U nevremenu, proteklih dana razbijene su Morske orgulje, jedan od novijih simbola Zadra.
Nekoliko teških kamenih blokova, valovi praćeni jakim vjetrom i obilnom kišom, pomaknuli su kao od šale.
Čini se da jedan blok čak nedostaje, pa će šteta opet biti velika.
Ovo nije prvi put da vremenske nepogode oštećuju Morske orgulje. Nekoliko puta instalacije je sanirana, a koliki su razmjeri najnovijih šteta, tek se treba utvrditi.
Predsjednik opštine Tivat Siniša Kusovac primio je jednogodišnjeg Iliju Mijatovića za čiju operaciju na srcu je prošlog decembra, kada je bio star svega 45 dana, usmjerena donacija od 7,5 hiljada eura prikupljena na tradicionalnom Novogodišnjem humanitarnom bazaru “Dan otvorenog srca“.
Ilija je u proteklih godinu imao tri puta intervencije na srcu.
“Ove godine građani Tivta, preduzeća i kompanije donirali su 3.470 eura u fond Bazara koji će biti usmjeren za potrebe Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju”, saopšteno je iz opštine.
Uz iskrene praznične želje i čestitke praznika, predsjednik Kusovac i sekretarka Darka Ognjanović uručili su Iliji novogodišnje poklone za njega i sestru blizankinju.
U Boki se sve do Drugogo svjetskog rata lovorika (lovor), kitila kao božićno drvo, koji uz maslinu smatraju svetom biljkome. I sam njen latinski naziv LAURUS – pobjeda pohvala, slavlje NOBILIS – slavan, glasovit, plemenit to potencira.
U nekim porodicama ta tradicija se zadržala do današnjih dana. I badnjaci su se znali praviti od lovorike . Ili su bili od maslinovog drveta, a kitili su se lovorom .
Običaj je i da se da se pred ulaz u kuću postavi mali lovorov vijenac, kao znak dobrodišlice I slobodnog ulaza. Po podu se razastre lovorovo lišće, kao slama u unutrašnjosti. Uz nalaganje badnjaka u vatru se bacaju i pera lovorike. U pravoslavnim domovima sve ikone o Božićnim praznicima kite se lovorikom.
Lovor ili lovorika (Laurus nobilis) je biljka iz porodice lovora (Laureaceae), zimzeleno je stablo ili grm s tamnozelenim, kožastim, kopljastim listovima. Cvjetovi su dvodomni, neugledni, žute boje, a plod je modrocrna bobica. Potiče iz zapadne Azije odakle se proširio zemljama Mediterana. Šume lovora na Liburniji (zapadna obala Kvarnerskog zaliva) u okolici Lovrana (odakle mu i ime), smatraju se najljepšim na svijetu.
Danas se lovor koristi u hortikulturi, a u kulinarstvu kao začin, i u narodnoj medicini kao ljekovita biljka.
“Postoji vjerovanje da je mjesto gdje raste lovor, dobro za život”, kaže ing, pejzažne arhitekture Vesna Vidić, projektantica mnogih zelenih javnih površina I privatnih vrtova. Ističe da je I danas lovor popularan I često se sadi u vrtovima, jer se od njega prave žive ograde ( može lijepo da se orezuje), ali raste I kao drvo stablašica koje može da naraste do 15 metara u visinu.
Grčku nimfu Dafne otac pretvorio u lovorovo drvo
Starim Grcima drvo lovora bilo je sveto i često su ga koristili u vjerskim svečanostima i za ukrašavanje ulaza u kuću. Lovor je bio posvećen bogu Apolonu, a njegov hram imao je krov od lovorovih listova koji su, prije svega, imali ulogu da štite od bolesti, uroka i gromova. Prema legendi nimfu Dafne njen otac, bog Pinios, je da bi izbjegla Apolonovu osvetu zbog neuzvraćene ljubavi pretvorio u lovorovo drvo. Nimfa Dafne nije mogla da zavoli boga Apolona, zato što ju je bog ljubavi Kupidon pogodio u srce svojom otrovnom strelom. Nakon toga, Apolon je nosio lovorov vjenac u znak sjećanja na Dafne.
Lovorov vijenac ukrašavao je i pobjednike Olimpijskih igara, a proročica Pitija je žvakala lovorove listove prije objavljivanja proročanstava, pa se i kasnije preporučivalo spavati s lovorovim listom ispod jastuka kako bi u snovima vidjeli budućnost.
