Izložba Uga Gilette u KotoruIzložba Uga Gilette u Kotoru
Izložba Uga Gilette u Kotoru
“Il volto dell’altro” (“Lice drugoga”) naziv je izložbe autora umjetnika Uga Gilette i kustosa Marca Puntina, otvorena je sinoć u Crkvi Svetog Pavla, u organizaciji Zajednice Italijana Crne Gore.
,,Već petu godinu zaredom Zajednica Italijana organizuje prezentaciju djela poznatih savremenih umjetnika. Prva izložba Janisa Kunelisa bila je 2014. godine. Uslijedile su izložbe Mikelangela Pistoleta, Flavia Pavelia, Gracia Cuco, a ovoga puta predstavljamo djela Gilette-jednog od najpoznatijih savremenih, italijanskih umjetnika. On se bavi obezličenim ljudskim licem. Ono ne predstavlja jedan portret ili pojedinačnu osobu, već ogoljenim licem predstavlja današnju stvarnost, obezličenje, globalizaciju, gdje individualnost polako nestaje”, kazao je predsjednik Zajednice Italijana u Crnoj Gori Aleksandar Dender.
“Protagonisti ove izožbe su platna velikog formata, lica akvareli, koja kako tvrdi umjetnik nisu ni maska ni portret, već simbol i prikaz. To su same i izolovane glave i lica, u praznom metaforički neodređenom prostoru koji nije kontekstualizovan. Bezlični su i otuđujući, opipljivi i nijemi” – kazao je kustos Marco Puntin.
Uga Giletta je tokom godina stvorio niz radova njemu posebno dragom tehnikom akvarel, u kojima je fascinacija ženskim tijelom bila izražena bez intelektualnih filtera i bez opravdanja ili ekstrema bilo koje vrste. Ono što je Giletta slikao bilo je primitivno i razvijeno tijelo, kojem nije trebala “glava” već se kretao vlinom vlastitog jezika. Sjene crne i sive boje naglašavale su brazde i položaje bez samozadovoljstva ali sa apsolutnim poštovanjem žene…
Da li će se i kada nastaviti kontroverzni radovi na čišćenju podmorja gradske lučice Kalimanuj u Tivtu za sada nije poznato jer se čeka izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu od sprovođenja te investicije, koju je prije pola godine pokrenula administracija gradonačenika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS).
Skoro 200 hilhjada eura vrijedan posao iskopavanja oko 40 hiljada kubika mulja i nanosa iz podmorja gradske marine Kalimanj dobila je tivatska kompnaija „Iva put“. Po odredbama tendera Opštine Tivat, izvođač je bio u obavezi da iskopani materijal iz podmorja gradske lučice, odvede na udaljenost ne manju od kilometar od obale Tivta i odloži na dubinu mora ne manju od 10 metara. Način na koji je tom poslu pristupila „Iva put“ u aprilu ove godine zapepastio je Tivćane jer je plovnim bagerom-refulerom, ta kompanija počela da iskopava nanose mulja iz krajnjeg sjeverozapadnog dijela Kalimanja, kod restorana „Volat“ i taj je materijal plutajućim cjevovodom, odvodila na samo oko 250 metara udaljenosti i prosipala na ulazu u marinu, u tjesnacu Grlo, na taj način zatrpavajući ionako uzak i plitak jedini ulaz u tivatsu gradsku marinu. Nakon što se javnost pobunila zbog ovog skandala, iz Opštine su saopštili da je ovo bilo samo „testno uklanjanje mulja“, pa su iz „Ive puta“ ubrzo postavili plutajući cjevovod za izbacivanje mulja iz gradske lučice na udaljenost od nekoliko stotina metara od obale Tivta pred rtom Pakovo.
Zatrpavanje tjesnaca Grlo u Kalimanju
Iako je on predstavljao prepreku na moru i opasnost za manja plovila, cjevovod od plastičnih cijevi promjera preko 20 centimetara koji su na površini mora držale brojne za njega privezane metalne bačve, nije bio propisno obilježen, niti osvijetljen tokom noći, a što bi morao biti po propisima o sigurnosti pomorske plovidbe. Postavljanje plutajućeg cjevovoda i obavljanje podmorskih radova u Kalimanju tada nisu ni objavljeni preko oglaza za pomorce Uprave pomorske sigurnosti, iako je to takođe po propisima, moralo biti učinjeno.
