Zajednica Italijana Crne Gore nastavlja sa organizovanjem besplatnih kurseva italijanskog jezika u Crnoj Gori.
U ovom semestru će biti organizovana dva besplatna kursa italijanskog jezika u Tivtu, za djecu koja se prvi put susreću sa italijanskim jezikom, uzrasta od 10 do 13 godina, kao i napredniji kurs za odrasle nivoa A2.
Kursevi će se održavati u prostorijama OŠ “Drago Milović” u Tivtu.
Sve informacije zainteresovani mogu dobiti na email: cavornatasa@gmail.com ili na broj telefona: 067 – 637 – 818.
Nakon izuzetno uspješnog i po ocijenama gostiju i posjetilaca još jednog vrhunski organizovanog izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) održanog po trinaesti put na više lokacija u gradu, hercegnovsko Udruženje ljubitelja stripova HSF nastavlja misiju umrežavanja sa regionalnim manifestacijama posvećenim devetoj umjetnosti.
U tom kontekstu HSF ima dva zvanična nastupa na predstojećim festivalima stripa u Banja Luci i Mostaru. Na drugom izdanju Međunarodnog salona stripa u Banja Luci, HSF će se predstaviti u subotu 5. oktobra na promotivnoj tribini koju moderira poznati regionalni strip znalac Zoran Pejić. Istog dana predstavnici HSF-a će u okviru četvrtog izdanja bratskog festivala MoStrip, voditi tribinu o legendarnom strip junaku Dilanu Dogu (Dylan Dog) sa autorima tog stripa Markom Mastracom (Marco Mastrazzo) i Đankarlom Marzanom (Giancarlo Marzano).
Takođe na mostarskoj smotri stripa, ali u nedjelju 6. oktobra, predstavnici HSF-a učestvuju i na tribini na kojoj se predstavljaju sjajni autori italijanske devete umjetnosti Roberto Dizo (Roberto Diso), Alesandro Boći (Alessandro Bocci), Đuzepe Kandita (Giusepe Candita) i Đani Sedioli (Gianni Sedioli).
Uz to hercegnovska manifestacija posvećena devetoj umjetnosti sljedećih dana ima još jednu lijepu i značajnu vijest koja će ponovo potvrditi izuzetan kvalitet i regionalnu prepoznatljivost HSF-a kao jednog od najznačajnijih promotera stripa, Herceg Novog i Crne Gore.
“88. Mrdujskoj regati” od ove se godine na startu pridružuje i “Mrduja – festival mora i jedara”. “Mrdujska regata” će se kao i do sada jedriti uz sva pravila koja su vrijedila i do sada, uz start ispred gradske luke, okret oko otočića Mrduje i cilj podno Sustipana.
“Mrduja – festival mora i jedara ” imat će cilj na okretu kod otočića Mrduje i znatno „mekša” pravila, te jednostavniji način prijave.
Organizatori pozivaju sve ljubitelje mora koji imaju plovila na jedra, od obiteljskih posada, do jedriličarskih družina kojima rezultat nije primarni cilj, da ove subote isplove, zajedre i uživaju što su dio ovog najmasovnijeg jedriličarskog spektakla na našoj strani Jadrana. Priznanja pobjednicima skupina i ukupnom pobjedniku ni na festivalu mora i jedara neće izostati, a uvjeti prijave znatno su pojednostavljeni. Sve ove posade ovako su dobile mogućnost da pravovremeno stignu na večernju feštu koja će se za njih, jednako kao i za sudionike tradicionalne 88. Mrdujske regate organizirati na platou “Labuda”.
Zajednički start za sve sudionike „88. Mrdujske regate” i „Mrduja – festivala mora i jedara” je 5. listopada u 11 sati.
