Stonske zidine spremne za maraton sa zrnom soli!

0
Ston zidine

U vijećnici Opštine Ston predstavljen je program ovogodišnjeg Ston Wall Marathona i Zero Waste Blue projekt.

Kraj je septembra već tradicionalno rezervisan za trčanje po najljepšim evropskim zidinama – stonskim zidinama. Ovisno o spremi i kondiciji, trkači mogu odabrati između 4 km, 15 km ili 42 km, a pobjednik maratona ne dobiva samo titulu najbržeg trkača i medalju već i ulaznicu za Conquerthewallmarathon – maraton po kineskom zidu te smještaj za vrijeme utrke. Nagradu dobivaju najbrža muška i najbrža ženska osoba u kategoriji od 42 km.

Ston Wall Marathon ove se godine održava u sklopu Zero Waste Blue projekta čiji je glavni cilj analiza negativnih učinaka prilikom organizacije sportskih eventa u specifičnim područjima. Projekt Zero Waste Blue implementira se u okviru programa INTERREG Italija-Hrvatska i kapitalizira svoga prethodnika te proširuju ‘ideju’ Zero waste-a prilikom organizacije raznih manifestacija.

Sportske manifestacije idealne su aktivnosti za primjenu instrumenata koje potiču održivi lokalni razvoj, a turističku destinaciju čine atraktivnijom tijekom cijele godine. Stoga su ciljevi ovog projekta širenje ideje Zero waste, zaštita i promocija prirodne i kulturne baštine kroz sportsko-rekreativne manifestacije te kreacija zajedničkog proizvoda Zero Waste Blue sport events brand. Jedan od ciljeva projekta je produljenje turističke sezone kroz provedbu održivih, tzv. zelenih sportskih događaja na lokalitetima značajne kulturne i/ili prirodne baštine u Italiji i Hrvatskoj. Projekt pridonosi novoj suradnji svih partnera na projektu, a zajedničkim radom doći će se i do novih turističkih proizvoda korisnih za lokalni ekonomski razvoj.

Stonski maraton foto DV

Zahvaljujući ovom projektu Ston Wall Marathon uz pozitivne utjecaje na promociju destinacije te zdravlje ljudi, dobiva i ekološku komponentu jer se smanjuju negativni utjecaji na okoliš prilikom organizacije manifestacije. Tako će ove godine plastične čaše zamijeniti čaše od biorazgradivog materijala kao i tanjuri te pribor za jelo, na utrci se neće koristiti plastične boce već će se koristiti voda iz vodovoda u velikim bocama, brojevi za trkače će biti napravljeni od posebnih materijala bez teških metala s certifikatom, majice za trkače neće biti od sintetike već od pamuka, medalje će biti izrađene od prirodnog materijala – kamena baš kao i nagrade za pobjednike. Pobjednici će također dobiti suvenire koje su izrađivala djeca s posebnim potrebama iz udruge „Djeca Pelješca“, a na utrci će se koristiti proizvodi lokalnih proizvođača koji će smanjiti logističke troškove i CO2 emisiju.

Monumentalne zidine i netaknuta priroda i dalje će privlačiti brojne trkače, a zahvaljujući ovom projektu omogućen je daljnji održiv razvoj manifestacije uz minimalizaciju nepovoljnih učinaka za okoliš.

Herceg Novi ozvaničio saradnju sa portugalskim gradom Estareja

0
Estareja potpisivanje memoranduma sa HN

Opština Herceg Novi ozvaničila je prijateljstvo sa portugalskim gradom Estareja, memorandumom koji su juče potpisali predsjednici dvije opštine, Stevan Katić i Diamatino Sabina. Kako je poručeno nakon potpisivanja, Memorandum o prijateljstvu i saradnji će produbiti i učvrstiti veze, sa namjerom budućeg bratimljenja između dvije opštine.

Prijateljski odnosi između Estareje i Herceg Novog traju već nekoliko godina, a uspostavljeni su pod okriljem prekograničnog projekta “TIPS4EU”. Partnerstvo na projektu omogućilo je dvjema opštinama da steknu uvid u prostorne i socio-ekonomske osobenosti, kao i afinitete druge strane. Partneri su se potom odlučili na potpisivanje Memoranduma, imajući u vidu značaj učvršćivanja saradnje i prijateljstva između evropskih opština, sa akcentom na razmjenu iskustva u različitim oblastima razvoja i promovisanja međukulturnog dijaloga.

