Specijalna bolnica JZU ,,Vaso Ćuković“ u Risnu dobila je donaciju u iznosu od 12. 193 eura za nabavku neophodne medicinske opreme. Osavremenjavanje bolnice u Risnu bolesničkim stolovima, stočićima za pacijente, infuzionom pumpom i pacijent monitorima donacija je Opštine Kotor.
“Svjestan sam da se ovom donacijom zaokružuje neurološka djelatnost risanske bolnice. Važna je svaka podrška za bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu u gradu koji je atraktivna turistička destinacija, a bez kvalitetne zdravstvene usluge, naša ponuda nije na zadovoljavajućem nivou“, kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
Direktor JZU ,,Vaso Ćuković“ u Risnu neurohirurg Vlado Popović, zahvalio se predsjedniku što je imao sluha za ovakav vid pomoći.
,,Ovom donacijom rješavamo jedan veliki problem, a radi se o trombolitičkoj terapiji koja se do sada nije primjenjivala u risanskoj bolnici“, rekao je Popović.
Risan donacija
,,Sada u potpunosti možemo da opravdamo naziv Specijalna bolnica za neurologiju, neurohirurgiju i ortopediju i samim tim proširujemo opus djelatnosti naših neurologa na zadovoljstvo pacijenata prije svega“, zaključio je Popović.
Risanskoj bolnici ostaje još nabavka EG aparata za snimanje elektruilne aktivnosti mozga, odnosno aparata za mjerenje gustine kostiju, koja će se realizovati u sljedećoj godini.
Studijska posjeta Vinariji Dabović u selu Nudo, za polaznice/ke upravo održanih radionica u Tivtu: “Diversifikacija poljoprivrede” i “Žene na selu, nosioci poljoprivredne djelatnosti” u organizaciji Maslinarskog društva “Boka”, planirana za 08. decembar, saopšteno je iz ovog društva.
U okviru projekta “Osnažimo poljoprivredu – Oživimo selo”, koji sprovodi Maslinarsko društvo Boka u partnerstvu sa NVO NADA i u saradnji sa Opštinom Tivat kroz Reload poziv (Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu), jedna od planiranih aktivnosti je i upoznavanje sa primjerima dobre prakse.
Cilj održanih radionica i planirane studijske posjete je, bolje informisano i edukovano stanovništvo ruralnog područja o kapacitetima ruralne sredine i poljoprivrede za ekonomski, ekološki, socio-kulturni i institucionalno – politički razvoj sela (i pojedinca).
Nakon dvije radionice koje je, za dvije grupe građana, jednu mješovitu i drugu za žene, pod nepredviđenim uslovima (zemljotres koji je više puta pogodio i naše područje) održala Elena Micheletti it Italije, predviđeno je i praktično upoznavanje, zato je izabrana Vinarija Dabović, u selu Nudo, koja je primjer uspješnog menadžmenta na čijem je čelu mlada žena.
Zbog nezakonitog postupanja SMATSA (Centar za kontrolu letjenja Srbije i Crne Gore) reprezentativni Sindikat kontrole letenja je obavijestio međunarodne institucije i krovni Evropski sindikat radnika u transportu da postoje sumnje da je bezbednost letenja iznad Srbije i Crne Gore ugrožena. Sindikat zahteva da se hitno primijene svi interni propisi kao i evropske regulative, kojih je SMATSA potpisnik, ali ih do sada nije poštovala.
“SMATSA u dužem vremenskom periodu ne poštuje standardne operativne procedure koje su vezane za stres kod kontrolora letenja. Vrše se nezakonite i neblagovremene promjene radnih vremena, a te promjene su toliko učestale da mogu biti pogubne po život i zdravlje zaposlenih. Radna satnica kontrolora letjenja ista je tokom sezone i van nje, pa često dolazi do premora. Kontrolori letjenja nemaju potrebno vrijeme za odmor i vraćanje psihofizičkog stanja na radni maksimum i samim tim nespremno se dočekuje naredna sezona. Operativno osoblje uskraćeno je za adekvatne sobe za odmor i rekreaciju tokom radnog vremena, koje su prijeko potrebne za vraćanje koncentracije nakon napornih radnih sati, a kontrolorima letjenja u Crnoj Gori je već duže vrijeme čak uskraćena pijaća voda na radnom mjestu, kao jedno od osnovnih elementarnih uslova”; navodi se u saopštenju za javnost.