Rimljani su lovor zvali laurus, što znači zlato, a ukazuje na njegovu vezu s bogom sunca. Za njih je lovor bio simbol mudrosti i slave i vjerovali su da štiti od gromova, bolesti i zlih duhova. Lovorov list je od davnina korišten kao znak slave i pobjede te su stoga glave starih rimskih imperatora bile ukrašene vijencem od lovorovog lišća.
U Indiji su slava, moć i žrtvovanje lovora simbolizirani u kultu boga Shive što se smatra muževnom i nebeskom moći, znakom pravde i više ljubavi. “Kao što sunce kao Božje oko sve vidi i ljudima omogućava da vide, tako i lovor otkriva sve ono što je skriveno”.
U Bibliji lovor često predstavlja obilje i slavu. U kršćanstvu simbolizira Hristovo uskrsnuće koje je uzrok trijumfa čovječanstva.
Lijek i začin
Lovorov list sadrži eterična ulja, tanine, terpene, aromatske materije, minerale poput natrija, kalija, magnezija i željeza, dijetalna vlakna, vitamine A, C i B. Kao lijek djeluje antioksidativno, protuupalno i antivirusno.
Zato se koristi kao lijek protiv kašlja, bolova i problema s kosom i kožom. Kada se zapali lovoro list ispušta linalol, aromatični spoj koji djeluje opuštajuće i umirujuće. U dimu se nalaze i drugi vrijedni sastojci koji djeluju na smanjenje stresa i glavobolja. Od lovora se dobija jedno od najdjelotvornijih ulja za jačanje i preventivu jer čisti limfni sistem.
U primorskim krajevima lišće se se i danas upotrebljava prilikom konzerviranja i oblaganja suvog voća. Kao začin u jela poput juha, variva, marinada i tamnih umaka stavljaju se suvi lovorovi listovi. Slaže se s jelima od povrća, mesa, pečenjima, pa čak i desertima.
Imena kao što su Lovro, Lovorka, Lovrenac, Lora, Loreta, Lara, Dafne i neka druga potiču od lovora. Postoji vjerovanje da lovor pomaže u rješavanju loših odnosa u kojima neko drugi „živi“ od našeg znanja i truda.
/Slavica Kosić/
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog uradila je idejno rješenje uređenja terena i rekontrukcije zelenih površina Ilijinog parka u Igalu. Ovaj projekat predstavlja nastavak aktivnosti lokalne uprave na planiranju i realizaciji radova na uređenju hercegnovskih ulica i mjesta za druženje na otvorenom, a uradila ga je inžinjerka pejzažne arhitekture Milica Berberović.
Kako iz Agencije navode, projektom je predviđeno parterno i hortikulturno uređenje prostora Ilijinog parka, sa ciljem da ova parkovska površina u centralnoj urbanoj zoni Igala bude reprezentativna i visoko dekorativna.
Prema idejnom rješenju, predviđeno je proširenje postojećih pješačkih staza, zamjena dotrajalih instalacija oko fontane, kao i uređenje platoa oko iste.
Unutar parka planirano je proširenje postojećeg dječijeg igrališta, stvaranje nove zone igrališta za djecu sa posebnim potrebama, kao i zone za rekreaciju. Obodom parka predviđena je izgradnja trotoara duž Norveške ulice koji je neophodan za bezbjedniji pješački saobraćaj.
Prema riječima direktora Agencije za izgradnju i razvoj Bora Lučića, prvi neophodni radovi odnose se na uređenje staza i klupa („pižula“), izgradnju trotoara duž Norveške ulice, kao i zamjenu starih i ugradnju novih instalacija.
Nakon tih primarnih radova, uslijediće uređenje platoa oko postojeće fontane, a to će podrazumijevati zamjenu postojećih instalacija, čišćenje fontane i postavljanje nove česme i novog pločnika. Oko sadašnjeg pločnika planirana je izgradnja „vodenih ogledala“ – plitkih bazena sa vodom do maksimalno 10cm dubine. U njih je moguće postaviti prskalice čija visina izbacivanja vode ne bi trebalo da pređe 20cm.
Kako objašnjava Lučić, nakon što bude završena prva faza radova, u planu je uređenje i proširenje postojećeg dječijeg igrališta, zatim izgradnja novog igrališta za djecu sa posebnim potrebama, kao i posebna faza izgradnje zone za rekreaciju.
