Vlada se, na sjednici održanoj juče, upoznala sa inicijativama iz Skupštine za unapređenje teksta Predloga zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.
Kako je saopšteno, Vlada se saglasila sa inicijativom za koje je pozitivno mišljenje dalo i Ministarstvo kulture i ovlastila resornog ministra da da saglasnost na amandmane koji doprinose unapređenju zakonskog rješenja. Vlada će, u cilju razvoja i zaštite, biti partner sa UNESCO-om.
Marković je rekao da njegova Vlada neće biti vlada koja će se sukobljavati sa UNESCO-om, već ona koja će sa tom organizacijom biti partner sa ciljem razvoja i zaštite.
“Vlada neće biti vlada koja će dovesti do uklanjanja Kotora sa UNESCO-ve liste već, naprotiv, trudiće se da još neki prostori poput Biograrske gore, budu uvršteni na listu”, naveo je Marković.
Grad Dredsen na istoku Njemačke donio je rezoluciju kojom je proglasio “nacističko izvanredno stanje”.
U dokumentu izglasanom u srijedu vijećnici su upozorili da su “antidemokratska, antipluralistička, mizantropska i desničarska ekstremistčla stajališta dosegnula vrhunac i da je sve učestalije nasilje”.
“Grad ima problem s nacistima”, rekao je Max Aschenbach, vijećnih satiričke stranke Die Partei u govoru kojim je zatražio proglašenje izvanredng stanja.
Referirao se na protuislamski i ksenofobni pokret Pegidu koji je nastao u Dresdenu 2014.
Donošenje rezolucije znači da će grad osnažiti svakodnevnu demokratsku kulturu i pružiti bolju zaštitu manjinama i žrtvama nasilja.
Pegida, koja na njemačkom znači Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada, nedavno je u tom gradu proslavila petu godišnjicu.
Ponedjeljkom u noćnim satima pokret organizira redovite marševe gradom kojima pronosi poruke protiv stranaca i useljavanja.
Sve vidljiviji obrisi budućeg Pelješkog mosta foto HRT
Sve su vidljiviji obrisi budućeg Pelješkog mosta. Na gradilištu više od 600 radnika radi u tri smjene, 24 sata na dan. Noćas je na sredini Neretvanskog kanala, betoniran dio stupa budućeg mosta. S graditeljima je bila i ekipa HRT-a.
Naglavnice nad pilotima Pelješkog mosta s obale izgledaju kao mali otoci. Budući da svaki mjesec nastane najmanje jedna, mještani Komarne nazvali su ih svojim arhipelagom.
Ti betonski otoci površine 670 četvornih metara spojnice su između pilota i stupova. A prva dva stupa podižu se na sredini mosta.
– Prvo ćemo podići stup S8 koji možete vidjeti iz nas, a uskoro krećemo raditi na stupu S7. Kad dignemo ta dva stupa između njih ćemo početi sklapati rasponsku konstrukciju, objasnio je Ivan Puđa, inženjer na gradilištu Pelješkog mosta, CRBC.
Prije početka betoniranja obavljena je rigorozna kontrola. Nadzorni inženjeri pregledali su svaki detalj na oplati i armaturi.
– Izvođač je izvršio sve pripreme za izvođenje prvog segmenta ovog stupa. Radove smo pregledali i odobrili betoniranje. Upravo će početi sada ugradnja betona, rekao je Stipe Kristić, nadzorni inženjer na gradilištu Pelješkog mosta, IGH.
Prije nego što su crpke potjerale svježi beton u oplatu – i on je testiran.
Radi se i danju i noću, neprekidno 24 sata. Betoniranje koje je počelo neće prestati do kasno u noć.
A u mirnoj jesenskoj noći idealnoj za radove, zasjali su deseci reflektora. Prvih četiri i pol metra stupa budućeg mosta betonirano je u ranim jutarnjim satima.
Projekat izgradnje novog grada Luštica Bay dobitnik je renomirane Evropske nagrade za nekretnine /„European Property Award“/ kao najbolji rezidencijalni projekat a kompanija je nagrađena i priznanjem za najbolji vebsajt u kategoriji razvojnih projekata u Evropi.
