Rusi se od koronavirusa sklanjaju u svoje skromne dače

0
Moskva – foto Hina/EPA

Nakon što je radni vijek proveo kao podmorničar u ruskoj Sjevernoj floti, Ivanu Černišjovu nije se problem naviknuti na život u karanteni, posebno stoga što, kao i mnogi drugi Rusi, može pobjeći na selo.

“Ovdje je dobro. Uzgajat ćemo mrkve i jagode, a možda i krumpire”, kaže 78-godišnji umirovljeni mornar dok mu supruga Ljudmila obrezuje ruže u vrtu.

Suprotno od stotina milijuna ljudi koji zbog koronavirusa zaglavili u gradovima, mnogi Rusi imaju drugu opciju – bijeg u svoje dače, male kuće na selu, podignute na parcelama koje su sovjetske vlasti velikodušno dijelile radnicima iz gradova.

Naraštaji Moskovljana provodili su vikende i ljetne praznike u dačama, obično na sat ili dva vožnje od grada. Najčešće su to drvene ili ciglene kućice s pripadajućim vrtom.

A pošto broj oboljelih od koronavirusa raste, dače su ovo vrijeme postale i dobrodošlo utočište od bolesti.

“Izvrsno je biti vani, možemo šetati prirodom bez maski”, kaže Arina Bannikova, 26-godišnja arhitektica koja s majkom, sestrom, dvjema mačkama i psom boravi i u dači u Sokolnikiju, naselju udaljenom sat vremena vožnje sjeverozapadno od Moskve.

Gotovo pola ruske populacije ima daču i kada su vlasti počele uvoditi mjere ograničavanja kretanja u Moskvi, tisuće su pobjegle iz grada.

Povratak na selo

Usto, u prva dva tjedna travnja pet puta su porasli zahtjevi za unamljivanjem dača, po podacima portala za nekretnine cian.ru.

“To je zanimljivo jer je posljednjih deset godina fenomen dača bio u ozbiljnoj krizi”, kaže antropolog Mihail Aleksejevski.

“Sada ih se mnogo odjednom sjetilo da je posjeduju i počeli su hitni popravci. Instalacije i dobra internetska veza u tome su imale prioritet”, rekao je.

Dače su bile silno popularne u SSSR-u i u godinama neposredno nakon njegova raspada, kada su mnogi svoja dvorišta pretvorili u povrtnjake kako bi nadomjestili nestašice hrane.

Ali kako je ruska ekonomija rasla u 21. stoljeću, mnogi su odustali od svojih vikendica i vikende počeli provoditi u trgovačkim centrima, novim restoranima i u kinima. Zloglasne prometne gužve petkom na izlasku iz grada dodatno su dačama smanjile privlačnost.

“Dača je u SSSR-u bila bijeg od realnosti. Ali u globaliziranom svijetu ponekad ima zanimljivijih stvari od sadnje povrća”, rekao je Aleksejevski.

Ali s dolaskom koronavirusa otpale su mnoge opcije za zabavu i Rusi su se počeli vraćati na selo. A ondje se i osjećaju sigurnije.

“Ne mogu reći da sam potpuno zaštićena od virusa, ali ovdje se osjećam 90 posto sigurnom”, rekla je Natalija Sapiga, 53-godišnja učiteljica, u svojoj dači u Sokolnikiju.

Testiranje pomoraca na koronavirus u Rijeci, Zadru i Splitu

0
covid

Hrvatski zavod za javno zdravstvo omogućio je testiranje pomoraca na koronavirus prije odlaska na brod, za one pomorce čiji poslodavci to zahtijevaju, potvrdili su jučer za Novi List Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.

Sindikat je, zajedno s Hrvatskom udrugom posrednika pri zapošljavanju pomoraca (CROSMA) još prije dvadesetak dana od Ministarstva pomorstva i Ministarstva zdravstva zatražio mogućnost testiranja pomoraca uoči ukrcaja na brod, jer je negativan test sve češće uvjet za ukrcaj koji pred pomorce postavljaju njihove kompanije ili države u kojima se ukrcavaju na brod.

Testiranja su, prema informacijama kojima raspolaže Sindikat pomoraca, zasad omogućena u nastavnim zavodima za javno zdravstvo u Rijeci, Zadru i Splitu.

Dodaje kako problema s propusnicama za putovanje između županija zbog testiranja dosad nije bilo, jer pomorcima koji idu na testiranje propusnice izdaje ili njihova kompanija, ako je riječ o hrvatskom brodaru, ili posrednik preko kojeg su zaposleni na stranim kompanijama.

