Obnova starih maslinika i maslina kao početka obnove ruralnog razvoja na Vrmcu

0

Predavanje ”Obnova starih maslinovih stabala i maslinika – praktična pitanja”, održano je u subotu u Stolivu, u organizaciji Kulturno-zavičajnog udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve u saradnji sa Maslinarskim društvom “Boka” i Nevladinim udruženjem “Kamelija” Stoliv.

Ovom prilikom organizovana je i radionica na kojoj je hrvatski stručnjak iz oblasti maslinarstva Stanislav Štambuk na praktičnim primjerima pokazao metode rezidbe maslinovih stabala, u cilju njihovog podmlađivanja i obnavljanja.

Prema njegovim riječima, zabluda je da maslinu ne treba orezivati 3 godine. Ona se, ističe Štambuk orezuje odmah prve godine nakon sadnje.

On je prisutnim maslinarima iz Boke pokazao principe rezidbe i obnove starih stabala, te rezidbe mlađih stabala.

“Rezidba je zapravo agro-tehnički zahvat kojeg je nužno raditi svake godine. Maslina će roditi, ali morate joj dati oblik kada je počnete uzgajati. Ne smije se pustiti da raste naglo u zrak. Treba biti prostrana krošnja, kako bi iznutra bilo mjesta za rast novih grančica, te da nije pregusta. Pregusta krošnja je rasadnik biljnih bolesti i štetnika. Gljiva čađavica se javlja u maslinicima koji su pregusti” – objašnjava Štambuk.

Štambuk radi u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

“Cilj današnje akcije je da ljudi nauče kako rezati masline, posebo one starije, kako bi se one podmladile i obnovile, a s obzirom da je takvih najviše na Vrmcu. To je dio jednog projekta koji ima za cilj obnovu maslinarstva na cijelom Vrmcu, obnovu starih maslinika i maslina kao početka obnove ruralnog razvoja.

Nekada je na cijelom Vrmcu bilo niz naselja u kojima su se sadile masline i koja su bila živa naselja sa ljudima i svim aktivnostima. Nama je cilj da se umjesto savremene gradnje i betonizacije cijele obale i cijelog prostora, zapravo revitalizuju sela koja su nekada postojala a uz to imaju izuzetnu arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost” – kaže za Radio Kotor Marija Nikolić, ispred Kulturno-zavičajnog udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve.

Prema njenim riječima, obnova maslinarstva bi trebala da bude podsticaj svim drugim aktivnostima koje će dovesti do obnove života u selima. Kako ističe, današnja radionica je posljednja aktivnost projekta “Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva na Vrmcu – Novi stari maslinici”. Projekat je, objašnjava Nikolić, počeo u aprilu mjesecu.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

“Imali smo okrugli sto na kojem smo predstavili maslinarima zakonodavni okvir za razvoj maslinarstva u Crnoj Gori. Potom smo imali radionicu o tome kako proizvesti, skladištiti i koristiti kvalitetno maslinovo ulje” – navodi Nikolić.
Prema njenim riječima, krajnji proizvod cijelog projekta biće dokument Strategija obnove maslinarstva na Vrmcu, koji bi trebalo da bude završen do 20. novembra.

Nikolić smatra da bi opštine Tivat i Kotor trebale da usvoje ovaj dokument po kojem će se, ističe Nikolić, dugoročno moći obnavljati maslinarstvo i vraćati život selu. Ona navodi da su obije opštine pokazale interesovanje za ovaj projekat.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

Projekat Platforma za obnovu i razvoj maslinarstva kao osnove ruralnog razvoja na Vrmcu se finansira iz sredstava Evropske unije u okviru projekta ”Ruralni razvoj vođen od strane ruralnih organizacija civilnog društva” koji sprovodi Fondacija za povezivanje prirodnih vrijednosti i ljudi.

Prisutne je u ime domaćina pozdravio Romeo Mihović, ispred Nevladinog udruženja “Kamelija” Stoliv. On je kazao da u Stolivu ima mnogo maslina. Kako navodi, poslije Luštice, u Stoliv broji najviše stabala maslina u Boki.

“Postoji utemeljena legenda koja kaže da u Stolivu nijedan momak nije mogao da se oženi, ako nije usadio stotinjak maslina. Po tome je ovo mjesto i dobilo ime Stoliv – sto oliva” – objašnjava Mihović.