Odluku o nagradama donio je žiri koga čini više od 80 svjetskih stručnjaka iz oblasti nekretnina, a ocjenjivanje je fokusirano na dizajn, kvalitet, uslugu, inovativnost, originalnost i posvećenost održivosti, čime se posebno istakao projekat Luštica Bay.
Planiranje i razvoj Luštice Bay kao nove održive turističko-rezidencijalne destinacije, visoka vrijednost investicije procijenjena na 1,1 milijardu eura, integracija u okruženje, te visoki standardi u izgradnji i usluzi, istakli su u prvi plan projekat Luštica Bay.
Sa dodjele priznanja
„Na ceremoniji proglašenja nagrada Crna Gora je predstavljena kao najbrže rastuća turistička destinacija sa velikim investicionim potencijalom u oblasti nekretnina u čemu se posebno ističe projekat Luštica Bay. Posebno smo ponosni na činjenicu da je žiri prepoznao i naše napore na promociji projekta i uopšte Crne Gore kao destinacije putem digitalnih medija, pa je Luštica Bay nagrađena i u tom segmentu“, saopštila je Slavica Milić, marketing menadžerka u Luštici Development.
„European Property Award“ je jedan od najpriznatijih i najprestižnijih programa ove vrste i svjetski priznato odličje izvrsnosti za koje se u svakom ciklusu nadmeću brojni razvojni projekti, nautičke marine i rezidencijalni projekti.
Zajednica Italijana Crne Gore u ponedjeljak 4. novembra sa početkom u 20 sati, u Crkvi Svetog Pavla priređuje izložbu “Il volto dell’altro” umjetnika Uga Gilette i kustosa Marca Puntina.
Dan kasnije, u utorak 5. novembra biće otvorena još jedna izložba “Pinocchio”, u Galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru, sa početkom u 11 sati.
Za četvrtinu više gostiju i noćenja, prvi put preko milion ostvarenih noćenja u jednoj sezoni, te najbolja prosječna ocjena koji su Tivtu i njegovoj ugostiteljskoj ponudi dali posjetioci, karakteristike su upravo završene glavne ljetnje turističke sezone u Tivtu.
Čulo se to danas na pres konferenciji Turističke organizacije Tivat na kojoj su detaljno predstavjeni rezultati turističkog ljeta 2019.
„U prvih devet mjeseci ove godine imali smo 135.738 dolazaka turista koji su ostvarili 1.035.046 noćenja, što je za 24% viiše nego u uoprednom periodu prošle godine.
Po brojnosti, u Tivtu prednjače gosti iz Rusije, Srbije, BiH, Njemačke, Velike Britanije. Kine, Francuske, SAD, Ukrajine i Hrvatske. Ove smo godine dobili i najveću prosječnu ocjenu u anketi turista koju sprovodimo, i on iznosi čak 4,29, što je najbolje od kada se u Tivtu vodi ovakav vid sakupljanja utisaka posjetilaca koji dolaze u naš grad“- kazala je direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.
Sa pressa TO Tivat
U anket je inače, učestvovalo 725 turista sa našeg, engleskog i ruskog govornog područja, koji su odgovarali na 29 pitanja o svim aspektima lokalne turističke ponude. Kao najbolje turisti su istakli ljepotu prirode i okruženja u Tivtu koji su ocijenjeni sa prosječnom ocjenom 4,67, pogodnost za provođenje porodičnog odmora (4,63) te kavlitet usluga u smještajnom objektu (4,56) i ljubaznost osoblja (4,54). Najslabije utiske ostavili su kvalitet lokalnog prevoza (3,85) i saobraćaj sa ostalim mjestima (3,84) mada su i te dvije kategorije dobile bolje prosječne ocjene nego prošle godine.
