Nakon tri dana u Crnoj Gori je zabilježen jedan nov slučaj obolijevanja od koronavirusa, pa je ukupan broj registrovanih infekcijom izazvanom COVID 19 sad 322. Oporavile su se 203 osobe, a trenutno je oboljelih 112, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
“Od jutrošnjeg presjeka, laboratorije Instituta završile su analizu 40 uzorka među kojima je bio jedan pozitivan slučaj infekcije novim koronavirusom. Riječ je o slučaju iz Podgorice koji je kontakt ranijih slučajeva”, saopšteno je iz IJZ.
Od početka dešavanja u Podgorici su registrovane 164 osobe zaražane koronavirusom, u Tuzima 37, Nikšiću 34, Baru 23, Ulcinju 22, a u Budvi, Andrijevici i Plavu po sedam.
U Bijelom Polju, Herceg Novom registrovano je po šest osoba, a Danilovgradu, Tivtu i Gusinju po tri.
Radna grupa koja je učestvovala u izradi Strategije razvoja turizma opštine Tivat za period 2020-2024, a koju čine predstavnici Opštine, Turističke organizacije i preduzeća Brand New Tivat, održala je danas sastanak sa ciljem „revidovanja planiranih aktivnosti definisanih tom strategijom“.
„Nakon razmatranja više od 90 planiranih aktivnosti, članovi radne grupe su se usaglasili da se nastavi sa realizacijom određenih aktivnosti za koje je, s obzirom na aktuelnu zdrastvenu situaciju sa novim koronavirusom, realno za očekivati da se sprovedu do kraja tekuće godine, dok će ostale aktivnosti biti revidovane i prilagođene realnim mogućnostima i preporukama nadležnih tijela kako sa državnog, tako i sa lokalnog nivoa“- saopšteno je iz lokalne uprave Tivta.
U narednom periodu, kako su precizirali, biće formirano posebno koordinaciono tijelo u čijem sastavu će biti predstavnici Opštine, turističke privrede, strateških investitora, aerodroma, predstavnika NVO koje se bave problematikom turizma, a u cilju „definisanja budućih koraka i preduzimanja zajedničkih aktivnosti u pravcu oporavka turističke privrede našeg grada.“
„Radna grupa je ocijenila korisnim „Smjernice za čišćenje u cilju sprječavanja širenja bolesti COVID-19“ namijenjene izdavaocima privatnog smještaja, a koje je objavila onlajn platforma Airbnb na bazi preporuka Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) Hrvatske. Dokument je adapatirao Sekretarijat za preduzetništvo i turizam Opštine Tivat uz preporuku izdavaocima privatnog smještaja da primjene ove preporuke za čišćenje i dezinfekciju“- zaključuje se u saopštenju.
U Bosni i Hercegovini u srijedu je zabilježen nagli skok broja novozaraženih koronavirusom, a predstavnici zdravstvenih vlasti u toj zemlji upozorili su kako je to razlog za ozbiljnu zabrinutost pa i za nove restruktivne mjere.
Prema dostupnim pokazateljima u protekla 24 sata zaraza koronavirusom potvrđena je kod više od 90 osoba, što je veliki skok u usporedbi s proteklih deset dana u kojima je dnevni prosjek novozaraženih bio između 30 i 40. Zaraza virusom SARS-CoV-2 u BiH je do srijede potvrđena kod nešto manje od 1700 osoba, a 64 ih je preminulo.
Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Davor Pehar kazao je na konferenciji za novinstvo u Sarajevu kako je u tom entitetu zaraza potvrđena kod 33 osobe, a testirano je 550 uzoraka.
Zbog rasta broja zaraženih pomoćnik ministra zdravstva Goran Čerkez najavio je kako će biti predloženo ponovno uvođenje zabrane kretanja osoba mlađih od 18 i starijih od 65 godina tijekom prestojećeg vikenda kada se obilježavaju prvosvibanjski praznici. Kazao je kako se ovakva “iskakanja” u broju novozaražnih mogu očekivati i ubuduće, a sukladno tome uvodit će se mjere nadzora i ograničenja.