Radionica je održana u maslinjaku Grigorija Mihovića u Stolivu.

Kako nezvanično saznajemo, više od 100 godina niko u ovom mjestu nije zasadio masline u većim količinama. Mještanin Grigorije Mihović je posadio prvi mladi maslinjak koji broji oko 120 stabala.

Jelena Vukasović najuspješniji student Herceg-Novog za 2019. godinu

0
Jelena Vukasović

Najuspješniji student Herceg Novog za 2019. godinu je Jelena Vukasović, a Nagrada će joj biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Herceg-Novi, u ponedeljak 28. oktobra.

Jelena Vukasović je studentkinja završne godine na studijskom programu Ekologija, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Osnovne akademske studije na smjeru Biologija završila je sa najvišom prosječnom ocjenom „A“.

Proglašena je za najboljeg studenta Prirodno-matematičkog fakulteta studijske 2017/18. godine.

Ovo je druga godina zaredom da Opština Herceg-Novi dodjeljuje nagradu najuspješnijem studentu završne godine studija. Nagrada je dodijeljena na osnovu Konkursa za dodjelu studentskih stipendija i nagrada, koji je sproveo Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.

Budva – promocija knjige “Ostavština Italije na Crnogorskom primorju”

0
Promocija knjige

Promocija knjige “Ostavština Italije na Crnogorskom primorju” autora Jovice Martinovića biće organizovana u ponedeljak 28. oktobra u 20 sati u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” u budvanskom Starom gradu.

Učesnici koji će govoriti o knjizi su prof. dr Ilija Lalošević, mr Dušan Medin i Aleksandar Dender – predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore.

Knjiga Jovice Martinovića po prvi put nudi čitalačkoj publici cjelovit pregled talijanske kulturne baštine iz perioda vladavine Venecije u Boki Kotorskoj i na crnogorskom primorju. Jedne od rijetkih regija u svijetu, izvan Italije, tako bogatih spomenicima, crkvama, palačama i čitavim gradovima koji svjedoče o talijanskoj nazočnosti na ovim prostorima.

Autor nam daje vrijedne informacije i opise kako svakog grada tako i pojedinačnih kulturnih dobara u njima, počevši od zemljopisnog položaja dobara, povijesti njihovog nastanka, zatim arhitektonskih i konzervatorskih opisa i stupnja očuvanosti i na kraju daje i predlog intervencija za očuvanje dobara i njihovu valorizaciju i prezentaciju. Knjiga predstavlja djelo koje će istraživačima povijesti i umjetnosti, ali i široj javnosti u Crnoj Gori i Italiji, pružiti značajna i važna saznanja o ogromnoj kulturnoj baštini koju je Italija ostavila u Boki Kotorskoj i na crnogorskom primorju, a što će svakako pridonijeti i očuvanju identiteta autohtone talijanske zajednice u Crnoj Gori.

mr Jovan J. Martinović foto Boka News
mr Jovan J. Martinović foto Boka News

Veze između Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore i Italije bile su vrlo jake kroz minula stoljeća. Još od antičkih vremena. Kotor, Boka Kotorska i crnogorsko primorje bili su dio rimske provincije Dalmacije više od 600 godina, a zatim je Kotor gotovo 400 godina dijelio zajedničku povijesti s Venecijom, od 1420. godine, kada su Kotorani stekli zaštitu Mletačke Republike pa sve do pada Serenissime 1797. godine. Veze između Italije, Kotora i Crne Gore danas su dodatno ojačane, pogotovo nakon što je Crna Gora započela svoj put prema Europskoj uniji uz snažnu podršku Italije. Na ovom putu, Zajednica Italijana također igra vrlo važnu ulogu kao most koji povezuje prošlost i budućnost. To je potvrdio i predsjednik Mattarella tokom svoje posjete Crnoj Gori.

‘Kamion smrti’ u Essexu: Vozač optužen za ubistvo 39 ljudi

0
Kamion smrti – foto EPA-EFE/VICKIE FLORES

Vozač kamiona u kojem je u Essexu pronađeno 39 tijela optužen je za ubistvo iz nehata.

Tijela 39 osoba pronađena su u srijedu u teretnom prostoru kamiona hladnjače u industrijskoj zoni Grays, tridesetak kilometara istočno od Londona.

