Herceg Novom sredstva iz Fonda za zaštitu i spasavanje

0
sa potpisivanja Foto MUP

Opština Herceg Novi potpisala je ugovor sa Ministarstvom unutrašnjih poslova o korišćenju sredstava iz Fonda za zaštitu i spasavanje, koja su odobrena u okviru konkursa za opštinske službe, javne ustanove, privredne subjekte i nevladine organizacije. Ugovor su potpisali ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i  potpredsjednica Opštine Danijela Đurović, a sastanku je u ime novske Službe zaštite i spasavanja prisustvovao Aleksandar Škobalj.

Ministar Nuhodžić je istakao da raspodjela sredstava iz ovog Fonda potvrđuje odlučnost Ministarstva unutrašnjih poslova da u sinergiji sa svim subjektima sistema unaprijeđuje kapacitete i procedure djelovanja u elemantarnim nepogodama i drugim nesrećama. Realizacijom projekata za koje su opredijeljena sredstva biće poboljšan sistem zaštite i spasavanja i omogućena kvalitetnija realizacija preventivnih mjera i operativnih aktivnosti, saopštio je ministar unutrašnjih poslova.

“Vjerujem da ćete svojim radom doprinijeti jačanju sistema zaštite i spašavanja i biti dodatni podsticaj drugim subjektima da aktivno rade na izgradnji ovog važnog i zahtjevnog sistema“, istakao je ministar Nuhodžić obraćajući se dobitnicima za ovu godinu.

Za Herceg Novi će odobreni projekat biti od velikog značaja jer će doprinijeti boljoj zaštiti ugroženih na teško pristupačnim terenima, istakla je potpredsjednica Opštine Danijela Đurović. Kako  je kazala, oprema čija nabavka je planirana biće od velike pomoći opštinskoj Službi zaštite i spasavanja i lokalna uprava je zahvalna što su to prepoznali Ministarstvo i Komisija Fonda.

Danijela Đurović

Đurović je iskoristila susret sa ministrom Nuhodžićem da pošalje poruku o neophodnosti unaprijeđenja bezbjednosti na teritoriji grada, imajući u vidu da je opština Herceg Novi granica sa Evropskom unijom i zato predstavlja posebno interesantno područje za one koji žele nelegalno da pređu granicu. Osvrćući se na nedavno ubistvo graničnog policajca na dužnosti, istakla je značaj povećanja bezbjednosti državne granice, te izrazila nadu da će nadležni organi u što kraćem roku procesuirati odgovorne. Đurović je zatražila od Ministarstva da pokrene proceduru izmjene krivičnog zakona u dijelu da svi optuženi za ubistvo policajca budu kažnjeni najstrožijom mogućom kaznom.

Komisija za raspodjelu sredstava Fonda za zaštitu i spašavanje je, na osnovu javnog konkursa, ove godine raspodijelila sredstva u iznosu od 99.090,36 eura za finansiranje projekata za nabavku opreme i sredstava za zaštitu i spašavanje i finansiranje projekata za podsticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih aktivnosti.

Ovogodišnji korisnici sredstava su: NVO Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, D.O.O. Bedrock Podgorica, Opština Berane, Opština Žabljak, Opština Bijelo Polje, Opština Nikšić, Opština Herceg Novi, NVU Savez izviđača Crne Gore – Podgorica, JZU Institut za javno zdravlje Crne Gore, JU Dom učenika i studenata Cetinje, NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode.

Predsjedniku Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraćaja, Ivanu Vučinoviću uručen otkaz

3
Trajekt – Pomorski saobraćaj – foto boka News

Povodom otkaza ugovora o radu predsjedniku Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraćaja Herceg Novi, Ivanu Vučinoviću, Unija slobodnih sindikata Crne Gore organizuje danas u Podgorici konferenciju za novinare, na kojoj će osim Vučinovića govoriti i predsjednik Unije Srđa Keković.

Podsjećamo, Vučinović je kao predsjednik Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraćaja, ukazao ranije na, kako je rekao, progon koji sprovodi menadžment preduzeća, prema zaposlenima koji su se učlanili u sindikalnu organizaciju.

Kako je tada Vučinović kazao iz menadžmenta su dobili da potpišu anekse ugovora kojim su preraspoređeni na novo radno mjesto, koje je kako je objasnio lošije nego prethodna.

Vučinović nam je danas kratko uoči konferencije kazao da se otkazi spremaju za još neke radnike Pomorskog saobraćaja.