“Ponavljamo da epidemija nije gotova”, kazao je Čerkez. On je istodobno najavio da bi od narednog tjedna mogle biti otvorene gotovo sve prodavaonice te profunkcionirati uslužne djelantnosti.
U Republici Srpskoj je od utorka zaraza potvrđena kod još 59 osoba, a testirano je njih 677. Entitetski ministar zdravstva Alen Šeranić kazao je kako je očevidno da je to rezultat opuštenijeg ponašanja ljudi te je upozorio da je nužan pojačani oprez kako se epidemija ne bi ponovo razmahala.
Ministar unutarnjih poslova RS Dragan Lukač odmah je najavio kako će u tom entitetu za prvomajski vikend biti uvedene dodatne mjere ograničenja kretanja, uz već postojeći policijski sat koji traje cijele noći.
No ispostavilo se kako je u RS-u i policija ta koja radi probleme. Tamo su policajci u ponedjeljak šest osoba koje su doputovale iz inozemstva, umjesto u karantenu koja se u tom entitetu još uvijek primjenjuje, smjestili u objekt u Banjoj Luci u kojemu borave osobe već zaražene koronavirusom.
“Žao mi je zbog toga”, bilo je sve što je novinarima o tome mogao kazati ministar zdravstva Šeranić dodajući kako sada osobama koje su policajci svojom greškom doveli u kontakt sa zaraženima preostaje samo čekati rezultate testiranja koje će nad njima biti provedeno 3. svibnja. Iz banjolučke policijske uprave priopćili su kako istražuju cijeli slučaj.
Sve osobe koje imaju prebivalište na teritoriju RS po dolasku iz inozemstva moraju u prisilnu karantenu u izoliranim objektima, dok je onima koji žive na području Federacije BiH propisana mjera samoizolacije u kućnim uvjetima.
Animacija izgleda dijela budućih golf terena na Luštici
Luštica
Animacija izgleda dijela budućih golf terena na Luštici
U Tivtu je u toku postupak javne rasprave o nacrtu Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu Glavnog sistema za irigaciju golf terena u kompleksu Luštica Bay.
Elaborat je uradio Institut za istraživanja i razvoj u oblasti zaštite na radu iz Podgorice, a primjedbe i sugestije na taj dokument primaju se do 28. maja kada se završava proces javne rasprave.
Prema projektu iza kojeg stoji investitor turistikog rizorta Luštuca Bay, kompanija Luštica Development iz Tivta, za irigaciju (navodnjavanje) komplesa šampionskog golf igrališta sa 18 rupa koje se proteže na preko milion kvadrata u tom kompleksu, kao i brojnih zelenih površina u okolnim naseljima i hotelima, gradiće se kompleksan sistem pumpi, potisnih vodova i cjevovoda za zalivanje zelenila u ukupno tri faze na 14 katastarskih parcela u katastarskim opštinama Radovići, Nikovići i Gošići.
Buduči da je ovo predio bez prirodnih vodoizvirišta, sva voda za navodnjavanje golf terena će se prema projektu, uzimati na izlasku iz dva postrojenja za prečišćavanje otpadnioh boda – velikog PPOV za Tivat i Kotor na Klačini, odnosno manjeg PPOV za sam kompleks Luštica Bay na Lupštici. Ta voda mora da zadovolji važeće standarde čistoće da se kao tehnička, može bezbjedno koristiti za zalivanje zelenih površina, odnosno ispustiti u prirodu.
Za navodnjavanje će na samim golf terenima biti napravljena i dva manja vještačka jezera na istoku i zapadu koja imaju karakter tzv. kompenzacionih bazena, a sistem za irigaciju ima zadatak da preko pumpnih stabica, kompeznacionih komora i potisnih cjevovoda, transportuje prečišćenu vodu iz PPOV-a do vještačkih jezera. Sistem je projektovan da zadovolji potrebe za navodnjavanjem cijelog golf terena koji se u periodu maksimalnih potreba za vodom, procjenjuje na 2.500 kubika dnevno. Pri tome će se iz zapadnog vještačkog jezera preko pumpne stanice maksimalno dnevno trošiti 814 kubika vode za navodnjavanje vidolčijih zona terena, te još 557 kubika koje će za navodnjavanje nišeg dijela terena iz ovog jezera oticati prirodnim padom. Uz istočnog vještačkog jezera maksimalno će se dnevno za zalivanje zelenila u kompelsku Luštica Bay pumpati 1.129 kubika vode.