Dvadesetpetogodišnji vozač kamiona Maurice Robinson uhapšen je nakon pronalaska tijela 31 muškarca i osam žena, podsjeća Hina.

U kamionu su bili ljudi raznih nacionalnosti, a u toku je njihova identifikacija.

Troje uhapšenih ostaju u pritvoru

On je, također, optužen za trgovanje ljudima te krivična djela vezano uz imigraciju i pranje novca, saopćila je policija u Essexu.

Robinson bi se trebao pojaviti pred sudom u Chelmsfordu u ponedjeljak.

Još troje uhapšenih – muškarac i žena iz Warringtona u Chechireu, oboje u dobi od 38 godina, te 48-godišnji muškarac iz Sjeverne Irske – ostaju u pritvoru.

Svi su uhapšeni pod sumnjom za ubistvo i urotu u svrhu trgovine ljudima.

Izvor: Agencije

Dubrovnik na popisu UNESCO-a već 40 godina

2
Dubrovnik foto Boka News

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković podsjetio je u subotu kako je 26. oktobra 1979., točno prije 40 godina, Dubrovnik uvršten na UNESCO-ov Popis svjetske kulturne baštine te da je od 1991. do 1998. bio i na UNESCO-vom popisu ugrožene svjetske baštine zbog srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku.

“U protekla četiri desetljeća Dubrovnik se suočio s dvije velike katastrofe –  potresom 1979. i brutalnom srpsko-crnogorskom agresijom 1991. I iz obje te tragedije, Grad se, kao mitski feniks, izdigao, te se na neki način iznova rodio. Osobito je ratna tragedija ostavila brojne ožiljke i još uvijek pamtljive rane. Zbog te agresije Dubrovnik je u prosincu 1991. završio i na UNESCO-vom Popisu ugrožene svjetske baštine i tu se nalazio do 1998.”, istaknuo je Franković u priopćenju povodom 40. obljetnice uvrštenja povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.

Ususret toj obljetnici, Grad Dubrovnik je organizirao i izložbu “Dubrovnik, a Scarred City”, o ratnim stradanjima te brzoj i impresivnoj obnovi, koja je bila upriličena u središtu Ujedinjenih naroda u New Yorku, potom i u Washingtonu, a od 1. listopada je u Lazaretima.

Franković: Zbog napada na Dubrovnik – prva presuda za zločin protiv kulturne baštine

“Izložba je svjedočenje o stradanju Grada u Domovinskom ratu. A taj je rat donio i dva presedana. Prvi je da je UNESCO prvi put u svojoj povijesti poslao izaslanike u područje zahvaćeno ratom, dok su presude zapovjednicima napada na Grad pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju bile prve presude za zločin protiv kulturne baštine. I to su stvari koje kao kršćani možemo oprostiti, ali koje nikako ne smijemo zaboraviti“, rekao je Franković.

Istaknuo je i kako iskustva Grada u obnovi i postupanju prema baštini u situacijama prirodnih katastrofa i ratnih djelovanja čine Dubrovnik prikladnom lokacijom na kojoj bi se razne stručnjake i znanstvenike iz cijelog svijeta moglo podučavati, s njima izmjenjivati iskustva te stvarati okvir u kojemu bi se djelovalo u sličnim situacijama.

Dubrovački gradonačelnik je zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli kod uvrštavanja Dubrovnika na dva UNESCO-va popisa, u njegovoj obnovi i u predstavljanju kao UNESCO-om zaštićene kulturne baštine.

UNESCO je na trećoj sjednici Odbora za svjetsku baštinu, održanoj u Egiptu, prije točno 40 godina, 26. listopada 1979., uvrstio prva hrvatska dobra na Popis svjetske kulturne i prirodne baštine, a riječ je o povijesnim jezgrama starog grada Dubrovnika i Splita s Dioklecijanovom palačom i o  Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Iz Ministarstva kulture istaknuli su da Republika Hrvatska na taj način ravnopravno sudjeluje u kulturnom nasljeđu čitavog čovječanstva, kao i bogatom tradicijom koja svojim razmjerima i značenjem nerijetko nadrasta nacionalne povijesti mnogo većih zemalja.

