Spriječiti da plastični otpad završi u moru

0
Plastika, otpad

UNEP je sa partnerima razvio novi izvještaj o prioritetnim intervencijama potrebnim za smanjenje plastične ambalaže u morskoj i životnoj sredini za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

U izvještaju se procijenjuje da oko 4kg otpada od plastične ambalaže hrane i pića godišnje po stanovniku, završava na neuređenim odlagalištima. Ukupno na kontrolisanim deponijama odloži oko 34kg po stanovniku, za razliku od Hrvatske gdje ovaj procenat iznosi 8kg. U susjednoj Albaniji količina nepravilno odloženog otpada iznosi 14kg po osobi, a u Bosni i Hercegovini 7kg.

Procjenjuje se da je bolji prihvat plastične ambalaže u Crnoj Gori posljedica visoke koncentracije stanovništva u urbanim sredinama, u kojima se većina sakuplja otpada.

Obzirom da je Crna Gora, kao potpisnica Barselonske konvencije i obavezama proisteklim iz Okvirne direktive o morskoj strategiji, preuzela odgovornost sprovođenja preventivnih  mjera vezanih za upravljanje otpadom i zaštitu morske sredine. U tom smislu ključni korak je da se razvije baza podataka po ovom pitanju uz odgovarajući program praćenja morskog otpada na nacionalnom i lokalnom nivou.

Plastika u moru

U izvještaju se procenjuje se da se 21.000 tona plastične ambalaže plasira na crnogorsko tržište kao potrošački i ne-potrošački dio proizvoda godišnje, od čega oko 2.300 tona će završiti direktno na neuređenim odlagalištima i smetlištima, a preostalih 89% (18.690) na kontrolisanim deponijama. Od ovoga reciklira se zanemarljiva količina od 140 tona godišnje.

Potrebno je hitno poboljšati sistem upravljanja otpadom, uvesti efikasnu primjenu principa proširene odgovornosti proizvođača, posebno uzimajući u obzir činjenicu da 35% plastične ambalaže pristiže iz uvoza. Iako je sistem proširene odgovornosti proizvođača prepoznat u Zakonu o upravljanju otpadom on ne funkcioniše zbog čega bi pored donošenja podzakonskih akata trebalo prilagoditi, odnosno učiniti primjenjivim i efikasnim postojeće zakonske odredbe iz Zakona.

Jako fokusiranje na pojedine mjere, poput npr. reciklaže otpada takođe neće dati dobre rezultate ako se ne kombinuje sa drugima poput eko brendiranja koje u Ekološkoj državi ima snažan potencijal, jačanja linije domaće bez-ambalažne proizvodnje robe, ozelenjavanje javnih nabavki i sl.

Mulj iz podmorja gradske lučice Kalimanj je opasan otpad i morao se sasvim drugačije tretirati

0
Kalimanj

Mulj iz podmorja gradske lučice Kalimanj koji je Opština Tivat prije nekoliko mjeseci krenula da bagerom isisava iz marine i prosipa direktno u more u Tivatskom zalivu, opasan je otpad i mora se sasvim drugačije tretirati.

Pokazuje to Elaborat o prcjeni uticaja relauzacije prijekta čišćenja i dubljena akvarorijuma marine kalimanj, a koji je po narudžbi lokalne uprave Tivta, uradila kompanija Liming Projekt iz Podgorice. Taj Elaborat koji je urađen po nalogu Ekološke inspekcije što je prošle godina zaustavila kontroverzne radove u Kalimanju, juče su Agencija za zaštitu prirode i Opština Tivat stavile na javnu raspravu koja traje do 26.februara.

