrebe dinamita, borba protiv krivolova noćnim ronjenjem
U toku diskusije posebno je istaknut problem noćnog ronjenja i krivolova. Predstavnici Ministarstva su istakli su da je na planu borbe protiv nelegalnog ribolova u prethodnom periodu postignuti rezultati, kao i da će se nastaviti sa intenzivnim aktivnostima na eliminisanju ovih pojava, pojačavajući kontrolu na terenu u saradnji sa ostalim institucijama, posebno policijom. Jedna od budućih aktivnosti Radne grupe za borbu protiv nelegalnog ribolova biće i borba protiv krivolova u noćnom ronjenju, dajući sve od sebe da rezultat bude sličan onom koji je postignut kada je u pitanju dinamit.
Ministarstvo će se posebno pozabaviti i sa rješavanjem problema ribe koja se nalazi na tržištu, a potiče iz sportsko – rekreativnog ribolova. Novim Zakonom o morskom ribarstvu i marikulturi dodatno se uređuje ova oblast i pojačaće se kaznene mjere za počinioce. Svakako, radiće se i na boljoj saradnji sa Savezom sportskih ribolovaca i pojačaće se inspekcijska kontrola, kako bi se ispratio tok ribe koja se nalazi na tržištu.
Predstavnici Direktorata za ribarstvo pozvali su profesionalne ribare da iskoriste dostupna finansijska sredstva, kako bi modernizovali svoja plovila i nabavkom novih alata povećali efikasnost, a samim tim i vrijednost ulova i poboljšali uslove za rad. Na ovaj način, zajedno, u partnerskom odnosu, stvaramo uslove za bolje iskorišćavanje potencijala koje Crna Gora ima kada je u pitanju izlov ribe. (PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja)
Baština je najvažniji resurs kojim moramo mudro i racionalno upravljati te u nju ulagati i čuvati je, istaknula je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u četvrtak u Dubrovniku na otvaranju međunarodne stručne konferencije posvećene europskoj suradnji u zaštiti kulturne baštine od rizika.
Dubrovnik je domaćin konferencije jer je simbol kako se nositi s prirodnim katastrofama i ratom, a danas i velikim brojem posjetitelja, ocijenila je ministrica Obuljen Koržinek.
Konferencija “Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika” održava se od 26. do 28. februara u Lazaretima u organizaciji Ministarstva kulture, kao jedan od dva središnja događaja tog ministarstva u okviru predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije.
“U Dubrovniku su u smislu teme konferencije napravljeni značajni iskoraci. Pohvalila bih gradsku upravu s kojom surađujemo na svim pitanjima. Vrlo aktivno se radi na ključnom dokumentu Plana upravljanja, ali i mimo toga Grad je poduzeo cijeli niz koraka. Ne samo ograničavajući rast broja posjetitelja ili komercijalizacije kulturne baštine, već i kroz vidljivu kampanju ‘Poštujmo Grad’ koja se ne obraća samo građanima, nego i posjetiteljima. Taj primjer preuzimaju ostali gradovi”, istaknula je ministrica kulture.
Dodala je da se problemi ne mogu riješiti u godinu ili dvije, ali je bitno preokrenuti trendove.
“Moramo shvatiti da nam je baština najvažniji resurs s kojim moramo mudro i racionalno upravljati te u nju ulagati i čuvati. Time ćemo je prenijeti budućim generacijama”, rekla je Obuljen Koržinek.
Napomenula je i kako je prerano za procjene o utjecaju epidemije novog koronavirusa na kulturni turizam. “Situacija se mijenja iz dana u dan, ali u ovom trenu ništa ne upućuje na to da moramo razmišljati o dugoročnim ograničenjima. Ako ćemo se odgovorno ponašati, kroz krizu ćemo proći. Nema prostora za paniku. Postoje određena usporavanja u turizmu, otkazi gostovanja u Italiji, ali to će se sve smiriti”, izjavila je Koržinek.
Odaziv na konferenciju je velik, kako je rekla, jer uz stručnjake iz ovog područja iz 27 država članica sudjeluju i predstavnici relevantnih međunarodnih organizacija, od UNESCO-a do ICOM-a i ICCROM-a.