Luštica
Inače, procjene su da će pored 2.500 kubika dnevno za zalivanje trave na gof terenima, ubuduće trebati i 1.627 kubika vode dnevno za navodnjavanje svih ostalih zelenih površina u cijelom kompleksu Luštica Bay, pa će se realizacija izgradnje cijelog ovog irigacionog sistema odvijati kroz tri faze.
Prva faza podrazumijeva izgradnju pumpne stanice u tzv. Gornjem selu Luštica Bay-a koja prepumpava vodu uzetu nakon ispusta iz tivatsko-kotorskog PPOV-a, internog PPOV Luštica Baya kao i sakupljenu kišnicu iz atmosferske kanalizacije u ovom dijelu kompleksa. Ta pumpna stanica će biti kapaciteta 4.500 kubika dnevno, a od nje do mjesta gdje će se formirati istočno vještačko jetero, gradiće se potisni cjevovodo promjera 280 milimetara i dužine skoro jedan ipo kilometar. Predviđena je i izgradnja potpisanog cjevodova manjeg profila za irigaciju zelenih zona u Gornjem selu, dužine 1.410 metara. Svi ovi sadržaji biće izgrađeni u okviru katastarske parcele 1043/1 KO Radovići a najveći dio novih cjevovoda pratiće trase izgradnje planirane interne putne infrastrukture u tom dijelu rizorta Luštica Bay.
Brzopotezna izgradnja nefunkcionalnih kružnih tokova još je jedan u nizu improvizatorskih poslova tivatske vlasti kojim se neracionalno troše resursi i sredstva svih građana, poručuju iz tivatskog SDP-a.
“Tako to uvijek bude kada na brzinu želite da navodno rješavate saobraćajne probleme grada, vodeći prije svega računa ne o kvalitetu rješavanja problema već kako što bolje da manipulišete građanima. Što je brzo to je i kuso – odavno je narod rekao. Ali teško se može nešto bolje očekivati od vlasti koja u vremenu opšte krize, umjesto o zajedništvu i saradnji svih u gradu, jedino o čemu razmišlja to je sječa neposlušnih kadrova i partijska zloupotreba aktuelne situacije” – kaše se u saopštenju.
Kada imate vlast koja bez ikakvih problema može da časti “strateškog investitora” preko 5 miliona eura novca svih Tivćana, izgubi 2 miliona depozita u Atlas banci, protraći naslijeđeni novac što sve čini štetu preko 10 miliona u posljednjih par godina, onda ni ovo njihovo predizborno kruženje, bez ikakvog smisla, ne može nikoga iznenaditi. To je njihova mjera odnosa prema građanima Tivta, poručuju iz SDP-a Tivat.
SDP
“SDP je još prije dva mjeseca jasno saopštio da bez ikakve vizije razvoja saobraćajne infrastrukture DPS/SD/HGI vlast planira širenje magistrale kroz Tivat. Precizno smo naveli da se na taj način, osim što se ne rješava saobraćajni problem u gradu, bespotrebno troše milionska sredstva i ugrožava imovina naših sugrađana koji žive uz magistralni put.
Cjelovito rješavanje ovog pitanja podrazumijeva izgradnju obilaznice oko Tivta, kako bismo rasteretili saobraćaj kroz sami centar grada, zaštitili imovinu naših sugrađana i istovremeno učinili atraktivnim zemljište u zaleđu kroz koje se planira obilaznica.
Samom izgradnjom bulevara kroz grad, pa sve i da se to radi na kvalitetan a ne DPS način, ne rješavamo suštinu problema a uz to stvaramo niz novih problema.
