Produbljivanje marine Kalimanj – Opštini kriv izvođač što je mjesec dana radio „na svoju ruku“

1
sa javne rasprave

Gotovo sve strane uključene u kontroverzni projekat produbljivanja i čišćenja akvatorjuma gradske marine Kalimnaj u Tivtu pokazale su neozbiljnost i nepripremljenost za njegovu realizaciju koja će najvjerovatnije biti odložena do daljneg, a izvjesno je i da će biti finansijskih posljedica po Opštinu. Pokazala je to juče centralna javna rasprava o nacrtu Elaborata o procjeni uticaja tog projekta, koju su u Tivtu piredili Agencija za zaštitu prirode (EPA) i Opština koja je investitor.

Elaborat moga je naparvila firma Liming Projekt iz Podgorice je urađen u međuvremenu, nakon što su ekološki  inspektori u maju prošle godine zaustavili mašinu – plovni bager tivatske firme „Iva put“ koju je Opština angažovala da za 200.000 eura iz Kalimanja iskopa i izbaci u more dalje od obale, najmanje 40.000 kubika mulja iz Kalimanja. Pokazalo se da je taj mulj pun fekalija i drugh štetnih materija, ali to nije spriječilo da se na stotine kubika tog materijala, uprkos formalnoj zabrani radova koju je izrekla Ekološka inspekcija, skoro mjesec ipo dana ne rasipa u more pred Kalimanjem na zgražavanje ovdašnje javnosti i proteste brojnih turista i ugostitelja jer je gradska plaža  zbog toga u prvoj polovini juna prošle godihne bila gotovo neupotrebljiva za kupanje. Ekološka inspekcija iako je imala takvu zakonsku obavezu,ipak nije novčano kaznila Opšptinu kao investitora radova koji su počeli bez izrade Elaborata o procjeni uticaja, a cio posao stao je tek nakon što su mediji pisali o ovom skandalu.

„Ovu raspravu je trebalo organizovati prije nego što je neko lani, naprečac odlučio da tek tako krene u dubljenje Kalimanja i to na način koji je izazvao veliku štetu građanima Tivta i turistima. Pitanje je sad kako će se eliminisati šteta koja je napravljena“- kazao je na javnoj raspravi Matko Petković iz URA. Sa time se složio i Ivo Marić (SDP) koji je pitao i da li Opština kao ugovarač i investitor radova koji nisu realizovani zbog njenih propusta, sada može da očekuje odšteni zahtjev nesuđenog izvođača, kompanije „Iva put“.

Kalimanj

“Sješćemo sa izvođačem i vidjeti što ćemo i kako ćemo to riješiti. Nije do sada plaćeno ništa po tom ugovoru jer u njemu stoji da izvođala u posao uvodi nadzor, a to nije u ovom slučaju nikada urađeno. Rađena su samo probna testiranja rada plovnog bagera-refulera.“- objasnio je Slobodan Gredo iz Direkcije za investicije Opštine Tivat. On je kazao da ne zna koliko je ukupno materijala zagađenog fekalijama i drugim štetnim materijama „Iva put“ lani u oko mjesec dana izvođenja „testiranja“ izvukla iz Kalimanja i prosula u more pred Tivtom, niti je eksplicitno odgovorio da li ovakvav njegov stav znači da Opština kao investitor svu odgovornost za ovaj skalndal pokušava da prebaci na „Iva put“.

„Ne mogu to da vam objasnim. Zaista ne znam.“- bio je Gredov odgovor na pitanje učensika u javnoj raspravi kako su nadležni u Opštini koja je pokrenula ovaj posao, uopšte mogli i pomisliti da vađenje 40.000 kubika materijala iz podmorja gradske marine i njegovo rasipanje u more pred Tivtom, ne nameće potrebe prethodne procjene uticaja tog posla na životnu sredinu.

Emir Redžepagić i EPA kazao je da formalni upitnik predviđen Zakonom o zaštiti sredine koji bi investotor trebao popuniti i na osnovu njega dobiti odgovor treba li ili ne raditi Elaborat o procjeni uticaja, od marta prošle godine nije dio obavezne dokumentacije za dobijanje saglasnosti EPA na sprovođenje raznih projekata u prostoru. Nije odgovorio zašto EPA koja godinama u svojim izvještajima podvlači da Crna Gora nema sopstveni standard o određivanju maksimalne koncentracije teških metala i drugih štetnih sastojaka u sedimentima morskog dna, do sada nije inicirala donošenje takvog dokumenta, ističući da to „nije pitanje za mene, već rukovodioce EPA“.

