Jesen na budvanskoj rivijeri najavila nove turističke trendove

0
Budva

Nesvakidašnje topli oktobar sa temperaturom mora od 23 stepena, kao i niže cijene u hotelima i privatnom smještaju u Budvu su dovele turiste sa svih strana svijeta željne uživanja u prirodnim ljepotama, ali i raznovrsnoj ponudi budvanskih ugostitelja.

Prema poslednjoj procjeni brojnog stanja u Budvi boravi oko 7.200 gostiju, što je za 2.700 gostiju više u odnosu na isti period prošle godine, a porast je evidentan i u hotelskom i u privatnom smještaju. Od početka oktobra svake sedmice se bilježi rast u broju dolazaka.

“Postsezona je, kada je u pitanju promet – odlična! Kako je Miholjsko ljeto dodatno produžilo odmorišnu, a u jeku je „MICE” sezona, sredinom novembra ćemo moći da preciziramo i kakvi su bili  prihodi” – istakli su u upravi hotelske kompanije „Montenegro stars“ u čijem sastavu posluje „Splendid“, najveći crnogorski rizort sa 5 zvjezdica i hoteli „Montenegro“ i „Blue Star“ sa 4 zvjezdice.

“U septembru je popunjenost bila 100 %, a do sredine novembra prosječna iznosi 60 %. Ova postzeona je potvrdila da  smo decenijama željeni cilj (ispunjen prošle godine) o produženju sezone –ispunili i ove .Prosječna popunjenost u hotelima „Montenegro stars” lanca iznosila je preko 50 % . Partikularni cilj za ovu godinu je postavljen i na njegovom ostvarenju se intezivno radi, a to je da tokom zimskih mjeseci prosječna popunjenost bude 40 %.O detaljima ćemo moći da govorimo u sljedećih par mjeseci.“ – naglašavaju u hotelskoj kompaniji “Montenegro stars” .

Da „postsezona“ protiče u znaku dobre posjećenosti potvrđuju i iz Hotelske grupe „Budvanska rivijera“.

„Samo u oktobru (do 28.10.) realizovano je gotovo 24 hiljade noćenja što je za 17% bolji pokazatelj turističkog obima prometa u odnosu na 2018. U prilog tome svakako govori i činjenica da je osim hotela „Palas“ još uvijek otvoren i hotel „Aleksandar“ i radiće do 3.novembra. U ovom trenutku sa zadovoljstvom možemo povući paralelu sa predsezonskim periodom koji je u ovoj turističkoj godini takođe zabilježio procente koji su viši u odnosu na uporedni prošlogodišnji period. Tako je u u martu procenat povećanja za čak 54% odnosno u aprilu za 25% “ – saopštili su iz HG „Budvanska rivijera“.

Budvanska rivijera

Grupacija je na kraju septembra imala preko 430 hiljada noćenja (za 9 mjeseci rada) u okviru čega je evidentan i podatak da su sva vodeća emitivna tržišta zabilježila više procente više u odnosu na prošlogodišnje rezultate: Rusija za 6%, Srbija za 5%, Poljska za 12%, Engleska za 8%,  Norveška za 36%, kao i domaće tržište (zahvaljujući radu hotela Palas u jesenje/ zimskom periodu) za čak 39% .

Iz Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ zaključuju da je ranijim otvaranjem hotela i radom  od gotovo 7 mjeseci, sezonalnost smanjena u odnosu na prethodne godine i da su aranžmani zapadnoevropskih touroperatora, „incentive“ i „mice“ rezervacije, kao i korporativni događaji, doprinjeli tom dodatnom vansezonskom angažovanju hotelskih kapaciteta, što i jeste direktno uticalo na dobre rezultate poslovanja.

U periodu od početka aprila do kraja oktobra ostvareno je oko 250.000 noćenja u hotelu “Bellevue” hotelske grupe “Iberostar”,  koji izražavaju zadovoljstvo ovogodišnjom turističkom sezonom. U ovom hotelu sa četiri zvjezdice i preko 1.300 ležajeva u periodu pred i postsezone najviše su odmarali gosti iz Engleske, Njemačke i Rusije, dok su u glavnoj sezoni najbrojniji bili gosti iz Rusije.

Hotel “Mediteran” u Bečićima tokom juna, jula i avgusta ove godine bilježi popunjenost od 89% do čak 97%. Na godišnjem nivou, od 5. februara kada je ovaj hotel primio prve goste, pa sve do 25. oktobra popunjenost ukupnih kapaciteta iznosi 85%. Najviše noćenja su ostvarili gosti iz Njemačke, više od 22.000, dok su na drugom mjestu gosti iz Rusije, a na trećem gosti iz regiona – saznajemo iz menadžmenta hotela. Ono što ohrabruje jeste činjenica da u sektoru prodaje hotela planiraju da će ostvariti oko 55.000 noćenja od početka oktobra 2019. do 7.maja 2020. godine, uz pauzu u radu od 15. decembra do 8.februara. Gosti koji će u ovom periodu boraviti u Bečićima dolaze iz Njemačke i skandinavskih zemalja.