U želji da se mladima udahnu prave vrijednosti, te iskaže poštovanje prema jedriličarskim velikanima iz prošlih generacija, od ove godine je ustanovljen i Lukša Cicarelli CUP. Pod imenom ovog legendarnog Labudovog jedriličara, sve posade koje odjedre 88. Mrdujsku regatu i Višku regatu po OPEN-u, a sudjelovale su i na „Komiškoj” borit će se za priliku da podignu vrijedan pokal, te da upravo ime njihove jedrilice trajno bude upisano kao osvajač Lukša CicarelIi CUPA.
Sustav bodovanja kreiran je da omogući i manjim jedrilicama, ali i onima koji jedre u velikim skupinama prema redovnom razvrstanju, priliku za osvajanje ovog trofeja. Više o sustavu bodovanja saznajte klikom na link.
Vlada Crne Gore investiraće blizu milion eura u izgradnju nacionalne “Kuće maslina” u Baru, koju su juče ugovorili Uprava javnih radova i cetinjsko preduzeće “Bombeton”.
Kako navode iz Vlade, izvođač se ugovorom obavezao da radove završi u roku od deset mjeseci od dana uvođenja u posao.
Kuća maslina će se, u skladu sa urbanističkim planom Opštine Bar, nalaziti u Starom Baru.
“Njena ukupna površina, kako je zamišljeno rješenjem projektantske kuće Arhing Inženjering, biće blizu 1.100 metara kvadratnih. Projektovana je kao administrativni i edukativni centar, koji će ujedno biti središte raznih manifestacija, među kojima i tradicionalne Maslinijade”, navodi se u saopštenju.
Objekat će, dodaju i Vlade, sadržati i manji pogon za preradu maslina, koji će biti otvoren za sve crnogorske maslinare i zainteresovane turiste, kako bi mogli da vide kompletan proces dobijanja ulja.
“Osim značajnog unapređenja uslova za rad crnogorskih maslinara i predstavljanje proizvoda vrhunskog kvaliteta, očekuje se da će Kuća maslina biti veoma atraktivna i za mnogobrojne strane turiste i posjetioce, čime će postati dio turističke i kulturne ponude Bara i Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Povodom obilježavanja manifestacije DANI CRNOGORSKE KULTURE U HRVATSKOJ, JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske organizovali su izložbu: „Boka Kotorska okom fotografa Laforesta“.
Izložba je otvorena protekle sedmice u Crnogorskom domu u Zagrebu, a prati je luksuzni katalog.
U ime organizatora Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske prisutne je pozdravio Danilo Ivezić, predsjednik, a ispred Pomorskog muzeja o izložbi je govorila Jelena Karadžić, muzejska savjetnica.
Izložba u ZG
JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor zahvaljujući donaciji Lidije LaforestČukvas došao je u posjed 415 negativa na staklu. Na izložbi je predstavljena 121 fotografija, dobijena sa staklenih negativa, koji su nastali prve tri decenije XX vijeka.
Fotografije prikazujupredjele i gradove Boke Kotorske, fotografisane objektivom Franca i Gabrijele Laforest, jednih od prvih fotografa u Kotoru.
Svjetska banka tijesno sarađuje sa državnim organima na sprovođenju projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje” kako bi se Crna Gora riješila naslijeđenih ekoloških crnih tačaka. Pomenuti projekat doprinosi zaštiti prirodnih bogatstava Crne Gore i smanjenju rizika po javno zdravlje od izloženosti određenim lokacijama za odlaganje industrijskog otpada koje imaju značajan uticaj na životnu sredinu.
Jedna od tih lokacije je i Brodogradilište Bijela, koje su juče obišli ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore i direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, sa svojim saradnicima, kako bi se neposredno upoznali sa značajnim do sada ostvarenim rezultatima.
Na ovoj lokaciji, kroz projekat se pomaže da se otpadni materijal sakupi i preveze do postrojenja za odgovarajuću obradu. Do sada je izvezeno 35.000 tona opasnog otpada, grita, dok će preostalih 75.000 tona biti zbrinuto do juna 2020.