„Lokalni plan zaštite životne sredine Opštine Tivat vam jasno kaže da postoji koncentracija štetnih materija u mulju na dnu Kalimanja  i vi ste to potpuno ignorisali. Morali ste popuniti ovaj upitnik po Zakonu o zaštiti prirode, a i to ste izignorisali iako nosilac projekta ima odgovornost da tu zakonsku obavezu ispoštuje. Zaobišli ste sosptevni opštinski organ nadležan za poslove životne sredine i odmah ste ovaj projekat dali na sprovođenje Direkciji za investicije.  Niste napravili ni fizićko-hemijsku analizu tog materijala prije nego što ste ga počeli ispumpavati u more, iako je ovdje riječ o opasnom otpadu što se kasnije i potvrdilo kada se digla bura u javnosti oko ovoga što ste radili. Zašto gradonačelnik Siniša Kusovac kao odgovorno lice u Opštini ne podnosi odgovornost, već ste sad ovdje doveli neke službenike – nevine ljude da snose blamažu i krivicu za ovo.“- kazala je Maja Beriša (URA) dodajuli da smo „mi u staroj Jugoslaviji bolje poštovali životnu sredinu nego što se to danas čini“. Kusovac koji je takođe prisustvovao javnoj raspravi, nije odgovorio na njenu prozivku.

LIMING PROJEKAT BOLJE ZNA OD IMPERIJALNOG KOLEDŽA IZ LONDONA

Na pitanje zašto su Elaboratom predvidjeli mehaničko iskopavanje mulja iz Kalimanja bagerom sa obale što podrazumijeva i neminovno rasipanje velikog dijela zagađenog sedmimenta u more, a ne njegovu hidrauličnu sukciju i vađenje u bazene na obali gdje bi se taj materijal slegnuo, čista voda vratila u more, a osušena čvrsta materija potom poslala na dalju obradu u specijalizovane ustanove, Žarko Asanović iz „Liming projekta“ je kazao da je „ova naša varijanta bolja i boje štiti more“. Metoda sukcije i odležavanja u bazenima na obali inače, bila je predviđena za ukljanjanje gritom i teškim metalima zagađenog sedimenta na dnu mora u marini Porto Montenegro, po dokumentu nazvanom „Studija izvodljivosti za upravljanje gritom za peskiranje u MTRZ „Sava Kovačević“ (Arsenal) Tivat i o interakcijama novih naselja i upravljanja čvrstim otpadom u regionu Tivta“ a koju su pripremili Center for Urban Water (CUW -UK) i Imperijalni koledž iz Londona u decembru 2005. i prihvatila crnogorska Vlada.

Žarko Asanović koji rukovodi timom za izradom Elaborata o procjeni uticaja produbljivanja marine Kalimnaj, je inače, kako se navodi u tom dokumentu,  po struci  diplomirani inženjer elektrotehnike i “strukovni inženjer zaštite od požara i zaštite životne sredine –specijalista.”

Granični prelaz Vraćenovići biće zatvoren 90 dana

0
Budući izgled Vracenovići – foto MUP CG

Između Crne Gore i BiH, na putu Nikšić – Bileća, biće izgrađen zajednički granični prelaz Vraćenovići – Deleuša.

Zbog radova GP biće zatvoren 90 dana, kazao je nakon sjednice Vlade Milan Paunović direktor Komisije za granice u MUP-u. Odluka o zatvaranju graničnog prelaza, trebalo bi da stupi na snagu narednih dana.

Ugovorom o izgradnji zajedničkog graničnog prelaza je predviđeno da objekat bude izgrađen za godinu.

“Imamo saglasnost Vlade, da prelaz bude zatvoren najviše do 90 dana, odnosno najkasnije do 1. juna, a obaveza izvođača je da do tad završi radove”, kazao je Paunović.

Između Crne Gore i BiH ima osam graničnih prelaza, pa zatvaranje toj jednog, kako navodi Paunović, neće predstavljati problem.

Vlada je na sjednici usvojila tri dokumenta iz oblasti granica.

„Crna Gora je onim što je prethodnih godina preduzela, dala doprinos unaprjeđenju dobrosusjedskih odnosa sa svima, ali i stabilizaciji i pridruživanju regiona u cjelini“, rekao je Paunović.

Kako je naveo, usvojen je Izvještaj o vođenju pregovora na zaključivanju Sporazuma o izmjenama i dopunama Sporazuma o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj.