Od tih prvih upisa do danas Hrvatska je Popisu svjetske baštine nadodala još sedam dobra: povijesni grad Trogir, katedralu sv. Jakova u Šibeniku, kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom središtu Poreča, starogradsko polje na Hvaru, tri višenacionalne nominacije: stećke – srednjovjekovne nadgrobne spomenike, izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe te Venecijanski obrambeni sustav 16. i 17. stoljeća.

Hrvatska ima i bogatu nematerijalnu baštinu pa je čak 17 kulturnih i prirodnih dobara uvršteno na UNESCO-ovim popisima nematerijalne kulturne baštine.

Bolja posjeta turista Herceg Novom i Tivtu

0
Herceg Novi

U Herceg Novom trenutno boravi 57 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine, dok je posjeta Tivtu bolja 54 odsto.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), u tom gradu odmara 4,98 hiljada turista, od čega je 4,23 hiljade stranaca.

U domaćinstvima je smješteno 1,95 hiljada gostiju, a u hotelima 3,03 hiljade.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Tivat

Tivat foto Boka News

Prema podacima TO Tivat, u tom gradu u svim vidovima smještaja odmara 1,68 hiljada turista, od čega je 1,62 hiljade stranaca.

U privatnom smještaju boravi 1,2 hiljade turista, a u hotelima njih 480.

Podignuta nova zastava Herceg Novog

2
Zastava foto Radio HN

Povodom praznika opštine Herceg Novi, 28. oktobra, danas je na gradsku tvrđavu Tora istaknuta nova zastava grada, koja uz grb predstavlja usaglašene simbole grada.

“Novi simboli posjeduju, istorijsko utemeljenje i predstavljaju specifično kulturno nasljeđe stvarano vjekovima”, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić na svečanosti povodom podizanja nove zastave na Toru, u okviru manifestacije „Slavimo Nove simbole grada“.

On je naglasio da simboli idu u korak sa nastojanjem lokalne uprave da Herceg Novi bude predstavljen na prepoznatljiv način, koji će odgovarati njegovoj jedinstvenosti.

“Ova zastava vijoriće se od danas sa Tore, a onda i tvrđava brojnih ustanova. Ona će zajedno sa grbom obići svijet predstavljajući naš grad. Njihovim isticanjemo od danas ubuduće Herceg Novi slavi svoje bogatstvo, nasljeđe, iskrenost, mudrost, mir, snagu i odvažnost. Herceg Novi, Grade naš, neka su ti srećni tvoji simboli”, poručio je Katić.

Katić foto Radio HN

I nakon ceremonije podizanja zastave, na glavnom gradskom Trgu je bilo svečano i veselo.

Otvoren je bazar na kojem su domaće i goste služili tradicionalnim posluženjem, pršutom i vinom.

Ulična izložba simbola je privukla brojne posjetioce. Nastupili su ulični svirači. Castel Nuovo je napravio đir kroz grad zabavljajući autentičnim melodijama prisutne, koji su bili oduševljeni cjelokupnim programom.

NESLUŽBENO: Nakon pljačke otišli u Crnu Goru na objed i kupili novo vozilo!?

0
foto A. Kalajdžić

Dan nakon privođenja u dubrovačko Županijsko državno odvjetništvo i očekivane odluke suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku o istražnom zatvoru ocu i sinu Antunu i Antoniu Katušiću, osumnjičenicima za počinjeno razbojništvo u ponedjeljak 21. listopada oko 7,40 sati u Zračnoj luci Dubrovnik, iz krugova bliskih kriminalističkoj istrazi te nezapamćeno drske oružane pljačke, u javnost polako “cure” detalji iz kriminalističke istrage.

Prema našim pouzdanim izvorima, neslužbeno smo doznali kako je poziv za suradnju i pomoć kojeg je dubrovačka policija uputila kolegama u susjednim državama već urodio plodom. Navodno su policijski istražitelji iz susjedne Crne Gore kolegama u Dubrovniku proslijedili izjave očevidaca prema kojima je barem jedan od osumnjičenika nakon pljačke za koju se sumnjiče, viđen u Sutorini. Prema našim izvorima, višeni su u poznatom restoranu “Babić” u Igalu, nedaleko hrvatsko- crnogorske granice na Debelom brijegu. Prema tim izjavama “društvo se u Sutorini dobro proveselilo, a sve je izgledalo kao da nešto važno proslavljaju”. Navodno, ima čak indicija i da je posjet susjedoj državi iskorišten za kupovinu nekog skupog osobnog vozila, ali nam naš izvor nije mogao potvrditi je li se to zaista i dogodilo.