Kada bi predstavnici tivatske vlasti poželjeli bar ponekad nekoga da čuju, osim same sebe odnosno naloga Podgorice, tada bi, sigurni smo i oni sami došli do pravih zaključaka i rješenja. Ovako im ne preostaje ništa drugo nego da se besciljno vrte u krug. Po modelu “originalnih” predizbornih kružnih tokova.”- anvodi se u saopštenju.
Ministarstvo ekonomije razmatra predlog Unije poslodavaca o ukidanju neradne nedjelje, imajući u vidu okolnosti izazvane epidemijom koronavirusa i probleme i gubitke koji su s tim u vezi nastali u poslovanju privrednih subjekata iz sektora trgovine, saopšteno je CdM-u iz resora Dragice Sekulić.
“Traži se optimalno rješenje kako za poslodavce, tako i za zaposlene, o čemu će crnogorska javnost biti obaviještena u dogledno vrijeme”, kažu u Ministarstvu ekonomije u izjavi za CdM.
Unija poslodavaca Crne Gore, prije nekoliko dana je pozvala na ukidanje neradne nedjelje zbog teške ekonomske situacije u zemlji izazvane COVID-19 pandemijom.
Unija poslodavaca Crne Gore ponovo je ukazala na sporne odredbe člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini i pozvala Ministarstvo ekonomije da navedeni član suspenduje, odnosno stavi van snage odredbe o zabrani rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika privrednim subjektima u sektoru trgovine.
Oporavak privrede
Navode da je od uvođenja mjera NKT koje su predviđale zabranu rada za veliki broj privrednih subjekata, crnogorska privreda izgubila oko 30 radnih dana koji su joj donijeli i gubitak u vidu izgubljenih prilika za ostvarenje prometa potrebnog za servisiranje brojnih obaveza (prema zaposlenima, dobavljačima, državi…).
“Oporavak privrede i normalizacija poslovanja podrazumijeva pokušaj da se izgubljeno nadoknadi u mjeri mogućeg, te suspenzija predmetnog člana za UPCG svakako predstavlja jedno od mogućih rješenja – naročito u kontekstu (ukoliko je bude) kakve takve turističke sezone”, istakli su u UPCG.
supermarket
Neradna nedjelja od 14.oktobra
Primjena neradne nedjelje, koja je propisana Zakonom o unutrašnjoj trgovini, počela je 14. oktobra lani. Za trgovine je tako prva neradna nedjelja bila 20. oktobar.
Zaposlenih u sektoru trgovine u Crnoj Gori ima oko 37 hiljada.
Srbija je spremna da otvori i pokrene avio-saobraćaj 18. maja, izjavila je potpredsednica vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović.
Ona je za Radio televiziju Srbije (RTS) rekla da će to ipak zavisiti od ostalih zemalja Evropske unije i kada će i ostale zemlje dozvoliti letove sa svojih aerodroma.
“Mi nismo zatvarali aerodrome, nego su svuda bile ukinute redovne avio-linije. Beogradski aerodrom bio je otvoren sve vreme vanrednog stanja jer smo dopremali humanitarnu pomoć i vraćali naše građane iz drugih država. Naš je predlog da se putnički avio-saobraćaj otvori 18. maja i da letovi sa aerodroma Nikola Tesla, kao i aerodroma u Nišu i Kraljevu pokrenu tada”, rekla je Mihajlović.
Ona je rekla da ukoliko se Evropa ne otvori do tog datuma da neće ni Srbija i da sve što Srbija radi u međunarodnom saobraćaju mora biti usklađeno sa drugim državama.
Članica Kriznog štaba, epidemiološkinja Darija Kisić Tepavčević rekla je da bi jedna od mera pod kojim uslovima će se odvijati aviosaobraćaj, mogla da bude da putnik bude testiran na prisustvo virusa u poslednja 72 sata.
“To je jedna od mera koja će, vrlo je moguće, biti na snazi. Naravno, uz sve one koje smo dosad primenjivali s početka u međunarodnom saobraćaju”, rekla je Kisić Tepavčević za RTS.