Britanska policija presrela na Lamanšu čamce sa migrantima

0
Migranti foto AFP

Britanske vlasti saopštile su u utorak da su presrele više od 60 migranata koji su na malim čamcima pokušavali da preko Lamanša uđu u Veliku Britaniju, javlja AP.

Migranti sa pet čamaca su rekli da su državljani Irana, Iraka i Uzbekistana.

Muškarci, žene i deca migranti su pregledani i zbrinuti.

U poslednje vreme sve je više krijumčarenja ljudi malim čamcima zbog rigoroznije policijske kontrole.

Britanski zvaničnici su rekli da sarađuju sa francuskim kolegama i da su patrole na francuskoj obali duplirane.

Blizu Kefalonije pronađena najveća olupina rimskog broda

0
Kalefonija

Znanstvenici su otkrili drevni rimski brod koji je potonuo blizu zapadne obale Grčke prije otprilike 2000 godina i smatra se najvećom dosad pronađenom olupinom u istočnom Sredozemlju.

Brod je plovio Sredozemljem prevozeći 6000 amfora, koje su se u Rimskom carstvu koristile za prijevoz vina i maslinova ulja, orašastih plodova, pšenice i ječma.

Znanstvenici kažu da su posude od terakote iznimno dobro očuvane, piše CNN.

Olupina upućuje na to da je brod bio dugačak oko 35 metara, a po tadašnjim standardima većina brodova bila je upola manja. Olupina je otkrivena na dubini od oko 60 metara tijekom sonarnog pregleda morskog dna kod obala Kefalonije, jednog od jonskih otoka smještenih blizu zapadne obale Grčke.

Istraživanje je provela mreža Oceanus koja djeluje pri Sveučilištu u Patrasu, koja se služi tehnikama umjetne inteligencije za obradu slika. Istraživanje je financirao program Europske unije Interreg.

– Riječ je o četvrtoj najvećoj olupini broda iz razdoblja između prvog stoljeća prije nove ere i prvog stoljeća nove ere. Od iznimne je važnosti za arheologe, rekao je George Ferentinos sa Sveučilišta u Patrasu, koji je s 9 kolega predstavio otkriće u časopisu Journal of Archeological Science.

Idući korak znanstvenika je obrada artefakata i korištenje DNK tehnika kako bi se otkrilo što se točno prevozilo u amforama.

– Olupina bi nam mogla pružiti mnogo informacija o tadašnjim brodskim rutama, trgovanju, skladištenju amfora za prijevoz i o izgradnji brodova u tom razdoblju, kažu znanstvenici koji traže investitore za detaljno proučavanje potonulog broda.

Ferentinos je za CNN rekao kako je izvlačenje dijelova broda s dna “vrlo težak i skup posao” te da bi umjesto toga, pribjegli jeftinijoj opciji – vađenju amfora čiji bi se sadržaj otkrivao uz pomoć DNK tehnika.

Istodobno traže investitore koji će oko broda podignuti ronilački park te ograditi olupinu kako bi je detaljno proučili.

Istra bilježi porast turističkih dolazaka

0
Istra – Vrsar

Istra je od početka godine do kraja novembra zabilježila više od 4,5 miliona turističkih dolazaka, što je tri posto više nego u isto vrijeme lani, a ostvarenih 28,5 milijuna noćenja je porast za jedna posto, podaci su iznijeti u utorak u Motovunu gdje su dodijeljene godišnje turističke nagrade “Zlatna koza”.

“Avgust je nadmašio sva očekivanja, a predsezona i posezona bile su jako dobre”, istaknuo je direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević.

Naglasio je i kako dobrim istarskim turističkim rezultatima doprinose mnogi projekti turističkog marketinga Istre, strateških partnerstava, brendinga i udruženog oglašavanja te izvrsna suradnja privatnog i javnog sektora.

Ivošević je istaknuo i kako su godišnje turističke nagrade “Zlatna koza – Capra d’oro”, koje se od 1994. godine dodjeljuju za marketinške aktivnosti u istarskom turizmu, unapređenje turističkih proizvoda i turističke promocije općenito, svojevrsna kruna sezone. Izuzetno veliki broj ovogodišnjih kandidatura, čak 55, pokazuje da kvaliteta Istre kao destinacije iz godine u godinu raste, rekao je.