Podsjetimo kako je pretprošle srijede 16. listopada ukradeni motocikl u vlasništvu restauranta “Mezzanavea” kojim je počinjeno spomenuto razbojništvo na platou aerodroma u Čilipima, jučer poslijepodne pronađen na dijelu puta od Čilipa prema mjesnom kupalištu. Završio je u šikari ispod tog puta te su ga mogli uočiti samo oni koji doista poznaju teren. Pretpostavlja se kako su na tu lokaciju počinitelji ili neki od njihovih pomagača, motocikl na još neutvrđeni način prebacili iz oko 5 kilometara udaljenih Gabrila, kamo su se uputili nakon pljačke. Navodno, krim- inspektori imaju izjavu svjedoka- mještanina Konavala koji je u jutro kada se dogodila pljačka, uočio dvojicu na motociklu “Mezzanavea” kojem je prethodno skinut “portapack” odnosno pretinac za transport pizza i gotovih jela, kako žure preko Konavoskog polja i uz brektanje motora “s mukom” se penju uzbrdicom prema Gabrilima.

Inače, u svezi često spominjane tajanstvene, navodne ljubavnice Antuna Katušića, doznali smo kako je u jutro kada je počinjena oružana pljačka zabilježeno nekoliko telefonskih kontakata između njega i neimenovane bivše djelatnice duty free shopa u Zračnoj luci Dubrovnik.

Opljačkani novac još uvijek nije pronađen, a kriminalisčka israga te istraživanje svih forenzičnih tragova na pronađenonm motociklu i dalje traje kao i provjera te prikupljanje ostalih, za istragu bitnih informacija. Istodobno. Pokušava se otkriti tko je još bio pomagač u počinjenju razbojništva koje je, na neželjeni način, Dubrovnik stavilo na naslovnice svih medija u zemlji. Neovisno o toj kriminalističkoj istrazi, otvorena je i pravosudna istraga koja će prije podizanja optužnice utvrditi osnovanost sumnji i indicija koje terete svakog od pritvorenih osumnjičenika.

/Ahmet Kalajdžić/

U Kotoru obilježena 100. obljetnica rođenja književnika i novinara Luke Brajnovića

0

Književno-znanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika i novinara Luke Brajnovića (Kotor, 1919.  – Pamplona, 2001.) održan je u petak u Kotoru.

Kolokvij su organizovali Matica hrvatska, Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Društva hrvatskih književnika, a u sklopu kolokvija predstavljene su i Brajnovićeve knjige “Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva”, “Mjesečina u uljiku: izabrane pjesme”, “More mog djetinjstva: izabrane pjesme” i “Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije”.

O Brajnovićevu životu, književnom djelu i njegovim knjigama govorili su predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček, hispanistica Željka Lovrenčić, književni povjesničari Vladimir Lončarević, književni kritičar Božidar Petrač i novinar Slobodan Vuković.

Književni povjesničari Božidar Petrač podsjetio je na to kako je Brajnović krajem 50- tih godina prošlog stoljeća radio na prevodu Biblije, što je bio dragocjen veliki prinos čovjeka koji živi u stranom svijetu.

Brajnović je u svojoj lirici misaono, jezično i iskustveno slijedio liniju hrvatskoga pjesništva i poimanje o književnom stvaranju kakve je proživio i ponio sa sobom u emigraciju, a njegovo pjesništvo na španjolskom jeziku sasvim se drukčije poima i čita, ocijenio je Petrač.

„Možete se ponositi čovjekom koji jest Bokelj, Hrvat, Španjolac, Europejac, a kršćanski bekgraund mu je pomogao u svemu tome, to je sigurno, poručio je Petrač.

Kotor – Književno-znanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja književnika i novinara Luke Brajnovića

0

Književno-znanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika i novinara Luke Brajnovića (Kotor, 1919.  – Pamplona, 2001.) održan je u petak u Kotoru.