Bolju prijavu boravka, što uslovljava i bolju naplatu boravišne takse ističu i u Turističkoj organizaciji opštine Budva. Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a i prema preliminarnim procjenama broja gostiju u individualnom smještaju, budvansku rivijeru je do 1. septembra posjetilo više od 780.000 gostiju (2% više u odnosu na 2018) koji su ostvarili više od 4.200.000 noćenja (9% više u odnosu na 2018).

Budva

Velikim brojem manifestacija, u sopstvenoj organizaciji ili kroz podršku projektima, TOB se i tokom 2018. potrudio da gostima uljepša ambijent destinacije koju su izabrali za godišnji odmor.

Ulaganjem u pješačke staze, dječija i sportska igrališta i postavljanjem turističke signalizacije u Starom gradu dodatno su se turistički valorizovale javne površine koje tokom cijele godine koriste, kako stanovnici Budve, tako i brojni gosti. Promotivne aktivnosti traju tokom cijele godine, kako unutar Crne Gore, tako i u regionu i Evropi.

Interesovanje medija i studijskih grupa za jednu od najljepših jadranskih rivijera je veliko.
Tokom ove godine sa kulturno-istorijskim blagom Budve i turističkim potencijalima upoznali su se predstavnici medija i tur-operatora iz Italije, Belgije, Njemačke, Rusije, Francuske, Srbije, Austrije, Izraela, Kine, Brazila, Poljske.

Budva

Slike prelijepih budvanskih predjela zahvaljujući mnogobrojnim „influenserima“ obilaze svijet, što zahvaljujući poznatim svjetskim ličnostima koje tu borave , što skrivenim hedonističkim uvalama koje prosto pozivaju na uživanje.

I dok se brojni gosti još uvijek kupaju u toplom i bistrom Jadranskom moru, a ulicama Starog grada počinju da se šire mirisi zimskih jela, poput raštana sa suvim mesom, uspavano ostrvo Sv.Nikola, proglašeno od strane uglednog američkog časopisa „Forbs“ za jedno od 9 najljepših u Evrope podsjeća na svu raskoš Budve!

A turistički poslenici ne daju ljetu da se uspava, jer tek počinju pripreme za glamurozni doček nove 2020. godine, po kojoj je Budva prepoznata u cijelom regionu. Ono što sa sigurnošću svi mogu da potvrde jeste da se sigurno i ove godine VIDIMO U BUDVI!

Sve više Trebinjaca trajno dolazi u Dubrovnik

0
Photo: Boka News - Dubrovnik
Photo: Boka News – Dubrovnik

Odlazak radnika u susjedni Dubrovnik odavno je postalo činjenično stanje koje se ne može osporiti, međutim, ove godine došlo je do značajne promjene pa brojni Trebinjci u ovom gradu na Jadranu više ne rade samo tijekom ljetne sezone, već tijekom cijele godine.

Potvrđuju to i sami Trebinjci s kojima su razgovarali novinari Trebinje live portala, navodeći da su dobili ponude da tokom cijele godine budu zaposleni u privrednim subjektima na području Dubrovnika, piše Trebinje live.

“Radim u jednom maloprodajnom objektu, ponudili su mi da radim na neodređeno vrijeme. Iz Trebinje nas ima desetak, zadovoljni smo uvjetima”, kaže jedna Dubrovčanka.

U Trebinje se, dodaje, za sada, neće vraćati. Uvjeti u Dubrovniku su joj dosta bolji od onih u Trebinju. Imaju besplatan smještaj, poštuje se radno vrijeme, a svaki prekovremeni radni sat se uredno plaća.

“To u Trebinju još uvijek nije tako. Radila sam, nijedan prekovremeni sat mi ne bi bio plaćen, jer su znali da nemamo gdje otići. Sada više to nije tako”, kaže Trebinjka.

Tijekom jeseni i zime u Dubrovniku će raditi, uglavnom, oni radnici koji su zaposlenje dobili u trgovinama, dok će većina onih koji su radili u hotelima ili restoranima imati određen postotak plaće, kako bi se već u ožujku naredne godine vratili na radna mjesta.

Jedan dvadesetčetvorogodišnji Trebinjac, u Dubrovniku će raditi do prosinca, a zatim će tri mjeseca dobijati naknadu, iako neće dolaziti na posao.