Nakon što su se u junu pobunili hotelijeri čiji su se gosti žalili na nesnosan smrad i zamućeno more jer je nanos mulja koji se ispumpavao u more pred rtom Pakovo bio pun kanalizacionog otpada i zauljenih materija, reagovala je i Ekološka insekcija koja je zaustavila ove kontroverzne radove i naložila investotoru- Opštini Tivat, da prije njihovog eventualnog nastavka, izradi Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i preduzme mjere da se smanji zagađivanje šireg akvatorijuma Tivatskog zaliva.
Radovi do danas međutim, nisu nastavljeni, a plovni bager firme „Iva put” i dalje besposlen pluta vezan uz jedan od gatova gradske marine, dok iz Opštine Tivat tvrde da uprkos neplaniranom zastoju, neće dći u poziciju da izvođaču radova plažaju penale jer mu u skladu sa potpisanim ugovorom, nisu omogućili nesmetano izvođenje radova.
Plovni bager u Kalimanju
Gradonačelnik Kusovac potvrdo je da su radovi na čićenju podmorja gradske marine zaustavljeni nako intervencije Ekološke inspkecije, ali je kazao da niko od njegovih saradnika u Opštini zbog toga neće snositi odgovornost.
„Prvobitna procjena je bila da nam za to ne treba Elaborat o procjeni uticaja jer se u sklopu ovog projekta nipta ne gradi, niti se nešto pomjera. Nema nikakve finasijske štete za Opštinu i ništa nije plaćeno izvođaču mimo onoga što je do sada urađeno“- kazao je Kusovac, iako se tenderom koji je raspisala Opština traži pomjeranje odnosno uklanjenje ni manje ni više nego 40 hiljada kubika materijala iz podmorja Kalimanja. On je dodao da će Ellaborat o procjenu uticaja koji je u izradi, pokazati što će se dalje i kako moći raditi u Kalimanju.
„Odgovornosti ne mora da ima iko u Opštini jer nije ni bila nikava šteta“- zaključio je Kusovac.
Inače, samo zbog toga što je radove u Kalimnanju počela bez izrade Elaborata o procjeni uticaja, Opštini Tivat kao investitoru, po članu 35. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, prijeti novčana kazna u iznosu od 2.000 do 40.000 eura.
Crnoj Gori će u narednih pet godina nedostajati 300 hiljada kvadratnih metara plaža za glavnu sezonu, navodi se u programu unaprijeđenja morskog dobra.
U studiji, koju je izradio konzorcijum zagrebačkih kompanija Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, Urbanistički institut i Proficiscor, kao i Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije, navodi se da je crnogorski obalni pojas površine 58 kvadratnih kilometara i 2,54 hiljade kilometara kvadratnih akvatorijuma zakonom definisan kao zona morskog dobra, koja kao takva uživa posebnu zaštitu.
„Za kupanje i rekreaciju koristi se oko 270 hektara, koje čini 52 kvadratna kilometra prirodnih plaža i 100 kupališta nastalih izgradnjom ili adaptacijom da procijenjenim kapacitetom od 300 hiljada istovremenih kupača“, navodi se u programu urađenom za potrebe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, piše Pobjeda.
Plaže Crne Gore već danas su, kako je saopšteno, podkapacitarne u odnosu na potražnju.
„Čak i da realni smještajni kapaciteti ne odstupaju bitno od registrovanih, primjenom normalnih standarda od pet kvadrata po korisniku, može se procijeniti da će Crnoj Gori u narednih pet godina nedostajati minimum 300 hiljada kvadrata plaža u glavnj sezoni“, procjenjuje se u studiji.
Ta procjena uključuje dodatnih 183 hiljade kvadratnih metara plaža koje su u procesu privođenja svrsi, ali nijesu poznati precizni podaci ili metodološki utemeljene procjene gdje još mogu da se naprave plaže.
Što se tiče pritiska na obalni prostor u smislu korišćenja plaža, nije jednak. Veliki pritisak je u sjevernim obalnim opštinama zbog nepristupačne obale, kao i u Budvi zbog velikog udjela turističkog prometa, a posebno je povoljan u Ulcinju.