Ove je godine u kategoriji “Inovativni proizvod” nagrađena Općina Kršan za Interpretacijski centar “Vlaški puti”, smješten u Šušnjevici, koji kroz tamošnji interpretacijski centar ali i tematske staze kroz Park prirode Učka interpretira vlaški jezik kao nematerijalnu kulturnu baštinu.

U kategoriji “Turistički proizvod” dodijeljene su dvije nagrade, i to općini Raša za Mali muzej rudarstva “Kovarska kuća Arsia”, kojim se dojmljivo dočarava život i težak posao rudara, te porečkoj Valamar Rivieri za projekt Valamar Collection Marea Suites, novi hotel namijenjen obiteljskom smještaju u koji je uloženo 140 milijuna kuna.

Valamar Riviera nagrađena je i u kategoriji “Vizualne komunikacije” za vizualni identitet Balance Mediterranean Spa by Valamar, novi turistički proizvod koji nudi premium welness odmor.

U kategoriji “Eventi” nagrade “Zlatna koza” dodijeljenje su u pet potkategorija.

Tako je nagradu u potkategoriji kultura i zabava dobila rovinjska Maistra, za event otvorenje Monte Mulini zone i hotela Grand Park u Rovinju, za atrakcije je nagradu dobila Medulinska Rivijera za festival Rocks&Stars @ Cave Romane, a u potkategoriji gourment Općina Tinjan, za 13. ISAP – međunarodni sajam pršuta u Tinjanu.

U potkategoriji kultura nagrađen je Zagrebački plesni ansambli za 20. festival plesa i neverbalnog kazališta (Svetvičenat), a u potkategoriji sport porečka Plava laguna za 30. ATP turnir Plava laguna Croatia open Umag.

Posebno priznanje u kategorii “Eventi” dobili su Grad Poreč, porečka turistička zajednica te tvrtke Valamar Riviera i Plava laguna za zajedničku organizaciju “najljepšeg istarskog Adventa” u Poreču.

Kao pojedinci nagrade “Zlatna koza” dodijeljene su Mileni Perković, dugogodišnjoj članici uprave Arena Hospitality Group, te Svemiru Radmilu, direktoru Zračne luke Pula, za izuzetan doprinos razvitku i promociji turizma Istre.

Talijanski gastro novinar Luigi Costa dobitnik je posebnog priznanja za inozemnog partnera, a nagrađen je za izuzetan doprinos promociji turizma Istre.

JP Morsko dobro izdvaja 1,3 miliona eura za održavanje nezakupljenih djelova obale

0
Boka Kotorska, Lepetani – foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore opredjeljuje 1,3 miliona eura lokalnim komunalnim preduzećima za održavanje nezakupljenih djelova obale u 2020. godini.

Ovaj iznos je uvećan u odnosu na 2019. godinu za 250.000 hiljada eura pored osnovne obaveze komunalnih preduzeća da održavaju čistoću na nezakupljenim plažama i obalnoj infrastrukturi, dodatna sredstva su namjenjena za obnavljanje hortikulture u zoni morskog dobra, održavanje bujičnih kanala, te održavanje i zamjenu javne rasvjete na obalnim šetalištima i saobrćajnicama.

Sredstava su planirana u skladu sa troškovnicima koje su dostavila lokalna komunalna preduzeća, po prethodnim konsultacijama sa Službom za kontrolu morskog dobra, koja će koordiniratrti poslove održavanja komunalnog reda na obali tokom čitave godine.

Otvorena 21. Hercegnovska likovna scena: Presjek jednogodišnjeg stvaralaštva

0

U  hercegnovskoj galeriji “Josip Bepo Benković “ sinoć je otvorena 21. Hercegnovska likovna scena na kojoj su se predstavila 54 umjetnika koja žive i rade ili su stvaralaštvom vezani za najveći bokeljski grad.

“Na ovoj izložbi susrešćete se sa djelima velike vještine , ali I spontanim, naivnim izrazima koji su izloženi kao prepoznatljiv lični izraz pojedinih umjetnika. 21. Hercegnovska likovna scena je zadržala, uz izmjenu koncepcije, svoje prepoznatljivo ruho koje najviše nalikuje na bezbrižnu čajanku Novljana koji se na ovaj način sreću, pitaju za zdravlje I druže ostavljajući utiske  gostima, likovnoj publici Herceg Novog, bez koje se takođe ne bi moglo”, kazala je otvarajući izložbu kustos Jasmina Žitnik.