Po svemu sudeći, Danska nastavlja sa svojim planovima izgradnje jednog ili više umjetnih otoka u sklopu projekta offshore vjetroelektrana kapaciteta 10 gigawata. Projekt bi omogućio ambiciozan cilj, napajanje 10 milijuna europskih kućanstava iz ovih izvora, sve u nastojanju da se ublaže posljedice klimatski promjena.
Za sada Ministarstvo eneregtike Danske je u potrazi za idelanom lokacijom umjetnih otoka, koji bi se gradili u neposrednoj blizini offshore vjetroelektrana, a koji bi služili kao svojevrsni tehnološki hubovi. Još od 2018. godine, Danska pokriva čak 41% svojih potreba za električnom energijom upravo proizvodnjom iz vjetroeloektrana, što je najviši postotak u Europi.
Ovaj je projekt dobio veliku većinu pri izglasavanju u danskom parlamentu jer je, kako se naglašavalo, posve u skladu s danskim nastojanjima zaštite okoliša.
Prema Ministarstvu energetike, cijeli projekt bi bio financiran iz privatnih izvora. Danska vlada bi dodatno financirala istraživanje koje bi za cilj imalo pronaći najbolje načine za skladištenje proizvedene energije jer bi planirana proizvodnja nadmašila potrebe domaćinstava.
Danska, koja već od ranije ima najveću vjetroelektranu u Skandinaviji, ovim projektom želi u potpunosti zamijeniti upotrebu fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora u svim industrijskim sektorima.
Iz Turističke organizacije Tivat najavljuje Izložbu domaćih proizvoda, koja će se održati u subotu, 28. decembra na rivi Pine sa početkom u 10 sati.
Manifestacija u organizaciji Maslinarskog društva „Boka” i NVO „Nada” iz Herceg Novog, a pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Tivat, posvećena je tradicionalnim proizvodima, tipičnim za naše podneblje.
Posjetioci će imati priliku da uživaju u širokoj ponudi raznoraznih domaćih proizvoda kao što su: masline, maslinovo ulje, sir, mesne prerađevine, med, vino…
Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže i osjete duh Mediterana na tivatskom šetalištu, budite dio Zimske bajke u Tivtu poručuju iz Turističke organizacije.
Badnja večer širom svijeta protekla je uglavnom mirno uz poziv pape Franje vjernicima da se čini dobro čak i kad drugi prema vama to nisu.
Papa Franjo pozvao je u utorak, uoči Božića, 1,3 milijardi rimokatolika da ne dopuste da ih propusti Crkve odvrate od prihvaćanja Božje ljubavi. “Ne čekajmo svoje susjede da budu dobri prema nama prije nego mi budemo dobri prema njima, Crkvu da bude savršena prije nego joj uzvratimo ljubav, poštovanje drugih prije nego što im služimo”, poručio je Franjo u homiliji na Badnju večer.
Nadbiskup Pizzaballa, apostolski administrator latinske patrijaršije Jeruzalema, služio je misu u biblijskom gradu Betlehemu u bazilici Rođenja Isusova. Uputio je poruku mira i oprosta i usporedio je vremena kada je Isus rođen sa stvarnim životom stanovništva “koje se očigledno ne može nositi sustavno s ogromnim društvenim i ekonomskim problemima u regiji”.
Na drugom kraju svijeta na Šri Lanki gdje je proteklog Uskrsa u terorističkom napadu na crkve i hotele ubijeno 268 osoba polnoćke su održane uz iznimne mjere sigurnosti. U Čileu najmanje je 120 domova uništeno u požarima u blizini obalnog grada Valparaisa a stanovnici su evakuirani usred proslave Badnje večeri, pri čemu su neki izgubili svu svoju imovinu, pa čak i kućne ljubimce. U Hong Kongu policija se na Badnju večer suzavcem, papar sprejevima i vodenim topovima obračunala s prosvjednicima i sukobi su trajali do ranih jutarnjih sati na Božić.
Na Filipinima pogođenima tajfunom Phanfonom tisuće su Badnju večer provele u skloništima ili kišom natopljenim domovima. U Australiji kiša koja pada na Božić nije uspjela ograničiti požare koji haraju područjem oko Sydneya i vatrogasci su se, nakon kratkog predaha, u srijedu po visokim temperaturama nastavili boriti s dva snažna požara u zaleđu grada.