„Cilj je da se državljanima Crne Gore i BiH, koji žive u pograničnim područjima olakša izvršavanje svakodnevnih potreba“, kazao je Paunović.

Kako je rekao, riječ je o pograničnom području u dubini od deset kilometara, prema jednoj od graničnih linija, jedne ili druge države.

„Predviđena je mogućnost da i ostali državljani mogu izuzetno prelaziti granicu van zvanično otvorenih prelaza na 18 lokacija ako imaju opravdane razloge“, dodao je Paunović.

On je kazao da su na granici sa BiH zatvorena 44 sporedna puta, pogodna za nezakonite prelaske državne granice.

„To smo uradili i sa susjedskim državama jer smo se obavezali da ćemo zatvoriti sve lokacije koji nisu granični prelaz“, kazao je Paunović.

Prema njegovim riječima, drugi dokument, koji je danas usvojen, osnov je za vođenje pregovora na zaključivanje Sporazuma o vršenju zajedničke granične kontrole na zajedničkim graničnim prelazima.

On je kazao da očekuje da će u martu taj Sporazum biti “ispregovaran”.

U Tivtu najveće prosječne zarade u Crnoj Gori

0
Tivat panorama – foto Željko Starčević

Najveće prosječne plate i penzije u Crnoj Gori imaju građani Tivta, a ta primanja najmanja su u Petnjici, pokazuju posljednji podaci Monstata i Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) za decembar prošle godine.

Prosječna decembarska plata u Tivtu bila je 693 eura i za 33 odsto ili 173 eura je veća od državnog prosjeka.

Za četiri godine, prosječna plata u Tivtu povećana je za cijelih 100 eura. Tivat je i jedina opština u kojoj je prosječna plata veća od minimalne potrošačke korpe od 647 eura, pišu Vijesti i dodaju da je uzrok za rast prosječnih zarada u Tivtu investicioni projekti, gdje su dijelu zaposlenih u građevinarstvu i nautici, a naročito u menadžmentu, plate značajno veće od državnog proseka od 520 eura.

I tivatski penzioneri primaju značajno više novca nego što je to državni prosjek. Prosječna penzija u Tivu iznosi 354 eura i za 23 odsto ili 65 eura je veća od prosječne na nivou države. Razlog za veće penzije u Tivtu su brojni vojni penzioneri, penzionisani radnici bivšeg Arsenala koji su nekada imali visoke zarade kao i penzionisani pomorci, zaključuju Vijesti.

Najniža prosječna zarada po opštinama je u Petnjici, novoj opštini koje se odvojila od Berana prije šest godina. Ona je u decembru iznosila 420 eura i bila je za 100 eura manja od državnog prosjeka, a za 273 eura manja nego u Tivtu. Penzioneri Petnjice imaju i najnižu prosječnu penziju u Crnoj Gori od svega 165 eura. Ona je za 124 eura manja od državnog prosjeka i čini četvrtinu minimalne potrošačke korpe.

Sljedeći grad na niskim penzijama je Gusinje, gde 369 penzionera prima prosječnu od 188 eura.

Talijanska stranka traži od vlade da zaštiti ribare u Jadranu

0
Koča – foto pomorac.net

Nisu se dobro “proveli” Talijani koji su ribarili, a zatim pobjegli hrvatskoj policiji u našim teritorijalnim vodama. Prema odluci splitskog Prekršajnog suda, talijanski ribari ukupno će morati platiti kaznu od 69.370 kuna. Dva su dana odležali u zatvoru.

Najveću je kaznu dobio prvookrivljeni kapetan broda Morfeo Domenico Facchini. Talijanska ga je javnost upoznala zbog inovacija vezanih uz dostavu ribe kupcima i to putem društvenih mreža. No odobrenje za posezanje u teritorijalno more susjedne države nije dobio.

Talijanskii su ribarili brodom Morfeo koji je u talijanskoj luci Molfetta, u blizini Barija. Upravo se ribari tog dijela Italije često odlučuju na ilegalni lov u hrvatskim teritorijalnim vodama.

Žalio se talijanskoj vladi

Čini se da našim susjedima nije najbolje “sjela” vijest o kažnjavanju njihovih sugrađana. Prema pisanju talijanskog portala Varesepress, predsjednik stranke “Sportello dei Diritti” Giovanni D’Agata, upitao je talijansku vladu što nadležna tijela namjeravaju poduzeti kada bi, kako on kaže, “Hrvatska poštivala međunarodne sporazume”. Tvrdi da država mora štititi njene ribare i njihovu sigurnost na moru.