Grit
„Ovo je jedan od najvažnijih projekata u našem portfoliju u Crnoj Gori, ali isto tako i jedan od najsloženijih”, kazala je Linda van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. “Građani Crne Gore zaslužuju da žive u okruženju bez zagađenja i da imaju jednak pristup čistom vazduhu, vodi i zemljištu. Na svima nama je odgovornost za očuvanje ovih resursa i jedinstvene prirodne ljepote ove zemlje za sve buduće generacije.”
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović iskazao je zahvalnost Svjetskoj banci na podršci i praćenju ovog projekta, uz očekivanje da će ova finansijska institucija nastaviti da podržava završetak projekata remedijacije 4 crne tačke u Crnoj Gori.
“Raspored aktivnosti na projektu izvoza grita iz Brodogradilišta u Bijeloj nije ispoštovan do kraja, ali smo danas na sastanku dobili uvjeravanja da će do kraja marta odnosno juna sve biti završeno kako je planirano“, naglasio je Radulović.
Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani danas su obilježili 28 godina od početka srpsko-crnogorske agresije na grad Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. oktobra 1991. godine.
Program je počeo polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, nakon čega je uslijedio prigodan školski program u franjevačkoj crkvi Male braće, a u podne polaganje vijenaca uz molitvu na brdu Srđ.
U 18 sati u luci Gruž spušteni su vijenci s broda „Tirena“ u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje na moru, a svečana sveta misa za sve poginule u Domovinskom služena je u franjevačkoj crkvi Male braće.
Program obilježavanja završen je otvaranjem multimedijalne izložbe „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991.-2000.“ u kompleksu Lazareta.
Prvog dana oktobra 1991. godine točno u 6 sati više od 13 thiljada pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć rezervista iz Srbije i Crne Gore, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim agresorskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog vojnog korpusa i pripadnici 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera.
Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crtama obrane dugima više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga Zbora narodne garde ( ZNG), policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Napad na Dubrovnik
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade srpski i crnogorski agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova Jugosavenske vojske (JNA) i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Samo u prvom tjednu listopada poginulo je 27, a ranjeno 100 hrvatskih branitelja i civila s duboračkog područja.
Župni ured Gruda foto Boka News arhiva
Već 5. oktobra agresor je zauzeo Konavle i Slano i time presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske, a do kraja listopada izbio na same prilaze gradu Dubrovniku u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 tisuća stanovnika. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad i učvrstili crtu obrane.
Dubrovnik je u novembru i decembru 1991. pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti.
U jakim napadima od 8. do 14. novembra te 6. decembraa, na blagdan Svetoga Nikole, na grad je palo više od pet tisuća topničkih projektila, a u napadu 6. prosinca više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Napad na Dubrovnik 1991.god
Tokom srbo-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 hrvatska branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 hiljda prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala agresori su spalili 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno srpski i crnogorski agresori su opljačkali.
Predsjednik Vlade Duško Marković obišao je danas sa najbližim saradnicima nedavno otvoreni turistički rizort Porto Novi i ocijenio da radovi na jednom od najvećih turističkih kompleksa u regionu dobro napreduju, da će do otvaranja iduće godine biti otvoreno 1.500 radnih mjesta te da se na djelu potvrđuje Vladina politika da kredibilni investitori poput Azmont Investmentsa donose našoj zemlji i novac i nova znanja koja su nam potrebna.
„Impresioniran sam onim što sam vidio. Danas mi je i u profesionalnom i u građanskom smislu puno srce jer se stvara jedna nova vrijednost na ovom prostoru koja nije značajna samo za crnogorski turizam nego i za Crnu Goru u cjelini za njenu ekonomiju. Već u ovoj fazi je rizort jedna nova vrijednost za Crnu Goru, transformaciona vrijednost koja ne donosi samo nova radna mjesta i zaposlenja, već donosi i nešto što je Crnoj Gori neophodno, a to su nova znanja i inovacije i veliko iskustvo kako naš nepresušan resurs pretvoriti u dobro za državu i građane“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković nakon obilaska završenog dijela rizorta i gradilišta i sastanka sa rukovodstvom Azmont Investmentsa i Porto Novog – predsjednikom Odbora direktora Azmont Investmentsa Ahmetom Erentokom, izvršnim direktorom Azmont Investmentsa Rašadom Alijevim, generalnim direktorom Porto Novog Stevanom Milićem.