Ponudili su mu dobre uvjete, svakog mjesta zaradi i do 1.700 maraka, a, osim toga, plaćeni su mu smještaj i dva obroka.

“Sada dolazim u Trebinje svaki tjedan. Tijekom sezone sam dolazio jednom u 15 dana. Mnogo mi je lakše što radim u Dubrovniku, nego da sam morao spakirati kofere, učiti jezik i otići u Njemačku”, kaže nam on.

Vjeruje i kako od naredne sezone više neće biti dužih čekanja na granici.

“Ni ove godine nije bilo nešto pretjerano, a često sam granicu prelazio i pješke. Niko nam ne pravi probleme, ponekad nam uz pasoš traže i radnu dozvolu. U suštini, ako si regularan, nemaš nikakvih problema”, kaže ovaj Trebinjac.

Osim onih koji spavaju u Dubrovniku, ima i onih koji svakodnevno idu na posao iz Trebinja.

Radno vrijeme im počinje između šest i osam sati, a u Trebinju su već do 16.00 sati.

“Subotom radim do 12.00 sati. Nedjeljom ne radimo. Imamo pravo na dodatni slobodan dan ako imamo više radnih sati od predviđenih. Ja sam za sada prezadovoljan”, ističe Trebinjac..

Međutim, nitko ne krije da u Dubrovnik odlaze najbolji trebinjski radnici, “majstori svog zanata” koji svoju koricu kruha nisu uspjeli zaraditi u Trebinju.

Baš zato u Trebinju je sve veća potražnja za radnicima, a broj nezaposlenih u posljednjih 30 godina nikada nije bio manji.

Od onih koji su ostali u Trebinju i traže posao, malo kto će prihvatiti raditi ispod 600-700 maraka, jer je sada situacija dosta drugačija, pa više nema onih koji će pristati raditi za 450 maraka i po devet-deset sati dnevno.

Svjesni su toga i privrednici. A oni koji još pokušavaju shvaitti već mjesecima ne mogu naći radnike. A kakvo je stanje, ukoliko ne povećaju plaće, neće ga lako niti pronaći. Bar ne iz Trebinja.

Teksaška bolnica na Facebooku prenosila operaciju mozga

0
zvor: Facebook/Methodist Dallas Medical Center

Mlada pacijentica u Teksasu koja je bila budna tokom operacije mozga mogla je razgovarati s liječnicima za vrijeme zahvata a gledatelji iz čitavog svijeta mogli su to promatrati jer je dio operacije prenošen uživo na Facebooku.

Gotovo 100.000 ljudi pogledalo je do srijede 40-ak minuta dugi dio operacije u kojoj su liječnici uklanjali tumor iz mozga Jenne Schard u utorak prijepodne, a koji je prenošen uživo.

Snimka prikazuje 25-godišnju pacijenticu kako razgovara s liječnicima s jedne strane zavjese dok liječnici u hirurškim maskama operiraju njen mozak s druge strane zavjese.

Schardt je pretrpjela moždani udar zbog nakupine krvnih žila u lijevom temporalnom režnju zbog čega je imala poteškoća s govorom, kazao je predstojnik klinike za neurologiju metodističkog zdravstvenog centra u Dallasu dr. Nimesh Patel.

Ona je ostala budna tokom operacije kako bi liječnici bili sigurni da neće oštetiti neki dio mozga koji kontrolira govor pa je morala izgovarati razne riječi tokom zahvata kako bi hirurzi napravili kartu njenog mozga, rekao je Patel.

“Kako bismo utvrdili kojim ćemo putem pristupiti tumorskoj masi morali smo utvrditi koji je put siguran”, rekao je Patel. Schardtovoj su postavljali čak i pitanja o njenom psu kako bi testirali pamćenje tokom zahvata koji je ukupno trajao 4,5 sati.

“Operacija na mozgu uz budnost pacijenta nije rutinska iako ih radimo”, kazao je. “Ovisi o tome gdje je oštećenje koje moramo operirati i želi li pacijent biti budan ili uspavan”.

Schardt, studentica iz Illinoisa, bit će otpuštena iz bolnice u četvrtak.

Sindikat trajektnog preduzeća tvrdi da se nastavlja progon njihovih članova

1
Trajekt – Pomorski saobraćaj – foto boka News

U kompaniji Pomorski saobraćaj doo Herceg Novi nastavlja se aktivnost progona zaposlenih koji su članovi Nezavisnog sindikata u tom preduzeću – saopšteno je to juče iz ove nedavno formirane sindikalne organizacije u privatnoj firmi podgoričkih bitnismena braće Dejana i Dušana Bana i njihovog partnera Željak Mihailovića.