„Kao čelnici gradova, mi treba da razvijamo međunarodnu saradnju, imamo obavezu da budemo otvoreni prema drugim gradovima i njegujemo prijateljstvo. Uvijek imamo mnogo da učimo jedni od drugih“, poručio je predsjednik Opštine Estareja Diamantino Sabina.

Kako je kazao, Herceg Novi i Estareja imaju dosta geografskih i kulturnih razlika, ali i sličnosti. Oba grada su uz more, odnosno okean, ljudi su sličnog mentaliteta – otvorenog uma i gostoljubivi.

„Svi smo mi isti ako nam je srce na istom mjestu. Siguran sam da će ovo biti bogata saradnja u kojoj ćemo se odlično razumjeti, iako govorimo na drugačijim jezicima“, poručio je Sabatina.

Estareja potpisivanje memoranduma sa HN

On je pozvao čelnike Herceg Novog da uzvrate posjetu, kako bi se bolje upoznali sa mogućnostima i oblastima u kojima je moguće povezivanje.

Značajan prostor za saradnju postoji u oblasti kulture, imajući u vidu da gradovi imaju dosta sličnosti kada je u pitanju kulturna ponuda.

„Estereja je grad koji takođe ima svoj karneval, nešto slično našoj Mimozi, takođe imaju street art festival. Zanimljivo je i da u oba grada postoje kuće dobitnika Nobelove nagrade, u Estereji Egasa Moniza koji je nagrađen za medicinu, a u Novom književnika Iva Andrića“, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

Estareja potpisivanje memoranduma sa HN

Kako je dodao, plan je zajedničko učešće u apliciranju za sredstva iz međunarodnih fondova, kroz koje će dva grada pokušati da obezbijede finansijsku podršku za brojne projekte.

Potpisivanje Memoranduma sa Esterejom je nastavak aktivne saradnje Herceg Novog sa brojnim lokalnim upravama, u okviru koje su tokom protekle dvije godine potpisani sporazumi o prijateljstvu i bratimljenju sa gradovima iz Kine, Rusije, Zapadne Evrope i regiona. Krajnji cilj ove prakse je što bolje korišćenje mogućnosti za saradnju, razvoj kulturne, ekonomske, turističke, naučne saradnje, kao i saradnje u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine, razmjena ideja i iskustava, te bolje razumijevanje kulturnih, etnografskih i društvenih vrijednosti.

 

Tivćanin ipak ne želi da bude svjedok saradnik u slučaju Manjifiko

0
Kriminal

Tivćanin S.P. odbio je pred Višim sudom prijedlog Specijalnog tužilaštva da u predmetu “Manjifiko” protiv jedanaestočlane grupe dobije status svjedoka saradnika, piše Pobjeda.

Prema nezvaničnim informacijama, S.P. je pred sudom ustvrdio da je u Specijalnom tužilaštvu pod pritiskom priznao da je bio dio organizacije šverca kokaina iz Kolumbije u Crnu Goru i da zato ne može prihvatiti ponuđeni status.

S. P je uhapšen 21. avgusta sa još sedam osoba, a krivičnim prijavama u ovom predmetu obuhvaćno je ukupno jedanaest osoba.

U ovoj akciji lisice na ruke stavljene su Milošu Petriću, Đuru Peroviću, Milošu Peroviću, Toniju Petkoviću i Radu Samardžiću, dok su Dragan Miletić i Danilo Đurović u bjekstvu.

Božidar Božović je pušten na slobodu jer tužilac nije predložio pritvor za njega. Istražitelji sumnjaju da je Đurović bio na čelu ove kriminalne organizacije. Prema riječima advokata Ratka Pantovića koji brani šestoricu od sedmorice uhapšenih, svi su pred specijalnim tužiocem negirali krivicu. Iz policije je nakon hapšenja saopšteno da kriminalistička obrada upućuje na sumnju da su pripadnici ove kriminalne organizacije, vršeći krivična djela, stekli veliku imovinsku korist, koju su, kako se sumnja, pranjem novca pokušali da ubace u legalne finansijske tokove.