Skoro 200 hiljada eura vrijedan posao iskopavanja oko 40 hiljada kubika mulja i nanosa iz podmorja gradske marine Kalimanj dobila je tivatska kompanija „Iva put“. Po odredbama tendera Opštine Tivat,  izvođač je bio u obavezi da iskopani materijal  iz podmorja gradske lučice, odvede na udaljenost ne manju od kilometar od obale Tivta i odloži na dubinu mora ne manju od 10 metara. Način na koji je tom poslu pristupila „Iva put“ u aprilu prošle godine zapepastio je Tivćane jer je plovnim bagerom-refulerom, ta kompanija počela da iskopava nanose mulja iz krajnjeg sjeverozapadnog dijela Kalimanja, kod restorana „Volat“ i taj je materijal plutajućim cjevovodom, odvodila na samo oko 250 metara udaljenosti i prosipala na ulazu u marinu, u tjesnacu Grlo, na taj način zatrpavajući ionako uzak i plitak jedini ulaz u tivatsu gradsku marinu. Nakon što se javnost pobunila zbog ovog skandala, iz Opštine su saopštili da je ovo bilo samo „testno uklanjanje mulja“, pa su iz „Ive puta“ ubrzo postavili plutajući cjevovod za izbacivanje mulja iz gradske lučice na udaljenost od nekoliko stotina metara od obale Tivta pred rtom Pakovo.

Iako je on predstavljao prepreku na moru i opasnost za manja plovila, cjevovod od plastičnih cijevi promjera preko 20 centimetara koji su na površini mora držale brojne za njega privezane metalne bačve, nije bio propisno obilježen, niti osvijetljen tokom noći, a što bi morao biti po propisima o sigurnosti pomorske plovidbe. Postavljanje plutajućeg cjevovoda i obavljanje podmorskih radova u Kalimanju tada nisu ni objavljeni preko oglaza za pomorce Uprave pomorske sigurnosti, iako je to takođe po propisima, moralo biti učinjeno.

Nakon što su se u junu pobunili hotelijeri čiji su se gosti žalili na nesnosan smrad i zamućeno more jer je nanos mulja koji se ispumpavao u more pred rtom Pakovo bio pun kanalizacionog otpada i zauljenih materija, reagovala je i Ekološka inspekcija koja je zaustavila ove kontroverzne radove i naložila investitoru – Opštini Tivat, da prije njihovog eventualnog nastavka, izradi Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i preduzme mjere da se smanji zagađivanje šireg akvatorijuma Tivatskog  zaliva.

Bager u Kalimanju

Elaborat koga je u međuvremenu izradio Liming Projekat iz Podgorice, pokazao da je da ovakav način izvođenja radova u Kalimanju bio poguban po životnu sredinu, jer mulj iz podmorja gradske marine zbog sadržaja fekalija i štetnih hemikalija u sebi, ima status opasne materije i kao takav, podliježe sasvim drugačijoj proceduri uklanjanja i kasnijeg tretiranja.

„Sam postupak prihvata započinje tako što se velikim bagerom vrši iskopavanje sedimenta i utovar u ADR vozilo. Nakon izvršenog utovara bagerovanog sedimenta, otpad se transportuje u firmu koja ima ovlašćenje za predmetne poslove („Hemosan“ reciklažni centar u Baru) ili druga, gdje se privremeno odlaže na površinu namijenjenu za miješani otpad. Ukoliko Agencija za zaštitu životne sredine odobri, sljedeći korak podrazumijeva tretman otpada prilikom čega se dodaju hemikalije u cilju stabilizovanja istog. Nakon stabilizacije tretirani otpad se smatra neopasnim i kao takav može se bezbijedno odlagati na predviđenu lokaciju. U slučaju da Agencija ne odobri tretman ove vrste otpada, pomenuti se privremeno skladišti u Eko centru firme firme sa kojom Opština potpiše ugovor, a nakon izdavanja dozvole za izvoz otpad se izvozi u zemlju EU.”- piše pored ostaloga, u Elaboratu.