Problema zato i dalje ima sa smjenama pomoraca na brodovima. Melvan ističe kako dio kompanija još uvijek ne dopušta smjene na brodovima, a još je veća prepreka nemogućnost organiziranja smjene u dobrom dijelu svijeta, zbog zatvorenih granica i ukinutih avionskih linija.

„Smjene se uglavnom obavljaju u Europi i nešto u Americi, dok je Azija praktički zatvorena, a i u afričkim zemljama je uglavnom vrlo teško organizirati smjenu, tako da dobar dio pomoraca i dalje ima isti problem – oni koji su na brodu ne mogu kućama, a oni kod kuće ne mogu na brod“ – kaže Melvan.

U Sindikatu pomoraca pozdravljaju tumačenje odredbi Pomorskog zakonika u dijelu koji se odnosi na oporezivanje pomoraca, objavljeno je iz Ministarstva pomorstva prije nekoliko dana.

Prema tom tumačenju, pomorci koji u ovoj godini ne skupe 183 dana navigacije, zbog nemogućnosti ukrcaja uslijed pandemije koronavirusa, neće morati platiti porez, jer se prema Zakoniku od obaveze plaćanja i inače izuzimaju pomorci koji nisu ispunili uvjet od 183 dana, ako je to bilo uzrokovano poslovno uvjetovanim razlozima, a ne njihovim vlastitim postupcima i odlukama.

U zakonu je već bilo određeno da pomorac ne plaća porez, bez obzira na to što nije skupio potrebna 183 dana navigacije, ako je to zbog poslovno uvjetovanih razloga, primjerice nemogućnosti ukrcaja zbog gubitka posla uslijed poslovnih odluka kompanije, a ne vlastitom krivnjom. Ovo tumačenje je ispravan potez ministarstva, jer bilo koje drugo rješenje bi moglo imati negativne posljedice.

Intencija naših zahtjeva i ovog tumačenja Ministarstva je samo to da oni pomorci koji zbog pandemije ne mogu na brod, ne budu dvostruko kažnjeni – prvo gubitkom zarade, a onda još i plaćanjem poreza, kaže Melvan.

U samoj uputi o provedbi Zakonika po pitanju oporezivanja pomoraca, navodi se kako velik dio pomoraca uslijed poremećaja u pomorskom prometu uzrokovanih pandemijom neće ostvariti planirani broj dana u plovidbi tijekom ove godine.

– Stoga je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, svjesno nepravednosti koje bi trpjeli pomorci u nedostatku odredbi koje podrazumijevaju uvažavanje i okolnosti koje su ih snašle pojavom koronavirusa, donijelo uputu kojom se priznaju dani plovidbe i dani putovanja koje bi pomorac ostvario temeljem uobičajenog godišnjeg rasporeda rada.

Sukladno danoj uputi pomorcima koji plove u međunarodnoj plovidbi u broj potrebnih 183 dana računaju se i dani provedeni na liječenju od posljedica epidemije koronavirusa, odnosno dani provedeni u izolaciji, samoizolaciji ili karanteni. Osim toga, priznaju se i dani koji nisu ostvareni zbog poslovno uvjetovanih razloga kao i dani boravka pomoraca na brodu u situacijama kada je nastupio prekid ugovora o radu, a pomorac nije bio u mogućnosti iskrcati se s broda, stoji u objašnjenju Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Predsjednik CROSMA-e Mario Zorović potvrdio je da su od jučer moguća testiranja pomoraca na koronavirus u Rijeci, Zagrebu i Splitu.

“Cijena testiranja je 1.450 kuna, ali neće je plaćati pomorci, nego poslodavci. Procedura je takva da se dan ranije najavljuje dolazak pomorca na testiranje, kao i za uobičajene liječničke preglede. Sve je dogovoreno s predstavnicima Nastavnih zavoda za javno zdravstvo. Inače, iz našeg iskustva, dio kompanija je već uveo obvezu testiranja prije ukrcaja, a dio će tek uvesti” – rekao je Zorović.

U Srbiji najviše zaraženih u odnosu na broj stanovnika

1
Korona virus-region-srbija-mapa – foto telegraf rs.

U regionu je, u odnosu na broj stanovnika, najviše zaraženih koronavirusom registrovano u Srbiji, na drugom mjestu je Sjeverna Makedonija, a na trećem Slovenija.