U Tivtu su tada pretreseni stanovi i druge prostorije na 11 lokacija i pronađeni su kokain, vaga, veća količina novca, vozila visoke klase, oružje i municija kao i skupocjeni predmeti za koje se sumnja da su pribavljeni nelegalno stečenim novcem.

Akcija “Manjifiko” realizovana je u saradnji sa partnerskim službama drugih država. Organizovana grupa iz Tivta je, kako se osnovano sumnja, švercovala kokain iz Kolumbije. Kokain je u Crnu Goru stizao iz grada Kartagena, koji je glavni i najveći grad departmana Bolivar na karipskoj obali Kolumbije.

Tokom ljetnje sezone inspektori izrekli kazne u iznosu od 4,29 miliona eur-a

0
Kotor – foto Boka News

Inspekcije koje su učestvovale u pojačanom nadzoru na nivou Crne Gore obavile su u toku ljetnje sezone 21,03 hiljade kontrola i izdale 11,48 hiljada prekršajnih naloga, putem kojih su izrekli 4,29 miliona EUR novčanih kazni.

Direktor Uprave za inspekcijske poslove, Alija Košuta, kazao je da su inspekcije u periodu od 8. juna do kraja avgusta utvrdile 11,36 hiljada nepravilnosti, a u cilju njihovog otklanjanja, izrekli 3,51 hiljadu mjera ukazivanja i donijeli 3,41 hiljadu rješenja o otklanjanju nepravilnosti.

„Inspektori su izdali 11,48 hiljada prekršajnih naloga, putem kojih su izrekli novčane kazne od 4,29 miliona EUR i nadležnim sudovima podnijeli 74 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Oduzeta roba je vrijedna 4,48 hiljada EUR“, naveo je Košuita na konferenciji za novinare.

On je rekao da su pojačani nadzor sprovodile Turistička, Tržišna, Inspekcija rada i Zdravstveno-sanitarna inspekcija, i to u primorskim opštinama Ulcinju, Baru, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom.

„Inspekcije koje su učestovale u pojačanom nadzoru u šest primorskih opština obavile su ukupno 17,31 hiljadu kontrola u toku kojih su utvrdile 9,53 hljade nepravilnosti“, precizirao je Košuta.

On je rekao da su, u cilju otklanjanja utvrđenih nepravilnosti, inspektori izrekli 2,88 hiljada mjera ukazivanja i donijeli 2,87 hiljada rješenja o otklanjanju nepravilnosti.

„Inspektori su izdali 10,2 hiljade prekršajnih naloga, putem kojih su izrečene novčane kazne od 3,89 miliona EUR i nadležnim sudovima podnijeli 61 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Oduzeta je roba u vrijednosti od 4,35 hiljada EUR i zapečaćeno 16 objekata“, dodao je Košuta.

On je rekao da je Inspekcija rada na nivou Crne Gore evidentirala 1,19 hiljada radno angažovanih osoba, od kojih 353 crnogorska državljana i 832 stranca, sa kojima poslodavci nijesu zaključili ugovore o radu i prijavili ih na obavezno socijalno osiguranje.

„Nakon mjera koje je preduzela Inspekcija rada, ugovori o radu zaključeni su sa 275 osoba, od kojih 168 crnogorskih državljana i 107 stranaca, koji su prijavljeni na osiguranje čime im je regulisan radno-pravni status u skladu sa zakonom“, objasnio je Košuta.

On je ocijenio da su, u poređenju sa prethodnim periodom, parametri puno bolji, ali da se ne radi o više nepravilnosti na terenu, već boljoj organizaciji i detaljnim kontrolama.

Košuta je podsjetio da je planom pojačanog nadzora u ljetnjoj turističkoj sezoni preciziran predmet nadzora, organizacija i koordinacija aktivnsti, raspored inspektora po opštinama, izvještavanje, saradnja sa drugim organima i institucijama.

