Vlada Crne Gore odlučila je da nacionalnu aviokompaniju Montenegro Airlines spasi tako što će u narednih šest godina iz budžeta izdvojiti 155 miliona eura.
Prema poslednjim informacijama koje je saopštio premijer Duško Marković, Montenegro Airlines duguje više od 80 miliona evra.
Predloženim zakonom, koji je Vlada u parlamentarnu proceduru uputila po skraćenom postupku, predviđaju se dokapitalizacija nacionalne aviokompanije ulaganjem 155 miliona evra u narednih šest godina i to za pokrivanje njenih dospelih obaveza prema poveriocima i investicije u razvoj.
U tu sumu je uračunato i izdvajanje do 50 miliona evra neto za kupovinu novih aviona.
Kako se navodi u saopštenju, Montenegro Airlines godišnje prihoduje oko 70 miliona evra, ove godine je prevezao više od 660 hiljada putnika čime, pored direktnog prihoda, ostvaruje veliki pozitivan uticaj na celokupnu ekonomiju.
„Eventualni stečaj ili likvidacija kompanije doveli bi do niza kumulativnih negativnih efekata po celu nacionalnu ekonomiju, te brojnih direktnih negativnih posljedica među kojima su gubitak 33,7 miliona evra otplaćenih rata za vazduhoplove i slotova na stranim aerodromima,“ navodi se u saopštenju Vlade.
Iz crnogorske Vlade su nekoliko puta saopštili da državna pomoć kompaniji neće biti smetnja za otvaranje posljednjeg poglavlja u pregovorima sa EU – konkurencije, kojeg Crna Gora još nije otvorila.
Radovi na proširenju puta Kruševice – Vrbanj počeli su juče i trajaće tokom narednih petnaestak dana. Put će biti proširen na lokacijama koje su određene kao prioritetne, za šta je Opština izdvojila skoro 30 hiljada eura, a radove izvodi kompanija “Bokić“.
Ugovoreni radovi podrazumijevaju širenje puta mašinskim iskopima, nabavku, transport i ugradnju tampona (izravnavajućeg sloja) na petnaest definisanih lokacija. Radovi se izvode prema rješenju uređenja puta koje je izradila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Proširenje puta od Kruševica prema Vrbanju omogućiće mimoilaženje vozila i povećanje preglednosti u krivinama, što će značajno uticati na poboljšanje kvaliteta saobraćaja na predmetnoj trasi, kojom od otvaranja Avanturističkog parka na Vrbanju prolazi sve veći broj građana i turista.
Ova je prva faza uređenja puta koji je jedina veza Vrbanja sa ostatkom opštine, imajući u vidu da je kompletna rekonstrukcija obiman projekat velike vrijednosti koji je neophodno planirati u više etapa. Realizacijom ovog projekta lokalna uprava nastoji da olakša saobraćaj i unaprijedi bezbjednost stanovnika i posjetilaca hercegnovskog zaleđa, poboljša kvalitet života i doprinese valorizaciji ovog dijela opštine, prepoznajući da je putna infrastruktura glavni preduslov za oživljavanje sela hercegnovskog zaleđa i dalji razvoj održivih vidova turizma.
Radovima je prethodila posjeta predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, potpredsjednika Miloša Konjevića i direktora Agencije za izgradnju i razvoj Bora Lučića, tokom koje su razgovarali sa mještanima Kruševica i Vrbanja, kako bi iznašli najbolje rješenje za ovaj dugogodišnji infrastrukturni problem. Tom prilikom je formiran Organizacioni odbor za uređenje puta Počivanje-Kruševice-Vrbanj, a nedugo nakon toga završeno idejno rješenje, raspisan tender i izabran izvođač, kako bi ove nedelje bili započeti radovi.
Drugi Regentov dobrotvorni bal biće održan 13. decembra 2019. godine. Svi prihodi prikupljeni u toku večeri biće usmjereni za potrebe opremanja Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju u Tivtu. Ovogodišnji bal podržali su Petite Geneve Petrović kao platinum sponzor, Universal Capital Banka kao bronzani sponzor te FreeJack, MonteFish, Vinarija Milović, Adriatic Marinas, PrintAll, Grand Park Hotel Rovinj, Zoran Radonjić u ulozi zvaničnog fotografa dok je Radio Televizija Crne Gore medijski pokrovitelj bala.