U saopštenju se dalje navodi da “u SMATSA ne postoji akt kojim se reguliše plan karijere, što je od velikog značaja kako za kontrolore letenja, tako i za samu firmu”.
U saopštenju se kaže i da SMATSA “već četiri godine odbija da postupi po zakonu i donese akt kojim bi se propisao mimimum procesa rada u slučaju štrajka”.
Proslava svetog Nikole biskupa zaštitnika djece i pomoraca u bazilici-katedrali sv. Tripuna biće održanau petak (6.12.) u 18 sati. Nastupiti će Dječiji zbor Katedrale sv. Tripun, Mandolinski orkestar “Tripo Tomas” i vjeroučenici.
Proslavljajući sv. Nikolu biskupa, čiji život i djelo predstavljaju jedan od najboljih primjera kršćanske solidarnosti rane Crkve, dozivamo u sjećanje novozavjetnu poruku: „Kao što je tijelo bez duha mrtvo, tako je i vjera bez dijela mrtva“ (Jak 2,26).
Milostinja sakupljena na misi o blagdanu sv. Nikole u petak (6.12.) u 18 sati u našoj katedrali bit će namijenjena za potrebe potresom pogođenih u susjednoj nam Albaniji, saopšteno je iz Biskupskog ordinarijata Kotor.
Napokon, 28 godina od neovisnosti Hrvatske, na pomolu je ukidanje viza za putovanja u SAD, piše Večernji List.
Intenzivna saradnja hrvatske vlade i američkih partnera u tom segmentu, posebice od posjeta ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića SAD-u početkom lanjske godine, dala je rezultata tako da je, uz iznimno važne sigurnosne kriterije i sporazume koji bi se trebali finalizirati ovog mjeseca, i broj odbijenih viza – glavne prepreke za njihovo ukidanje, prema posljednjim podacima smanjen s 5,96 na rekordnih 4,02 posto, što je korak od granične vrijednosti od tri posto koja jamči ulazak u bezvizni program.
Kako bi se postigao još i taj cilj, američka je strana ohrabrila Hrvatsku da krene putem Poljske koja je ove godine smanjila broj odbijenica i ušla u bezvizni program širokom prijavom dužnosnika i gospodarstvenika te građana koji će sigurno dobiti vizu. U Hrvatskoj je na nekim razinama već pokrenuta takva akcija, ponajprije među gospodarstvenicima.
Na redu veliko obnavljanje – Hrvatska je blizu zadovoljavanja kriterija i nastavit ćemo surađivati s relevantnim vlastima kako bismo pomogli Hrvatskoj da ispuni sve zahtjeve. Potičemo Vladu Hrvatske da preuzme aktivnu ulogu i da pogledaju koje je uspješne korake poljska vlada poduzela u nastojanju za prijam u program ukidanja viza – poručili su iz američkog veleposlanstva u Zagrebu. Što je to učinila Poljska i koja je pozadinska priča oko naglog smanjenja stope odbijenih viza s gotovo šest posto u 2017. na ispod tri posto?
Ta je država, u dogovoru sa SAD-om, provela akciju poticanja svojih državljana da izvade turističku vizu za SAD. Uz njih, poljski su dužnosnici također aplicirali za vize i tako smanjili stopu odbijenica. Koncentrirali su se na one skupine ljude koji, naravno, imaju veliku šansu za dobivanje viza. Takav bi način, o čemu se već dulje razgovara s Amerikancima, mogao teoretski funkcionirati u Hrvatskoj budući da su realne brojke odbijenica prilično male – oko 300 do 400. ISPITIVANJE POKAZALO Većina Nijemaca želi smanjiti oslanjanje na SAD Američki veleposlanik u Hrvatskoj Robert Kohorst o poljskom modelu smanjenja razgovarao je i s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem.
