Budva spremna da uz najveće muzičke zvijezde Balkana dočeka 2020. godinu

0

Turistička organizacija opštine Budva, povodom predstojećih novogodišnjih praznika, danas je organizovala konferenciju za novinare u beogradskom hotelu “Majestic”, u okviru koje su svoje programe predstavili i hoteli: “Palas”, “Splendid”, “Melia” i “Falkensteiner”.

U ime grada domaćina prisutne predstavnike brojnih medijskih kuća pozdravio je Krsto Radović, predsjednik SO Budva. Dobrodošlicu u “grad najbolje zabave u regionu” poželjela je Maja Liješević, direktorka TO Budva. Najveću pažnju novinara i fotoreportera i ovoga puta privukle su poznate muzičke zvijezde: Svetlana Ceca Ražnatović, Hari Varešanović, Lena Kovaćević, Neda Ukraden, Nevena Božović, Gula iz crnogorske grupe “Katapult” i sopranistkinja Marijana Šovran koja će nastupiti 1. januara na koncertu klasične muzike.

Budva, kao što vidite, više nije destinacija samo za ljetnji odmor i kupališni turizam, već destinacija u kojoj uživate tokom cijele godine. Naš novogodišnji program je i ovoga puta raznovrstan i vrlo atraktivan. Potrudili smo se da dovedemo regionalne zvijezde i vjerujemo da će svako moći da odabere ono što je njemu blisko. Budva će svakog dočekati raširenih ruku“, kazala je na konferenciji Maja Liješević, direktorka Turističke organizacije Budve.

Novogodišnji program počeće u subotu, 28. decembra, kada će nastupiti trebinjski rok sastav “Krugovi u žitu”, „Akademia“ i “Katapult“ iz Bara i kultni hrvatski rok sastav „Psihomodo pop“.   U nedjelju, 29. decembra u podne će koncert održati poznata džez pjevačica iz Srbije – Lena Kovačević, dok će se u noćnim satima predstaviti Gradska muzika Budve, budvanski bend “Refugie Jesus & Apostols” i hrvatski rok muzičar Neno Belan s bendom. U ponedeljak 30. decembra održaće se podnevni koncert crnogorskog gudačkog kvarteta „Lords of the Strings “, čiji članovi su ujedno i muzičari crnogorskog simfonijskog orkestra. Istu noć nas očekuje veče elektronske muzike koje će “otvoriti” budvanski DJ-evi Stevan Mandić i John K, a potom će nastupiti svjetski poznati turski DJ – Mahmut Orhan i francuski DJ duo „Offenbach“. Poslednjeg dana ove godine, 31. decembra u dnevnim satima će biti organizovan program za najmlađe, dok će uveče nastupiti crnogorski sastav „The Grupa“, poznata pop pevačica Nevena Božović i regionalna zvijezda – Zdravko Čolić.

U srijedu, 1. januara od 14 sati planiran je koncert klasične muzike u okviru kojeg će nastupiti renomirana crnogorska operska imena: Marijana Šovran (sopran), Marko Kalajanović (bariton), Lana Asja Dabović (sopran), Emilija Minić (sopran) i poznati srpski tenor Stevan Karanac. Soliste će i ove godine pratiti Mediteranski revijski orkestar pod dirigentskom palicom Radovana Papovića, a na flauti će svirati i budvanka Ksenija Franeta.

U večernjim satima će na Trgu prvo zapjevati klapa “Assa Voce” iz Podgorice, onda ćemo se podsjetiti poznatih hitova grupe “Hari Mata Hari” , nakon kojih će nastupiti zvijezda narodne muzike – Svetlana Ceca Ražnatović.

Kada je riječ o atraktivnim imenima, ni budvanski ugostitelji ne zaostaju. Neda Ukraden, Petar Grašo, Haris Džinović, samo su neki od pjevača u čijim će hitovima uživati svi oni koji odluče da Novu 2020. godinu dočekaju u crnogorskoj metropoli turizma.