Pomorski saobraćaj ima monopol na jedinoj trajektnoj liniji u državi, Lepetane-Kamenari-Lepetane preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj.

Iz sindikata su pojasnili da je, nakon što je nedavno predsjednik sindikata, Ivan Vučinović prebačen na drugo, lošije, radno mjesto kao „službenik za evidenciju strukture prometa na terenu“, i Marko Vuković koji još od 2008. u Pomor skom saobraćaju radi kao mornar na trajektima, dobio isti Aneks ugovora o radu.

„Vukoviću je odmah nakon odbijanja da potpiše sporni ugovor kojim se traži da zaposleni priznaju da nemaju nikakva potraživanja prema firmi po prethodnom ugovoru, poštom stiglo preporučeno pismo gdje se navodi da je preraspoređen na radno mjesto „službenik za evidenciju strukture prometa na terenu“. Nakon toga, protiv Vukovića je pokrenuta disciplinska mjera zbog banalnosti, a sve u cilju sa se „slomi“ sindikat. Očigledno je da se nastavlja odmazda protiv onih koji su se usudili usprotiviti se i ne potpisati sporni ugovor, a još se učlaniti u sindikat“- stoji u saopštenju Nezavisnog sindikata Pomorskog saobraćaja.

Ističu da radno mjesto „službenik za evidenciju strukture prometa na terenu“ ne pokriva nijedno lice u toj kompaniji poslednjih minimum 10 godina i „očigledno je da su to kazneni poslovi namijenjeni neposlušnima.“ Radno mjesto „službenik za evidenciju strukture prometa na terenu“ je u odnosu na druga radna mjesta u Pomorskom saobraćaju u znatno lošijem položaju i najniže plaćeno.

Predsjednik Sindikata Ivan Vučinović koji je prvi prošle nedjelje odlukom menadžmenta raspoređen na to novo radno mjesto sa nižom platom, prema zamisli čelnika firme, treba da stoji na ulici u Lepetanima ili Kamenarima i da broji automobile koji ne ulaze na trajekt, već nastavljaju dalje putem okolo Kotorskog zaliva.

Nezavisni sindikat se, kako su naveli, obratio Uniji slobodnih sindikata Crne Gore tražeći zaštitu svojih članova, „na šta imaju potpuno pravo, a gdje ih štite sve domaće i strane institucije radnička prava“.

Zakon o radu Crne Gore kaže da „zaposleni i poslodavci imaju pravo da po slobodnom izboru, bez prethodnog odobrenja, osnivaju svoje organizacije i da se u njih učlanjuju, pod uslovima utvrđenim statutom i pravilima tih organizacija. Zaposlenima se međunarodnim i domaćim pripisima jamči sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja, bez prethodnog odobrenja. Takođe stoji da zaposleni neposredno, odnosno preko svojih predstavnika ima pravo na udruživanje, učešće u pregovorima za zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih i individualnih radnih sporova, konsultovanje, informisanje i izražavanje svojih stavova o bitnim pitanjima u oblasti rada, u skladu sa zakonom“- naveli su iz sindikata Pomorskog saobraćaja, uz napomenu da je po važećim zakonima u Crnoj Gori, ometanje rada i osnivanja sindikalne organizacije, krivično djelo.

Bivši radnici kompanije Vektra Boka , njihov pravni zastupnik i NVO tvrde da se ubrzava nezakonita otimačina imovine

0

 

Vektra Boka sa pressa

Otimačina imovine Vektra Boka  ubrzalase u posljednje vrijeme i postaje očigledno da bivši radnici te kompanije neće uspjeti da naplate potraživanja  od oko 1,2 milliona eura  i staž za oko 800 godina, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare,  advokat i punomoćnik bivših radnika Vektra Boke, Jovan Pejović, ustvrdivši da je riječ o organizovanom kriminalu.

On je izrazio bojazan da za godinu više neće biti imovine  kompanije koja je privatizovana prije 12 godine, jer  firme iz sistema Vektre duguju preko 200 miliona eura , ustvrdivši da  te pozajmice nikada neće biti vraćene.

Ranko Martinović,izvršni direktor Udruženja za implementaciju prava, naglasio je, da  u proteklih sedam dana, Vektra Boka, odnosno njen  vlasnik Dragan Brković, intenzivno radi naobezvređivanju imovine kompanije kako bi se “izigrali radnici  i ostali povjerioci”.