Iz HGK nam potvrđuju sastanak i razgovor o vizama. – Hrvatska je jedna od četiri članice EU, uz Bugarsku, Rumunjsku i Cipar, čijim je nositeljima putovnica još uvijek potrebna viza za odlazak i boravak u SAD-u. Istaknuta je potreba spuštanja stope odbijenih prijava na najmanje tri posto, a obje su se strane složile kako bismo taj cilj mogli ostvariti već u ovo vrijeme iduće godine. Za to je potrebno aktivnije poticati poslovnu zajednicu na apliciranje za vize u sljedećih deset mjeseci – kažu iz HGK. Usto, postoji još jedan element koji daje razlog za optimizam, upravo ističe valjanost velikog broja viza, koje se izdaju na 10 godina, tako da bi njihovo obnavljanje moglo pogurati ravnotežu sa strane odbijenih na stranu odobrenih.
Odbijeni zahtjevi
Iako Amerikanci imaju diskrecijsko pravo odbiti zahtjev bez navođenja razloga, iz diplomatskih izvora doznajemo da se najviše odbijaju zahtjevi hrvatskih državljana podneseni u Srbiji i BiH. U velikoj većini riječ je bila o osobama koje nisu mogle dokazati da imaju siguran izvor financiranja, a u pravilu su se podnositelji zahtjeva povezivali s članovima obitelji koji žive u SAD-u, a koji imaju poduzeća ili obrte, što je bio dodatni indikator da ta osoba i odlazi u SAD kako bi se zaposlila kod rođaka.
Nadalje, uglavnom je riječ o mlađim ljudima koji su završili fakultet ili još studiraju, odnosno o mladim obiteljima. Indikativan je bio i čest uzorak da je zahtjev najprije ispunjavao samo jedan član obitelji, što je upalilo alarm da u principu postoji širi plan i da se planira odlazak i cijele obitelji, donosi Večernji List.
U upravnoj zgradi kraljevičkog brodogradilišta potpisan je ugovor o radovima na obnovi i prenamjeni broda Galeb koji će postati podružnica Muzeja grada Rijeke.
Ugovor su u ime Grada Rijeke i odabranog izvođača radova Dalmonta d.o.o. potpisali gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i predsjednik Uprave Dalmonta Ivan Ivić, uz prisutnost brojnih aktera koji su sudjelovali u projektu prenamjene Galeba.
Vrijednost potpisanih ugovora kojima se definiraju radovi obnove i prenamjene motornog broda Galeb iznosi 58.572.773,64 kuna (PDV uključen), a radovi bi trebali trajati 14 mjeseci, odnosno završiti u januaru 2021. godine.
Obnova Galeba, zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske, dio je projekta „Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“, infrastrukturnog dijela projekta Europske prijestolnice kulture koji uključuje i uređenje Palače šećerane u bivšem industrijskom kompleksu Rikard Benčić. Za ovaj je projekt Grad Rijeka dobio 68.9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, a po njegovom završetku Palača šećerane postat će sjedišta Muzeja grada Rijeke, dok će Galeb služiti kao brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima.
Gradonačelnik Obersnel ovom je prilikom naveo kako priča o obnovi Galeba traje deset godina, koliko je proteklo od njegove kupnje do današnjeg dana. „Za mene je ovo vrlo emotivan dan, u ovih deset godina sam prošao svašta, ali nije mi žao jer odluka o kupnji Galeba bila je dobra odluka, a dokaz tome je i činjenica da smo kroz projekt obnove dobili oko 69 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Siguran sam da će brod Galeb biti ponajveća turistička atrakcija u Rijeci, jer on već u sadašnjem stanju čini atrakciju koja u zadnjih dvadeset godina privlači interes bilo domaćih ili stranih novinara kao niti jedan drugi objekt, a interes se u posljednjih 10 godina i povećao“, rekao je Obersnel koji se zahvalio svojim suradnicima, kustosicama Muzeja grada Rijeke Nataši Babić i Emi Makarun koje su radile na muzejskom postavu Galeba, dizajnerici postava Nikolini Jelavić Mitrović i Tvrtku Jakovini, suradniku Muzeja za dio povijesti koji se bavi pokretom Nesvrstanih, kao i Dalmontu na njihovoj ponudi na natječaju za javnu nabavu radova obnove.