„Tivat je sa razlogom zaslužio epitet najsigurnije i destinacije sa najboljim uslovima za provođenje porodičnog odmora“- istakla je Glavočić posebno apostrofirajući da ove godine iz Tivta na kontakt broj za žalbe Nacionalne turističke organizacije Crne Gore nije stigla niti jedna primjedba. Pohvalila je sve koji su učestvovali ili doprinijeli glatkom i uspješnom odvijanju sezone – od komunalnih službi, preko turističkih poslenika, do policije i interventnih službi, posebno naglašavajući dobru saradnju koju je TO imala sa NVO sektorom, sportskim klubovima i mjesnim zajendnicama u sprovođenju raznih segmenata bogatog programa događaja usmjerenih na zabavu turista, a kojih je za šest mjeseci trajanja glavne sezone, bilo preko 300 u svim djelovima grada.
Sa pressa TO Tivat
„Pored tradicuonalno bogate kulturne ponude po kojoj odskačemo u odnosu na okruženje, imali smo i više veoma zapaženih međunarodnih događaja poput Gumball relija, Internacionalnog festivala mode, Balkanskog prvenstva u jedrenju… Tivat se uspješno pozicionirao kao prepoznatljiva tzv. event destinacija koja privlači mahom mlađe, dinamične ljude“- kazala je Glavočić dodajući da u takvoj profilaciji gostiju treba tražiti i objašnjenje o relativno kratkom prosječnom vremenu zadržavanja gosta u Tivtu od tek nešto preko dva dana. Istakla je da je zahvaljujući promotivnim naporima koje su prethodnih godina zajedno na tom velikom tržištu sprovodile zemlje regiona bivše Jugoslavije, ove godine znatno povećan broj dolazaka turista iz Kine koji dolaze u grupama i zadržavaju se samo par dana na pojedinoj destinaciji, želeći da tokom odmora u ovom dijelu Evrope, obiđu i vide što više destinacija. Nešto smanjen broj gostiju iz zemalja Persijskog zaliva ove sezone, ona objašnjava prvenstveno kasnijim početkom saobraćanja sezonske avio-linije Dubai-Tivat u odnosu na lani. Glavočić je istakla da je za četiri mjeseca špica sezone od 1.maja do 1.septembra u Tivtu boravilo 67.000 posjetilaca i ostvareno 780.000 noćenja što je 27% bolji rezultat nego lani, dok je u istom peridu naplaćeno 293.000 eura boravišne takse – 21 odsto više nego prošle godine.
U marini Porto Montenegro boravilo je oko 2.000 jahti koje su ostvarile oko 8.000 uplovljavanja, a ove sezone u Tivtu su registrovana i 142 nova izdavaoca privatnog smještaja.
„Sezona je bila vrlo uspješna i zabilježila je zavidan skok u odnosu na prošlu godinu. Moramo biti zadovoljni ostvarenim, ali i predano raditi da se ovako poztivni trendovi nastave i u postesezoni“- ocijenio je gradonačelnik i predsjednik Turističke organizacije Tivta, dr Siniša Kusovac.
U TIVTU 31 POSTO VIŠE GOSTIJU
Tivat foto Boka News
U sviim vidvima registrovanog smještaja u Tivtu je juče boravilo 1.185 gostiju, što je 31 odsto više nego na isti dan prošle godine. Od ukupnog broja gostiju, njih samo 8 su iz Crne Gore, dok su sve ostao stranci.
U hotelima odmaraju 272 gosta, dok 913 posjetiova koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja.
Porast razine mora i oceana pogodit će u ovom stoljeću trostruko veći broj ljudi nego što se ranije vjerovalo i milijuni će biti ugroženi plavljenjem mora potaknutim klimatskim promjenama, prenosi BBC.
Taj je zaključak rezultat novog istraživanja koje je provela američka neprofitna organizacija Climate Central.
Ona je utvrdila da će 190 milijuna ljudi živjeti na priobalnim područjima koja će 2100. biti pogođena povećanim razinama mora.
Danas na tim područjima živi oko 110 milijuna ljudi zaštićeno zidovima, nasipima i drugim priobalnim zaštitama.
Novi veći broj ljudi izloženih riziku poplava rezultat je izračuna koji se temelji tek na umjerenom globalnom zagrijavanju i stoga ograničenom porastu razina mora.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Communications i njihov je cilj ispraviti netočnosti u izračunu površina priobalnih područja koja će biti poplavljena, a koja su temeljena među ostalim na podacima space shuttle misije.