“Planirano je da se na vanrednoj skupštini akcionara koja je zakazana za 25. novembar donese odluka o otvaranju kćerke firme “Plaža Boka”  I da se hotel Plaža u Herceg Novom,  kao nekretnina koja je obuhvaćena svim planovima reorganizacije, a  prethodno i stečaja, prebaci na novoosnovanu firmu, čiji je vlasnike Bojan Brković, sin Dragana Brkovića, vlasnika  Vektra Boke. To se direktno kosi ne samo sa moralnim načelima, već i sa aktuelnim propisima Crne Gore, odnosno sa Zakonom o  privrednim društvima”, ustvrdio je Martinović.

“Izdvajanja hotela Plaža iz imovine Vektra Boke i unošenje kao neosnivačkog kapitala u njihovu firmu ćerku je nezakonito, jer nemaju saglasnost Savjeta za privatizaciju CG, objasnio je Pejović navodeći da je ugovoromo prodaji akcijskog kapitala propisana  VektraBoki zabranjeno da prodaje  hotele bez saglasnosti Savjeta.

On optužio je Privredni sud da podržava organizovani kriminal jer je  prije nekoliko dana ukinuo rješenje javnog izvršitelja iz Herceg Novikojim je određena blokada dijela imovine Vektra Boke, donijeto  na osnovu odluke Ustavnog suda  CG, kako bi se obezbjedila isplata radničkih potraživanja.

Hotel Plaža foto S. Kosić

Podsjećamo da su Pejović I Martinović nedavno saopštili je menadžment Vektra Boke od 1. septembra 2018. do 1. septembra ove godine prodao  nekretnine u Herceg Novom za oko 6, 7 miliona eura, od kojih su skoro pet miliona prebacili na račun firme Vektra Investments na ime pozajmice i cesije, čime  je Vektra Boka prekršila Zakon o privrednim društvima,  ali i odluku Ustavnog suda od prošle godine po kojoj se potraživanja radnika moraju isplatiti u prvom isplatnom redu.

Martinović je kazao da menadžment Vektra Boke sve radi kako bi izigrao radnike a kao sporno izdvaja i postojanje dva računa na koja je lijegao novac od prodaje iako je Vektra Boka bila zvanično u blokadi.

Bivša radnica Vektra Boke Maja Pajević kazala je da su radnici Vektra Boke ministru pravde Zoranu Pažinu uputili dopis u kome ga obavještavaju o “organizovanom kriminalu na štetu akcionarskog društva Vektra Boka”. Ona je naglasila da će od odgovora ministra zavisiti  da li će tužiti ministarstvo pravde koje mogu smatrati “indirektnim i direktnim krivcima za moguću štetu koju će radnici pretrpjeti zbog nemogućnosti naplate svojih potraživanja”.-Firme iz sistema Vektre su prezadužene preko 200 miliona eura i  te pozajmice nikada neće biti vraćene. Ako se ovako nastavi i ako se ovako bude otimala imovina to će u jednom momentu biti prevedeno u bankrot i potraživanja radnika će biti izigrana –rekao je Pejović.

Otac i sin većina u odboru direktora

U tročlanom odboru direktora akcionarskog društva Vektra Boka, Dragan Brković i njegov sin Bojan većinom glasova mogu da prenose imovinu na svoje privatne firme, što je izričito zabranjeno članom 44 Zakona o privrednim društvima”, kazao je Pejović primjećujući da Prvredni sud ne reaguje na takvo nezakonito ponašanje kao što nije reagovao ni kada Brković nije prijavio kredit od 24 miliona eura koji je Vektra Montenegro  potrošila  i kada je krenula u stečaj prebacila na Vektra Boku. “To je početak otimačine imovine Vektra Boke”, konstatovao je Pejović.

On je kazao da preostaje žalba Ustavnom sudu, odnosno tužba protiv države Crne Gore.

Umjesto posla za 1.200 sada radi samo 16 radnika

Kada je Vektra Montenegro krajem decembra 2007 godine preuzela HTP Boka ,tadašnji predsjednik odbora direktora Mihailo Banjević je novinarima kazao da će „u izgradnju četiri hotela koje je prema ugovoru kompanija bila dužna da završi za tri godine, uložiti 360 miliona eura.

Obećao je da će ulaganja biti šestostruko veća od ugovorenih obaveza i da će do 2010. godine biti izgradjeno ukupno 200 hiljada kvadrata hotelskih objekata.Najavljivao je I posao za 1.200 radnika. Dragan Brković 2007 godine za 59,45 akcijskog kapitala HTP Boka platio je  21 milion eura.

U Vektra Boki danas je zaposleno 16 radnika, hoteli su srušeni ili devastirani, nijedan novi nije izgrađen, a rasprodaja imovine je u toku.