Ako se pitate kako bi uopšte Italija mogla štititi ribare u hrvatskim teritorijalnim vodama, talijanski portal podsjeća na situaciju koja se dogodila po dovršetku Drugog svjetskog rata.

Portal navodi da je Italija otok Palagružu prepustila Jugoslaviji, no tada potpisana konvencija omogućila je talijanskim ribarima da i dalje mogu loviti ribu u okolici bogatih voda Palagruže. Medij navodi da je spomenutu Konvenciju Hrvatska preuzela, ali da se uhićuju Talijanski ribari koji ribare tamo, te im oduzimaju brodovi. Zbog toga tvrde da Hrvatska ne poštuje Konvenciju, usprkos institucionalnih odnosa koje ove dvije države imaju.

Rim: javnosti predstavljena navodna Romulova grobnica

0
XVII. OLIMPIJSKE IGRE – RIM 1960.

“Nevjerojatno” otkriće talijanskih arheologa za koje se smatra da bi moglo biti posljednje počivalište Romula, mitskog utemeljitelja Rima, predstavljeno je u petak javnosti u arheološkom parku Koloseja, javljaju agencije.

Romul  je prema legendi utemeljio Rim sa svojim blizancem Remom 21. aprila 753. prije Krista. Kasnije je brata ubio i postao prvi rimski vladar.

Svetište čine kameni sarkofag dugačak 1,4 metra i kružna građevna struktura za koju se pretpostavlja da je bila oltar, stoji u saopštenju arheološkog parka rimskog Koloseja.

Brojni stručnjaci su zagovarali tezu da su Vječni grad prije 3000 godina utemeljila braća koje je odgojila vučica, a među njima je i Giacomo Boni, koji u 19. stoljeću iznio mišljenje da bi se na mjestu Rimskog foruma,  oko Comitiuma – mjesta javnog okupljanja u antici – moglo nalaziti svetište, spomenik podignut u čast važne ili herojske ličnosti koja bi mogla biti utemeljitelj grada.

“U svojim radovima, Boni nije nudio interpretaciju tog mjesta. On samo navodi da je vidio škrinju ili kotao nalik sarkofagu te kameni cilindar”, kazala je direktorica parka Alfonsina Russo.

“No ta je informacija pala u zaborav jedno cijelo stoljeće, kao i precizna lokacija te je za nas bilo veliko iznenađenje ponovo otkriti ono o čemu je Boni pisao”, dodala je.

No, u sarkofagu nisu pronađeni nikakvi posmrtni ostaci te će biti vrlo teško, ako ne i nemoguće, znanstveno potvrditi pretpostavku da se radi o Romulovoj grobnici, kazali su stručnjaci arheološkog parka.

Radi se, dodali su, tek o pretpostavci utemeljenoj na drevnim izvorima koje govore o Romulovoj grobnici na mjestu Foruma.

Povjesničari su podijeljeni oko legende o blizancima Romulu i Remu koju su popularizirali antički pisci poput Tita Livija  (59. pr. K. – 17.), Ovidija (46. pr. K. – 17) ili Plutarha (oko 46. –  127.). Figura blizanaca koje doji vučica postala je simbol Rima.

I Romulova smrt je predmet rasprava i kreće se između mita i realnosti. Najprihvaćenija verzija je da su ga ubili bijesni senatori koji su, nakon što su ga raskomadali, dijelove tijela pobacali na raznim mjestima u gradu – to je teorija koja objašnjava odsustvo trupla i grobnice.

No, antički pisac Varron, iz prvog stoljeća prije Krista, navodi da se Romulova grobnica nalazi na Comitiumu, gdje je ubijen prvi od sedam rimskih careva.

“Arheolozi  parka u Koloseju predlažu da se sarkofag i kameni cilindar priznaju kao Romulova grobnica, no ja bih rekao da se sada treba provesti znanstvena rasprava”, kazao je stručnjak s rimske Sapienze.

U svetištu nisu pronađene nikakve kosti, ali arheolozi najavljuju da imaju druge znakove koji upućuju na to da bi se moglo raditi o grobu rimskog utemeljitelja.

Kotor – Pothodnik će biti izgrađen prije sezone?!

1
Radovi pothodnik – foto Boka News

Radovi na izgradnji pothodnika u Kotoru koji će spajati rivu i Stari grad, vrijedan 1,4 miliona eura, odijaju se planiranom dinamikom.