Djed Mraz je krenuo juče u obilazak osnovnih škola u Herceg Novom. Poklone je podijelio đacima područnih odjeljenja na Podima i u Igalu, kao i učenicima škole „Ilija Kišić“ u Zelenici, a danas će biti u Sutorini, Baošićima, Bijeloj i Kamenarima.
Posjetu Djeda Mraza novskim školama organizovali su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, koji su obezbijedili 1.700 paketića za sve učenike prva četiri razreda, mališane koji se najviše obraduju Djedu Mrazu.
„Ovo je mali znak pažnje za našu djecu, željeli smo da ih obradujemo poklonima i dolaskom Djeda Mraza, da im tako još malo uljepšamo praznike i uputimo lijepe želje“, kazao je potpredsjednik Opštine Miloš Konjević nakon uručivanja paketića u područnom odjeljenju Osnovne škole „Milan Vuković“ na Podima.
Učenici Osnovne škole „Milan Vuković“ poklone će dobiti sjutra, a „Dašo Pavičić“ prekosjutra. Ako vrijeme posluži, uručivanje poklona biće upriličeno na Trgu Nikole Đurkovića, gdje će đaci stići u pratnji učiteljica. U slučaju da bude kišovito, pokloni će biti uručeni u školama.
Đaci u Sutorini paketiće su dobili i od svoje Mjesne zajednice. Za 18 učenika ovog područnog odjeljenja juče je organizovan dolazak Djeda Mraza, a poklone koje im je donio obezbijedila je Mjesna zajednica Sutorina.
U susret novogodišnjim praznicima, pokloni koje su obezbijedile Opština i Turistička organizacija stići će i u ustanove i nevladine organizacije za djecu i osobe sa smetanjama i teškoćama u razvoju: javne ustanove Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Herceg Novi i Dnevni centar Dječijeg doma „Mladost“, kao i nevladine organizacije: „Zrak Sunca“, „Sunčev zrak“ i „Nova šansa u Novom“.
Hrišćanski vjernici koji poštuju Gregorijanski kalendar danas slave praznik rođenja Isusa Hrista.
U Kotorskoj biskupiji na ponoćnim misama vjernici su ispratili Badnju večer i dočekali Božić.
Zvona kotorske katedrale Svetog Tripuna i drugih crkava Kotorske biskupije označila su okupljanje vjernika a posebno svečano bilo je u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna, gdje je misu predvodio kotorski biskup u miru mons. Ilija Janjić.
Svečano je bilo i u Herceg Novom u crkvi Svetog Jeronima. Misu je predvodio don Siniša Jozić a ponoćki osim brojnih vjernika prisustvovao je gradonačelnik Herceg Novog Stevan Katić.
Božićna poslanica
Dragi svećenici, redovnici i redovnice, dragi vjernici barske nadbiskupije i kotorske biskupije, draga braćo i sestre. Sretan vam Božić!
Novorođeni Isus, Sin Božji, nama je dar i svjetlo.
Slavimo blagdan Božića – Božji dolazak među nas. Sjećamo se ovim slavljem povijesnog događaja koji je postao najdraži blagdan u godini za većinu kršćana. Božić je blagdan koji doista očarava čovjeka. Očarao ga je prije više od 2000 godina simbolično okupivši oko siromašne štalice sve ljude – od pastira do kraljeva. Pred tom tajnom Božjeg djelovanja ostajemo zadivljeni i mi danas, djeca i odrasli, muškarci i žene, siromašni i bogati, zdravi i bolesni, nemoćni i moćni…
Svi smo se mi brižno i u čežnji i iščekivanju pripremali za ovaj blagdan. Nažalost, čini se da nam konzumerizam pokušava iz godine u godinu narušiti advent – tu pripremu za veliki blagdan Božića pa nas obasipaju brojnim reklamama kao da je proslava blagdana samo u kupovini. Zasigurno smo, pomalo i pod tim utjecajem, razmišljali kakvim poklonima da obradujemo svoje najbliže. Trebamo i to činiti, jer ovi nas dani pozivaju da iziđemo iz sebe, da se zbližimo i ujedinimo sa svojim obiteljima. No, smisao Božića nije samo u poklonima. Zapitajmo se jesmo li razmišljali i odlučili kakav i koji ćemo dar pokloniti Novorođenome?