Nakon press konferencije u Beogradu, svi prisutni uživali su u prigodnom koktelu.

Svečanom događaju u glavnom gradu Srbije su prisustvovali i Ambasador Crne Gore u Srbiji Tarzan Milošević sa saradnicima, direktorka Nacionalne turističke organizacije Željka Radak, predstavnici ministarstva turizma Crne Gore Damir Davidović i Ćazim Hodžić, kao i direktor Turističke organizacije Beograda Miodrag Popović.

Teatar 303 u Trebinju

0
Teatar 303

Teatar 303 sa komedijom “Crnogorac u tranziciji”, opet nastupa van granica Crne Gore u subotu 6. decembra 2019. u Trebinju, Centar za kulturu sa početkom u 19 sati.

Za Kotorane 09.12.2019 za Kino Boka sa početkom u 20 sati.

Igraju: Dragan Buzdovan, Nađa Pjetrović i Katarina Igić.

„Dan otvorenog srca“ 23.decembra

0
Tivat – foto Miko Đuričić

Jedanaesti novogodišnji humanitarni bazar “Dan otvoreng srca” biće održan u Tivtu 23. decembra uz učešće brojnih organizacija, ustanova, preduzeća, škola, i drugih institucija.

Predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac pozvao je sve učesnike da i ove, kao i ranijih godina pokažu inovativnost, i iniciraju ideje kojim će se dođajaj na koji kao zajednica moramo biti ponosni  bio organizovan na još zavidnijem nivou.

“Sa punim poštovanje I uvažavanjem čestitam svima koji već niz godina učestvuju u događaju ali I svim učesnicima ne sumnjajući da će događaj biti zapažen i kvalitetno organizovan. Opština će pružiti svu neophodnu logistiku”, dodao je predsjednik na sastanku Organizacionog odbora manifestacije, zahvalivši se  na prisustvu predstavnicima institucija i organizacija koji su se u značajnom broju odazvali na sastanak.

Sekretarka za mlade, sport I socijalna pitanja Darka Ognjanović podsjetila je na tradiciju da se sredstva koja prikupljena na bazaru usmjevaraju u humanitarne svrhe, a da svi neprodati proizvodi sa bazara odlaze kao donacija Domu za nezbrinutu djecu “Mladost” u Bijeloj.

“Prošle godine je prikupljeno 7,5 hiljada eura a novac je usmjeren za liječenje i operacije na srcu tada jednomjesečne bebe, dječaka Ilije, koji je nakon tri operativna zahvata, sada dobro I doći će da nas posjeti na bazaru”, dodala je Ognjanović.

“Dan otvorenog srca” se u Tivtu organizuje jedanaestu godinu, uz učešće sve većeg broja pojedinaca i organizacija što je događaju dalo obilježje cjelodnevne manifestacije.

Do sada su učešće najavili Centar za socijalni rad, DOO Komunalno Tivat, Parking servis, Brand New Tivat, Porto Montenegro, Radio Tivat, Turistička organizacija, Udruženje žena, Vodovod i kanalizacija, Zeleni tim, Služba predsjednika Opštine, SMŠ “Mladost”, OŠ “Drago Milović” i “Branko Brinić”, JPU vrtić “Bambi”, Muzička škola, Dom zdravlja, služba Skupštine opštine, služba Glavnog administrator, preduzetnička učionica OŠ Drago Milović, NVU Djeca Tivta, sekretarijati i druge ustanove, institucije, NVO i pojedinci.

Sekretarka Ognjanović je pozvala predstavnike Centra za socijalni rad, Doma zdravlja i obrazovnih ustanova da do sljedećeg sastanka predlože kome bi ove godine pomoć bila najpotrebnija.

Dubrovnik obilježava 28. obljetnicu obrane grada

0
Napad na Dubrovnik 1991

Dan dubrovačkih branitelja i 28. obljetnica uspješne obrane grada u Domovinskom ratu obilježavaju se prigodnim programom u Dubrovniku.