Pored manjka prostora za plaže u programu se navode i drugi problemi morskog dobra, koji se odnose na broj turista, preopterećenost centralnih gradskih zona i zauzetost zaleđa plaža saržajima koji nijesu ni nužni, ni korisni.
Španjolski kralj Felipe VI Bourbon, čiji je boravak u Barceloni u ponedjeljak obilježen prosvjedima i jakim policijskim osiguranjem, rekao je kako u Kataloniji nema mjesta “nasilju, netoleranciji niti nepoštivanju prava i slobodna drugih”.
Kralj, njegova supruga kraljica Letizia, te njihove dvije kćerke prisustvovali su u kongresnom centru u Barceloni ceremoniji dodjele nagrada zaklade Princeza od Girone.
To je bio prvi posjet kraljevske obitelji Kataloniji, autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku Španjolske, nakon što su prije tri tjedna izrečene osuđujuće presude katalonskim dužnosnicima zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. godine.
“U Kataloniji ne smije biti mjesta niti nasilju, niti netoleranciji, niti nepoštivanju prava i sloboda drugih”, rekao je kralj u kongresnom centru gdje su njegove riječi bile popraćene pljeskom i povikom “Živio kralj”.
Zgradu je čuvala policija postavivši oko nje željezne sigurnosne ograde. Glavne ulice blokirala je policijskim kombijima.
Ceremoniji nije prisustvovao nitko iz katalonske vlade, koja podržava odcjepljenje od Španjolske, dok su oko dvorane prosvjedovale tisuće zagovornika nezavisnosti.
“Katalonija nema kralja!”, vikali su prosvjednici udarajući metalnim žlicama o lonce. Nosili su zastave koje simboliziraju nezavisnost, natpise s prekriženom krunom, a neki su palili fotografije kralja Felipea VI. Dio prosvjednika vrijeđao je uzvanike koji su nastojali ući na ceremoniju.
“U zatvoru su naši politički zatvorenici, ne možemo to prihvatiti”, rekla je jedna starija prosvjednica, misleći na devetero dužnosnika kojima je Vrhovni sud izrekao kazne zatvora od 9 do 13 godina jer su organizirali referendum kojeg je bio zabranio Ustavni sud, a onda i proglasili republiku Kataloniju. Republika nije zaživjela u stvarnosti.
Presude su pokrenule val prosvjeda, tijekom kojih je proteklih tjedana došlo do sukoba zagovornika nezavisnosti i policije. Prosvjednici su ranije blokirali prometnice, palili kontejnere za smeće i postavljali barikade.
!Nezavisnost je jedini put za nas”, istaknuo je jedan od prosvjednika u ponedjeljak navečer ispred kongresnog centra u Barceloni.
Unutra je 14-godišnja princeza Leonor de Bourbón, kćer Felipea VI. i njegova buduća nasljednica na prijestolju, održala govor na odličnom katalonskom jeziku davši do znanja da ga je učila, ocijenile su novine La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni. Leonor je napomenula da su joj od malena roditelji s ljubavlju govorili o gradu Gironi i Kataloniji pa da je “naučila mnoge stvari o katalonskoj povijesti i kulturi”.
“Katalonija je zemlja koja će uvijek imati posebno mjesto u mom srcu”, rekla je.
“S ponosom ću pronositi ime zaklade Princeza od Girone, čitavom Katalonijom i ostatkom Španjolske i svijeta, kako bi se znalo za njen rad u korist mladih a kako bi oni imali bolju budućnost”, dodala je.
Zaklada Princeza od Girone osnovana je 2009. godine u katalonskom gradu Gironi te svake godine dodjeljuje nagrade mladima na iznimne uspjehe na profesionalnom i osobnom planu.
Autobiografija hrvatskog reprezentativca i igrača Real Madrida Luke Modrića “Moja igra” od danas je dostupna u prodaji u knjižarama, trgovinama i na kioscima diljem Hrvatske te putem interneta, a uskoro se očekuju i brojni prijevodi, javlja Anadolu Agency (AA).