Tokom sezone, od 65 do 70 angažovanih inspektora u primorskim opštinama je sprovodio kontinuirani pojačani i zajednički nadzor inspekcija Uprave.

Na području ostalih opština koje su prepoznate kao turistički centri, pojačani nadzor je organizovan preko domicilnih inspektora i mobilnih ekipa.

Pojačani nadzor se sprovodio u svim djelatnostima koje učestvuju u oblikovanju turističkog proizvoda Crne Gore, sa posebnim akcentom na one u kojima su aktivnosti znatno obimnije za vrijeme sezone, a to su turizam i ugostiteljstvo, trgovina, zanatske djelatnosti i druge vrste usluga.

„Naš cilj je bio da se obezbijedi zaštita bezbjednosti i zdravlja ljudi i da se doprinese suzbijanju sive ekonomije na tržištu robe i usluga na tržištu rada kako bi se zaštitili državni i lokalni prihodi i istovremeno dala podrška lojalnoj konkurenciji“, ocijenio je Košuta.

Glavna turistička inspektorka, Svetlana Šljivančanin, je govoreći o naplati ležaljki nakon 17 sati, kazala da Zakon o turizmu i ugostiteljstvu i Pravilnik o kupalištima ne propisuje obavezu zakupaca da ne naplaćuju ležaljke poslije 17 sati.

„Po osnovu ovog Pravilnika, svi zakupci su bili dužni da vidno na informacionoj tabli istaknu vrijeme naplate plažnog mobilijara, odnosno da sami utvrde to vrijeme i da ga se pridržavaju“, dodala je Šljivančanin.

Vlada donijela Odluku o izradi Urbanističkog projekta “Turistička zona Lepetane“

0
Lepetane

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela Odluku o izradi Urbanističkog projekta “Turistička zona Lepetane“, opština Tivat.

“Prestrukturiranjem postojeće vojne zone za potrebe turizma obezbijediće se bolja valorizacija prostora, čija buduća namjena i način korišćenja moraju biti u skladu sa potrebama grada i neposrednog okruženja. Programskim zadatkom je predviđeno da taj prostor ima isključivo turističku namjenu, sa turističkim kompleksom, sportskim površinama i manjim kampom” saopšteno je iz Vlade.

Obuhvat UP Turisticka zona Lepetane

Urbanistički projekat predstavlja planski osnov za korišćenje potencijala, održivi razvoj, očuvanje, zaštitu i unaprijeđivanje tog područja, poručili su iz Vlade CG.

U Igalu uskoro rekonstruisana pijaca i ispostava Građanskog biroa, u najavi rekonstrukcija dijela Šetališta

0
Igalo

Igalo će uskoro dobiti novu, rekonstruisanu zelenu pijacu,  ispostavu Građanskog biroa, a u planu je i rekonstrukcija Šetališta Pet Danica, od Galeba do Titove vile.

Lokaciju zelene pijace, ali i mnoge druge, obišli su čelnici Opštine Herceg Novi, predsjednik Stevan Katić i potpredsjednici Danijela Đurović i Miloš Konjević. Oni su sa saradnicima, načelnicima sekretarijata i direktorima komunalnih preduzeća posjetili nekoliko lokacija u Igalu i razgovarali sa građanima o planiranim aktivnostima, ali i o problemima koje je potrebno riješiti.

Prvi radovi na rekonstrukciji pijace počeli su početkom ljeta i očekuje se da budu završeni polovinom oktobra, čime će ovo naselje konačno dobiti uređeno mjesto za plasman domaćih prozivoda sa brojnih gazdinstava, rečeno je tokom posjete.

Otvaranje ispostave Građanskog biroa u najmnogoljudnijoj mjesnoj zajednici u Herceg Novom planirano je do 1. oktobra. Podsjećamo, prošle godine je otvorena ispostava u Bijeloj, što se pokazalo kao odličan potez.

Prema riječima predsjednika Katića, u narednom periodu uslijediće radovi na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica, od Galeba do Titove vile, što predstavlja jedan od prioritetnih zadataka gradske uprave, a za koju je izrada projektne dokumentacije u toku.