Autori istraživanja Scott Kulp i Benjamin Strauss kažu da je problem tih podataka što neki priobalni dijelovi izgledaju viši nego što u stvarnosti jesu, a to se posebno odnosi na područja prekrivena vegetacijom, pa radari bilježe vrhove krošanja a ne tlo.
Prema novom istraživanju šest azijskih zemalja: Kina, Bangladeš, Indija, Vijetnam, Indonezija i Tajland bit će najpogođeniji do 2050. prelijevanjem mora na priobalna područja.
Po pesimističnim izračunima uz snažnije klimatske promjene 630 milijuna ljudi koji žive u priobalnim područjima bit će pogođeno povećanim razinama mora do 2100. a do 2050. njih 340 milijuna.
Razine mora globalno rastu već desetljećima po tri milimetra godišnje a ubrzavanje toga trenda uočljivo je.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) prošlog je mjeseca objavio da bi prosječna globalna razina mora mogla porasti za 1,1 metar do 2100. po najgorem scenariju.
Znanstvenici upozoravaju i na to da na nekim lokacijama obalnih velegradskih područja tlo ubrzano tone. Takav je slučaj primjerice u Džakarti, Ho-Ši-Minu i Bangkoku.
Još u proljeće 2018. godine “Jadrolinija” je krenula s uvođenjem mogućnosti rezervacije mjesta za vozila na trajektnim linijama za određeno vrijeme polaska.
Tu besplatnu uslugu koja osobnim automobilima, kombijima, autobusima, kamionima… osigurava mjesto na trajektu, najprije su dobili putnici-vozači sa zadarskog područja, a od lipnja ove godine i oni na prugama u Splitsko-dalmatinskoj županiji i na Kvarneru.
Konkretno se radi o liniji Makarska – Sumartin, jednoj od najfrekventnijih, te relacijama Split – Vis i Trogir – Drvenik Veli – Drvenik Mali. Zatim o linijama Zadar – Mali Lošinj, Zadar – Ist, Zadar – Brbinj (Dugi otok), Zadar – Bršanj (otok Iž), Šibenik – Žirje i vrlo popularnoj liniji Valbiska – Lopar između Krka i Raba.
Sada je “Jadrolinijin” projekt pogodnosti za putnike krenuo dalje. Od utorka 29. listopada moguće je kupiti kartu s rezervacijom za vozilo, i to za određeno vrijeme isplovljavanja iz Splita za osunčane otoke Hvar i Šoltu.
Trajekti na pruzi Split – Stari Grad ljeti isplovljavaju po sedam puta dnevno u oba smjera, a zimi po četiri. Na relaciji Split – Rogač u ljetnim mjesecima plovi se u oba smjera po šest puta svakog dana, a tijekom zimskih mjeseci u oraru su po četiri partence.
Na trajektnoj karti s rezervacijom za vozilo je navedena registracijska oznaka vozila, te datum i točan sat isplovljavanja trajekta. U državnom brodaru kažu da time putna karta postaje rezervacija za mjesto na palubi i jamči polazak u željeno vrijeme.
Zbog toga napominju da je izravan ulazak na trajekt s otočnom iskaznicom ili karticom “Jadrolinija2Go” (odnosno tzv. pomorskim ENC-om na koji se uplati novac i ide se direktno na ukrcaj, te se skeniranjem kartice oduzima iznos cijene putne karte) moguć samo u slučaju kada ima dovoljno slobodnog kapaciteta prilikom dolaska na ukrcaj, budući da one ne osiguravaju siguran ukrcaj na željenom terminu.
Naime, sada kada je moguće rezervirati mjesto, postoji mogućnost da će putnici-vozači unaprijed kupiti kartu, a samim time i da će se rasprodati kapacitet garaže za određeni sat polaska. Zato za onoga tko nema rezervaciju, nego ide izravno na ukrcaj s karticom “Jadrolinija2go” ili otočnom iskaznicom, postoji mogućnost da neće biti mjesta.