„Temeljem njihovog iskustva i reputacije vjerujem da ćemo u ugovorenom roku završiti obnovu i da će se brod u svom punom sjaju vratiti na Riječki lukobran i biti jedna od važnih turističkih atrakcija Grada Rijeke, a svi koji budu dolazili u Rijeku imat će priliku naučiti nešto o našoj povijesti, važnosti broda, Josipa Broza Tita i pokreta Nesvrstanih“, zaključio je Obersnel.
Spominjući bogatu tradiciju i povijest brodogradilišta u Kraljevici, predsjednik Uprave Dalmonta Ivan Ivić rekao je kako njihova djela govore o vještinama i znanjima radnika koji prate trendove u gradnji brodova i njihovim obnovama. „Galeb je izazov, posao je vrlo zahtjevan, ali spremni krećemo u njega i vjerujem u radnike brodogradilišta i naše suradnike te vjerujem da ćemo ispuniti ugovor prema svim pravilima struke i na zadovoljstvo svih strana“, rekao je Ivić, dodavši kako će Galeb u roku od sedam dana biti dotegljen i vezan u Kraljevici.
O viziji motornog broda Galeb kao podružnice Muzeja grada Rijeke
Po završetku rekonstrukcije i opremanja, čiji je projekt izradila je tvrtka Marine and Energy Solution DIV d.o.o, Galeb će biti prvenstveno u funkciji kulture, a uz stalni muzejski postav, na brodu će biti i prostori za izložbe, kino te razne kreativne radionice. Manji dio Galeba bit će stavljen u komercijalnu funkciju, pa će tako na brodu biti smješteni hostel, restoran/bar i suvenirnica. Muzejski odnosno javni dio broda prostirat će se na približno 4500 četvornih metara, a smještajni i ugostiteljski na oko 1000 četvornih metara, pri čemu će se koncesije za komercijalni sadržaj dodijeliti putem javnog natječaja koji se planira raspisati iduće godine.
Koncept stalnog i povremenog muzejskog postava na Galebu sastavljen je s namjerom da muzejski postav bude privlačan najširem krugu posjetitelja i svim dobnim skupinama. Autorice stalnog postava su djelatnice Muzeja grada Rijeke Nataša Babić i Ema Makarun, a povjesničar Tvrtko Jakovina angažiran je kao suradnik na stalnom postavu čiji dizajn potpisuje nagrađivana dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. Osnovne teme stalnog postava bit će prikazane i ilustrirane originalnim predmetima, fotografijama i multimedijalnim sadržajima čiji videomaterijal izrađuje nagrađivana redateljica Mila Turajlić.
Multimedijalni i interaktivan stalni postav broda-muzeja sastoji od četiri osnovne tematske cjeline: povijest broda RAMB III / Kiebitz / Galeb od 1938. do 1990. (uz poveznice s poviješću grada Rijeke u istom razdoblju), uloga Josipa Broza Tita i njegovih putovanja Galebom u razvoju Pokreta nesvrstanih, život na vojnome školskom brodu, prezentacija broda kao tehnološkog dostignuća (strojarnica, kormilarnica).
Stalni izložbeni postav odnosi se na sam brod Galeb i ono što je ostalo sačuvano od njegove izvornosti. Intervencija dizajnera i kustosa u ovim prostorijama usmjerena je na prezentiranje i očuvanje simbolične vrijednosti koju brod ima. Osim brodske infrastrukture stalni postav oplemenit će i izložbe usmjerene na prikaz dinamične povijesti broda Galeb i grada Rijeke.
Fundus muzeja činit će sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka / knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje, a posjetitelji će moći razgledati rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za goste, garderoba i spavaonice. Dio namještaja s Galeba već je restauriran i trenutno se nalazi u prostorima Muzeja grada Rijeke te će po završetku obnove broda biti vraćen na Galeb.
Projektom je predviđeno da brod ostane privezan u riječkoj luci, smješten uz Molo longo.
Brod muzej bit će prilagođen za kretanje osobama u kolicima, kao i za slijepe osobe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke – pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.