Pored toga što predviđa potpuno drugaliji način izvođenja radova u odnosu na to kako je ovaj projekat počela relaizovati Opšptina Tivat (korišćenje mahanizacije koja kontaminirani mulj iskopava sa kopna i vadi ga direkno u kamione koji će ga odvesti na propisnu deponiju, naspram usisavanja mulja plovnim bagerim i njegovog ponovnog prosipanja u more u Tivatskom zalivu) Elaborat jasno propisuje i obavezu da se prije početka radova, izvrši fizičkohemijska analiza sedimenata sa dna marine Klaimanj, te ista ta analiza ponovi kada se završe radovi.

Zatrpavanje tjesnaca Grlo u Kalimanju

GRADONAČELNIKU SVE OK, NIKO NIJE KRIV ZNOG SKANDALA

Gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS) lani je, nakon što su radovi na čićenju podmorja gradske marine zaustavljeni intervencijom Ekološke inspekcije, kazao da niko od njegovih saradnika u Opštini zbog toga neće snositi odgovornost.

„Prvobitna procjena je bila da nam za to ne treba Elaborat o procjeni uticaja jer se u sklopu ovog projekta ništa ne gradi, niti se nešto pomjera. Nema nikakve finansijske štete za Opštinu i ništa nije plaćeno izvođaču mimo onoga što je do sada urađeno.“- kazao je Kusovac početkom novembra. On je ustvrdio da se „nita ne pomjera“ u Kalimanju, iako se tenderom koji je raspisala Opština tražilo pomjeranje odnosno uklanjanje ni manje ni više nego 40 hiljada kubika materijala iz podmorja  gradsjke marine. On je dodao da će Elaborat o procjenu uticaja koji je u u međuvremenu i izrađen, pokazati što će se dalje i kako moći raditi u Kalimanju.

„Odgovornosti ne mora da ima iko u Opštini jer nije ni bila nikakva šteta.“- zaključio je tada  Kusovac.

Inače, samo zbog toga što je radove u Kalimanju počela bez izrade Elaborata o procjeni uticaja, Opštinu Tivat kao investitora, po članu 35. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, Ekološka inspekcija je morala da sankcioniše novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 40.000 eura.

Prošle godine u 612 spasilačkih akcija na moru spašeno 1155 osoba

0
Brod HRM-a spasio surfera u Zadarskom kanalu

Središnjica za spašavanje na moru u prošloj godini zabilježila je 612 koordiniranih spasilačkih akcija na moru, u kojima je spašeno 1155 osoba i 195 plovila, saopštilo je Ministarstvo moraHrvatske navodeći da je smrtno stradalo 27 osoba, što je 20 posto manje nego preklani.

Ukupni broj spasilačkih akcija u 2019. za 8,5 posto je manji u odnosu na 2018., s utvrđenim smanjenjem akcija od svibnja nadalje i osjetnim padom akcija tijekom kolovoza i rujna.

Analizom strukture angažiranih spasilačkih plovnih jedinica u 2019. zabilježen je porast uključenosti plovnih jedinica Lučkih kapetanija i Ministarstva unutarnjih poslova, od čega je 57 posto spasilačkih akcija, u prošloj godini obavljeno plovnim jedinicama lučkih kapetanija.

Hitne medicinske intervencije, prijevoz, savjeti i drugi načini potpomognutih oblika medicinske pomoći, prošle godine su poduzimani u 223 slučaja, što je porast za 8,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu taj segment zauzima najveći pojedinačni udio u ukupnom udjelu izvanrednih događaja na moru (54 posto).

Roniocima je pomoć pružana ukupno 11 puta (6 na boce, 5 na dah), 22 akcije poduzete su u cilju spašavanja daskaša iz pogibeljnih situacija na moru, a spašeno je i 19 kupača.

Broj smrtno stradalih osoba smanjen za 20 posto 

Tokom prošle godine dogodilo se 27 smrtnih slučajeva te je jedna osoba nestala, dok je ozlijeđenih 29 osoba.