Broj putnika u prevozu u odnosu na prostor
Ministarka Zorana Mihajlović rekla je da u ponedeljak, 4. maja počinje da radi međugradski saobraćaj u skladu sa preporukama lekara, a da će se gradski prevoz vraćati fazno u Beogradu i Nišu od 8. maja.
“Broj putnika gledaće se u odnosu na prostor i tačno će se znati na koja se vrata ulazi i izlazi, suština je da se izbegne kontakt”, rekla je Mihajlović.
Ona je dodala da se u skladu sa preporukama lekara pripremaju protokoli i pravila za funkcionisanje javnog saobraćaja.
“Postojaće tačno odvojen prostor između vozača i putnika. Gledaće se i prostor u autobusu i vozu jer je suština da i dalje nema bliskog kontakta među građanima, koji će morati da nose zaštitnu opremu”, rekla je Mihajlović.
Protojerej-stavrofor Momčilo Krivokapić preminuo je jutros iznenada u 76. godini.
Otac Momo Krivokapić rođen je 1. jula 1945. u Herceg Novom.
U Beogradu je završio Bogosloviju Svetog Save, a kasnije i Bogoslovski fakultet. Rukopoložen je za đakona 31. avgusta 1969, a za jereja 7. septembra 1969.
U septembru 2019. godine navršilo se 50 godina svešteničke službe paroha Krivokapića, koji će ostati upamćen po svojim britkim riječima, ljubavi prema Bogu i svom narodu.
Njegovog oca, koji je bio paroh u Bijeloj, sa još nekolicinom sveštenika Miropolije crnogorsko-primorske, protjeruju iz parohija, a u svoju eparhiju ih prima tadašnji Episkop zvorničko-tuzlanski Nektarije (Krulj).
Sa 14 godina, 1. septembra 1959. godine, odlazi iz roditeljskog doma, kao đak Beogradske bogoslovije.
Pred kraj svog srednjoškolskog školovanja, upoznaje svoju buduću suprugu Smiljku Milin, ćerku čuvenog profesora doktora Lazara Milina.
Nakon završene srednje bogoslovske škole, upisuje Pravoslavni bogoslovski fakultet u Beogradu. 1967. godine.
Na samom početku studija, umire mu otac u svojoj 53. godini, a brigu o njegovom daljem školovanju preuzima Vladika Sava Šumadijski.
U toku studija, 1967. godine, dobija poziv za odsluženje vojnog roka.
M. Krivokapić – foto Pobjeda
Dekan mu izlazi u susret i on u septembru polaže čitavu treću godinu, odlazi u vojsku, a 1969. godine, paralelno sa završetkom vojnog roka, privodi kraju i svoje studije teologije.
Dobija stipendiju za nastavak školovanja na Oksfordu.
U isto to vrijeme, dobija poziv od staroga protojereja Bogoboja iz Kotora da dođe i da ga naslijedi na njegovoj parohiji, što je i uradio.
U odluci da prihvati poziv oca Bogoboja, podržao ga je i sveti Justin Ćelijski, kod koga je otac Momčilo kao student često odlazio u manastir Ćelije.
Umjesto da postane doktor psihologije na Oksfordu, otac Momčilo sa svojom suprugom, bira teži put i dolazi u Kotor.
Otac momčilo Krivokapić bio je prvi rektor Cetinjske bogoslovije iz perioda obnovljenog rada od 1992. godine.
Otac Momčilo Krivokapić će biti sahranjen u četvrtak 30. aprila na groblju u Škaljarima u krugu porodice.
Lokalni dužnosnici u Nagasakiju su izjavili da se povećao broj slučajeva COVID-19 na kruzeru Costa Atlantica na 148 zaraženih, što je skoro jedan od svaka 4 člana posade.
Atlantica je trenutačno usidrena u brodogradilištu Mitsubishi Shipbuilding Co., gdje je od kraja siječnja podvrgnuta popravcima. Dok je u brodogradilištu, na brodu nema putnika.