Na crni petak dubrovački, 6. decembra 1991. u ranim jutarnjim satima, srpsko-crnogorska vojska pokrenula je sveopći napad na Dubrovnik.

Agresorska vatra na grad trajala je od rane zore, a najžešći napadi bili su usmjereni na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada, kao i na povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Nuncijata i Sustjepan.

Nekolicina branitelja u tvrđavi Imperial u jednom je trenutku zatražila od branitelja iz grada da se vatra otvori baš po tvrđavi, na čiji su gornji dio već kročili daleko brojniji pripadnici agresorske vojske. Bio je to učinkovit odgovor jer je agresor uz velike gubitke uskoro bio prisiljen povući se.

U jednom danu život je izgubilo 19 civila i branitelja, a ranjeno je njih 60. Tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom području poginulo je više od 300 branitelja i civila, svoja ognjišta je bilo prisiljeno napustiti više od 30 tisuća stanovnika. Nanesena je i nemjerljiva materijalna šteta.

Merkel u Auschwitzu s donacijom od 60 miliona eura

0
Aušvic foto EPA

Angela Merkel će u petak po prvi put u 14 godina na funkciji kancelarke posjetiti mjesto koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau, a donijet će i 60 miliona eura donacije kako bi se pomoglo u očuvanju tog mjesta sjećanja, objavio je tamošnji muzej.

Merkel se nije suzdržavala priznati njemačku odgovornost za zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu, no ovim posjetom će nastaviti tradiciju posjeta bivših kancelara prije no što joj završi mandat. Ona je ranije posjećivala druga mjesta koncentracijskih logora, te se susrela s preživjelima iz Auschwitza.

„Auschwitz je muzej, ali i najveće groblje na svijetu. Sjećanje je ključno za izgradnju sadašnjosti i budućnosti“, rekao je direktor muzeja Piotr Cywinski uoči posjeta njemačke čelnice koji se odgađa na poziv zaklade Auschwitz.

Merkel će donaciju objaviti na 10. godišnjici uspostave zaklade Auschwitz-Birkenau. Polovica iznosa dolazi iz blagajne savezne, a polovica od regionalnih vlada.

Ta će sredstva učvrstiti položaj Njemačke kao najvećeg donatora zaklade koja financira očuvanje tog mjesta logora u Poljskoj koja je tada bila pod nacističkom okupacijom. Vjeruje se kako je u logoru živote izgubilo više od milijun ljudi.

Nacisti su ubili više od 3 milijuna od sveukupno 3,2 milijuna Židova u Poljskoj, što je oko polovice Židova ubijeno u holokaustu.

Njemačka donacija će primjerice osigurati daljnje očuvanje 30 baraka u Birkenauu.

„Velik dio zgrada nije izgrađen da bi dugo trajao“, ističe Cywinski, dodavši kako zaklada treba između 4,2 do 4,7 milijuna eura godišnje za nastavak konzervacije.

Otvorena dokumentarna izložba “Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore”

0

Dokumentarna izložba “Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore” otvorena je u četvrtak u kotorskoj Galeriji solidarnosti, čime je zvanično započela međunarodna konferencija “Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske” koja se održava u organizaciji Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor, a uz podršku Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor i Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Povod za organizovanje izložbe i konferencije jeste deset godina od ratifikovanja Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine.

Izložbu je otvorio Aleksandar Dajković, generalni direktor Direktorata za kulturnu Ministarstva kulture Crne Gore.

“Prema kulturnoj baštini nas obavezuju brojna materijalna i nematerijalna kulturna dobra koja se nalaze na teritoriji Crne Gore, a koja ukazuju na bogatu istoriju i tradiciju, kao i na djelovanje različitih kultura koje su na ovom prostoru ostavile neizbrisiv trag. Viševjekovna kulturna prožimanja učinila su da Crna Gora izgradi osobenu tradiciju njegovanja i poštovanja različitosti koja je, bez obzira na brojne izazove i burnu prošlost, prepoznata kao tradicija multikulturalnog i multikonfesionalnog sklada.