Obilazak lokacija

Predstavnici Opštine obišli su i naselje Bare, za koje se trenutno rade projekti puta, kanalizacije i vodosnabdijevanja, a uz novu autobusku stanicu, lokalna samouprava pokazuje da je ozbiljno ušla u projektovanje infrastrukture koja je neophodna Igalu.

Osim toga, uskoro će početi izgradnja nove javne rasvjete prema Njivicima, odnosno od Karaule do Njivica, a rasvjeta će biti postavljena i na drugim lokacijama u Igalu.

U Tivtu “pauk” počeo sa radom, pazite gdje parkirate, kazna iznosi…

3
Pauk u Tivtu foto Boka News

Specijalno vozilo za premještanje nepropisno parkiranih vozila „pauk“ počelo je da radi na teritoriji Opštine Tivat i svakodnevno je na raspolaganju Komunalnoj policiji i Upravi za inspekcijske poslove Opštine Tivat u čijoj nadležnosti su poslovi inspekcijskog nadzora nad komunalnim redom.

Vozilo vrijedno 106.862.36 eura čiju nabavku je finansirao „Parking servis“ Tivat, tehnički je opremljeno za premještanje vozila težine do tri tone, kao i video nadzorom kojim se prati i bilježi čitav proces.

Pored novog vozila, “Parking servis” je obezbijedio i stručnu posadu kao i parking za smještanje podignutih vozila.

Specijalno vozilo pauk

„Vozilo će 24 časa dnevno na teritoriji cijele opštine Tivat biti na raspolaganju opštinskim organima Opštine Tivat, na osnovu čijih će poziva i biti i angažovano. Ovaj servis je dodatna usluga grada svim građanima i posjetiocima kako bi se poboljšao komunalni red i saobraćaj. U dosadašnjem radu istakao bih činjenicu da su građani Tivta prihvatili Parking servis kao svoj i da imaju visok stepen saobraćajne kulture“ rekao je direktor Parking servisa Slaviša Ognjanović.

– Ako vam “pauk” odnese auto kazna je 65 eura, za svaki naredni dan, ukoliko se auto ne preuzme odmah, plaća se po pet eura.

Automobil se preuzima sa najbližeg parkinga JP “Parking servisa”odakle je auto uklonjeno. Ukoliko kao vlasnik naiđete a akcija uklanjanja traje službenici će vam skinuti auto sa pauka i zato ćete platiti 30 eura, kazao nam je direktor Slaviša Ognjanović.

Ukoliko se ukaže potreba biće nabavljeno još jedno specijalno vozilo, saopšteno je iz ove kompanije.

Počinje treći Tivat World festival

0

Treći Tivat World festival počinje danas i trajat će do subote 14. septembra. Festival će otvoriti Bilja Krstić sa orkestrom a zvijezda večeri je legendarni Femi Kuti sa bendom. Prije nego počne muzički program na tivatskoj rivi umjetnici će izvesti performans.

Tivat World festival održava se po treći put za redom. Pokrovitelj festivala je turistička organizacija Tivat.

Ove godine sa četiri bine i to od 12. do 14. septembra. Glavna bina “Riva” na tivatskoj promenadi, druga bina u  luksuznom kompleksu Luštica Bay, treća u luksuznom naselju Porto Montenegro, a četvrta “Akustik” bina u atrijumu JU Muzej i galerija Tivta.

Nastupiće tri benda iz Crne Gore: Gospoda Glembajevi, Orkestar Nuova i bend Džanum, četiri benda iz regiona Bilja Krstić & Bistrik Orchestra – Srbija, Irfan – Bugarska, Ethno Jazz Orchestra – Srbija, Atma Mundi Ensemble – Hrvatska sa crnogorskim najboljim jazz vokalom Sanja Raičković.

Kako svake godine tako i ove godine tri benda sa tri kontinenta svjetske zvijezda Femi Kuti & the Positive Force, Albaluna – Portugal i Tanin Trio.

Festival će otvoriti princ afričkog funk zvuka Femi Kuti i njegov bend The Positive Force.

Novina ove godine je okrugli sto na temu – “Kreativne Industrije – Ekologija i Kultura”. Takođe će biti umjetnički performansi na temu ekologije u toku festivala.