Premijer je čestitao čelniku Azmont Investmentsa Ahmetu Erentoku i kompaniji na čijem je čelu ocijenivši da će ovaj projekat Crnu Goru učiniti prepoznatljivom ne samo na Mediteranu nego i širom svijeta.
Marković posjeta Portonovi
Rizort u koji je do sada uloženo gotovo pet stotina miliona eura donosi našoj zemlji i nova zaposlenja i nove tehnologije i znanja o čemu je bilo riječi na sastanku premijera i domaćina.
I premijer i čelnik Azmont Investmentsa su istakli činjenicu da će Porto Novi na proljeće naredne godine, kada u njemu bude otvoren prvi hotel prestižnog brenda „One & Only“ u Evropi zapošljavati 450 ljudi u hotelu i 300 u ostalim sadržajima.
Marković posjeta Portonovi
„Dakle, mimo onoga što će biti angažovanje i zaposlenost u drugim pratećim sadržajima i ugostiteljskim objektima ovdje ćemo imati preko 1.500 zaposlenih. Ono što je za mene posebno važno danas je to što sam vidio da realizaciju ovog projekta prate savremena inovativna rješenja koja ne samo da čuvaju našu obalu i naše podmorje nego i unapređuju odnos prema prirodi i okruženju. To je potvrda našeg opredjeljenja da sa ovakvim investitorima dolaze znanje i inovacije. Investitor je ovdje primijenio nove tehnologije koje, moglo bi se reći, Crnu Goru uvode u fazu zelene ekonomije što je cilj naše zemlje“ – zaključio je premijer Duško Marković na kraju posjete Porto Novom.
Portonovi
Rukovodstvo Azmont Investmentsa i Porto Novog informisalo je predsjednika Vlade da je 1. avgusta rizort počeo da radi i da od tada nijesu imali ni jednu ozbiljniju primjedbu ili žalbu te da prodaja nekretnina ide dobro i da ih posebno raduje činjenica da je sve više kupaca iz država članica Evropske unije. To, ocijenio je Ahmet Erentok, pozicionira Crnu Goru na visoko mjesto ekskluzivnih turističkih lokacija.
Marković posjeta Portonovi
„Danas smo imali još jednu posjetu predsjednika Vlade. I zadovoljni smo što vidimo i Vladu i Opštinu – sve zainteresovane strane dolaze da nas posjete u Porto Novom. Jer to mi doživljavamo kao dodatnu podršku i našu dodatnu odgovornost. Kao što je napomenuo premijer ponudićemo posao stotinama ljudi i ono što radimo, a što je za nas još važnije je da koristimo u najvećoj mjeri lokalnu radnu snagu. Većina njih, 85 odsto je odavde.
Portonovi
Ja pozivam sve ovdje zainteresovane strane da nam se priključe i budu još proaktivniji kako bismo završili ovaj projekat. Jer kada budemo završili ovaj projekat, vjerujte mi, svi u Crnoj Gori će biti ponosni na sebe i na Crnu Goru jer može da pokaže svijetu kakav projekat možemo da izvedemo“ – rekao je predsjednik Odbora direktora Azmont Investmentsa.
Tivćanin Marko Perković predao je kancelariji Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore Ivice Stankovića i kabinetu ministra pravde Zorana Pažina zahtjev da po članu 59. Zakonika o krivičnom postupku, Perković dobije zvaničan status „kontinuiranog supsidijarnog tužioca“ (propisuje niz prava lica oštećenih krivičnim delom, među kojima je najznačajnije pravo oštećenog da preuzme krivično gonjenje, u slučaju odustanka javnog tužioca) u predmetima u kojima je on još prije nekoliko godina podnio prijave, a Tužilaštvo ni do danas nije okončalo postupke.