“Moja igra”, autobiografija Luke Modrića, svjetskog nogometnog broja jedan, osim u hrvatskom izdanju bit će objavljena u engleskom, japanskom, korejskom, francuskom, talijanskom, ruskom, nizozemskom, poljskom, češkom, slovenskom i mađarskom prijevodu.
Čitatelje će zanimati i to što je Lukina životna priča, ispričana vlastitim riječima, popraćena s više od šezdeset dosad neobjavljenih fotografija iz privatne arhive obitelji Modrić, kao i službenim fotografijama HNS-a i Real Madrida.
Predgovor su napisali Sir Alex Ferguson i Zvonimir Boban, a knjigu su preporučile nogometne zvijezde Gareth Bale, Karim Benzema, Raphael Varane i Marcelo.
“Luka Modrić vijest o knjizi objavio je na svom Twitteru i Instagramu i primio više od 300.000 likeova i komentara oduševljenih pratitelja diljem svijeta”, priopćeno je iz PR agencije.
Luka Modrić knjigu je napisao u suradnji sa svojim dugogodišnjim prijateljem i istaknutim sportskim novinarom Robertom Matteonijem, a ona prikazuje Lukin pogled na vlastiti životni put od djetinjstva i prvih nogometnih koraka u zadarskom zaleđu do ulaska u “Panteon velikana” kao najbolji nogometaš svijeta, navodi se.
Vrhunac knjige 2018. je godina, kad je kapetan srebrnih “vatrenih” osvojio Zlatnu loptu Svjetskog prvenstva u Rusiji, FIFA-in The Best, Nagradu UEFA-e i Ballon D’Or. Luka Modrić time je postao jedini igrač u nogometnoj povijesti koji je u istoj godini osvojio četiri najveće nagrade za najboljeg igrača svijeta.
Ove nagrade Modrić je pridodao momčadskim uspjesima hrvatske reprezentacije i Real Madrida, kluba uz koji je osvojio četiri Lige prvaka, Kup Kralja, tri UEFA-ina Superkupa te četiri naslova svjetskog klupskog prvaka i redovito je izabiran u najbolju svjetsku jedanaestoricu.
“Temelj svakog uspjeha, kaže Luka, jednostavan je: boriti se, ne odustajati i vjerovati u sebe”, saopšteno je.
Globalni lider za iznajmljivanje brodova za odmor, zizoo.com, objavio je ključne tržišne podatke za ljeto 2019. koji pokazuju veliki porast interesa europskih i američkih turista za Hrvatskom kao destinacijom za odmor na brodu.
Potražnja za odmorom na brodu u Hrvatskoj porasla je za 35% u odnosu na prethodnu godinu, a marine na području Splita te Zadra i Sukošana imale su najveći priljev posjetitelja, prvenstveno iz Njemačke, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Posjetitelji iz Skandinavije i Beneluksa pokazali su najveći porast interesa u odnosu na prethodnu godinu.
„Nautički turizam daleko je najbrže rastući turistički sektor u Hrvatskoj” izjavio je Sinan Mašović, glavni financijski direktor i suosnivač platforme Zizoo te nastavio „Zizoo je ponosan na svoju ulogu u postizanju ovog rasta, posebice među klijentima koji otkrivaju jedrenje po prvi puta. Ranije ove godine zatvorili smo još jedan krug financiranja i to ulaganje koristit ćemo za nastavak širenja tima prema planu da dostignemo brojku od 100 zaposlenika do prosinaca, a cilj nam je i dodatno ubrzati rast u 2020. godini. Kontinuirano udvostručujemo godišnje prihode i namjeravamo držati taj tempo.”
Tvrtka je također objavila podatke vezane uz najčešće odabrane vrste plovila koji pokazuju sve veću popularnost katamarana srednjeg do visokog ranga. „Kako sve više obitelji i mladih ljudi iskušavaju odmor na brodu po prvi puta, možemo vidjeti da ti segmenti klijenata često izabiru katamarane zbog dodatne stabilnosti tijekom jedrenja, širine, prostora i sigurnosti”, nadovezao se Mašović. „Odmor na brodu turistička je segment koji privlači klijente s visokom platežnom moći i spaja ih s hrvatskom kulturom i aktivnostima koji su dio samog jedrenja. Nautički turizam trebao bi biti velika strateška tema za hrvatsku turističku strategiju i područje u kojem Hrvatska može biti globalno dominantna.”