Broj smrtno stradalih osoba smanjen je za 20,6 posto, uz povećanje broja spašenih osoba za 6,9 posto.

Protekle godine zabilježeno je 15 sudara i 55 nasukavanja plovila. Potonula su 23 plovila, a značajno je oštećeno 40 plovila, dok je od posljedica požara djelomično ili u potpunosti oštećeno osam plovila.

Intervencije u cilju spašavanja plovila u kvaru ili nesposobnih za plovidbu poduzete su ukupno 56 puta, a u najvećem broju slučajeva utvrđeni su problemi s kvarovima pogonskih strojeva na plovilima te upravljačkim sustavima, što je manje u odnosu na prethodnu 2018. godinu, tijekom koje se interveniralo prema 83 plovila u kvaru.

Ministarstvo zaključuje da je sigurnosno stanje u pomorskom prometu višestruko poboljšano u odnosu na prethodne godine, što je rezultat pojačanog ulaganja u sustav sigurnosti plovidbe, redovitu edukaciju kadrova i unaprjeđenje tehničke opremljenosti posada i plovila.

S druge strane stalna i pojačana nazočnost plovila lučkih kapetanija posljednjih godina, rezultirala je pozitivnim pomacima u pogledu smanjenja pomorskih nesreća.

Ipak, u odnosu na broj poduzetih i koordiniranih spasilačkih akcija analize potvrđuju kako su i nadalje najčešći uzroci nesreća i nezgoda na moru nemar nautičara.

Najčešći propusti zanemarivanje prognoze i nedovoljno iskustvo 

Najčešći propusti nautičara, koji ih dovode u pogibeljne situacije na moru su zanemarivanje prognostičkih upozorenja, nedovoljno nautičko iskustvo i neadekvatna opremljenost brodica i jahti.

Ministarstvo stoga apelira prema sudionicima u pomorskom prometu da slušaju  vremenske prognoze, usklađuju plovidbu morem s razinama stečenih nautičkih osposobljenosti i znanja te da koristiti službene pomorske navigacijske karte i publikacije.

Tu je od osobite pomoći i službena višejezična besplatna mobilna aplikacija ‘nIS- nautički informacijski servis’ koja u realnom vremenu sadrži sve ažurne podatke, bitne za sigurnu plovidbu, čime se značajno pripomaže voditeljima plovila i njihovim posadama tijekom boravka na moru, a ponajprije u slučajevima pogibeljnih situacija, napominju u Ministarstvu.

Akcije spašavanja provedene su od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. u području nadležnosti Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) te pripadajućih osam podsredišnjica koje djeluju u sastavu lučkih kapetanija Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.

Risan – rekonstrukcija Doma kulture

0
Luka Risan foto Boka News

Svjedoci smo brojnih aktivnosti koje su započete, pa i završene u proteklih par mjeseci u Risnu, uklanjanje i vađenje korijena oboljelih palmi, produžetak rasvjete, saniranje oštećenja na pločniku risanske pijace i u ulici Gabela, čišćenje plaže hotela ,,Teuta“, obilježavanje i osvježavanje horizontalne signalizacije, kao i postavljanje mobilijara na dječijem igralištu.

Minule sedmice zasađeno je 30 novih palmi, otpornih na surlaša.

Čelnici Opštine Kotor nijesu zaboravili ni davno zaboravljeni Dom kulture u Risnu, saopšteno je iz  kabinetapredsjednika Opštine Kotor.

Naime, ovaj objekat čija je izgradnja započeta krajem jula 1985. godine, a izdat Mjesnoj zajednici Risan, nikada nije završena zbog nedostatka sredstava. Na osnovu izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Risna, izdati su urbanističko-tehnički uslovi, kojima je između ostalog propisano da se objekat može rekonstruisati u skladu sa izabranom namjenom u postojećim horizontalnim i vertikalnim gabaritima.