Direktor kotorske Direkcije za uređenje i izgradnju Zoran Mrdak tvrdi da će posao biti završen u rokovima koji su u ugovorima precizirani. Zbog veće količine vode produženo je pobijanje čeličnih tabli koje bi treble da spriječe dotok vode i omoguće sigurno izvođenje radova.

Radovi pothodnik – foto Boka News

Inače, kako smo danas svjedočili jake pumpe izbacuju vodu iz temeljne jame.

 

Rok za izgradnju pothodnika je 130 dana od uvođenja izvođača u posao. Optimista sam i vjerujem da će pothodnik prije sezone biti izgrađen, poručio je Mrdak.

Radovi pothodnik – foto Boka News

Prolaz će bit dugačak nešto više od 50 metara, a širok 6,5 metara, sa dva para pokretnih stepenica, projektant je „Europrojekt“ iz Podgorice, a izvođač radova preduzeće „Briv Construction“ iz Kotora.

Crnogorski državljanin na kruzeru zaražen koronavirusom

0
Japan epidemija na brodu – Foto Epa

Crnogorski državljanin koji je član posade kruzera “Dajmond princes”, zaražen je koronavirusom, pokazali su testovi, saopštilo je Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore. “On je u telefonskom razgovoru rekao da se osjeća dobro”, saopšteno je iz MVP.

Očekuje se da on uskoro bude prebačen sa broda u bolnicu na kopnu, u Japanu.

“O novim informacijama koje se odnose na to u kojoj će bolnici biti smješten, javnost će biti naknadno obaviještena”, saopšteno je iz MVP.

Posljednji putnici s kruzera “Dajmond Princes”, čiji su nalazi na test za koronavirus bili negativni, napuštaju danas taj brod, pošto je okončan karantin koji je trajao od 3. februara.

Na brodu u kojem je bilo 3.700 putnika, koji se nalazi u karantinu u luci Jokohama u Japanu, zabilježen je najveći broj slučajeva oboljelih od COVID-19 van Kine, koji je u četvrtak uveče iznosio 634.

Dva putnika su preminula od posljedica virusa.

Zahvaljujući mještanima i sponzorima renovirana škola u Perastu

0
Renovirana škola u Perastu

Za sve one koji su pomogli renoviranje škole područnog odjeljenja u Perastu OŠ „Veljko Drobnjaković“ – Risan, danas je priređena mala svečanost.

Ova godina je posebno značajna za ovu školu, jer je u znaku velikih investicija. Svi koji su danas bili tamo prepoznali su trud i rad i dali svoj doprinos u renoviranju područnog odjeljenja u Perastu i samim tim, uticali na poboljšanje uslova za rad, a boravak mališana učinili prijatnijim.

“Možemo se pohvaliti odličnom saradnjom sa pojedincima sa ovog podneblja i u ime kolektiva škole i učenika upućujemo zahvalnost: Don Srećku Majiću, porodici Stefanović, Ljiljani Skladani, Liliani Glyn, Debori S. Prutzman, Ani Lindi, Miroslavu Ulčar, Milici Travar, Nikoleti i Novici Krivokapić, Ani i Draganu Mustur, Niku Daboviću i posebno nastavnici muzičke kulture Antoniji Tini Ulčar koja je animirala svoje sugrađane i ličnim primjerom pomogla navedenu akciju”, kazala je direktorica škole Slavka Mirković.

Perast škola

Akciju su podržali brojni sponzori: TO Kotor, JKP Kotor, Ship Travel „Dado“ Perast, Pomorski muzej Kotor, Studentski dom, NVO Expeditio, Društvo prijatelja grada Perasta, Boat rental „Luna“ Perast, Hotel „Nauta“ Perast, DVD „Bogoljub Brezić“ Perast, Hotel „Admiral“ Perast, Palace Jelena – Perast, Weber, Drvomont, Brokva, Aquamont d.o.o. i Opština Kotor.

Samo za stolariju Direkcija je izdvojila 28 500 eura. U matičnoj školi je završeno renoviranje stolarije, a u planu je rekonstrukcija fiskulturne sale.

“Nadamo se da će se naša saradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo u cilju stvranja još boljih uslova za život i rad naših učenika”, zaključila je Mirković.

Opština Herceg-Novi izdvaja 450.000 eura za 45 sportskih organizacija

0
Sportski dan 2020.

Sekretarijat za društvene djelatnosti i sport donio je Odluku o raspodijeli sredstava sportskim organizacijama za 2020. godinu. Ovogodišnjim budžetom planiran iznos od 450.000 eura raspoređen je na 45 sportskih organizacija.