Na govoru koji je planiran za ovogodišnji nautički sajam ICE (International Charter Expo), koji se obično održava u Zagrebu, ali se ove godine preselio u Beč, Sinan Mašović i Ivan Miletić (CTO i suosnivač) razgovarat će o budućnosti industrije iznajmljivanja brodova za odmor u pogledu tehnologije, inovacija i poslovnog razvoja s Hrvatskom u središtu.
„Hrvatski nautički sektor* u prvih je devet mjeseci ove godine zabilježio rast od 11,8% po broju posjetitelja u odnosu na prošlu godinu s posebno jakim kolovozom (porast od 25,6%) i rujnom (porast od 26,4%). S 3,3 milijuna noćenja u razdoblju između siječnja i rujna, tržište nautičkog turizma u 2019. već je dostiglo 14,4% svih hotelskih noćenja i gotovo 3% svih noćenja u Hrvatskoj, što smatramo impresivnim ali ujedno i ukazuje na priliku za daljnji razvoj”, zaključio je Mašović.
Izložba Paje Jovanovića iz Muzeja grada Beograda dolazi ovog novembra u Herceg Novi, najavljuju iz Javne ustanove „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“.
Djela čuvenog srpskog slikara biće izložena u Galeriji „Josip Bepo Benković“, u saradnji i pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.
„Čast nam je i zadovoljstvo što će ljubitelji likovne umjetnosti imati priliku da u našoj galeriji „Josip Bepo Benković“ pogledaju djela jednog od najvećih srpskih slikara, koji je snažno uticao na likovno obrazovanje i kulturu. Osim toga, tokom trajanja izložbe planiramo edukativne radionice za sve učenike hercegnovskih osnovnih i srednje škole, u cilju upoznavanja sa životom i djelom ovog velikog umjetnika“, najavljuje direktorica ove Javne ustanove Slavica Božović.
Božović dodaje da ova izložba predstavlja jednu od potvrda velikog truda koji ova javna ustanova ulaže u podizanje nivoa kvaliteta usluga. Kako kaže, od početka godine realizovano je 28 manifestacija, pa je već u desetom mjesecu premašen prosjek dešavanja na godišnjem nivou, u odnosu na prethodni period rada ove javne ustanove. Osim toga, ustanova je ulagala u održavanje objekata i muzejskih predmeta.
„Završena je sanacija i hidroizolacija krovne ploče muzeja „Dom starog kapetana“ u Baošićima, izrađene su nove škure na Gradskom muzeju, instalirana dodatna rasvjeta i uložena sredstva u obnovu i revitalizaciju biljnog fonda botaničke bašte ovog zdanja. Takođe, kupljeni su uređaji za klimatizaciju izložbenih prostorija u Gradskom muzeju kako bi se muzejski eksponati čuvali u zadovoljavajućim mikroklimatskim uslovima i sačuvali od propadanja“, kaže Božović. Ona objašnjava da su radovi izvedeni zahvaljujući podršci Opštine Herceg Novi, Ministarstva kulture, kao i iz sopstvenih sredstava, a realizovali su ih zaposleni u ovoj javnoj ustanovi uz saradnju stručnih lica.
Osim toga, dodaje Božović, najugroženiji predmeti iz Etnografske zbirke poslati su u Javnu ustanovu „Centar za konzervaciju i arheologiju“ Crne Gore radi sprovođenja konzervatorskih mjera, u okviru Programa očuvanja kulturnih dobara za 2019. godinu Ministarstva kulture. Javna ustanova je i ove godine konkurisala kod Ministarstva kulture za opredjeljivanje sredstava za izradu konzervatorskog projekta za zamjenu dotrajalog krova i škura na objektu galerije „Josip Bepo Benković“, kao i za nastavak konzervacije Etnološke zbirke i za arheološka istraživanja na određenim lokacijama.
Muzej u HN
Vrijedi podsjetiti i da je dio prihoda ostvaren prodajom ulaznica po prvi put dodijeljen dvijema socijalno ugroženim porodicama u Herceg Novom, prema poslednjoj volji Mirka Komnenovića.