/S.KosićI

Kotor – uspješno izveli laparoskopsku operaciju tumora rektuma

0
Prim. dr Ivan ilić foto Boka News
Prim. dr Ivan ilić – foto Boka News

U Opštoj bolnici u Kotoru uspješno je urađena  laparoskopska operacija malignog tumora rektuma, završnog dijela debelog crijeva.

Hirurzi prim. dr Ivan Ilić i dr Vesna Potkonjak, spezijalizant dr Miloš Mirović i anesteziologinja dr Tanja Bjeković s instrumentarkama i anestetičarima uradio je ovu zahtjevnu operaciju po prvi put u Crnoj Gori. Operacija je urađena po principima radikalnosti kao i kod otvorenih operacija ali ovaj put pomoću malih otvora na trbušnom zidu koristeći specijalne instrumente i video kameru s tv lancem. Operacija je gotovo beskrvna, a karakteriše je minimalna trauma i brzi oporavak .

Nakon laparoskopskih operacija drugih dijelova debelog crijeva koje su se u bolnici počele raditi proteklih godina  ovom operacijom je zaokružen repertoar laparoskopskih operacija malignih bolesti debelog crijeva. Takođe , se na ovaj način operišu i veći polipi koji se ne mogu ukloniti kolonoskopski.

Rektum je za hirurgiju najzahtjevniji dio debelog crijeva jer se nalazi u maloj karlici I pristup ovom dijelu crijeva je otežan. U tijesnom je kontaktu s mokraćnim  i ginekološkim organima

Maligne bolesti debelog crijeva su najčešće maligne bolesti probavnog sistema i po učestalosti su na trećem mjestu svih maligniteta u svijetu . U rektumu se nalazi gotovo svaki treći maligni tumor debelog crijeva.

Bolnica Kotor foto Boka News

Laparoskopske operacije u kotorskoj bolnici izvode se od 1996. god i  sada seovom metodom operiše više bolesti iz domena digestivne hirurgije i ginekologije.  Hirurzi se stalno usavršavaju na workshopovima u inostranstvu, a rezultate liječenja ovom metodom prikazuju na međunarodnim kongresima iz laparoskopske hirurgije. Aparati, instrumentarijum i potrošni material se stalno modernizuju, a u planu je nabavka najasavremnijeg video sistema najbolje rezolucije tv slike što će još više povećati učešće laparoskopske hirurgije u svakodnevnoj hirurškoj praksi.

Porto Montenegro dobitnik prestižne Evropske nagrade za nekretnine

0
Porto Montenegro iz vazduha

Marina za superjahte i nautičko naselje Porto Montenegro je dobitnik prestižne Evropske nagrade za nekretnine, u kategoriji “Najbolji razvojni projekat (nautičko naselje – marina)“.

U konkurenciji najboljih rezidencijalnih projekata u kombinaciji sa rizortima, marinama, i sličnim segmentima u ovoj industriji, Porto Montenegro se izdvojio po visokoj vrijednosti investicije, sveobuhvatnoj usluzi i luksuzu, po zalaganju za održivost i standard kvaliteta koji posjeduje – saopšteno je danas iz komapnije Adriatic Marinas koja razvija taj rizort u Tivtu.

Vlasnik Porto Montenegra je državni investicioni fond Dubaia ICD koji je najavio da će u narednu fazu razvoja tog rizorta u narednih 10 godina, uložiti još najmanje 500 miliona eura. Prvi radovi na gradnji novih komercijalnih i stambenih objekata u Porto Montenegru usaglašeni sa nedavno usvojenom izmijenjenom i dopunjenom Državnom studijom lokacije „Arsenal“, kreću u februaru naredne godine, na krajnjem sjevernom dijelu tog kompleksa uz Jadransku magistralu, gdje će se graditi novi manji hotel, oko 200 stanova i dosta novih komercijalnih sadržaja, uključujući i cineplex bioskop i manji tržni centar.

„Novi dodatak u luksuznoj rezidencijalnoj kolekciji Porto Montenegra rezidencija Elena, i hotelski kompleks Regent Pool Club Residences, savremena su lokacija za život na rivijeri, a Porto Montenegro se priprema za novu fazu razvoja luskuznih nekretnina, sa jedinstvenim sadržajem, gastro i šoping iskustvom. Boka Kotorska je zasigurno novo evropsko odredište za ulaganje u nekretnine“-  riječi su kojim je žiri proglasio Porto Montenegro kao nagrađeni projekat u ovoj nominaciji.

Žiri je bio u sastavu 80 svjetski priznatih eksperata u industriji luksuzan, nekretnina, dizajna, inovacija, originalnosti i održivosti

Promovisana monografija “100 godina Mjesne muzike Đenović”– vrijednovanje duha i zajedništva mjesta

0
Promovisana monografija

“U vremenu  kada se površnost i duh zabave pokušavaju predstaviti vrijednostima,  misija Mjesne muzike Đenović dobija na značaju”,  istakla je sinoć sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo, na promociji monografije “100 godina Mjesne muzike Đenović”, upriličenoj u Dvorani Park, u okviru programa obilježavanja Dana opštine.