Ovogodišnja likovna scena je pretežno izložba slikarstva , a u manjem broju zastupljena su i djela kombinovane tehnike, kao i skulpture. U Galeriji su izložili poznati i priznati umjetnici, oni koji su tek  kročili na scenu, ali i oni kojima je to nešto više od hobija . Novim radovima predstavili su se Vojo Stanić, Luka Berberović, Tinda Bulatović, Dobrivoje Petrović, Boris Šuberić , Dragan Pečurica, Bogdan Musović, Anita Šimić I drugi.

Slikar Luka Berberović koji je do sada izlagao na svim Hercegnovskim likovnim scenama smatra da tu smotru treba njegovati, uz opasku da bi je možda bilo bolje organizovati u vrijeme Praznika mimoze.

Otvorena 21. Hercegnovska likovna scena – Luka Berberović

“Radim crteže , ne sa snagom kao nekada, ali još uživam u tome. Volim da slikam”, kaže šarmantno  Berberović.

“Mislim da je Herceg Novi jedini grad u Crnoj Gori koji ima sopstvenu likovnu scenu, a na ovoj smotri su svi koji stvaraju  dobili  priliku da to pokažu publici”, kazao je dizajner Boris Šuberić , uvjern da Hercegnovska likovna scena ide punom parom naprijed . Za njega izlaganje Hercegnovskoj likovnoj sceni znači i mnogo , jer je “riječ o najprestižnijoj galeriji u gradu”.

Slikar Dobrivoje Petrović dugo učestvuje na likovnoj sceni, a ove godine predstavio se slikom “Uljez”, sa jasnom asocijacijom na aktelna dešavanja kod nas, ali i u svijetu.

Ovogodišnja Hercegnovska likovna scena biće otvorena do kraja januara naredne godine.

Nekoliko stotina hiljada Francuza protestuje protiv reforme penzija

0
protesti france – foto AFP

Nekoliko stotina hiljada osoba okupilo se danas, prvi put na poziv svih sindikata u Francuskoj, na proteste protiv najavljene reforme penzija, dok je štrajk železnica ušao u trinaesti dan.

Više od 615 hiljada osoba okupilo se u oko 80 gradova, navela je policija, prenosi Rojters. Rojtersov novinar javio je kako je policija u Parizu upotrijebila silu da rastjera demonstrante, ali da su, osim toga, protesti većinom bili mirni.

Železničari, prosvetni radnici, advokati i zaposleni u javnoj službi izašli su danas na ulice protiv najavljenog univerzalnog sistema plaćanja penzija koji bi zamenio dosadašnja 42 različita režima isplata.

Francuski premijer Eduar Filip ponovio je danas da je vlada “u potpunosti rešena” da sprovede reformu penzija uprkos štrajku saobraćaja od 5. decembra i protesta građana i sindikata.

“Rešenost moja, vlade i velike većine je apsolutna”, rekao je Filip u parlamentu braneći reformu univerzalnog sistema isplata penzija umesto dosadašnja 42 režima.

Današnji protest je treći od početka decembra. Na prvom okupljanju 5. decembra bilo je više od 800.000 osoba širom Francuske.

U Parizu ne radi većina linija metroa. Železnica SNCF saopštila je da ni sutra neće biti bolja situacija i da će saobraćaj biti znatno poremećen.

Sindikati se nadaju da će održati intenzitet protesta, kako bi izvršili pritisak na vlast.

U Postojnskoj jami po 30. put žive jaslice s biblijskim prizorima

0
Postojnska jama – jaslice

U Postojnskoj jami (Slovenija) u dane Božića bit će po trideseti put postavljene “žive jaslice”, prikaz Isusova rođenja u Betlehemu, s umjetničkom instalacijom biblijskih prizora u kojoj sudjeluje 150 glumaca, svirača i pjevača.

Riječ je o jednom od najsugestivnijih prikaza “živih jaslica” u svijetu, u čarobnom ambijentu poznate kraške špilje koja je otkrivena 1872. godine.

Žive jaslice u Postojnskoj jami zadnjih su  godina postale i velika turistička atrakcija Slovenije pa ih u dane Božića posjeti 30-ak tisuća gostiju, najviše iz susjednih država, ali i Velike Britanije te posjetitelja iz azijskih zemalja.