U Srbiji je registrovano 1.243 zaraženih na milion stanovnika, u Sjevernoj Makedoniji 693, a u Sloveniji 685 inficiranih na milion stanovnika.

Na četvrtom mjestu je Crna Gora sa 510 zaraženih na milion stanovnika, zatim slijede Hrvatska sa 505, Bosna i Hercegovina (BiH) sa 473 i Albanija sa 266 inficiranih na milion stanovnika.

Broj inficiranih izražava se na milion stanovnika radi kvalitetnijeg upoređivanja.

U odnosu na broj inficiranih najveća smrtnost je u Sloveniji, 6,28 odsto, zatim Sjevernoj Makedoniji sa 5,06 odsto, Albaniji 3,92 i BiH 3,8.

Stopa smrtnosti u Hrvatskoj je 3,25, u Crnoj Gori 2,18 i Srbiji 1,98 odsto.

Najviše testiranih u odnosu na milion stanovnika je u Sloveniji, 24.692 na milion stanovnika, na drugom mjestu je Srbija sa 11.342, a na trećem mjestu Crna Gora sa 11.071.

Na četvrtom mjestu je Hrvatska sa 8.471 na million stanovnika, BiH sa 8.117 i Sjeverna Makedonija sa 7.754 testirana na milion stanovnika.

U Crnoj Gori koronavirusom zaražena je ukupno 322 osoba.

Oporavilo se 206 osoba, nema novih slučajeva

0
covid 19

Od jučerašnjeg popodnvenog presjeka pa jutors do 08:30 laboratorije Instituta završile su analizu 122 uzorka među kojima nije novopozitivnih slučajeva infekcije koronavirusom. To znači da ukupan broj inficiranih od početka epidemije u Crnoj Gori iznosi 322. Broj oporavljenih povećan je za tri (Podgorica dva i Budva jedan) tako da trenutno iznosi 206, trenutno oboljelih je 109.

Na bolničkom liječenju se nalazi 10 osoba, a pod nadzorom 1819 građana.

U Crnoj Gori je od početka infekcije COVID 19 preminulo sedam osoba koje su bile pozitivne na koronavirus.

“Kamen i more”

4

“Kamen i more” / Lovćen film / 1953.

Režija: Veljko Bulajić.

Kotor – Pomorski muzej unaprijedio uslove za čuvanje vrijedne baštine

1
Pomorski muzej Kotor

JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor koristi vrijeme zabrane posjeta zbog pandemije korona virusa za realizaciju investicija koje će značajno unaprijediti uslove za posjetioce, zaposlene, i za čuvanje vrijedne baštine, eksponata i arhivske građe.

U toku su završni radovi na ugradnji novog video nadzora sa 41 kamerom, i novog protivpožanog i protivprovalnog sistema u svim prostorijama. Nakon sprovedene tenderske procedure radovi su povjereni firmi ,,SAB security” iz Herceg Novog u vrijednosti od 27.800 eura.

Pomorski muzej – kamere

U toku je i postavljanje nove muzejske rasvjete, 208 reflektora. Vrijednost ove investicije iznosi 14.950 eura, a shodno tenderskom postpuku radovi su povjereni firmi ,,VATT” iz Podgorice. Ugradnjom profesionalne muzejske rasvjete izložbene prostorije Pomorskog muzeja dobiće adekvatno osvjetljenje u skladu s muzejskim propisima i pružiti još ljepši dojam posjetiocima.

Završetkom ovih radova uslovi za posjetioce biće značajno poboljšani, a Pomorski muzej biće u prilici da i dalje bude reprezent bogate kulturne baštine Kotora i Crne Gore.

Uz pomenute radove, zaposleni u Pomorskiom muzeju obavljaju redovnu istraživačko i konzervatorsko-restauratorsku djelatnost.

NKT preporučuje da se i dalje radi od kuće

0
NKT

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti preporučuje svim poslodavcima, uključujući i administraciju, da kad god je to moguće zadrže opciju rada zaposlenih od kuće.

“Epidemiološka situacija još uvijek ne nalaže povratak svih zaposlenih na radna mjesta”, navodi se na Twitter nalogu Vlade Crne Gore.

Takođe, NKT preporučuje državnim organima u kojima postoji obaveza rada da omoguće smjenski rad svim roditeljima djece mlađe od 11 godina.