Novorođeni Isus, Sin Božji, kao tek rođeno dijete u središtu je svih jaslica koje za Božić gotovo svi, koji se imalo smatraju vjernicima, imaju u svojim kućama. Simbol štalice i u njoj Svete Obitelji istaknuo je ove godine i papa Franjo kada je na prvu nedjelju došašća, 1. decembra, u talijanskom gradiću Grecciu – mjestu u kojem je sv. Franjo Asiški uprizorio prve žive jaslice 1223. godine – uputio Apostolsko pismo Admirabile signum (Čudesni znak) o značenju i važnosti božićnih jaslica. Time je Papa podržao je tu lijepu tradiciju pripremanja jaslica u obiteljima.
U kojem god obliku bile ili kojom god tehnikom da su izrađene božićne jaslice, one progovaraju o Božjoj ljubavi. Bog je postao nemoćno dijete, ovisno o drugima. Bog nam je time poručio da je blizu svakom ljudskom biću: djetetu i odraslom, muškarcu i ženi, siromašnom i bogatom, zdravom i bolesnom, nemoćnom i moćnom… Kroz simbol jaslica upoznajemo poruku nade i ljubavi. Kroz figure u štalici predočavamo sebi božićnu atmosferu kako bismo s vjerom mogli živjeti otajstvo rođenja Otkupitelja koji je na svijet došao u siromaštvu, malenosti, jednostavnost i poniznosti.
Jaslice nam dakle govore bez puno riječi. Sam prizor poziva nas na djelovanje. Dijete Isus, Sin Božji i naš Spasitelj, potiče nas da postanemo svjedoci poniznosti, nježnosti, dobrote i bratske ljubavi. Ne možemo to postići slijedeći buku misli i djela užurbanog današnjeg svijeta. Potrebni su nam trenutci tišine i molitve. Potrebni su nam trenutci molitvenog promatranja ljepote lica djeteta Isusa rođenoga u siromaštvu štale, a koje ipak zrači svjetlošću. Moći ćemo tada zahvaljivati i veličati Boga za primljeni dar ljubavi. Nosit ćemo tada božićne kreposti – radost, nadu i vjeru – svima koji su ih izgubili.
Ipak, mnogima nažalost ovi sveti dani ostaju zaglušeni onime što nam moderno društvo nudi kao središte ovozemaljskog života i djelovanja: novac, bogatstvo, uspjeh, karijera, hedonizam… Povijest kao da se ponavlja. Bog i ovoga Božića hoda od vrata do vrata kucajući ne bi li ga njegovi primili. No, oni koji se zovu njegovima, nerijetko su zauzeti svojim problemima i nemaju vremena zastati i čitati Božju Riječ. Razmatranjem te Riječi, koja nas potiče na budno čekanje, otkrivamo da je život kratak, da brzo prolazi i da ćemo sa sobom u Vječnost moći ponijeti samo dobra djela.
Dobrim djelima ustvari dovodimo Vječnost – Raj na zemlju. To je Božić. Pripremanje srca kako bi Bog s nama mogao podijeliti istinski život – sebe. Dopustiti da se Bog rodi u meni, u tebi, u svima nama. Doista, bez te vjere, uzajamne ljubavi, poštovanja i pouzdanja u Boga, obiteljski život, život u zajednici, ali i životi svakoga pojedinca postat će strka i košmar. Autentičnom vjerom i ljubavlju zagrijat će se i najhladnija srca te pripremiti prostor u kojem se može roditi Bog.
Draga braćo i sestre, što ćemo pokloniti novorođenom Isusu? Želimo li mu ovoga Božića u svojim srcima pripremiti jaslice skromnosti, poniznosti i jednostavnosti? Hoćemo li mu pri kraju ove kalendarske godine pokloniti spremnost da budemo Njegovi autentični svjedoci? Jesmo li spremni pokloniti mu sebe?
Evanđelje nam poručuje da se Bog objavljuje malenima. Doživjeti Isusovo rođenje znači upravo to – postati maleni i pristupiti dubokom misteriju božićnih jaslica. Slavlje Božića poziva nas dakle na razlučivanje bitnoga od nebitnoga u životu. Molimo stoga Gospodina za ustrajnost na tom putu i usavršavanje u vjeri i ljubavi. Molimo da budemo iskreni i autentični kršćani.
U tom duhu, želim vam sretan Božić i blagoslovljenu Novu 2020. godinu!
+ Rrok Gjonllesaj
Apostolski upravitelj Kotorske biskupije
nadbiskup barski
© BokaNews, 2021
