Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je u srijedu za promet posljednju dionicu prve prave autoceste koja povezuje Moskvu i Sankt Peterburg, dva najveća grada u zemlji, ocijenivši da je njezina izgradnja “povijesni” uspjeh unatoč prosvjedima koji su je pratili.
Putin je istaknuo da je riječ o projektu kakvog do sada nije bilo u zemlji kada je riječ o izgradnji cesta. “Imamo se čime ponositi”, rekao je u govoru koji je prenosila ruska televizija.
Autoput je dug 694 kilometra i povezuje dva velegrada za šest sati vožnje.
Sagradio ju je konzorcij francuskog BTP Vincija i ruske javne banke VTB.
Cesta je već otvorena za promet u dvije trećine svoje dužine, a u srijedu je otvorena posljednja dionica.
Zamjenjuje staru cestu u četiri trake, a ponekad i užu, koja je bila slabo osvjetljenja i prolazila je kroz mnoga naselja.
Izgradnja je počela 2010. i izazvala je velike prosvjede udruženja lokalnih stanovnika, oporbe i aktivista za zaštitu okoliša, koji su kritizirali sječu dijela šume Khimki u sjevernom predgrađu Moskve, kojom prolazi 43 kilometara autoceste.
Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev naredio je u ljeto 2010. zamrzavanje projekta, no ruska vlada odobrila je u prosincu iste godine njegov nastavak.
Sankt Peterburg povezan je s Moskvom noćnim i superbrzim vlakovima koji put prevale za četiri sata.
Evropska komisija je u ponedjeljak objavila da je “Paški sir” upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOI).
Time je “Paški sir” dobio zaštitu i na europskoj razini.
Zaštićenom oznakom izvornosti jasno su definirane sirovine, opis gotovog proizvoda, geografsko područje proizvodnje, dokaz o porijeklu paškoga sira, postupak proizvodnje, korelacija s geografskim područjem proizvodnje tj. pojedinosti i uzročno-posljedične veze geografskog područja, kakvoće i karakteristika proizvoda.
Paški sir je isključivo proizvod iz ovčjeg mlijeka ovaca s otoka Paga, limitirane proizvodnje definirane količinom ovaca, mlijeka i razdobljem proizvodnje sira.
Novi zemljotres se osjetio danas oko 15.45 sati u Crnoj Gori.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je jači zemljotres sa epicentrom na 28 km južno od MEDOVE (Albanija). Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.9 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 km, na manje od 20 kilometara vazdušne linije od Ulcinja.
Broj žrtava snažnih potresa koji su juče pogodili Albaniju popeo se na 29, a broj povrijeđenih u zemljotresu koji je pogodio Drač i okolinu iznosi više od 650.
Vlada Crne Gore odlučila je da zaključi poravnanje u vanparničnom postupku sa još jednim brojem mještana Krtola- vlasnika zemljišta u kompleksu bivšeg kamenoloma Velja Spila na obali zaliva Trašte na Luštici.
Riječ je o četiri katastarske parcele u KO Radovići, ukupne površine 2.388 kvadrata koje će država, po odredbama poravnanja, vlasnicima Đ.B. i ostalima, platiti po cijeni od 286.560 eura, odnosno 120 eura za kvadrat. To je tek nešto manje od ukupne sume po kojoj bi država vlansnicima trebalo da plati ove nekretnine čija je vrijednost prema posljednjoj procjeni vještaka, iznosi 130 eura za kvadrat.
Država je ove parcele ekspropisalaa prije par godina, zajedno sa ukupno oko 100.000 kvadrata privatnih nekretnina u i oko kompleksa bišeg kamenoloma firme „Račica“ u Krolima, a radi kao je istaknutio „turističke valorizacije Luštice“, odnosno izgradnje novog turistilkog grada Luštica Bay na tivatskom dijelu tog poluostrva. Đ.B. i ostali suvlasnici nisu prihvatili cijenu od 62 eura koju je Vlada na prrcjenu Uprave za nakretnine, prvobitno odredila za ekpropijaciju, pa su pred Osnovnim sudom u Kotoru pokrenuli i nekoliko godina vodili spor protiv države te uspjeli da nakon više vještačenja, procjenu vrijednosti svoje đedovine dignu više nego duplo u odnosu na onu po kojoj im joj je Vlada htjela oduzeti.
Kamenolom – foto Boka News
Riječ je inače, o atraktivnim parcelama na par desetina metara od mora u uvali Oblatna. Cijeli bivši kamenolom kojim je nekada gazdovala tivatska firma „Račica“, ključni je dio 1,1 milijardu eura vrijednog projekta novog turističkog grada Lušica Bay koga na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, realizuje „Orascom“, preko svoje crnogorske kćerke firme „Luštica Development“. Bivši kamenolom postaće ekskluzivni „Thalasso centar“ sa bazenima, spa centrom i elitnim apartmanima ukopanim u kamene litice sa predivnim pogledom na more i zaliv Trašte, a Vlada već godinama pokušava da završi ekspropijaciju privatne imovine u tom kompleksu, kako bi ga i formalno u cjelosti predala „Orascomu“.