Saopšteno je da je NKT analiziralo pitanje dolaska u Crnu Goru naših građana iz inostranstva.

“Ostajemo opredijeljeni da omogućimo organizovani povratak. Upozoravamo naše građane: Individualna putovanja ne započinjati bez koordinacije sa našim diplomatsko-konzularnim predstavništvima”, poručuju iz NKT-a.

Najavljeno je da će NKT na večerašnjoj sjednici sagledavati detaljno pripremu naredbe i obavezujućih uputstava za djelatnosti koje započinju rad u ponedjeljak, 4. maja. Detalji će, kako je saopšteno, biti objavljeni ujutro.

Predlažu formiranje stručnog tima koji bi donio konkretne mjere…

0
Budva – foto TO BD

Turistička organizacija (TO) Budve predložila je da se na nivou te opštine formira stručni tim, čiji bi glavni zadatak bilo donošenje konkretnih mjera za održavanje likvidnosti i zaposlenosti u turističkoj privredi u narednih 12 mjeseci.

“Stručni tim bi trebalo da predlaže mjere koje bi se odnosile na konkretne olakšice, umanjenje ili odlaganje obaveza privrednika i građana iz sektora turizma, kao i da pregovara sa Vladom i bankama o prolongiranju prispjelih obaveza”, kazali su iz TO Budva.

Oni su dodali da bi stručni tim trebalo da predloži Upravi za javne nabavke set olakšica kada su u pitanju procedure za hitne nabavke u oblasti promocije destinacije, ali i da predloži modele subvencioniranja kredita kod komercijalnih banaka i Investiciono razvojnog fonda (IRF) za preduzetništvo u turizmu.

Iz TO Budva su objasnili da bi u sastavu tima, pored njihovih, bili i predstavnici lokalne samouprave, preduzeća Komunalno, Vodovod i Morsko dobro, Udruženja ugostitelja Budve, Crnogorskog turističkog udruženja, kao i ostalih segmenata turističke privrede.

„Predlažemo cjelokupnoj privredi grada jedinstveni nastup na najvažnijim emitivnim tržištima uz niz podsticaja za turiste za ovu sezonu i za tu namjenu nudimo raspoložive kanale komunikacije, kao i osmišljavanje marketinške kampanje“, kazali su iz TO Budva.

TO predviđa i niz mjera direktno iz svog djelokruga, koje su najvećim dijelom oslonjene na subvencionisanje dijela kamatne stope kod komercijalnih banaka i IRF-a za kredite koji se namjenski upotrebljavaju za ulaganje u turizam, ali i podršku turoperatorima i agencijama iz Budve koji odluče da u periodu postsezone realizuju određeni broj noćenja u privatnom smještaju.

„Uzimajući u obzir činjenicu da se budžet Turističke organizacije opštine Budva oslanja na turistički promet koji tek treba da se ostvari u destinaciji, plan i program, kao i finansijski plan TO, sasvim je izvjesno, biće prilagođeni“, navodi se u saopštenju.

Oni smatraju da je u ovom trenutku najvažnije usmjeriti se na maksimalno pojačanu online promociju destinacije, koja bi objedinila sve turističke subjekte na nivou opštine.

Budva

Pored domaćeg i tržišta regiona, TO Budva će, kako su najavili njeni predstavnici, pažljivo pratiti dešavanja na svim strateški važnim tržištima, kao i plan promotivnih aktivnosti na nacionalnom nivou i, u skladu sa tim, usmjeravati svoje marketinške i PR aktivnosti.

Iz TO Budva su kazali da su već sredinom marta, od uvođenja prvih mjera na teritoriji Crne Gore, kontaktirali turističku privredu grada s namjerom da se pronađe najkvalitetnije rješenje za izlazak iz velike finansijske krize u kojoj se turizam nalazi.

Oni su saopštili da je presjek postojećeg, ali i budućeg stanja, kao i predlog aktivnosti koje se planiraju do kraja godine urađen na osnovu intervjuisanja hotelijera, izdavalaca privatnog smještaja, turističkih agencija, ugostitelja i stručne javnosti.

Kulturno naslijeđe, izvor kreativnosti

0
Kotor – foto Boka News

Povodom 21. maja Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, JU Kulturni centar Nikola Đurković Kotor organizuje likovni i fotografski konkurs pod nazivom: Kulturno naslijeđe, izvor kreativnosti.