Događaj godine okupiće predstavnike privrede, vladinih organizacija, diplomatskih misija i medija. Elegantu notu večeri donijeće renomirani gitarski duo Nikčević & Bulatović i muzička grupa ‘‘The Grupa,, zajedno sa nekim od najboljih plesača klasičnih i latino plesova na svijetu.
Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela ovim povodom je izjavio:
„Čast nam je da ćemo drugi put za redom okupiti renomirane kompanije i pojedince sa kojima dijelimo viziju kvalitetnog života i zajednički kreiramo doprinos zajednici koju nazivamo svojim domom. Zadovoljstvo nam je utkati tradiciju bala u bogat vez tradicija Tivta te sa radošću očekujemo još jednu elegantu veče za pamćenje koja će rezultirati vrijednom donacijom Dnevnom centru za djecu sa posebnim potrebama. Činjenica da ćemo i ove godine imati punu dvoranu govori u prilog ideji i viziji događaja.“
Prisutnima će biti dostupna i vrijedna tombola u sklopu koje će imati mogućnost da kupe lozove za nagrade u vidu smještaja u nekim od najprestižnijih hotela Evrope i regiona dok će aranžmane na obali donirati hotel Regent, Porto Montenegro i drugi partneri. Sva sredstva prikupljena prodajom tombola ući će u cjelokupan iznos donacije.
Za gala večeru je potrebno izdvojiti 120 eura po osobi a gala večera i noćenje za dvoje iznose 300 eura.
U okviru “Best of the Best” godišnje ceremonije, menadžment hotela Regent nagradiće najbolje partnere tokom 2019.godine, između kojih i najboljeg korporativnog partnera, te najboljeg partnera kongresnog turizma, najboljeg partnera agencije iz domena odmorišnog turizma, kao i partnere iz kategorije štampanih i elektronskih medija.
Iberostar Heritage Grand Perast dobitnik je priznanja Wild Beauty Awards (WBA) za najbolji hotel u ovoj godini, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Na 15. dodjeli godišnjih nagrada u turizmu, koja je u srijedu održana u hotelu Hilton pod pokroviteljstvom predsjednika Mila Đukanovića, nagradu za mali hotel godine dobio je cetinjski Hotel Gradska.
Nagradu za restoran godine dobio je Meat iz Podgorice, plaža sezone je budvanska Kamenovo Beach, dok je manifestacija godine Tivat World Music Festival.
Priznanja WBA za razvoj agroturizma dobilo je seosko domaćinstvo na Prokletijama Samelova koliba iz Plava, a za jedinstveni turistički proizvod Farma magaraca iz Martinića.
Priznanje WBA za doprinos razvoju turizma sjevera Crne Gore dobila su Skijališta Crne Gore, za afirmaciju sportskog turizma Multisport akademija Mayer, a za ostvareni rezultati na dalekom tržištu turistička agencija Fly Montenegro Travel.
Svečanoj ceremoniji dodjele tog prestižnog nacionalnog priznanja prisustvovali su, pored Đukanovića, predsjednik Skupštine Ivan Brajović, potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, guverner Centralne banke (CBCG) Radoje Žugić, predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović i brojne zvanice iz sektora turizma, kulturnog i javnog života.
Imajući u vidu predloge komisije za dodjelu nagrada koju čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, NTO, medija i turističke privrede, kao i predloge lokalnih turističkih organizacija i zainteresovane javnosti odluku o kategorijama i nagrađenima donio je žiri za dodjelu WBA 2019.
WBA-2019
Žirijem je predsjedavao državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, Damir Davidović, a članovi su bili direktorica NTO Željka Radak Kukavičić, direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ćazim Hodžić i redovni profesor na fakultetu za biznis i hotelijerstvo i fakultet za saobraćaj, komunikaciju i logistiku u Budvi, Ivo Županović.