Božović ističe da Muzeju i Galeriji ne nedostaje planova za naredni period. Uprava Javne ustanove je u pregovorima sa Narodnim muzejem Zrenjanin za gostovanje izložbe Uroša Predića tokom sledeće godine, a u planu je i saradnja sa Narodnim muzejem Kraljeva na organizaciji izložbe pod nazivom “Kultura sećanja, ko ne pamti iznova preživljava”, povodom stradanja civilnog stanovništva tokom Drugog svjetskog rata. Održavanje veoma vrijedne arheološke izložbe planira se i sa Muzejem grada Šibenika.
Javna ustanova će i u narednom periodu da vrijedno i profesionalno radi na unapređenju kvaliteta usluga, na svoje i zadovoljstvo svih građana.
„Zbirka Večerina – Jadran nadahnuće“, naziv je izložbe koja je otvorena u ponedjeljak, u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
Ova iznimna zbirka slika, hrvatske i crnogorske obale, hrvatskih, austrijskih, njemačkih, talijanskih, mađarskih, francuskih i engleskih umjetnika, nastalih u razdoblju od sredine 19. pa do sredine 20. stoljeća, koja je otvorena povodom Dana opštine Kotor, izazvala je veliko interesovanje brojne publike.
O izložbi „Zbirka Večerina – Jadran nadahnuće“ govoriili su v.d direktorektorica OJU „Muzeji” Slađana Mijanović, generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru mr.sc. Jasminka Lončarević, te vlasnik zbirke i kustos izložbe Duško Večerina. Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
“Ova izložba pruža mogućnost svima nama da osjetimo snažnu vezu jadranskih ljudi, ljudi istog horizonta koji žive uz more i sa morem, da osjetimo da smo dio jedne iste kulturne mreže koju pletu ista nasljeđa i iste navike” – kazala je Mijanović.
Zbirka Večerina – Jadran nadahnuće
„Ljudi, more, kamen, kuće, stabla, lađe, sve nam to otvara kaleidoskop jedinstvenog podneblja hrvatske i cnogorske obale i zaobalja, a ona je kroz stoljeća bila i do danas je ostala domovinski prostor najvećih i najljepših dostignuća naroda koji su ovde razvili svoje kulture, identitete i države. Dio toga nam je predstavljeno na ovim slikama. Ovo je jedinstvena prigoda da vidimo sebe očima i rukama likovnih majstora, ali da se vidimo onako kako su nas vidjeli i drugi. Ovakvi događaji doprinose boljem razumijevanju važnosti duhovne, kulturne, povjesne i prirodne baštine Jadrana koji nas identitetski određuje i ujedno povezuje u jedan kulturni prostor, jer Jadran i jeste nadahnuće…“ – istakla je u svom obraćanju konzulica Lončarević.
Vlasnik zbirke i kustos izložbe Duško Večerina, kazao je da je zbirka nastala tokom dva desetljeća, a prvi je puta je prikazana u Opatiji 2017. godine.
„Kako je rasla zbirka tako je i u meni rasla želja da osim hrvatske je upozna i crnogorska publika jer je na ovim djelima iscrtana zajednička jadranska kulturna baština“- kazao je Večerina.
Otvarajući izložbu predsjednik Općine Kotor Željko Aprcović se zahvalio vlasniku zbirke i kustosu Dušku Večerini, na 84 izložena djela, koji je pružio priliku turistima, gostima i građanima Kotora da sagledaju svu ljepotu onoga što posjeduje Hrvatska i Crna Gora.
„Različite tehnike – grafike, akvarela, ulja na platnu i crteža najbolje oslikavaju bogatstvo obale od Pule do Dubrovnika, pa sve do južnog dijela Crnogorskog primorja, daju posebnu draž i motivišu publiku da sagleda svu kompleksnost prisnosti, a opet jasno prikazanu raznovrsnost ovih predjela sa motivima koji, po mom dubokom ubjeđenju, ostavljaju bez daha“ – kazao je Aprcović.
Izložba je ostvarena u saradnji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Kotoru, Opštine Kotor i OJU Muzeji Kotor, uz financijsku potporu Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske.
U muzičkom dijelu nastupio je Mnadolinski orkestar “Tripo Tomas”.
Izložba, se može se pogledati do 30. novembra.