Svaka kreativnost potiče iz kulturnih tradicija, ali se širi u kontaktu sa drugim kulturama. Zato kulturno naslijeđe u svim oblicima, treba da se sačuva, da mu se da značaj i da se prenese na buduće generacije u svojstvu svjedočenja o iskustvu i ljudskim stremljenjima, a kako bi se njegovala kreativnost u svoj svojoj raznolikosti i razvijao pravi dijalog između kultura (UNESCO).

Ustanove kulture ne smiju oslabiti svoju ulogu u promovisanju kulturnih vrijednosti ni u vanrednim okolnostima poput aktuelne. S tim u vezi, organizujemo konkurs kako bismo simbolično podržali i promovisali sve mlade ljude koji žele javno da pokažu svoj talenat, a putem njega svoje viđenje kulturnog naslijeđa i njegovog značaja za budući razvoj kulture i obrazovanja.

Konkurs podrzumijeva dva segmenta: likovni i fotografski.

Likovni konkurs obuhvata dvije uzrasne kategorije:

  • Za djecu do 5 godina
  • Za djecu od 6 do 10 godina.

Fotografski konkurs obuhvata sljedeće kategorije:

  • Djeca od 11 do 15 godina
  • Mladi od 15 do 30 godina.

Učesnici konkursa svoje radove šalju u inbox Facebook stranice JU Kulturni centar Nikola Đurković Kotor najkasnije do 19. maja 2019. godine u podne. Osim rada neophodno je dostaviti: Ime i prezime autora, grad iz kojeg je autor i koliko ima godina. Poželjno je da uz crtež ili fotografiju bude naveden opis rada, adekvatan citat ili nekoliko rečenica o samom autoru. Svi radovi će biti objavljeni na pomenutoj stranici.

Glasanje za najbolji rad će biti slobodnog tipa, odnosno svi korisnici ove društvene mreže moći će da glasaju za najbolji rad tako što će ispod slike označiti da im se sviđa. Radovi sa najvećim brojem „lajkova“ biće nagrađeni. Za sve četiri kategorije predviđene su simbolične nagrade za prvo, drugo i treće mjesto. Imena nagrađenih učesnika konkursa biće objavljeni na Facebook stranici u četvrtak, 21. maja 2020. godine.

Grčka se nada pokretanju turizma u julu, ali strahuje od praznih plaža

0
Grčka – Santorini

Grčka se nada dolasku turista u julu, ali hotelijeri očekuju sumornu sezonu i strahuju da će zbog pandemije koronavirusa plaže biti prazne.

Turizam je glavni izvor prihoda u Grčkoj. Prošle godine zemlju je posjetilo 34 milijuna ljudi, osiguralo joj 18 milijardi eura prihoda i u tom sektoru je zaposlena petina radne snage.

“Turizam se suočava s najvećom krizom naše generacije”, rekao je predsjednik hotelskog udruženja na Krfu, Charalambos Voulgaris, vlasnik dva odmarališta na grčkom otoku u Jonskom moru.

Prostrane plaže pune suncobrana na otoku Krfu su puste, a hotelijeri poput Voulgarisa pitaju se hoće li uopće otvoriti svoja vrata ovog ljeta.

Očekuje se da će karantena koja je uvedena 23. marta i pomogla u suzbijanju koronavirusa u toj zemlji u usporedbi s drugim europskim zemljama, ipak ostaviti svoj danak. Grčka sada pokušava spasiti ono što je preostalo od sezone.

Putnički prijevoz trajektima u toj zemlji pao je za 90 posto, a broj domaćih i međunarodnih letova manji je za 59 posto.

“Imat ćemo vrlo malu popunjenost. Ne znamo hoće li se naši hoteli otvoriti, kada će se otvoriti, u vrlo smo teškim vremenima”, rekao je Voulgaris.

Ministar turizma Harry Theocharis kaže da je u planu ponovni dolazak turista u srpnju.

Vlada će postupno ublažavati mjere od 4. maja, a hoteli koji rade tijekom cijele godine moći će se otvoriti 1. lipnja.

“Pretpostavljam da je ovo pitanje od milijun dolara. Namjeravamo se otvoriti negdje u srpnju”, rekao je Theocharis za Reuters TV.

“Ova sezona neće biti kao prijašnje. Bio bih blesav kada bih vjerovao u to. Ipak, mnogo toga možemo učiniti da ponovno pokrenemo turizam”, rekao je.

U Grčkoj je 2566 ljudi zaraženo koronavirusom, a umrlo ih je 138.