Rekonstrukcija postojećeg objekta ima za cilj da se stvore bolji uslovi za rad administracije (kancelarija mjesne zajednice, prostor za biblioteku sa čitaonicom, prostor za sportske, kulturne i nevladine organizacije, prostor za muzejsku zbirku, galeriju, multifunkcionalnu salu-pozorište, bioskop i slično).

Nakon usvajanja Odluke o davanju u dugoročni zakup nepokretnosti označenih kao Dom kulture u Risnu, predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini Crne Gore, pristupiće formiranju Komisije za sprovođenje javnog nadmetanja, koji će pripremiti Javni poziv sa projektnim zadatkom i ostalu potrebnu dokumentaciju, kažese u saopštenju.

Dječja predstava Princezai žabau Kotoru

0
princeza-i-zaba

Dječja predstava PRINCEZA I ŽABA, rađena u koprodukciji  Teatra 303 i kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“ biće izvedena na Velikoj sceni Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor sjutra (u petak 31. januara) u 11 sati.

Igranje predstave se organizuje kao poklon đacima prvih i drugih razreda osnovnih škola.

Scenario i režiju potpisuje Dragan Buzdovan.

Scenografija: Meštar i fureta

Koreografija: Katarina Igić

Kostimograf: Iva  Kernec

Organizator projekta: Nađa Pjetrović

Muzička obrada: Stefan Čelanović

Glume: Nađa Pjetrović, Savo Miljenović, Miljan Stešević, Katarina Igić,  Ksenija Maslovar, Sara Čizmović, Irena Rozer, Nikolas Katharos, Iva Kernec, Neđeljko Kustudić, Dragan Buzdovan, Ranko Ristovski

“Predstava je u duhu sa vremenom u kome dominiraju društvene mreže, mobilni telefoni i elektronika.

Bajka je namijenjena djeci, ali je jako poučna i za starije.

Previše smo opsjednuti vertuelnim svijetom i zato bajka nosi jaku poruku da se djeca vrate pravim vrijednostima, knjizi, igrama u prirodi, druženju i drugarstvu. Društvene mreže su ugasile čaroliju i bajkovitost sa kojom svako dijete treba da raste.

Bajka je rađena po motivima bajke “Kralj i žaba” oko koje je nadograđena priča u kojoj vještica ubacije viruse i upravlja kraljevstvom.

Svi se udružuju protiv virusa koji ih je napao sa porukom da se vratimo druženju, a nove medije koristimo onoliko koliko nam olakšavaju komunikaciju” – stoji u najavi iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

U Brazilu se nasukala novogradnja “Petrobras 70”

0
Brazil Foto: Fleetmon.com

Petrobrasova novogradnja „Petrobras 70“ nasukao se jučer u blizini Rio de Janeira tokom sidrenja.

Petrobrasov novi offshore brod iz Kine je stigao u Brazil na brodu za teške terete „Boka Vanguard“. Novogradnja je trebala biti privremeno usidrena u zaljevu Guanabara.

Brod se nasukao u blizini obale izazivajući paniku među vozačima i pješacima. Na sreću, brod je vrlo brzo otegljen na sidrište. Područje je sinoć zahvatila snažna oluja što je najvjerojatnije i uzrokovalo nasukavanje.

„Petrobras 70“ ima kratku ali neslavnu prošlost. Ranije ovog mjeseca za vrijeme transporta broda iz Kine petero brazilskih kontraktora završilo je u bolnici zbog otrovanja alkoholom. U tom incidentu jedna je osoba preminula.

Brexit je novi početak za UK – Johnson

0
Johnson

Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije u petak znači “promjenu” i “svitanje nove ere”, ocijenio je premijer Boris Johnson koji želi ujediniti zemlju nakon tri i pol godine podjela zbog Brexita.