Ovim djelima iscrtana je zajednička jadranska kulturna baština
Zbirka Večerina – Jadran nadahnuće
Duško Večerina, sudski vještak za umjetnine, prikuplja djela hrvatskih i stranih umjetnika koji su slikali uz jadransku obalu.
Zbirku je počeo sakupljati slučajno. Radio je godinama u Ministarstvu unutarnjih poslova.
“Uvijek sam bio ljubitelj umjetnosti. No, tada nije bilo inspektora za umjetnine, taj se posao kasnije pojavio, već su me često, kad bi bila takva tema, dolazili pitati za savjete. U MUP-u sam radio obavještajni i protuobavještajni posao. Devedesetih sam se godina bavio i pitanjem otuđenja umjetnina za vrijeme rata. Dobio sam potom status sudskog vještaka koji imam preko dvadeset godina. Moje je temeljno zanimanje inspektor, no vjerujem da mi taj interdisciplinarni pristup zapravo pomaže u kolekcioniranju”.
“Za sliku Naste Rojc, primjerice, nisam imao dovoljno novaca, pa sam je otkupio na aukciji koja se održala u Hamburgu popola, sa svojom prijateljicom i suradnicom, i kasnije otplatio. Prizor je to iz Tivta, iz Boke Kotorske, jedini koji je, koliko je poznato, na ovoj lokaciji naslikala”, kaže Večerina.
Svetozar Bogdanovski prvu je violinu izradio prije 35 godina za svog sina Kostadina, tada sedmogodišnjaka koji je poželio naučiti svirati taj gudački instrument.
Njegove violine danas postižu cijenu od 60.000 eura i prodaju se diljem svijeta, a Kostadin je međunarodno priznati violinist. Violinu svira i njegova mlađa sestra Frosina.
“Morao sam mu stvoriti uvjete da se razvija. Prvi je bio da ima dobar instrument koji mu tada nisam mogao priuštiti”, rekao je Bogdanovski.
Bogdanovski, koji živi u gradu Velešu pedesetak kilometara južno od Spoplja, napustio je posao umjetnika i posve se posvetio izradi violina.
Njegova supruga Marija, profesorica violine i kolegica umjetnica Tatjana Miševa pridružile su mu se u tvrtki koja je dosad proizvela više od 700 instrumenata. Neki su kopije violina slavnog talijanskog majstora Guarnerija.
Pozadinu izrađuje od javora, a prednju stranu od smreke isključivo iz bosanskih šuma. Drvo se najprije suši i potom nekoliko godina namače u slanoj vodi.
“Svaka violina je priča za sebe. Ne postoje dvije iste, iako tako izgledaju. Razlikuju se kao što se razlikuju ljudi”, kaže Bogdanovski.
Od svih međunarodnoh nagrada koje je dobio, osobito je ponosan na na onu koju je zaslužio u konkurenciji obrtnika, nasljednika slavnih majstora iz Cremone.
Dvaput je osvojio prestižnu godišnju nagradu Američkog violinističkog društva, 2008. i 2012.
Među glazbenicima koji sviraju na njegovim instrumentima su slavni violinisti, Amerikanka Eachel Barton, Robert Lakatoš iz Srbije i Grk Jonian-Ilia Kadesa.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Tivat (SZS) zaustavili su curenje tečnog naftnog gasa iz kotlarnice koja zagrijava objekte Srednje mješovite škole “Mladost” i OŠ “Drago Milović” i isprali vodom sistem atmosferske kanalizacije u kojoj se nataložio, tako da je lokacija u potpunosti bezbjedna.
“Ispitivanja detektorom gasa su pokazala da ga nema ni u tragovima niti u kotlarnici niti u kanalizaciji. Ventili na kotlarnici su zatvoreni”, saopštio je komandir SZS Zoran Barbić.
Gas je iscurio iz kotlarnice koja zagrijava objekte Srednje mješovite škole „Mladost“ i OŠ „Drago Milović“ u kojima, zbog mini raspusta nema učenika, a evakuisana je obližnja zgrada međunarodne škole “Knightsbridge International”.
Ulica Omladinskih radnih brigada, kao i okolni prilazi i područje SMŠ Mladost, osnovne i međunarodne škole ponovo su otvoreni za saobraćaj.