Jaslice sa “živim” likovima osoba iz betlehemske štalice te 16 biblijskih scena mogu se vidjeti i doživjeti od 25. do 30 prosinca, u glavnoj galeriji špilje, dužine pet kilometara, od kojih posjetitelje prvih 3,5 kilometara rute vozi turistički vlak, dok ostatak rute prolaze pješice.
Goste kroz prizore vode profesionalni vodiči, a scene prati rafinirana vokalna i instrumentalna glazba, što u veličanstvenom prirodnom ambijentu stare kraške jame donosi osjećaj posebne duhovnosti.

Božićna tura u Postojnskoj jami završava u tzv. koncertnoj dvorani, ispod velike i osvijetljene božićne jelke.

Pripreme za božićne žive jaslice u Postojni održavaju se cijele godine, pri čemu se posebna pažnja stavlja na načela održivog turizma, kazala je za Radio Vatikan Ilenia Sautariello, koja brine za goste iz Italije.

“Podzemne špilje su ekološki jako osjetljive”, kazala je, pojasnivši da treba voditi računa i o broju gostiju i trajanju njihova boravka u špilji, ali i na posjetitelje, glumce i glazbene instrumente, s obzirom na specifičnu mikroklimu postojnskog podzemlja.

“A ono što naša publika najviše cijeni, to je da kupnjom jedne ulaznice  mogu vidjeti  dva spektakularna prizora – samu špilju i prikaz Isusova rođenja, istakla je Ilenia Sautariello.

Ture se održavaju u popodnevnim satima, a cijena ulaznica za odrasle je 28 eura, s mogućnošću velikog popusta za djecu i obitelji.

Tivat u saobraćajnom kolapsu

5
Saobraćajni haos

Zbog istovremenih radova na više mjesta duž Jadranske magistrale kroz Tivat, taj grad je od danas u potpounom saobraćajnom kolapsu.

Zatvaranje glavne raskrsnice i ulaza u centar grada kod stare zgrade Opštine zbog početka radova na njenoj rekonstrukciji u kružni tok, nije pratila i odgovarajuća organizacija saobraćaja na ostatku ulica u središtu Tivta.

Zbog toga se svi oni koji se nekako uspiju probiti do centra grada, iz njega ponovno na magistralu mogu „izvući“ samo na raskrnici kod supermarketa „Helada“ u Kalimanju gdje je danas vladao opšti kolaps jer tokom jutra nije bilo nikoga od saobraćajne ili Komunalne pllicije da kako-tako reguliše saobraćaj.

Saobraćajni haos

Na Jadranskoj magistrali kroz Tivta u pravcu Budve kolone su kilometarske jer se neko u Direkciji za saobraćaj Crne Gore baš sada, dok su radovi na glavnoj gradskoj raskrnici u toku, sjetio da pošalje građevinsku operativu u Kavu i Vrijes gdje su radnici i mašine danas strugali nekoliko stotina metara dužine tzv. habajućeg sloja asfalta i pripremali kolovoz magistrale za novo asfaltiranje.

To je, u kombinaciji sa zatvaranjem raskrnice kod star zgrade Opštine, dovelo do opšteg haosa koji se tek jedva počeo pomalo „raspetljavati“ kada su se oko 13 sati na terenu pojavili komunalni policajci i komunalni inspektori Opštine Tivat, pokušavajući da kako-tako regulišu protok vozila.

Saobraćajni haos

Opština Tivat kao investitor radova na raskrnici nije se potrudila da privremenim izmjenama režima saobraćaja sa jednosmjernog na dvosmjerni u dijelu Njegoševe ulice, makar djelimično poboljša protočnost saobraćaja prema Seljanovu preko Porto Montenegra.

Istovremeno, jedna traka Jadranske magistrale na Seljanovu u dužini od oko 300 metara od Bokeške do Zagrebačke ulice već skoro mjeesec dana je prekopana zbog izgradnje atmosferske kanalizacije, što dodatno otežava odvijanje saobraćaja prema tom dijelu grada, Lastvi i Lepetanima, a za sada nema naznaka kada će se taj dio magistrale kao i većina ulica na Seljanovu – takođe prekopanih radi gradnje kanalizacije, ponovno asfaltirati.

Opštinari su inače, od izvođača radova na rekosntrukciji aksrnice kod stare zgrade Opštine u kružni tok – podgoričke kompanije „Vukotić Trade“,  zahtijevali da organizuje obavljenje radova u dvije smjene, a ugovorom je predviđeno da se taj posao koji je zvanično počeo juče,  mora završiti u roku od 65 dana. Tivćane tako, po svemu sudeći čekaju najmanje dva „paklena“ mjeseca kada je odvijanje saobraćaja u tom gradu u pitanju.