“Na konferenciji, ali i na zaključcima Vijeća ministara u majuu, dat ćemo važan doprinos državama članicama EU kako se ovom temom baviti u idućem razdoblju”, zaključila je Obuljen Koržinek.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je da rast turizma donosi sve veći priljev novca, što odredištima pod zaštitom UNESCO-a donosi rizik u urbanizmu, odnosno načinu gradnje, te u posezanju za javnim prostorom u cilju što većeg profita.
“Turizam je osnovna gospodarska grana u Dubrovniku. Čak 80 posto ljudi živi od turizma. Zato kad donosimo mjere moramo imati na umu da ne smijemo uništiti turizam, već postići održivost s ciljem bolje kvalitete života naših sugrađana”, rekao je Franković.
Ravnoteža je Dubrovniku nužno potrebna, naglasio je Franković, a sve dosad učinjeno nije ni približno dovoljno za održivost.
“Plan upravljanja se sporije radi jer je proširena zona koji obuhvaća. Bit će uskoro gotov. Neće nam promijeniti život, ali moramo provesti ono što u Planu stoji. Ugradnja tzv. buffer zone u prostorni plan Grada Dubrovnika kasni barem pet godina. Da je tada donesen, ne bismo imali problem s divljom gradnjom. Urbanistički smo 2014. godine donijeli stratešku pogrešku i omogućili maksimalno divljanje u prostoru. Trebat će nam pet do sedam godina da sustav bude održiv”, zaključio je Franković.
Na otvaranju su govorili i zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević te voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev.
Jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u području kulture je očuvanje kulturne baštine, a posebice upravljanje rizicima u kulturnoj baštini. Uključivanje upravljanja rizicima u području kulturne baštine prijeko je potrebno u svakodnevnom funkcioniranju institucija i društva, unatoč smanjenim ljudskim kapacitetima te visokoj predanosti i posvećenosti stručnjaka. Europska unija je također, u suradnji s brojnim istaknutim vladinim i nevladinim organizacijama, u posljednjem desetljeću istaknula područje kulturne baštine kao jedan od svojih prioriteta.
Konferencija Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika strukturirana je u obliku moderiranih tematskih panela, a za sudionike je priređen i popratni kulturni program.
Više od petnaest godina čekao se trenutak okupljanja ronilačke struke na jednom mjestu što je okupio 1. hrvatski ronilački kongres u Zagrebu u organizaciji agencije Promocija ronjenja.
Kongres je okupio više od četiri stotine učesnika iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja, koji su sudjelovali na brojnim, edukativnim i zanimljivim panelima i predavanjima.
Zajednička ocjena je kako ronjenje, prema riječima struke, nije u cijelosti iskorišteno, kao jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda. Osim turizma, na kongresu su se dotakli promocije na svim razinama, ekologije , zdravstvenog aspekta ronjenja te sigurnosti u ronjenu.
Ronjenje je u zadnjih 15 godina jedna od značajnijih aktivnosti u turističkoj ponudi dok zaštitu podmorja ne možemo zamisliti bez ronioca, također važna tema je i znanstveno ronjenje kao i druga ronjenja. Veliki naglasak stavljen je na ekologiju i zaštitu Jadranskog mora. Upravo su ronilački klubovi ti koji svojim kontinuiranim akcijama čišćenja podmorja održavaju naše podmorje čistim.
Osim njih veliki obol čistoći podmorja daju i gradovi koji gravitiraju turizmu i životu na moru i od mora. Lokalna uprava prepoznala je ronjenje i ronilačke manifestacije kao jedan od bitnih marketinških alata i platformi za promidžbu destinacije i produžetak turističke sezone.
Predstavnici zajednice ronilačkog turizma HGK koja okuplja sve ronilačke centre na Jadranu istaknuli su kako više treba ulagati u promociju postojećih bogatstva koje imamo te raditi na zajedničkoj promociji kroz manifestacije, stručna okupljanja i ulagati u modernizaciju promocije dok se je na predavanjima o hrvatskim potonulim brodovima (lokacijama za ronjenje) tražila stolica više.
Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za sport Republike Hrvatske, Grada Zagreba te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Partneri su bili Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica grada Zagreba.
© BokaNews, 2021