Samo manji dio vlasnika prihvatio je prvobitno ponuđenu cijenu od 62 eura po kvadratu, dok je Vlada sa firmom „Račica“ koja je u Veljoj spili imala oko 20 hiljada kvadrata, relativno lako postigla dogovor. Već godinama mještani Krtola koji nisu pristali na prvotnu cijenu, sa državom vode sudske sporove u kojima su neki uspjeli da angažujući vještake, cijenu podignu čak i na iznos od 130 eura za kvadrat. Vlada je inače, prvobitno bila planirala da će je cjelokupna ekspropijacija oko 100 hiljada kvadrata zemljišta u obuhvatu bivšeg kamenoloma, koštati 2,09 miliona eura, ali je do sada za to potrošeno već preko 6 miliona eura poreskih obveznika.
Sve što se već godinama po sudovima i katastru događa sa zemljištem na Oblatnoj, pokazuje da su mještani Krtola bili u pravu kada su tvrdili da je dobar dio od zemlje na Luštici u privatnom, a ne državnom vlasništvu, a na što se Vlada nije osvrtala. Mještani su to uporno ponavljali prije nego što je tadašnji premijer Milo Đukanović 2009. sa vlasnikom „Orascoma“ Samihom Savirisom potpisao ugovor o „davanju u dugoročni zakup“, a zapravo prodaji skoro 7 miliona kvadrata zemlje na Luštici. Tvrdoglavo stojeći na stavu da je sva ta zemlja državna, Vlada je u međuvremenu na vrat budžetu, pored troškova za ekspropijaciju navodne državne, a pokazalo se privatne zemlje, koji su u pravilu veći od procjene Uprave za nekretnine, natovarila i ogromne troškove sudskih postupaka. Ceh koji stoga plaćaju svi građani Crne Gore je narastao preko tri puta više od procjena iz 2009., ali niko u državnoj administraciji nakon svega, nije snosio odgovornost zbog ovako neodgovornog kršenja imovinskih prava dijela sopstvenih građana, a koje će opet plaćaju svi drugi građani – poreski obveznici Crne Gore.
Iz Službe zaštite i spašavanja Kotor jutros se jedna posada sa tehničkim vozilom za pružanje pomoći uputila ka stradalom u potresu Draču.
Kako nam je kazao komandir kotorske Službe za zaštitu i spašavanje Maksim Mandić on će najkasnije sutra otputovati za Drač ispred Direktorata za vanredne situacije.
“Sačekaću da se ekipa iz Kotora smjesti u kamp, ali, moja obaveza je da posjetim ljude iz Kotora, da vidim gdje su smješteni, koje su zadatke dobili, ali i da li su i koliko u životnoj opasnosti” – kazao je Mandić.
Povodom Dana Opštine Kotor JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje izložbu pod nazivom: Od Boke kotorske do Krka: Ivan Volarić – Piturić. Izložba, čiji su autori Radojka Abramović, mr. Marija Mihaliček i Zorica Čubrović, bit će otvorena u četvrtak, 28. novembra ,u Galeriji Pomorskog muzeja, s početkom u 19 sati.
Na otvaranju će govoriti direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, Andro Radulović i Radojka Abramović, muzejska savjetnica. Izložbu će otvoriti Željko Aprcović, predsjednik Opštine Kotor. Izložba je zajednički projekat dvije institucije JU Pomorskog muzeja Crne Gore i Centra za kulturu Grada Krka, kojom je na Krku 06. oktobra 2019. u galeriji Decumanus predstavljen opus radova Ivana Volarića Piturića s prostora Boke kotorske.
Izložba je organizirana u znak obilježavanja 448. godišnjice Lepantske bitke (1571.) jednog od najznačajnijih događaja u povijesti pomorstva Mediterana, u kojoj su sudjelovale kotorska galija Sveti Tripun i krčka galija Uskrsli Krist. Centar za kulturu Grada Krka je 2018. godine kotorskoj publici u Galeriji Solidarnosti predstavio izložbu prvog dijela radova Ivana Volarića Piturića s područja Krka i Dubrovnika pod nazivom: Od Krka do Kotora: Ivan Volarić Piturić.
Jadranu prijete sve veće količine plastičnog otpada i mikroplastike, sustav zbrinjavanja pun je nedostataka, a razni polimeri u kombinaciji s aditivima i toksinima prijetnja su zdravlju ljudi i okoliša, zaključili su sudionici okrugloga stola održanog u utorak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).