Zato se svim korisnicima kartice “Jadrolinija2go” i otočnih iskaznica preporučuje da preko internetske stranice ili “Jadrolinijine” mobilne aplikacije ili na prodajnom mjestu, na vrijeme kupe kartu s rezervacijom, kako bi svojim vozilima osigurali mjesto u trajektu.
S kupljenom kartom se ljeti preporučuje doći u luku 45 minuta prije polaska trajekta, a zimi 30 minuta, odnosno 40 minuta ako prevozite teret. Tamo putnike dočekuju lučki redari, koji će dati prednost prolaska vozilima s rezervacijom.
Mogućnost rezervacije putovanja se uvodi sukladno direktivama Europske unije, kako bi se putnicima omogućilo da planiraju svoje putovanje prema željenom rasporedu. Navedena mogućnost odnosi se samo na vozila, odnosno putnici bez vozila se ukrcavaju kao do sada.
U državnom brodaru ističu da je na spomenutim linijama 90 posto karata kupljeno uz rezervaciju mjesta, te otkrivaju kakve su reakcije putnika:
– Kao za svaku novinu, bilo je potrebno vrijeme prilagodbe, kako nas kao brodara, tako i naših putnika. Međutim, standardi današnjeg prometa su sve viši, kako bi se putniku smanjio stres i omogućilo što lakše planiranje putovanja. Upravo tome i služe rezervacije, pomoću kojih možete biti mirni da ćete se ukrcati na trajekt i tako stići u željeno vrijeme na željenu destinaciju ili uhvatiti avion…
Preduzeće Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, koje ima monopol na jedinoj trajektnoj liniji u državi Lepetane-Kamenari-Lepetane preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj, ne dozvoljava da se trajektom besplatno voze čak ni automobili državnih i interventnih službi, poput Hitne pomoći.
Potvrđeno je to „Vijestima“ iz menadžmenta JZU Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMP) iz koga pojašnjavaju da ta državna javna ustanova nema sklopljen ugovor o
poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećem Pomorski saobraćaj u vezi trajektnog prevoza vozila Hitne pomoći.
”ZHMP u skladu sa pozitivno-pravnim propisima u Crnoj Gori, po dostavljanju mjesečne fakture sa specifikacijom usluge od strane Pomorskog saobraćaja, preuzima obavezu plaćanja te usluge. Zavod za hitnu medicinsku pomoć za period od 01.01.2019. do 23.10.2019. godine za usluge trajektnog prevoza za vozila HMP-a na relaciji Kamenari- Lepetani i obratno, ima trošak od 765 eura”- rečeno nam je u službi na čijem je čelu dr Saša Stefanović.
Besplatnog prevoza trajektom nema ni za Vojsku Crne Gore.
“Za uslugu prevoza službenih vozila Ministarstva odbrane i VCG trajektom Kamenari-Lepetane, Ministarstvo odbrane zaključuje godišnji ugovor sa kompanijom Pomorski saobraćaj Kamenari. Za to su opredjeljena novčana sredstva u iznosu od 5.000 eura godišnje” – kazali su u Ministarstvu odbrane.
Privatna firma koja je u vlasništvu podgoričkih biznismena, braće Dejana i Dušana Bana i njihovog partnera Željka Mihailovića, besplatno trajektom ne prevozi ni policijska vozila. Iz Uprave policije ni nakon nedjelju dana, nisu odgovorili na pitanja imaju li godišnji ugovor o poslovno tehničkoj saradnji sa Pomorskim saobraćajem i koliko godišnje izdvajaju novca za trajektni prevoz policijskih automobile sa jedne na drugu obalu Bokokotorskog zaliva. Naš izvor – dugogodišnji radnik Pomorskog saobraćaja, potvrdio nam je da se trajektni prevoz naplaćuje i policiji i MUP-u, ali nije mogao da se izjasni o kolikoj je konkretnoj sumi novca riječ na godišnjem nivou.
“Naplaćuje se i policiji za sva vozila osim za ona kojima upravljaju lica sa posebnom propusnicom.Te propusnice pojedinim policijskim inspektorima i fukcionerima daje izvršni direktor Pomorskog saobraćaja Dejan Ban, koji to čini po sopstvenom nahođenju, na osnovu svog diskrecionog prava. “- kazao nam je sagovornik .