Izbijanje koronavirusa na brodu izazvalo je zabrinutost lokalnih dužnosnika da bi slučajevi koronavirusa članova posade mogli opteretiti zdravstvene resurse u regiji. Na kopnu Nagasaki ima samo nekoliko infekcija, ali broj slučajeva koronavirusa u Japanu raste i potreba za liječenjem u gradu uskoro bi mogla porasti. Nagasaki je apelirao na nacionalnu vladu za dodatnim sredstvima u slučaju da posadi bude potrebna veća pomoć. Do sada su samo dva člana posade Costa Atlantica hospitalizirana.
Neki od članova posade koji su testirali negativno na virus bit će vraćeni u domovinu početkom ovog tjedna, izjavili su iz Costa Cruisesa, počevši s državljanima Filipina i Indonezije. Plan za vraćanje pomoraca uključuje najam aviona za nekoliko letova.
Početak izbijanja koronavirusa na Atlantici nije jasan. Mitsubishi je isprva rekao istražiteljima da je posada trebala ostati na brodu nakon 14. ožujka, ali od tada su priznali da je nekim pojedincima bilo dopušteno da napuste brod nakon zdravstvenog pregleda.
U Nagasakiju su također bila usidrena još dva kruzera – Costa Serena i Costa Neoromantica. Kruzeri su krenuli na putovanje prema Filipinima u nedjelju.
Sveučilište u Dubrovniku pokrenulo je novi studij – preddiplomski sveučilišni studij Primijenjena ekologija mora, koji će se izvoditi na Odjelu za akvakulturu. Konkurs za upis na ovaj studij je u toku, a prvi studenti bit će upisani u akademskoj 2020./2021. godini.
Opsežnom revizijom studijskog programa preddiplomskoga sveučilišnog studija Akvakultura, na Odjelu za akvakulturu pripremili su novi studij koji će imati holistički pristup znanostima o moru, s ciljem unapređenja kvalitete i prilagođavanja potrebama društva i tržišta rada.
Završetkom trogodišnjeg studija studenti će steći akademski stupanj sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer primijenjene ekologije mora (univ. bacc. ing. oecol. mar.).
Očuvanje okoliša postalo je nužno za održivo poslovanje i razvoj cijelog niza djelatnost i važna stavka u granama gospodarstva koje izravno ili neizravno ovise o očuvanoj prirodi i/ili resursima koje dobivamo iz prirode. Imajući u vidu važnost Jadranskog mora za gospodarstvo u cjelini, nužno je obrazovanje stručnjaka koji će u raznim djelatnostima primjenjivati visoke ekološke standarde, prilagođavati poslovanje nosivom kapacitetu morskog ekosustava i nuditi mjere za ublažavanje antropogenih pritisaka. Održivo gospodarenje obalnim područjem istodobno uzima u obzir osjetljivost obalnih ekosustava i krajobraza, raznolikost gospodarskih aktivnosti i korištenja te njihovo međusobno djelovanje, kao i njihov utjecaj na morske ekosustave. Prema izvješću Europske komisije (The 2018 Annual Economic Report on EU Blue Economy) gospodarske djelatnosti vezane uz more i priobalje bilježe rast na razini cijele EU već duže vrijeme, a predviđa se još značajniji rast u nadolazećem razdoblju do 2030. g.
U Hrvatskoj je u plavom sektoru zaposleno više od 130 hiljada ljudi, najvećim dijelom u turizmu, ali i ostale djelatnosti imaju značajan potencijal za rast i potrebno je stvoriti kadar koji će omogućiti korištenje morskih resursa koji su pod sve jačim negativnim antropogenim utjecajima.
Studij je u skladu sa svim nacionalnim i međunarodnim propisima i strategijama koje se tiču zaštite mora i priobalja i njihovog racionalnog iskorištavanja.
Svrha studija Primijenjena ekologija mora jest obrazovanje stručnjaka za rad u različitim djelatnostima, poput akvakulture, turizma ili pomorstva, koji će uz dobro poznavanje funkcioniranja morskih ekosustava pridonositi i održivom razvoju vezanih djelatnosti.