O povijesti Galeba
Brod Galeb ima dugu povijest i preuređenje u muzej bit će njegova četvrta namjena. Brod je izgrađen i porinut 1938. u brodogradilištu Ansaldo u talijanskoj Genovi, s prvotnim imenom „Ramb III“, a funkcionirao je kao transportni brod banana. Početkom Drugog svjetskog rata pretvoren je u ratni brod, prvo kao prateća krstarica i prijevoznik mesa za talijansku vojsku u Libiji. Nakon kapitulacije Italije 1943. brod su preuzeli Nijemci, dali mu ime “Kiebitz” i ugradili mu šine za izbacivanje mina. “Kiebitz” je tijekom 1944. postavio više od 5000 mina u Kvarneru i sjevernom Jadranu, a potopljen je 5. studenog 1944. u riječkoj luci u savezničkom bombardiranju, odakle ga je 1948. godine izvukla tvrtka “Brodospas”. Nakon obnove u pulskom brodogradilištu “Uljanik“, uvršten je u sastav mornarice kao Školski brod Galeb.
Galeb je na dnu mora ležao do marta 1948., kada su ga ronioci Brodospasa, nakon šestomjesečnih napora, podigli na morsku površinu. Vađenje broda započelo je u novembru 1947. kao pravi inženjerski pothvat, zbog pionirske tehnologije vađenja pomoću cilindara ispunjenih zrakom. Pojavljivanje broda na morskoj površini značilo je njegov povratak iz mrtvih. Iz Rijeke je otegljen u Pulu, gdje je rastavljen – o opsežnosti poslova što su uslijedili govori već podatak kako je s oplate skinuta hiljadu i po prostornih metara hrđe – i rekonstruiran za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice (JRM). Naziv Galeb stigao je odlukom zapovjedništva JRM jula 1952. godine, uz taktički broj M-11, što je značilo kako je brod službeno dobio dvije funkcije, minopolagača i školskog broda. U rujnu te godine na brod je prvi put stupio predsjednik tadašnje Jugoslavije i njezin vojni zapovjednik, maršal Josip Broz Tito.
Povod tomu bila je Titova namjera da s Galeba promatra smotru brodova JRM, a pozitivne impresije s tog boravka su pola godine kasnije, marta 1953., pretočene u prvo Titovo inozemno putovanje Galebom u London, na susret s Winstonom Churchillom, čime je brod preuzeo dodatnu ulogu ploveće rezidencije. To je putovanje bilo znak političkog okretanja Jugoslavije Zapadu, nakon udaljavanja od Staljina i Istočnog bloka.
Uslijedila su brojna Titova putovanja Galebom, na tragu uloge koju je Jugoslavija imala u pokretu nesvrstanih zemalja. Na brodu su održavani državnički susreti, u salonima i na palubama Galeba vodila se svjetska politika u doba Hladnog rata. Tu su boravili predsjednici Džavaharlal Nehru, Gamal Abdel Naser, Haile Selassie, Sukarno, Kwame Nkrumah, Leonid Brežnjev, Nikita Hruščov, Muammar al-Gaddafi, lndira Gandhi, Urho Kekkonen i drugi. Tito je zadnji put plovio Galebom 1979. godine, a nakon njegove smrti, prostorije tzv. Maršalove palube otvorene su za posjete raznih organizacija, škola i slično.
Brod je u doba raspada Jugoslavije otplovio u Boku Kotarsku te krajem devedesetih godina prodan grčkom brodovlasniku koji ga je povjerio na preuređenje riječkom remontnom brodogradilištu Viktor Lenac. No, zbog bankrota vlasnika, Galeb nije preuređen.
Ministarstvo kulture proglasila je Galeb kulturnim dobrom Republike Hrvatske 2006. godine, a Grad Rijeka ga je otkupio s namjerom da ga preuredi u muzej. Razloga je tim odlukama Ministarstva i Grada više – prema mišljenju stručnjaka za baštinu, brod Galeb vrijedan je primjer brodograđevne industrijske baštine iz tridesetih godina 20. stoljeća. Različite uloge koje su mu različiti vlasnici davali tijekom života (teretne, vojne, školske i političke) dale su mu dodatnu povijesnu važnost. Kako je planirano projektom preuređenja Galeba u brod-muzej, on će po saniranju i obnovi biti obogaćen muzejskim postavom koji će upoznati posjetitelja broda s njegovim nevjerojatnim životopisom.