Misiju đenovičke muzike ona je definisala kao čuvanje od zaborava i vrednovanja duha i zajedništva mjesta, proširivanje vidika i obogaćivanje repertoara, kao i prenošenje iskustva i uključivanje u rad mladih bez njegovanja isključivosti po bilo kojoj osnovi.

Uz čestitke za dosadašnji rad, Zambelić Pištalo poželjela je muzičarima iz Đenovića da i u budućnosti budu putokaz mladima ukazujući im na tradiciju i raznolikost Novog, da “otrgnu od zaborava stare melodije i note i čine nas i dalje ponosnim“.

Zambelić Pištalo podsjetila je da je Mjesna muzika Đenovići ponikala na temeljima tamburaškog društva Đenović, da je tokom prethodnog stoljeća ostavila značajan trag i dala doprinos kako u kulturnom tako i svakodnevnog životu i Đenovića i Novog.

Promovisana monografija

Prepoznajući njenu važnost kao ambasadora kulture grada, ali neophodnost stabilnije podrške radu Mjesne muzike, Opština Herceg Novi je po prvi put obezbijedila finansijske pretpostavke za njen nesmetan rad, uvrstivši ih kao posebnu stavku u opštinski budžet.

Monografija objavljena povodom 100 godina Mjesne muzike Đenović sadrži, kako je rekao predsjednik društva Mirko Mustur, „istoriju društva od osnivanja tamburaškog orkestra 1919. godine, pa limenog orkestra deceniju kasnije, do danas“. On je informisao i da su autori ovog vrijednog djela mr Gligo Odalović, koji je opisao prvih 80 godina, i Milica Matović koja je urađeno dopunila bilježeći storije koje su se nizale protekle dvije decenije.

”Sve je za mene počelo kada smo shvatili da moramo puno toga da obavimo u ovoj godini jer i bi bilo prikladno imati dokument o kojem večeras pričamo”, rekla je Matović.

Promovisana monografija

Dodala je i da je imala podršku sa svih strana, posebno od članova đenovičke muzike koji su joj pomogli da nađe svaki zapis, svaku publikaciju, pa i orkestara iz Budve, Tivta, Kotora.

“Ova publikacija meni je važnma jer nije to samo želja da ja sviram i da hoću u novi vijek Mjesne muzike Đenović. Hoću i da svi mi, naša djeca i kasnije svi koji to žele, budemo tu zajedno, da budemo dio Mjesne muzike Đenović. Nadam se da ćete, kada prelistate monografiju, svi shvatiti da je moj cilj bio da se i dalje okupljamo, da se svi ovako volimo jer sam ja sa ljudima iz Mjesne muzike Đenović naučila kako se stvarno voli drug, kako se čuva brat i voljela bi da to u ovome prepoznate”, ispričala je Matović.

Program je vodio Boris Malović, a veče su obojili muzikom članovi Mjesne muzike Đenović Branko Rajačić i Radovan Čeprnić.

Podsjetićemo, proslavu vijeka postojanja članovi Mjesne muzike Đenovići započeli su novogodišnjim koncertom u svom mjestu, a nastavili koncertima na Prazniku mimoze i na Kanli Kuli.

Opština Tivat nezakonito otpisala komunalni dug Porto Montenegru?

1
Porto Montenegro

Savjet Agencije za zaštitu konkurencije pokrenuo je ispitni postupak utvrđivanja usklađenosti državne pomoći dodijeljene preduzeću Adriatic Marinas DOO Tivat sa Zakonom o kontroli državne pomoći.

Adriatic Marinas je izgradio turistički kompleks Porto Montenegro u ovom gradu. Radilo se o prošlogodišnjem otpisu duga po osnovu komunalija za opremanje građevinskog zemljišta u iznosu od oko 5,6 miliona eura. To su javna sredstva i trebalo je da budu prihod budžeta Opštine Tivat.

Savjet Agencije sumnja da je Opština Tivat, kao davalac državne pomoći, “dodijelila potencijalno neusklađenu državnu pomoć privrednom društvu Adriatic Marinas u iznosu od oko 5,6 miliona eura”.