Perković već nekoliko godina vodi pravnu bitku sa Telekomom Crne Gore koji je njegovu firmu Foto Riva tužio i dobio na sudu za neizmirene dugove od oko 170.000 eura, dok sam Perković tvrdi da njemu Telekom duguje najmanje pet puta veći iznos novca. Tri prijave protiv akreta organizovane kriminalne grupe za koju Perković smatra da ga je oštetila za najmanje 600.000 eura, do danas nisu izazvale nikakvu opipljivu reakciju tužilaštva.
„Prije tri godine, našao sam se u vrtlogu organizovane kriminalne grupe koja je karakteristična po tome što je čine ili štite državni službenici i članovi pravosudnog sistema – policajci, advokati, notari, Tužilaštvo i sudije, što je jednistven slučaj. Postupke u kojima Foto Riva d.o.o. slovi kao dužnik odlikuje revnost, efikasnost i kršenje ustavnih prava, a postupci u kojima smo moja firma ili ja lično povjerioci ili oštećena strana odlikuje inertnost, nezainteresovanost i čitav arsenal opstrukcija od strane već pomenutih državnih aktera. Svako ko se nađe pod dejstvom takvih razarajućih elemenata ima sva zakonska i moralna prava da proglasi pravni institute moratorijuma na ispunjenje svojih obaveza do okončanja brojnih krivičnih, parničnih i izvršnih postupaka koji su u toku. Svrha moratorijuma nije ni u kom slučaju izbjegavanje plaćanja dugovanja već naprotiv, izmirenje istih u prioritetnom roku akcentirajući zaštitu Ustavom zagarantovane imovinske i lične sigurnosti koja su, na prethodno opisani način, brutalno ugrožena.”- kazao je Perković novinarima.
On ističe da je još prije deset godina konstatovao da je “Tužilaštvo najgori dio pravosuđa”, ali da je sada situacija sa tim dijelom sudske vlasti u Crnoj Gori još i gora jer je po njemu, “Tužilaštvo svojim erozivnim djelovanjem napustilo okvire pravosudnog sistema.”
“Šest godina i devet mjeseci strpljivo sam čekao da tužilaštvo i sudstvo pokažu svoje pravo lice i otkriju svoje stvarne namjere. Sada su sve karte na stolu, ali su džokeri ostali u mojim rukama. Čvrsto sam prigrlio Ustav Crne Gore i njene zakone koji su sudijama i tužiocima ispali ili su im grubo istrgnuti iz ruku. Osjećam se veoma samouvjereno i sposobno da svoje predmete na zakonit način sam privedem kraju.
Zato sam VDT-u Ivici Stankoviću podnio “Zahtjev za sticanje statusa kontinuiranog supsidijarnog tužioca” i sa istim upoznao ministra pravde Zorana Pažina i Tužilački savjet.”- kazao je Perković, objasnivši da je taj zahtjev ciljano podnio prošle nedjelje, 10 dana pred istek mandata Ivici Stankoviću, ali je naglasio da to nema nikakve veze sa aktuelnom aferom sa VDT-om koga odbjegli biznismen Duško Knežević proziva za navodno uzimanje više stotina hiljada eura mita i veze sa kriminalcima.
Perković tvrdi da je već godinama žrtva organizovane kriminalne grupe “i drugih izvršioca krivičnih djela u koje spadaju i njhovi pokrovitelji iz redova pravosuđa”, ali da njihova kriminalna djela ne mogu zastariti. Istakao je da će nakon predaje zvaničnog zahtjeva za sticanje statusa “kontinuiranog supsidijarnog tužioca”, tražiti da se sve prijave koje je on prije nekoliko godina podnio protiv aktea ove kriminalne grupe i koje od tada samo kupe prašinu u ladicama raznih nivoa Tužilaštva, “u najkraćem mogućem roku zaključe u skladu sa izanđalom tužilačkom frazom „jer nema osnovane sumnje da je učinjeno navedeno krivično djelo, niti neko drugo krivično djelo za koje se gonjenje preuzima po službenoj dužnosti“.