Učesnici okruglog stola će biti građani, renomirani ekolozi, kulturni radnici i umjetnici. Cilj okruglog stola je kreiranje platforme za buduće projekte na temu ekologije i kulture. Činjenica da smo jedina ekološka država na svijetu se nije dovoljno iskoristila, pa organizatori žele na kreativan način da spoje ekologiju i umjetnost stvarajući proizvode koji mogu dodatno da unaprijede kulturnu i turističku ponudu kao i poboljšaju životni standard građana Crne Gore.

Organizator manifestacije je NVO “Fluid Drum”, a direktor i idejni tvorac festivala je Dalibor Ševaljević.

Međunarodna biciklistička trka „Tour of Montenegro 2019“ startuje iz Kotora

0
Ocean Lava triatlon

Međunarodnu drumsku biciklističku trku pod nazivom “Tour of Montenegro 2019” od 13. do 15. septembra 2019. godine

Trka će se održati iz dva dijela, “Grand Pri Kotor – Lovćen 2019” 13. i 14. septembra, koji će ujedno biti i drumski šampionat Crne Gore i “Trofeja Kuči 2019” 15. septembra 2019. godine.

Trka se 13. septembra 2019. godine vozi na relaciji Kotor (Škaljari) – Njeguši (Kafana “Kod Pera na Bukovicu”), u dužini od nepunih 30km. Narednog dana, 14. septembra 2019. godine, Trka se vozi u okviru Industrijske zone Kotor (krug), u ukupnoj dužini od 100km (dužina kruga 3,3km). Trka će se 15. septembra 2019. godine voziti u okviru Plantaža “13. juli” (16 krugova) u dužini od 66km, a zatim naredna 42km od Plantaža “13. juli”, do Kučkih korita, u ukupnoj dužini od 108km.

Na Međunarodnoj etapnoj drumskoj biciklističkoj trci „Tour of Montenegro 2019“ očekuje se nastup oko 100 takmičara iz petnaestak evropskih država, između ostalih Engleske, Holandije, Francuske, Bugarske, Rumunije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Planirano je da na Trci nastupe i dvije crnogorske selekcije, nacionalni tim Crne Gore i mješoviti tim vozača iz svih registrovanih crnogorskih klubova. Do sada je prijavljeno ukupno 12 ekipa sa 80 takmičara, ali s obzirom da je Trka otvorena i za individualne takmičare, ta brojka će svakako premašiti očekivanih 100 biciklista na startu Trke „Tour of Montenegro 2019“. Pored toga, ukupan broj učesnika ove sportske manifestacije, sa pratećim osobljem, ne računajući pripadnike Uprave policije, koji će obezbjeđivati Trku, iznosiće preko 120 osoba.

Primarni cilj ove sportske manifestacije je promocija crnogorskog sporta, prije svega biciklizma, zatim zdravog načina života i međunarodna afirmacija Crne Gore, kao turističke i sportske destinacije.

Trku organizuje Biciklistički savez Crne Gore, pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta Crne Gore.

Zadar Cruise Port proglašen Lukom godine 2019.

0
Zadar Cruise Port osvojio nagradu Luka godine 2019

Zadar Cruise Port (Putnička luka Gaženica) proglašena je Lukom godine 2019. na najprestižnijoj dodjeli nagrada lukama za kružna putovanja Seatrade Cruise Awards 2019. održanoj u Hamburgu. Priznanje je to struke koja je u kategoriji „Luka godine“ između Zadar Cruise Porta, norveškog OldenLeona te japanske Yokohame ocijenila da je putnička luka u Gaženici u posljednjih godinu dana postigla najveći napredak u upravljanju lukom za kružna putovanja.

„Otkako je Zadar Cruise Port ušao u GPH-ovu globalnu mrežu luka za kružna putovanja, potpuno smo se posvetili uvođenju najboljih praksa i standarda u upravljanju lukama koje smo stekli kroz godine iskustva. Jako nas veseli ova nagrada koju dodjeljuje struka jer je ona potvrda da se sav trud uložen u ovu luku, od strane Zadarske županije, Lučke uprave Zadar i GPH-a, isplatio. Ova nagrada motivira nas da nastavimo s radom u Zadru i u svim ostalim lukama kojima upravljamo“, istaknuo je predsjednik uprave Global Ports Holdinga Emre Sayın.