Kolokvij su organizovali Matica hrvatska, Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj i Društva hrvatskih književnika, a u sklopu kolokvija predstavljene su i Brajnovićeve knjige “Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva”, “Mjesečina u uljiku: izabrane pjesme”, “More mog djetinjstva: izabrane pjesme” i “Služiti istini: memoari, članci, ogledi i studije”.

O Brajnovićevu životu, književnom djelu i njegovim knjigama govorili su predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Marija Mihaliček, hispanistica Željka Lovrenčić, književni povjesničari Vladimir Lončarević, književni kritičar Božidar Petrač i novinar Slobodan Vuković.

Marija Mihaliček: Prilika da saznamo više o Brajnoviću

Marija Mihaliček je istaknula kako zavičajna Boka, osim rodbine i uskoga kruga ljudi nije znala ili tačnije nije htjela upoznati Luku Brajnovića. Mislim da ne griješim ako kažem da ga je javnost Boke kotorske tek pomalo otkrivala, nažalost tek poslije njegove smrti, dodala je.

Ličnost i djelo Luke Brajnovića, napomenula je, u našoj sredini je malo poznato pa je ovaj književno – znanstveni kolokvij  prilika da saznamo više o  životu i nedavno objavljenim književnim, publicističkim i pjesničkim knjigama, s onim što nitko neće oduzeti njemu niti nama uskratiti, rekla je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj.

Slobodan Vuković: Zvao sam ga da sarađuje u “Pobjedi”

Doajen crnogorskog novinarstva Slobodan Vuković prisjetio se kako je kao glavni i odgovorni urednik “Pobjede” svojedobno ponudio Brajnoviću da piše za taj list, što je zbog lošeg zdravlja Luka odbio s velikim žaljenjem.

“Na sudbini Luke Brajnovića označena je sudbina cijele jedne genracije Bokelja, ali nigdje tako markantno kao na njegovom primjeru, jer je on predstavnik sudbine generacije od kvalitete, na koji je zaboravio rodni kraj, naglasio je Vuković. Možda nijedna osoba, koja je morala napustiti rodni grad, zavičaj i zemlju, nije dobila takvu valorizaciju na međunarodnoj razini, kao što je to bio Luka Brajnović, podsjetio je Vuković na riječi don Branka Sbutege.

Ovim kolokvijem Brajinović se vratio svojoj domovini, u kojojće njegovo djelo svijetliti kao putokaz mladim naraštajima, ocijenio je Vuković.

Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću

Vladimir Lončarević: Velikanu hrvatske i španjolske kulture

Književni povjesničari prof. dr. sc. Vladimir Lončarević, izrazio je zadovoljstvo što u drevnom Kotoru, Zaljevu hrvatskih svetaca, pomoraca, zavičaju hrvatskih pjesnika može govoriti o velikanu hrvatske i španjolske kulture.

“Brajnović je čovjek koji nedvojbeno, u nekom virtualnom leksikonu bokeljskih i hrvatskih velikana zauzima jedno od najčasnijih mjesta, ne zbog svog književnog, novinarskog i profesorskog doprinosa, već prije svega zbog svojih ljudskih vrlina, ustvrdio je Lončarević.

On je podsjetio na Lukinog španjolskog prijatelja Hose Antonio Vidal Quadras koji nakon njegove smrti piše:

„Volio je svoju zemlju, svoj narod, s ljubavlju koja se ne može nazvati nacionalizam, već patriotizam. Nacionalizam označava i prezir prema drugome, a don Luka, kako su ga zvali, nije prezirao nikoga…“ – kazao je Lončarević.

Prevoditeljica Brajnovićeve memoarske knjige “Oproštaji i susreti – Sjećanja iz rata i izgnanstva” Željka Lovrenčić podsjetila je kako su u knjizi prikupljene uspomene jedinstvenoga čovjeka koji se prisjeća djetinjstva, mladosti ratnoga iskustva, izbjeglištva i života u Španjolskoj.

Prevoditeljica Brajnovićeve memoarske knjige “Oproštaji i susreti – Sjećanja iz rata i izgnanstva” hispanistica Željka Lovrenčić podsjetila je kako su u knjizi prikupljene uspomene jedinstvenoga čovjeka koji se prisjeća djetinjstva, mladosti ratnoga iskustva, izbjeglištva i života u Španjolskoj.

Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću

Željka Lovrenčić: Biografska sudbina mladog novinara 

U knjizi, istaknula je, prati sudbinu mladog novinara koji je kao 22-godišnjak 1941. godine, kad je Italija zaposjela hrvatsku obalu, zbog podrugljivoga članka o talijanskom fašističkom diktatoru Mussoliniju, završio u talijanskom zatvoru.

Kada je shvatio da ga žele odvesti u Italiju, skočio je s ratnoga broda i uspio pobjeći, rekla je dodavši kako su ga poslije zatvorili i na smrt strijeljanjem osudili jugoslavenski partizani, a smrt je izbjegao zaslugom službenika koji ga je poznavao.

Ocjenjuje kako on na zanimljiv način govori o svomu životu u ratnom Zagrebu, o obiteljskom stanju, druženju s prijateljima i odluci da 1945. ode iz tadašnje Jugoslavije.

U knjizi, podsjetila je, opisuje boravak u izbjegličkom logoru u Rimu, dolazak u Madrid, život u Španjolskoj i na kraju dojmove potaknute osamostaljivanjem Republike Hrvatske.

Okosnica je ovoga djela, tvrdi, život u izbjeglištvu koji opisuje iz perspektive novinara i hrvatskoga vjernika suočena s golemom tragedijom koja je pogodila mnoge Hrvate prisiljene tražiti život daleko izvan domovine.

Nakon dugoga lutanja stigao je do Pamplone i Sveučilišta Navarra, gdje su ga iznimno cijenili kao sjajna profesora i novinara. Po njemu od 1997. sveučilište Navarra dodjeljuje komunikološku nagradu “Luka Brajnović”, istaknula je.

Božidar Petrač: Radio je i na prevodu Biblije

Književno-naučni kolokvij o Luki Brajnoviću

Književni povjesničari Božidar Petrač podsjetio je na to kako je Brajnović krajem 50- tih godina prošlog stoljeća radio na prevodu Biblije, što je bio dragocjen veliki prinos čovjeka koji živi u stranom svijetu.

Brajnović je u svojoj lirici misaono, jezično i iskustveno slijedio liniju hrvatskoga pjesništva i poimanje o književnom stvaranju kakve je proživio i ponio sa sobom u emigraciju, a njegovo pjesništvo na španjolskom jeziku sasvim se drukčije poima i čita, ocijenio je Petrač.

„Možete se ponositi čovjekom koji jest Bokelj, Hrvat, Španjolac, Europejac, a kršćanski bekgraund mu je pomogao u svemu tome, to je sigurno, poručio je Petrač.

Posebno zanimanje publike  izazvala je prisutnost Brajnovićeve kćerke Olge, koja  je prikazala fotografije svog oca s predavanja, dodjela nagrada i iz života, a prikazan je i kratki animirani film o Luki koji su režirali njegovi studenti.

Olga Brajnović u Kotoru

Osim brojne rodbine Luke Brajnovića skupu su prisustvovali ministrica u Vladi CG Marija Vučinović, Veselko Grubišić veleposlanik RH u Crnoj Gori, Jasminka Lončarević konzulica RH u Kotoru, predsjednik HNV Zvonimir Deković.

Komunikološka nagrada “Luka Brajnović”

Književnik i novinar Luka Brajnović rođen je u Kotoru 1919., a umro je u Pamploni u Španjolskoj 2001. Nakon Drugoga svjetskog rata sve do smrti živio je u Španjolskoj. Od 1960. bio je profesor svjetske književnosti i novinarske deontologije na sveučilištu Navarra u Pamploni.

Luka Brajnović

Po njemu od 1997. Komunikološka škola tog sveučilišta dodjeljuje komunikološku nagradu “Luka Brajnović”.

Luka Brajnović pisao je pjesme, pripovijesti i romane. U Hrvatskoj je bio urednik katoličkih časopisa “Luč” i “Hrvatska straža”. U Madridu je pokrenuo i uređivao reviju za duhovna i znanstvena pitanja “Osoba i duh” te nakladničku knjižnicu “Osvit”.

Tri desetljeća pisao je kolumnu u vanjskopolitičkoj rubrici dnevnika “Diario de Navarra” te uređivao časopis “Nuestro Tiempo”.

Odlikovan je Redom Danice hrvatske za osobite zasluge u kulturnom djelovanju.