Na objavljeni Konkurs se prijavilo 45 sportskih organizacija, i svi su podnijeli urednu konkursom propisanu dokumentaciju. Komisija za vrijednovanje rada sportskih organizacija je nadležnom Sekretarijatu dala predlog iznosa za sufinansiranje sportskih organizacija, koji je usvojen i na osnovu njega raspodijeljena budžetom planirana sredstva.

Pravni osnov za donošenje ove Odluke sadržan je u Zakonu o sportu, u kome je propisano da se programi sportskih klubova i sportsko-rekreativnih društava mogu sufinansirati iz budžeta opštine na čijoj teritoriji se nalazi sjedište sportskog kluba i da o dodjeli sredstava sportskim organizacijama odlučuje nadležni organ opštine.

Takođe, pravni osnov sadržan je i u Odluci o uslovima, načinu i kriterijumima za sufinansiranje aktivnosti u sportu, kojom je propisano da organ uprave nadležan za sport, na predlog komisije, donosi Odluku o raspodjeli sredstava sportskim organizacijama.

Osnov za donošenje ove Odluke je i Odluka o Budžetu opštine Herceg Novi za 2020. godinu, kojom su predviđena sredstva u iznosu od 450.000,00 eura za sportske organizacije u Crnoj Gori sa sjedištem u opštini Herceg Novi.

Spisak klubova čije će aktivnosti biti sufinansirane i način raspodjele sredstava možete pogledati ovdje.

Hostelski biznis konstantno raste, a gosti sve češće odabiru pet i eco friendly hostele

0
Dalmacija

Prva hrvatska konferencija o hostelima Croatia Hostel Conference (CHC) održat će se 20. marta u zagrebačkom Tehničkom muzeju u organizaciji Udruženja hostelijera HGK i Swanky travel agencije.

Konferencija je konceptualno podijeljena na dva dijela – izložbeni dio u kojem će se održavati i B2B sastanci te edukativno-informativni dio koji se sastoji od panela i prezentacija.

Sudionici će tako imati priliku slušati predstavnike najboljeg hostela na svijetu, ruskog SoulKitchena iz Sankt Peterburga, najboljih hostela iz regije; Vagabonda iz Sarajeva, Hedonista iz Beograda i Celice iz Ljubljane te najvećeg zagrebačkog hostela Chillouta.

„Cilj nam je okupiti sve ozbiljnije domaće hostelijere pa ih na B2B dijelu konferencije povezati s najvažnijim međunarodnim kupcima, dobavljačima i agencijama. Naravno, očekujemo i dosta posjetitelja koji tek planiraju otvoriti hostele, a žele se educirati i umrežiti. Na predavanjima i panelima cilj nam je doći do kvalitetnih zaključaka koje ćemo onda, uz pomoć HGK, prenijeti nadležnim institucijama“, istaknuo je predsjednik Udruženja hostelijera HGK Zoran Salopek na sjednici Vijeća Udruženja, dodavši kako Udruženje može svojim članovima pomoći i da zajedničkim nastupom prema velikim dobavljačima pokušaju izboriti povoljnije uvjete poslovanja s velikim igračima.

Ante Grancarić iz Swanky travel agencije osvrnuo se na glavne teme o kojima će se razgovarati. „Od predstavnika HostelWorlda ćemo čuti kako se razvija hostelsko tržište vani, a osvrnut ćemo se i na stanje domaćeg odnosno regionalnog hostelijerstva s naglaskom na nedostatak radne snage, a bit će govora i o dodatnim sadržajima koje gosti sve više traže“ objasnio je Grancarić. Osim najboljih domaćih i inozemnih hostelijera, sudionici će moći čuti i o mogućnostima financiranja i poticajima.

Hostelski gosti sve češće odabiru pet friendly, odonosno eco friendly hostele

Inače, hostelski biznis konstantno raste, i dalje najviše na krilima mladih, no struktura gostiju se sve više širi na gotovo sve segmente – od parova i obitelji s djecom, do gostiju više platežne moći.

To dovodi do veće potražnje privatnih soba s vlastitim kupaonicama, dok se broj ležajeva u spavaonicama uglavnom smanjuje. Gosti sve češće odabiru pet friendly, odonosno eco friendly hostele pa će u tom duhu u sklopu konferencije biti organizirana i humanitarna akcija čišćenja dijela jedne plaže na Jadranu u suradnji s ronilačkim klubom Geronimo.