U žiriju su bili i šefica kuhinje hotela Hilton, Slađana Šoć, profesor gitare Srđan Bulatović, novinarka RTCG Svetlana Popović Vujotić i urednica i novinarka, Sanja Golubović.
Iz NTO je saopšteno da je zbog velikog interesovanja za gastronomsku ponudu, ove godine prvi put formirana posebna komisija za nominacije u kategoriji najbolji restoran.
Komisijom je predsjedavao Svetozar Raspopović – Pop, a ostali članovi su Slađana Šoć, koja je i zaštitno lice kampanje Dobro, Bolje, Domaće i šef kuhinje restorano Murano, prošlogodinjeg dobitnika u ovoj kategoriji, Željko Knezović.
Gusti dim od velikih australskih požara nadvio se nad Sydneyem u utorak i uvukao se u zgrade pa su se posvuda oglasili protupožarni alarmi u utorak, a zbog slabe vidljivosti zaustavljen je trajektni promet.
Šezdeset kilometara duga vatrena fronta uništava područja suhe i zapaljive vegetacije sjeverozapadno od Sydneya, najvećeg australskog grada, i širi opasan dim diljem istočne obale i nad Tihim oceanom, a izmaglica od požara došla je čak do Novog Zelanda, pokazuju satelitske snimke.
“Ovaj dim koji imamo oko mjesec dana je bez presedana i ti su uvjeti opasni za zdravlje ljudi”, rekao je Richard Broome, dužnosnik vlade Novog Južnog Walesa zadužen za zdravlje okoliša.
Broome je kazao da bi mnogi ljudi mogli imati simptome iritacije sluznice grla i nos, te očiju a u rizičnoj skupini su oni koji imaju zdravstvenih problema, mala djeca i stariji. Indeks kvalitete zraka u Sydneyu u nekim je dijelovima grada u utorak bio 11 puta veći od praga koji se smatra opasnim, pokazuju vladini podaci.
Šumski požari već više od dvije sedmice prekrivaju Sydney, u kojem živi više od 5 milijuna ljudi, dimom i pepelom.
Zbog izmaglice je nebo narančasto tijekom dana, vidljivost je smanjena i mnogi ljudi nose maske.
Iako nije izdano službeno naređenje za evakuaciju, mnogi stanovnici ugroženih područja odlučili su napustiti svoje domove, rekao je za Reuters gradonačelnik Hawkesburyja Barry Calvert.
Više od stotinu požara gori u istočnim australskim saveznim državama – Novom Južnom Walesu, Victoriji i Queenslandu, a mnogi od njih još od studenoga.
Najmanje četiri osobe poginule su u požarima i uništeno je više od 680 domova, a spaljeno područje je veličine milijun hektara.
Mnoga događanja na otvorenom su otkazana u utorak zbog dima.
Trajketi u Sydneyu ne voze zbog smanjene vidljivosti.
Gusti dim čak se uvukao u zgrade u utorak zbog čega su se oglasili požarni alarmi u uredima i domovima te na željezničkim postajama i u sveučilišnim kampusima, priopćile su vlasti.
Školjke, puževi, trpovi i spužve ne smiju se više vaditi u Paškom zaljevu. Odluku je nedavno donijelo Ministarstvo poljoprivrede zbog dugogodišnjeg intenzivnog izlova školjaka u tom zatvorenom i osjetljivom ekosustavu otoka Paga, piše Morski.hr.
I sami su mještani tijekom ove godine više puta prijavljivali prekomjerno vađenje gropa (brbavica), lakirki (rumenka) i drugih vrsta cijenjenih u gastronomiji. Pažani već dugo zagovaraju uspostavu posebnog režima zaštite Paškog zaljeva. Ronioce su često i sami motrili, prijavljivali policiji i inspekciji.
– Da smo svi šutjeli i pravili se da ne vidimo, možda ne bi bilo zabrane i došlo bi do potpune devastacije paške vale. Uvijek se motrilo, što je na kraju i dovelo do veće akcije. Ja sam zabilježio kamerom, što se pokazalo dobro jer je to dokaz na sudu, kaže Tihomir Kustić, za HTV. I zato se danas osjeća kao pobjednik.