Odbor direktora Vektra Boke otkazao je Skupštinu akcionara, koja je bila zakazana za petak.
Na dnevnom redu je trebalo da bude odluka da se hotel Plaža isknjiži iz te kompanije i unese u novu firmu Boka Plaža, čiji je osnivač i vlasnik Vektra Boka, a direktor Bojan Brković, sin Dragana Brkovića, koji preko Vektre Montenegro upravlja svim njenim kompanijama.
Protiv takve odluke bili su zaposleni, jer smatraju da onda neće moći da naplate svoja potraživanja od te kompanije od 4,5 miliona EUR, prenose Vijesti.
Oni su se na tu namjeru žalili Vladinom Savjetu za privatizaciju i kapitalne investicije, koji je obavijestio Dragana Brkovića kao predsjednika Odbora direktora Vektra Boke da ne iznosi imovinu u drugo preduzeće, jer je to u suprotnosti sa kupoprodajnim ugovorom iz 2007. godine.
Sekretarka Savjeta, Merima Baković, obavijestila je Dragana Brkovića da kupac, u skladu sa privatizacionim ugovorom za bivšu državnu kompaniju Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Boka, dok traje investicioni program, ne može prodati, otuđiti, niti na drugi način raspolagati kompleksom hotela Plaža, posebno ne bez saglasnosti tog Vladinog tijela.
Vektra Montenegro ni 12 godina od privatizacije nije ispunila obavezu iz investicionog plana, koji je sastavni dio kupoprodajnog ugovora za državni paket akcija.
Bivši radnici Vektra Boke sutra će u pet minuta do 12 sati protestovati ispred hotela Plaža, jer im Brkovićeva uprava još nije isplatila zaostale zarade, doprinose i otpremnine.
Obilježeno „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“
Krajem prošle sedmice Sekretarijat za društvene djelatnosti i sport je zajedno sa članicama Radne grupe za izradu Lokalnog akcionog plana za postizanje rodne ravnopravnosti dr Stefom Glušac i Mirtom Gržanić, i u saradnji sa JZU Dom zdravlja Herceg Novi, organizovao predavanje na temu „Zdravi stilovi života“, u okviru kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“.
Predavanje je vodila dr Glušac, epidemiološkinja iz Centra za prevenciju pri DZ Herceg Novi, a održano je za učenike/ce IX razreda OŠ „ Orjenski bataljon“ u Bijeloj.
U ime Sekretarijata za društvene djelatnosti i sport Opštine Herceg Novi prisutnima se obratila samostalna savjetnica za ljudska prava Branka Grubor Božović, predstavljajući dosadašnje aktivnosti na ovom polju.
Sekretarijat za društvene djelatnosti i sport u okviru svojih nadležnosti redovno obilježava kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja nasilja nad ženama“ počev od 2007. godine. Prošle godine organizovana je debata sa debatnim klubom SMŠ „ Ivan Goran Kovačić“, uz prisustvo tridesetak učenika/ca.
-Ovo predavanje o nasilju je jedan od strateških ciljeva našeg Lokalnog plana za postizanje rodne ravnopravnosti, odnosno, kako sprovesti aktivnosti u obrazovnim institucijama kojima se promoviše rodna ravnopravnost. Društvo može napredovati samo ako se žene i muškarci, djevojčice i dječaci, tretiraju ravnopravno i uz međusobno uvažavanje, poručila je Grubor Božović.
Zdravi stilovi života uveliko utiču na očuvanje i zaštitu zdravlja mladih , odnosno umanjenja rizika za nastanak brojnih bolesti. Cilj predavanja je bio ukazati i na važnost promocije zdravih stilova života kao regularnog načina življenja i zdravijeg odrastanja mladih generacija.
U cilju promocije domaćih proizvoda i tradicionalnih zanata, te njihovog boljeg plasmana kroz trgovinsku i turističku ponudu, Opština Herceg Novi posredstvom Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo organizuje Novogodišnji bazar, u periodu od 20. decembra 2019. do 28. decembra 2019. godine u dijelu pješačke zone ispred Adicco banke u Starom gradu.