Iz Pomorskog saobraćaja su potvrdili da ta kompanija “naplaćuje svim korisnicima usluge trajektnog prevoza.“
„Izuzeće je prevoz lica, koje ova kompanija vrši bez naknade na sopstveni teret, svim klijentima. Odnosi sa klijentima koji su predmet Vašeg interesovanja su regulisani ugovorima koji, između ostalog, sadrže i cijene, ali sadrže i odredbe poslovne tajne. Za tražene informacije o iznosu troškova po osnovu pruženih usluga trajektnog prevoza, upućujemo Vas da se obratite tim institucijama.“- odgovorili su „Vijestima“ iz menadžmenta kompanije braće Ban na pitanja koliko novca godišnje prihoduju od trajektnih karti za vozila Hitne pomoči, Vojske i policije.
Inače, cijene trajektnih karata u jednom pravcu, iznose od 1 eura za bicikle do 25 eura za specijalna i vangabaritna vozila.
Praksa da pješaci koji ulaze na trajekt ne plaćaju kartu, zadržana je iz vremena kada je Pomorski saobraćaj bio državno preduzeće, ali ne i tadašnja praksa da trajekt besplatno koriste i biciklisti. Naplata karte za bicikliste od 1 euro, uvedena je bez obrazloženja, u aprilu 2012.
Pomorski saobraćaj, državna firma koja je bila u većinskom vlasništvu Fonda PIO i svojom zaradom dopunjavala hronično deficitarni crnogorski penzioni fond, po odluci Savjeta za privatizaciju, privatizovana je 2004. bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi. Za to je tada firma Prohouse u kojoj su braća Ban sarađivala sa Željkom Mihailovićem, državi platila 1,2 miliona eura, od čega samo 680 hiljada eura u kešu, a ostatak obveznicama stare devizne štednje koje je prethodno kupili po diskontovanim cijenama.
Na čelu Fonda PIO koji je u ljeto 2004. odlučio da naprasno proda „zlatnu koku“ – Pomorski sabraćaj, bio je visoki funkcioner DPS-a, aktuelni guverner CBCG, Radoje Žugić. Javnosti nikad nije objašnjeno zašto je država čiji je predsjednik Vlade tada bio lider DPS Milo Đukanović, naglo odlučila da privatizuje jednu od ekonomskih najuspješnijih kompanija u državi koja joj je tada donosila oko pola miliona eura čistog profita godišnje. Pomorski saobraćaj u posljednjih nekoliko godina pema zvaničnim podacima sa sajta Poreske uprave, ostvaruje čistu dobit koja se kreće i do dva miliona eura godišnje, a ona se po pravilu, u najvećem dijelu u vidu dividende isplaćuje trojici vlasnika te kompanije.
OKTOBAR – Prvo Mjesto – Božo Rafailović – Kernja 54,3kg
Prvo mjesto u oktobarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” koju za sportske ribolovce u Crnoj Gori organizuje kompanija “Una” iz Tivta, osvojio je Božo Rafailović iz Paštrovića, sa ulovljenom kernjom od 54,3 kilograma.
Kapitalni primjerak ove veoma cijenjene vrste bijele ribe ulovljen je kod Petrovca na dubini od 95 metara, metodom jigging-a štapom iz čamca, a kao mamac je korištena živa lignja.
OKTOBAR – Treće mjesto – Aleksandar Sikmanović – gof 17kg
Drugo mjesto pripalo je Ivanu Kostiću iz Bijele sa zubacem od 8,6 kilograma koga je on ulovio na kačanicu u Kumboru.
OKTOBAR – Drugo mjesto – Ivan Kostić – zubatac 8.6 kg
Treće mjesto i osvojio je Aleksandar Sikmanović sa gofom od 17 kilograma. Podvodni ribolovac Sikmanović gofa je ulovio podvodnom puškom,tehnilkom “na čeku”, na dubini od 13 metara u blizini Crnog rta kod Bara.