Zabrana izlova školjaka, puževa, trpova i spužvi do 15. listopada 2020. u Paškom zaljevu dobra je, kaže biolog mora Filip Bukša, jer se dobila godina dana da se procijeni šteta, utvrdi stanje i donesu mjere za daljnju zaštitu.
– S obzirom na to da sam odavde i to mi je struka, stvarno mislim da se drastično smanjila populacija ribe i ostalih morskih organizama. Nije riječ samo o brojnosti nego je primjetan i pad veličine jedinki organizama, kaže Bukša. Dodaje da on nije za zabranu nego za održivo gospodarenje. Tužno je što je do zabrane došlo jer se kontrolirani izlov mogao prije uspostaviti. Naglasio je da se radi o području koje može biti ogledni primjer upravljanja na Jadranu jer se lako kontrolira.
Uskoro na Pag stižu stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita koji će procijeniti ekosustav Paškog zaljeva, ocijeniti stanje školjkaša i donijeti preporuke za daljnje upravljanje. Tomu se nadaju otočani, a mladi Pažanin Filip Bukša poručuje:
– Ako ovo bude samo jednogodišnja zabrana, jednogodišnja procjena – nismo napravili ništa.
Turistička organizacija Tivat poziva na već dobro znanu gastro feštu „Đir o′ bumbara“, koja će se u okviru programa „Zimska bajka“ održati u subotu, 14. decembra, od 11 sati na Rivi Pine.
Organizator ove manifestacije je FB grupa „Bokeški izrazi“, pod pokroviteljstvom TO Tivat.
Pored Organizacije žena Tivat biće prisutne i mnoge druge organizacije iz NVO sektora koje će upriličiti pravi gastro užitak. Uz već tradicionalne bumbare na trpezi će se naći zelje, kobasice, kolači kao i brojni drugi specijaliteti bokeške kužine.
Gastro fešta Đir o’ bumbara
U zabavnom dijelu programa nastupiće Ansambl Toć od 12 sati.
Budite dio Zimske bajke u Tivtu, poručuju iz TO Tivat.
Sekretarijat za investicije Opštine Budva planira da na trgu ispred Staroga grada napravi fontanu. To je jedan od najinteresantnijih projekata koji se nalazi u nacrtu Programu uređenja grada za 2020.
Naime, za uređenja platoa ispred Staroga grada predviđeno je da se izdvoji čak 284 hiljada eura, pišu Primorske novine.
“Stari grad predstavlja jednu od glavnih turističkih atrakcija Budve. Uređenje platoa ispred Staroga gradaznačajno će se poboljšati turistička ponuda i izgled Staroga grada. Planira se izgradnja fontane i uređenje platoa. U 2020. za izradu tehničke dokumentacije i samu izgradnju planiraju se izdvojiti sredstva u ukupnom iznosu od 284.000”, navodi se u nacrtu Programa uređenja prostora opštine Budva
U Boki Kotorskoj većinski žive Srbi, potom Crnogorci, Hrvati i ostali. Ovu tvrdnju neću potkrijepiti nikakvim statističkim podacima, niti ću se pozvati na zvanične izvore od na primjer popisne vrste.
Namjera mi je da kazujem kao stari Bokelj, kao čovjek koji je mnogo toga generacijski upamtio, te i dalje gleda oko sebe kako se to u jednom od zvanično najljepših zaliva na svijetu deboto odvija život.
U zalivskom smislu to ujedno znači i idiličan suživot.