Marko Perković
“Tako bih onda ja kao supsidijarni tužilac, mogao u skladu sa zakonom, preko sudija za istragu nastaviti krivično gonjenje aktera ove grupe, koristeći sva zakonska ovlašćenja koja po ZKP-u ima državni tužilac”- objasnio je Perković dodajući da će se prihvatanjem njegovog zahtjeva upućenog Stankoviću i Pažinu, “momentalno povećati efikasnost i racionalnost rada na konkretnim predmetima, uz eliminisanje svih do sada iskazanih negativnosti.”
“Za dodatno unapređenje pravnog ambijenta nametnulo se kao neophodno aktiviranje Vrhovnog suda javnosti uz određivanje “mjera javnog nadzora” i “slobodan pristup svim informacijama” koje su već puštene u pravni promet.”- podvukao je Perrković dodajući da je to jedini legitimni način borbe sa visoko pozicioniranim kriminalom i njegovim pokroviteljimja i zaštitnicima u institucijama sistema.
Na pitanje da li je njegov potez najava formiranja prvog privatnog Tužilaštva u Crnoj Gori, on je odgovorio negativno, ističući da “već imamo jedno privatno Tužilaštvo sa Ivicom Stankovićem kao izvršnim direktorom”.
“Za vlasničku strukturu crnogorskog Tužilaštva morate se obratiti CRPS-u.”- istakao je Perković dodajući da je Stanjković svojim ““obavezujućim uputstvima VDT-a, praktično ukinuo tužilačku autonomiju.”
“Stoga ću ja za sada biti jedini samostalni i nezavisni tužilac u državi, ali isključivo u svojim predmetima”- podvukao je Perković.
Zbog počinjene dvije provalne krađe na području Trsta i raspisanog tzv. Evropskog uhidbenog naloga od strane Republike Italije, pri pokušaju ulaska u Hrvatsku preko graničnog prijelaza Karasovići na Debelom brijegu je uhapšen je crnogorski državljanin Zoran R. (43).
Glasnogovornik Županijskog suda u Dubrovniku, sudac Pero Miloglav ističe kako je Zoran R. taksist s prebivalištem u Cetinju, a spomenuti uhidbeni nalog je raspisan zbog nastavka izdržavanja od strane Žalbenog suda u Trstu još 2013. godine izrečene zatvorske kazne u trajanju od dvije godine.
Prema dostupnim podacima, Cetinjanin je već odslužio manji dio kazne, a traži se zbog odsluženja preostalih godinu i sedam mjesec zatvora. Prema potvrđenoj presudi, on je sa više supočinitelja prvu provalu počinio listopada 2010. godine: iz jedne su optičarske radnje ukrali 870 eura “keša” i dva čeka od 500 eura te čak 2.180 sunčanih naočala procijenjenih na ukupno 127 tisuća eura. Plijen druge provale, počinjene zajedno s pomagačima u prosincu 2011. godine bio je također “u naturi”: ukrali su 250 torbi, procijenjenih na 60 tisuća eura.
Neslužbeno doznajemo kako je, nakon pet mjeseci istražnog zatvora u Trstu, pobjegao iz Italije u Crnu Goru gdje se, doznajemo, bavio taksiranjem. Nakon hapšenja na Debelom brijegu i privođenja sucu istrage, određen mu je ekstradicijski zatvor koji će trajati do predaje pravosudnim organima Republike Italije. Kako smo doznali, Cetinjanin se protivio izručenju, tako da će o predaji državi- tražiteljici odlučiti Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Dubrovniku.