“Ovo nije kraj, nego početak”, reći će konzervativni čelnik u svom obraćanju naciji u petak u 23.00 sata po srednjoeuropskom vremenu, sat vremena prije povijesnog istupanja Ujedinjenog Kraljevstva koje će biti prva zemlja koja napušta EU.

“Ovo je trenutak kada zora sviće i podiže se zastor prije novog čina”, nastavit će, može se vidjeti iz dijelova govora koje je objavio njegov ured. “Ovo je trenutak istinske nacionalne obnove i promjene”.

Brexit

Boris Johnson želi usto ostaviti iza sebe podjele koje razdiru Britance nakon referenduma 2016. na kojemu ih se 52 posto izjasnilo za Brexit. “Naš posao u vladi – moj posao – je ujediniti zemlju i povesti je naprijed”.

Premijer će u petak u Sunderlandu proslaviti Brexit na ministarskoj sjednici kojom će predsjedati. U tom gradu na sjeveroistoku Engleske koji je na referendumu 2016. glasovao za Brexit sa 61 posto, najveća je tvornica automobila japanskog proizvođača Nissana u Europi. Budućnost te tvornice bila bi neizvjesna u slučaju tvrdog Brexita koji je spriječen zahvaljujući tome što je postignut dogovor o razdruživanju s Bruxellesom.

Automobilom u more – povrijeđena jedna osoba

0
foto SZP Tivat

U tivatskom naselju Opatovo sinoć u 23:52 dogodio se saobraćajni udes u komeje povrijeđena jedna osoba.

Automobil je iz neutvrdjenih razloga sletio s puta u more. Pripadnici SZS Tivat su uspjeli da iz automobila izvade žensku osobu, koja je tom prilikom zadobila povrede.

Ekipa Hitne medicinske pomoći je preuzela je i hospitalizovala povrijeđenu osobu.

foto SZP Tivat

Intervencija je trajala do 00:30, a na intervenciju je izašlo šest pripadnika SZP Tivat.

Mala fešta od naranče i “Natkuvavanje”

0
Mala fešta naranče

Mala fešta od naranče biće održana u subotu 1. februra od 10 do 14 sati u  Njegoševoj ulici u Herceg Novom.

Ovogodišnji program fešte naranči u čast organizatori su dopunili novim sadržajem, nazvanim “Natkuvavanje”.

Pet novskih kuvara na otvorenom pred publikom pripremaće jela od naranče.

Marmelada od naranči
Programom manifestacije planirane su izložbe domaćih proizvoda i rukotvorina, suvenira, donatorski sto, nastupi kostimirane djece i mažoretki.
Mala fešta od naranče – H. Novi foto Boka News
– Naranča nas inspiriše da napravimo gastronomsku feštu, kulinarske eksperimente, eksponate za degustaciju i prodaju od suvenirskih orancina i džemova, sokova i likera od pitome i divlje naranče, poručuju organizatori NVO Ruke

WHO proglasio globalno izvanredno stanje zbog koronavirusa

0
WHO – Foto Reuters

Broj umrlih od koronavirusa u Kini porastao je na 170. Od 7730 zaraženih, više od 1230 osoba u kritičnom je stanju. Još je 12.167 suspektnih. Od ukupnog broj smrtnih slučajeva, 162 zabilježena su u epicentru epidemije, u pokrajini Hubei.

Odbor za hitne slučajeve WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) nakon današnjeg sastanka proglasio je koronavirus globalnom krizom, jer se virus širi izvan Kine.

Direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je kako glavni razlog nije ono što se događa u Kini, nego u drugim zemljama.

– Ovo je vrijeme za činjenice, a ne strah. Ovo je vrijeme za znanost, a ne za glasine. Ovo je vrijeme za solidarnost, a ne stigmu, rekao je.

WHO je do sada pet puta proglasio izvanredno stanje:

1. Svinjska gripa 2009.
2. Polio 2014.
3. Zika virus 2016.
4. Ebola 2014.
5. Ebola 2019.