Ispitni postupak, Agencija je pokrenula na zahtjev v.d.direktorice Lepe Aleksić. Rješenje Savjeta donijeto 21.oktobra potpisali su predsjednik Savjeta Miodrag Vujović i član Novo Radović,

Prethodno se u septembru 2018. Delegacija Evropske unije u CG obratila Agenciji za zaštitu konkurencije i tražila informacije da li je Agencija cijenila usklađenost otpisa duga od strane Opštine Tivat preduzeću Adriatic Marinas, a na osnovu informacija koje su se pojavile u medijima.

“Nalaže se Opštini Tivat da u roku od 30 dana od dana prijema ovog rješenja, Agenciji dostavi sve raspoložive podatke i informacije potrebne za ispitivanje usklađenosti državne pomoći dodijeljene preduzeću Adriatic Marinas DOO. sa Zakonom o kontroli državne pomoći. Nalaže se Opštini Tivat da, odmah po prijemu ovog rješenja, privremeno obustavi svaku dalju dodjelu potencijalne državne pomoći preduzeću Adriatic Marinas do odlučivanja Agencije o usklađenosti pomoći sa Zakonom”, navodi se u rješenju Savjeta Agencije.

Ispitni postupak se odnose se na mjere koje proizilaze iz Ugovora o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, zaključen 17. avgusta 2018. u Tivtu između Opštine, s jedne strane, i Adriatic Marinasa sa druge strane.

Odluka o davanju saglasnosti na Prijedlog Ugovora o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta između Opštine Tivat i Adriatic Marinas od 17. januara 2018. godine, usvojena je od strane Skupština Opštine Tivat.

Adriatic Marinas u Tivtu je izgradila turistički kompleks Porto Montenegro na lokaciji bivšeg vojno remontnog zavoda. Tek prije dvije godine zatražen je popust na lokalne dažbine na koje smatraju da imaju pravo na osnovu odredbi člana 18C ugovora o prodaji bivšeg vojnog kompleksa.

Na sastanku Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju, održanom 12. juna 2019. u Podgorici, Evropska komisija je insistirala na informacijama koje se tiču poreskih olakšica odnosno potencijalno nezakonito dodijeljene državne pomoći od strane Opštine Tivat preduzeću Adriatic Marinas, a naročito imajući u vidu kontekst pregovora Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji, Poglavlje 8 – Konkurencija.

Šta ako Opština Tivat ne dostavi tražene podatke?

Ukoliko davalac državne pomoći (Opština Tivat) ne dostavi Agenciji tražene podatke i informacije, Agencija će, kako napominje u rješenju, odlučiti na osnovu raspoloživih podataka i informacija, u roku od 60 dana po isteku roka ostavljenog za dostavu podataka.

Rješenje Agencije je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom kod Upravnog suda u roku od 20 dana od njegovog prijema

Učestvujte u izradi Strategije razvoja Herceg Novog za period od 2020. do 2027. godine

0
Panorama Herceg Novi

Opština Herceg Novi poziva sve zainteresovane da se uključe u izradu Strateškog plana  razvoja opštine Herceg Novi za period od 2020. do 2027. godine, imajući u vidu da samo cjeloviti pristup i zajedničko djelovanje svih aktera na lokalnom nivou omogućava izradu i usvajanje kvalitetnog strateškog plana, čija implementacija treba na najbolji mogući način da odgovori na buduće izazove razvoja grada.

Na sajtu Opštine objavljena je anketa u cilju prikupljanja podataka o pojedinim pitanjima koji će se koristiti prilikom izrade Strateškog plana razvoja opštine Herceg Novi u periodu do 2027. godine.

Anketu možete popuniti ovdje: https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeTezZzSnX2-xrEiI1NF34R2NtloZLYqpJEdyC3vbhxTWkx3w/viewform?vc=0&c=0&w=1

Kao najtransparentnija lokalna samouprava u Crnoj Gori, Opština Herceg Novi će građane uključiti u izradu ovog strateškog dokumenta, kako kroz anketu, tako i kroz planirane javne rasprave. Učešće lokalnog stanovništva biće vrijedna pomoć u realnom sagledavanju postojećeg stanja, identifikaciji svih resursa i potencijala, određivanju ostvarivog pravca razvoja grada, kao i u predviđanju mogućih problema sa kojima se suočava lokalna zajednica.

Strateški plan razvoja opštine Herceg Novi za period od 2020. do 20207. godine biće usmjeren ka savremenim konceptima održivog razvoja koji zahtijevaju inovativan pristup razvoja ekonomije uz očuvanje prirodnih resursa, ne zanemarujući osnovne vrijednosti iz tradicionalnog i istorijskog konteksta našeg grada i Boke. Velika pažnja će biti posvećena implementaciji, monitoringu i evaluaciji ove Strategije, te naknadnom ažuriranju i korekciji strateških dokumenata u narednom sedmogodišnjem periodu, ako za to bude potrebe.