Imam prijatelje i među Crnogorcima i među Hrvatima, dočim u godini u kojoj je Boku zapljusnuo najveći broj muslimana – što radnika na građevini što turista u novijoj istoriji – ne mogu da kažem kako lično poznajem više od pet zalivskih pripadnika islamske vjeroispovijesti. Očito je da će se to promijeniti, jer mi se koncem sezone po prvi put dogodilo da muslimanka u marami, postavi na engleskom pitanje da li može da iznajmi prostor Knjižare So da bi se njih 12-ak tu pomolilo? Time je simbolično pređen prag, što se mene tiče. Osjetio sam kako me u potiljak sa knjižarske ikone gledaju Sveti Simeon i Sveti Sava i kako me, Bože prosti, teološki čikaju da li bih osveštanu butigu rasveštao ako bih odobrio da se u njoj, možda i pred mušterijama, čuje islamska molitva? LJubazno sam rekao fureštoj i vjerujućoj ženi da klasična knjižara nije pravo mjesto za molitvene aktivnosti, te da nju i ostale vjernike molim da pronađu neko drugo prikladno mjesto, kao što bi to po prilici mogao da bude gradski park, na pet minuta hoda od glavnog trga.
Zalivski Hrvati su, ostavimo li po strani činjenicu da mnogi iako katolici obilježavaju slavu, izuzetno kulturan svijet. Sve što ima veze sa tradicijom od 1420. kada je Mletačka republika zavladala polovinom Zaliva, preko inih rimokatoličkih uprava, prvenstveno austrougarske – bokeljski Hrvati vrijedno baštine. Oni su odlični susjedi, odlični ribari, odlični zanatlije, odlični pomorci i pomorski kapetani, odlični intelektualci, odlični privrednici, vrsni muzičari, profesori koje zaista pamte generacije đaka i studenata. Zalivski Hrvati gledaju s visine na Crnogorce iako to nikad ne bi priznali jer bi takovo priznanje poremetilo političku ravnotežu. A zalivski Hrvati su veoma diplomatični. U odnosu na zaista mali udio u stanovništvu i u odnosu na etno-triling (Srbi-Hrvati-Crnogorci), najobrazovaniji su, rekao bih, Bokelji.
Etnički Crnogorci su pak najmanje obrazovani. Da li zato što je nužnost snaći se van djedovine, to su počesto ljudi skloni prevarama zarad kratkoročne ćari. I može im biti, kako se u narodu kaže, jer Crnom Gorom vlada etnička manjina koja tek s rukom u ruci sa koalicionim Albancima, Bošnjacima i sa Hrvatima čini većinu. To su ljudi, čast izuzecima, koji pare vole više od Crne Gore. Ili: Crnu Goru vole samo zbog para. I dok bude para. Političkim i porodičnim vezama crnogorski su klanovi opsjeli Primorje, donijeli zakone da o Obali odlučuje ne Kotor, ne Herceg Novi, ne Tivat, ne Budva – nego Podgorica. Sa plaže me prvi put u životu ćera Crnogorac. Hotelska je, kaže. Privatna je. A ja, iako domorodac star 325 godina, nisam gost. Na plaži na kojoj sam proplivao nisam Crnogorcu platio ležaljku i suncobran. U nedoumici sam ljetos ostao da li da mu koitiram sa ocem ili sa majkom?!
Ono što se događa starim Beograđanima, događa se starim Bokeljima. Postoji i uzrečica u narodu: Dođoše divlji, i uzeše mjesto pitomima.
Potomci starosjedjelaca vremenom izgube motivaciju da se bore za svoju izuzetnu geografiju. Onaj ko sa strane dođe u Beograd, ili ko odozgo dođe u Boku, zadivi se, i čvrsto tada zarekne da tu mora da ostane. I bori se, takav: grize, teško radi, uči, snalazi se, koristi veze i poznanstva, prodaje dušu stranačkom vragu… samo da bi majci opstao i ostao.
Stare pak porodice, bilo srpske ili hrvatske, vremenom su stekle. Poslale su potomstvo u škole van granica, pa je to potomstvo, kao i beogradsko, ostalo van granica. Ili se pak dogodio drugi scenario, da se potomstvo u bogatstvu uljuljkalo, pa su ih pretekli u ambiciji energičniji oni koji su došli. U Beograd ili na Primorje.
Zalivski Srbi, iako većinski, povukli su se u se.