Znanstvenici i stručnjaci okupili su na okruglom stolu pod nazivom “Ranjivost Jadranskog mora i priobalja djelovanjem polimera” kako bi upozorili na širinu problema i moguća rješenja.
Okrugli stol organiziralo je Znanstveno vijeće za zaštitu prirode HAZU-a pod vodstvom akademika Gorana Durna, a moderirala Sanja Kalambura, pročelnica Sekcije za gospodarenje otpadom koja djeluje u sklopu toga znanstvenog vijeća HAZU.
Rješenja samo u zajedničkoj saradnji svih dionika u životnom ciklusu plastike
Raspravi su svojim izlaganjima pridonijeli Aleksandra Anić Vučinić, Vlado Cuculić, Gordana Pehnec Pavlović, Robert Kakarigi, Dijana Varlec i Dragica Bagarić.
Istaknuto je da otpadnu plastiku u Jadransko more donose rijeke i morske struje, odbacuje se s turističkih brodica, komercijalnih brodova i kruzera, s ribarica i ribogojiliša, a donosi ju i vjetar s divljih odlagališta i prevrnutih kontejnera.
U raspravi su iznesena moguća rješenja boljega gospodarenja tom vrstom otpada, te istaknuto da, loš sustav gospodarenja otpadom koji ne poznaje granice, u zemljama koje izlaze na Jadransko more stvara nemjerljive probleme onečišćenja i čini Jadransko more još ranjivijim. Sudionici su upozorili na visoku razinu onečišćenja mora i priobalja te izvijestili o aktivnostima koje se trenutačno provode u Republici Hrvatskoj kako bi se situacija popravila.
Rečeno je da su polimerni materijali istisnuli druge materijale i postali sveprisutni u svim granama gospodarstva te u svakodnevnom životu, a ocjena sudionika je i da sustav pravovremenog sprječavanja nastanka te vrste otpada i njegova održivoga zbrinjavanja nije dobro organiziran.
Istaknuto je kako Europska unija, suočena s problemom golemih količina nezbrinute otpadne plastike, nastoji zakonodavnim okvirima pomoći rješavanju ovoga problema. Nova EU legislativa tako zahtijeva promjenu u načinu poslovanja, ali i navika potrošača, pa je postavila ciljeve državama članicama i industrija, a europska strategija kao temelj predlaže kružno gospodarstvo. U tom pristupu se dizajnom i proizvodnjom plastike i plastičnih proizvoda u potpunosti poštuju potrebe za ponovnom uporabom, popravkom i recikliranjem, a razvijaju se i promiču zamjenski materijali koji bi u konačnici mogli biti održiviji.
Istovremeno, to zahtijeva promjenu načina poslovanja tvrtki kao i navika potrošača, a moguća rješenja, zaključili su sudionici, naziru se samo u zajedničkoj suradnji svih dionika u životnom ciklusu plastike od proizvodnje preko uporabe do odvojenoga prikupljanja.
Upozoreno je i na utjecaj mikroplastike na jadranski okoliš gdje se, zbog različite gustoće pojedinih vrsta polimera, čestice mikroplastike raspoređuju u slojevima od površine pa sve do njihove najveće akumulacije u sedimentima dna.
Zaključeno je da treba provesti daljnja istraživanja o utjecaju polimera, aditiva i apsorbiranih toksina na organizme jadranskoga pelagijala uključujući plankton i nekton, a posebno utjecaj na organizme koji žive pri ili u samom morskom dnu.To je, rečeno je, velik izazov za sve zemlje s izlazom na more pa tako i za Hrvatsku koja prilagodbom i strateškim planiranjem treba stvoriti preduvjete za zatvaranje životnoga vijeka plastike bez neželjenih akumulacija u prirodi.
Sažetke predavanja, rasprave i zaključaka s okruglog stola sudionici će proslijediti vladinim, znanstvenim i gospodarskim institucijama te građanstvu, stoji u saopštenju.
Hrvatska obalna straža uhvatila je noćas četveročlanu posadu talijanskog ribarskog broda Ninetta u ilegalnom prelasku državne granice 3 NM unutar hrvatskih teritorijalnih voda. Kapetan je noćas priveden, a brod uzopćen i uz pratnju policije upravo ide prema Visu nakon čega će prema posadi biti poduzete zakonske mjere zbog ilegalnog prelaska granice i vjerojatno protuzakonitog ribolova doznajemo iz MUP-a.
22-metarski talijanski brod Ninetta iz luke Mola di Bari na putu je prema Visu, a prema podacima AIS sustava za praćenje brodova i aplikacije Vesselfinder, unutar hrvatskih teritorijalnih voda ušao je oko 22.00 sata na udaljenosti 9 Nm jugoistočno od arhipelaga Palagruže. Informaciju nam je potvrdila i Splitsko-dalmatinska policija.