Nova glavna direktorica Zadar International Ports Holdinga Rebeka V. Pevec koja je radila na procesu nominacije te je upoznata s procedurama koje su bile potrebne za ulazak među tri finalista ovom je prigodom izjavila: „Ovo je doista veliki uspjeh, iznimno smo sretni i ponosni što je upravo naša luka proglašena za Luku godine 2019. Cijeli naš tim ovom je nagradom dobio priznanje za sav uložen trud te dodatan poticaj, ali i obvezu da u narednom razdoblju nastavimo s razvojem i napredovanjem. S obzirom na to da smo prva hrvatska putnička luka koja je osvojila ovu nagradu, ovo je ujedno i iznimna promocija grada Zadra, zadarske regije, a i Hrvatske. Zadar je predivan grad i Zadarska županija ima toliko toga za ponuditi. Pružajući najbolju moguću uslugu gostima i posjetiteljima, posadi i kompanijama za kružna putovanja, sigurna sam da će pored struke i oni prepoznati napredak koji je Zadar Cruise Port ostvario kroz ovih proteklih godinu dana. Sve naše aktivnosti usmjerene su pružanju što boljeg doživljaja i dojma gostima koji posjećuju Zadar i regiju. Želja nam je i cilj, da smo kao luka i destinacija prepoznati po uslužnosti, profesionalizmu i sigurnosti“, naglasila je Pevec.

Na dodjeli nagrada koja je organizirana u sklopu najvećeg sajma kružnih putovanja Seatrade Europe 2019 Zadar i Zadarsku županiju predstavljali su ZIPO i GPH, Lučka uprava Zadar, Turistička zajednica grada Zadra i Zadarske županije te Zračna luka Zadar. Upravo ta suradnja dovela je zadarsku luku do titule Luke godine, a cilj je uz daljnju suradnju u Zadar i Zadarsku županiju privući još veći broj posjetitelja.

„Ovo je svjetski relevantno priznanje projektu Nove luke Gaženica. Zahvaljujem svima koji su kroz sve ove godine u njega ugrađivali ideje, trud i strast, a posebno onima koji su imali viziju razvoja Zadarske županije kao atraktivne i poželjne turističke destinacije. Ovo je dodatan poticaj da nastavimo razvijati sve potencijale luke s izvrsnom infrastrukturom, s konačnim ciljem da Zadru vratimo povijesni značaj ključne prometne točke istočne strane Jadrana, ali i da Gaženica bude primjer uspješnog prožimanja turizma, prometa i zaštite okoliša. Ukratko, luka s vizijom“, naglasio je župan Zadarske županije Božidar Longin.

„Godinu dana nakon potpisivanja koncesijskog ugovora ubiremo prve velike plodove naše suradnje s ZIPO-om i matičnom globalnom kompanijom GPH-om. Pokazuje se ono što smo i najavljivali, da je kombinacija izvrsne infrastrukture i jednog od najvećih svjetskih lučkih operatera najbolji mogući put u izgradnji prepoznatljivosti Zadra i Zadarske županije kao svjetski relevantne destinacije kruzerskog turizma. Sada imamo još veću obavezu provoditi aktivnosti koje će pokazati da je luka u Gaženici luka s vizijom. U toj se viziji isprepliću posjetiteljima ugodna i funkcionalna luka, s jakim fokusom na uvođenje alternativnih goriva i zaštitu klime i izgradnju atraktivne destinacije koja čuva prirodne ljepote i u najljepšem svjetlu otkriva hrvatsko kulturno nasljeđe“, izjavio je ravnatelj Lučke uprave Zadar Robert Škifić.

Nagrada Seatrade Cruise Awards više se od 10 godina dodjeljuje najboljima u industriji kružnih putovanja te svake godine za titulu najbolje svjetske luke konkurira nekoliko stotina luka što pobjedu Zadar Cruise Porta čini izrazito značajnom za zadarski turizam i gospodarstvo, ali i razvitak turizma cijele Hrvatske.