Učesnicima Novogodišnjeg bazara će biti obezbijeđeni besplatni štandovi i bazar je osim promotivnog takođe i prodajnog karaktera.Pozivamo sve zainteresovane subjekte (pravna i fizička lica) da uzmu učešće i predstave se sa svojom ponudom, izlože svoje proizvode i na taj način promovišu svoju djelatnost, proizvode, ideje i kreacije.
Potrebno je da osim ličnih podataka, izlagači navedu tip proizvoda i roba koje žele da predstave na bazaru, pri čemu se prednost daje domaćim proizvodima i tradicionalnim zanatima i rukotvorinama. Preprodaja nije dozvoljena.
Iz Sekretarijata za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo naglašavaju da popunjenu prijavu treba dostaviti najkasnije do 16.12.2019. godine do 15 h, u elektronskoj formi na e-mail adresu:darija.banicevic@hercegnovi.me, ili lično u prostorijama Opštine, Trg maršala Tita 2, na drugom spratu, kancelarija broj 59. Kontakt tel: 032 321 052 .
Nakon Beograda, Zlatibora, Krfa ekipa filma „Ključ“ predvođena rediteljem Markom Sopićem, direktorom fotografije Aleksandrom Jakonićem započela je završnu fazu snimanja dugometražnog filma „Ključ“ na teritoriji opštine Kotor u Crnoj Gori.
Producenti filma su odabrali Kotor zbog specifičnih scena i posebnih lokacija koje mnogo više pogoduju scenariju filma, dok je tim beogradske produkcije uspješno ostvario saradnju sa crnogorskim rediteljem Milutinom Darićem i filmskim radnicima sa lokalnog tržišta. Dobra atmosfera na snimanju, izvrsni lokaliteti među kojima su ulice Starog grada, crkva u Perastu i gostoprimstvo Kotorana ekipu filma će vratiti opet, vjerujemo sa stranim produkcijama.
Direktorica Turističke organizacije Kotor Ana Nives Radović je povodom partnerstva na filmu naglasila da je ovo jedan od koraka ka ispunjenju ciljeva kampanje „Kotor – vaša filmska lokacija“ za 2020-2021 kroz koju komuniciraju sa filmskim studijima i producentima.
„Naša javnost često zanemaruje i zaboravlja sve one filmske scene koje su snimane u Kotoru a koje svjetska filmska javnost pamti. Tako ćemo mi govoriti o dobrim filmskim lokacijama i tome šta izaziva da se veliki broj filmskih djelatnika pojavi u Kotoru“ – istakla je Radović dodavši da film „Ključ“ pokazuje koliko su kotorske lokacije prilagodljive zahtjevnim scenarijima.
Snimanje u Kotoru i Perastu
U filmu igraju velika glumačka imena te su u atmosferi misterije i akcije na lokacijama u Starom gradu u Kotoru snimali su Džek Dimić (Jack Dimich) holivudski glumac sa ulogom italijanskog kardinala Randaca, Braniimir Bane Popović čija će uloga moćnog biznismena ostaviti publiku bez daha, savjetujovan od svog advokata Tadije kojeg glumi Dušan Kovačević. Radivoje Raša Bukvić i Sonja Kolačarić su glavni likovi koji pripadaju čuvarima svete relikvije Vizantije. Filmskoj ekipi se u Kotoru pridružio prvak drame crnogorskog Narodnog pozorišta, glumac Mirko Vlahović koji u filmu igra ključnu ulogu – đed Vitez Reda Zmaja.
Mirko Vlahovic u ulozi Viteza reda Zmaja
Ulogu kontroverzne iskušenice Marije dobila je mlada harizmatična Isidora Građanin. Boris Komnenić, Ljuba Bandović, Rastko Janković, Lazar Đukić, Milica Stefanović, Jelica Kovačević, Vahid Džanković i Aleksandar Lazić su ostatak ekipe koju već željno iščekuju gledaoci u Ex-Yu zemljama ali i Turskoj, Rusiji, Azerbejdžanu gde je distribucija filma već dogovorena.
Muziku za film potpisuje Milan Đurđević iz „Nevernih Beba“. Producentkinja filma je Milenija Perišić. Premijera filma zakazana je za februar 2020. godine.