– Sinoć oko 22.15 sati zatečeno je talijansko ribarsko plovilo u nezakonitom prelasku državne granice na moru jugoistočno od Palagruže. Po dolasku policijskih službenika zatečen je brod s 4 člana posade. U tijeku je privođenje osoba nakon čega će se provesti kriminalističko istraživanje – potvrdila nam je Ana Čepić iz odnosa s javnošću splitske policije.
Talijanski ribari učestalo grubo krše hrvatske i zakone Europske Unije, pa i kad su uhvaćeni, nimalo se ne srame ponovno upasti u naše more. Podsjetimo, talijanska posada ribarskog broda Mario LC PA 1358 početkom rujna je uhvaćena čak treći put ove godine u nelegalnom ribolovu unutar hrvatskih teritorijalnih voda. Privedeni su u Zadar, a kazna koju su dobili je ukupno 45 tisuća kuna i izgon iz Republike Hrvatske najkraćom rutom.
Posljednji put smo o ilegalnom ulasku talijanskog ribarskog broda duboko u hrvatski teritorij izvijestili prije 8 dana kad je brod Giovanni Junior boravio u području između otočka Palagruže i otoka Sušca.
Snažan potres jačine šest stepeni Rihtera pogodio je jutros Grčku, javlja EMSC. Za sada nema informacija o eventualnim žrtvama i šteti.
Epicentar potresa bio je u moru kod Krita.
Predsjednik grčkog seizmološkog zavoda i profesor geologije Eftimios Lekas je rekao da je zemljotres imao veliku žarišnu dubinu i istakao da zbog toga ne bi trebalo da dođe do naknadnih potresa.
“To što je na velikoj dubini je činjenica koja bi trebalo da nas umiri, jer poslije toga ne bi trebalo da bude većeg broja naknadnih potresa, tako da nema razloga za zabrinutost”, rekao je Lekas, dodajući da ovaj potres nije povezan sa smrtonosnim zemljotresom koji je u utorak pogodio Albaniju i Bosnu.
Podrhtavanje tla osjetilo se širom Peloponeza i Atike, javljaju lokalni mediji, ali i u Turskoj, Egiptu, Italiji i Libiji.
Za sada nema informacija o eventualnoj šteti.
Zgrade na Kritu i univerziteti evakuisani su rano jutros. Prema prvim informacijama sa terena, zemljotres je bio snažan i osjetio se se širom Grčke. Za sada, međutim, još nema preciznih informacijama o tome koliko je podrhtavanje tla trajalo.
Grci su u strahu od novih zemljotresa koji bi, kako se pribojavaju, nakon Krita mogli da pogode i kopno, ali i Tursku i Italiju, prenose lokalni mediji.
Turistička organizacija Herceg Novi je u okviru Javnog poziva, Mjere IA- Razvoj inovativnih turističkih proizvoda, raspisan od strane Nacionalne turističke organizacije Crne Gore i Ministarstva održivog razvoja i turizma dobila sredstva u iznosu od 7,800€ za realizaciju projekta kojim se obogaćuje turistička ponuda uvođenjem novih sadržaja namjenjenih turistima i građanima. Tim povodom je realizovan projekat: „Turisitička valorizacija kulturnog i prirodnog naslijeđa na lokalitetu Savinske dubrave“ čime je ovaj predio obogaćen novim parkovskim mobilijarem i to info tablama, znakovnom signalizacijom, klupama i kantama za otpatke duž pješačkih staza. Navedeni mobilijar i sve table su ambijentalno uklopljene u sredinu, tako da je ovaj lokalitet preusmjeren na rekreaciju, šetnju i odmor u prirodi.
Osim realizovanih aktivnosti, Turistička organizacija Herceg Novi priprema printanje promo materijala za Savinsku dubravu kao i organizaciju edukativne ture kako bi efekte i ostvarene rezultate približila krajnjim korisnicima.
Dubrava HN
Obzirom da je Savinska dubrava zaštićeno prirodno dobro od 2015 godine, cilj ovog projekta je omogućavanje kvalitetnog boravka u prirodi kao i razvoj informativnih, edukativnih, i sportsko-rekreativnih aktivnosti. Tako je prilikom realizacije ovog projekta postavljeno ukupno 10 klupa, 10 kanti za otpatke, 8 smjerokaza i 4 info table na svakom od ulaza u Savinsku dubravu.
Dubrava HN
Iako je u planu bilo fazno uređenje Savinske dubrave i nastavak ovog projekta preko IPA fondova (krčenje i čišćenje šume, uređenje vidikovaca, postavke igrališta za djecu i zaštita ornitofaune), uvidom u vlasničku dokumentaciju došlo se do saznanja da je Savinska dubrava najvećim djelom u privatnom vlasništvu, te je na taj način onemogućeno njeno dalje uređenje.