Nikako da se organizuju, nikako da sa susjedima naprave svoju autohtonu, bokeljsku političku priču. Stoga cijeli glasački korpus naginje ka ovoj pseudograđanskoj stranci ili ka onoj pseudonacionalnoj, koja lovi glasačke duše fotografavajući se stalno sa Mitropolitom, i pričajući o srpstvu, Kosovu i ćirilici, no su centrale svima njima sve vrijeme u Podgorici.
Zalivski Srbin u ovom trenutku lupa šakom o sto. Ima nešto da objavi.
Mi podsjećamo da se 1813. Boka na ravnim osnovama ujedinila sa Crnom Gorom i da, ako ništa drugo, mora da ima partiju koja zastupa interese Primoraca. Mi, zalivski Srbi, ljubimo svoje susjede i komšije. No je jedan proces sasvim suprotan viševjekovnoj tradiciji na koju smo veoma osjetljivi.
Naime, sve vrijeme su se, vjekovima, ljudi došavši u Zaliv bokeljizovali, tj. ostajali to što jesu prihvatajući obalne vrijednosti starosjedilaca, postajući vremenom i kroz generacije Mediteranci.
Danas nad Bokom vlada teror da se svi deboto montenegrizujemo, što je oksimorom, što je kontra pravila, što je kontra regula.
Nemoguće je da u kulturnom smislu Podgorica bude glavni grad gradu Kotoru.
No Kotor, opijen parama i kupljen odozgo, podan i podvođen sve vrijeme Podgorici, treba finalmente da shvati što mu je činjeti.
Ne mogu ja kao Novljanin da držim slovo Kotoru.
Mada, kao rođeni Kotoranin, što ne bih mogao? Kažite po duši?
Štrajk koji je usporio Francusku u ponedjeljak i najavljuje se i za utorak, novi dan protesta uoči vladina predstavljanja kontroverznog plana mirovinske reforme.
U ana cestama pariške regije koja bilježi vrhunac sa 620 km prometnih zastoja, korisnici se laktovima probijaju kako bi ušli u rijetka prijevozna sredstva, a bicikli, romobili i skuteri se probijaju između pješaka, odjek je mobilizacije protiv općeg mirovinskog sustava predsjednika Emmanuela Macroba, koja je počela 5. decembra, a posebice se odražava u javnom prijevozu.
Željeznički prijevoznik SNCG je naveo da je u ponedjeljak osiguravao između 15 i 20 posto svog uobičajenog prometa, uz jake poremećaje u međunarodnom prometu. U utorak se planira nastavak štrajka za 20 posto brzih i prigradskih vlakova i tri od deset regionalnih vlakova.
U Parizu će zatvoreno ostati deset od 16 metro linija kojima upravlja RATP. Samo će dvije automatizirane linije normalno prometovati. Štrajk je produljen najmanje do srijede, navode izvori.
Oko 25 posto domaćih letova će biti otkazano i Uprava civilnog zrakoplovstva (DGAC) je tražila od kompanija da smanje broj letova.
Godinu dana od početka socijalnog pokreta “žutih prsluka” koji im je zadao težak udarac, taj pokret zabrinjava trgovce, hoteljere, uslužne djelatnosti i turističke djelatnike.
“Vikend je bio katastrofa. Pariz je bio prazan”, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik sindikata GNI-Synhorcat i spomenuo do 50 posto gubitaka bruto prometa.
Tijekom razdoblja božićnih kupovina, prvog dana štrajka u četvrtak zabilježeno je 30 postotni pad aktivnosti u dućanima, prema podacima Trgovinskog saveza.
Socijalni pokret zadesio je i kulturu, predstave su u ponedjeljak otkazane u Opera Bastille, Opera Garnier i Comedie francaise, dok su neki muzeji bili zatvoreni.
Iako među korisnicima javnog prijevoza vlada nervoza, anketa Harris Interactive/RTL od ponedjeljka pokazuje da 68 posto Francuza podržava štrajk.
Sindikati su najavili novu manifestaciju za utorak, nakon uspjeha štrajka 5. prosinca s više od 800.0000 okupljenih diljem zemlje jer žele zadržati pritisak na vladu prije objave sadržaja još nejasne reforme.