Danas imamo 17 nematerijalnih kulturnih dobara Crne Gore od nacionalnog i lokalnog značaja od kojih je 8 sa područija Boke Kotorske”- kazao je Dajković, podsjećajući da je Bokeljska mornarica prvo nematerijalno kulturno dobro Crne Gore kandidovano za upis na reprezentativnu listu UNESCO-a.

Izložba Nematerijalna kulturna dobra Crne Gore

Autori izložbene postavke o zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrima od nacionalnog i lokalnog značaja su Anastazija Miranović, Branko Banović, Mileva Pejaković-Vujošević, Tanja Vujović, Tanja Rajković i Danijela Đukić.

“Integrisanje zaštite nematerijalnog kulturnog nasljeđa u održivo razvojne planove, zakone i programe na svim nivoima, jačanju institucionalnih okvira za pomoć u zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa i poboljšanju monitoringa u implementaciji Konvencije ujedno su i pokretačka snaga mnogih elemenata odnosno lokalnih zajednica, grupa ili pojedinaca u obezbjeđivanju transmisije i prepoznatljivosti tradicije od značaja“, kazala je Danijela Đukić, etnološkinja-antorpološkinja u OJU “Muzeji” Kotor.

VD direktorke Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor, Slađana Mijanović, istakla je “kako izložba predstavlja Crnu Goru i Boku Kotorsku, a konferencija naučni pogled na bokeljsku živu kulturu čiji život broji vjekove i milenijume”.

“Iz tame vjekova do danas tako smo čuvali i sačuvali i kulturu i tradiciju i identitet ovdašnjih ljudi, vrlo delikatne osobenosti ovdašnjeg svijeta koji je živio u kulturnoj, nacionalnoj i vjerskoj raznolikosti, i dugoj i istrajnoj tradiciji održavanja autentične kulturne baštine. Kao što se Kotorani i Kotoranke ponose Bokeljskom mornaricom čije trajanje, kako se vjeruje, seže do 9. vijeka, kao što poštuju drevnu Fašinadu iz 15. i Gađanje kokota iz 17. vijeka, kao što stari karneval i Bokeljsku noć doživljavaju dijelom ne samo gradskih već i ličnih i porodičnih priča, tako je na našoj struci i opštinskoj i državnoj administraciji da učine sve kako bi nematerijalnu kulturnu baštinu zaštitili i sačuvali kao kucajuće srce ovog kraja”, naglasila je Mijanović.

Prikazan je film o Bokeljskoj mornarici.

U muzičkom dijelu programa učestvovala je ženska klapa “Bisernice Boke”, koja je ove godine proslavila četrdeset godina rada.

Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija „Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske: stanje, izazovi, potencijali” nastavlja se 6. i 7. decembra nizom predavanja eminentnih stručnjaka sa prostora bivše Jugoslavije.

Usvojen koncesioni akt za žičaru Kotor – Lovćen

6
Žičara

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Koncesioni akt za realizaciju projekta žičare Kotor – Lovćen, koji je pripremilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.

Kako je saopšteno iz Vlade, koncesijom za realizaciju projekta žičare predviđeno je projektovanje, finansiranje, izgradnja, održavanje i prenos sistema žičare od lokaliteta Dub u Opštini Kotor do lokaliteta Kuk na Lovćenu na teritoriji Prijestonice Cetinje u Crnoj Gori, na osnovu principa „projektuj, izgradi, finansiraj, upravljaj, prenesi”.

„Predviđeno trajanje koncesije za žičaru je 30 godina nakon datuma početka radova, odnosno datuma kada budu ispunjeni svi preduslovi predviđeni u Nacrtu ugovora o koncesiji. Period koncesije uključuje vremenski period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na jednu godinu, kao i operativni period u trajanju od preostalih 29 godina”, navodi se u saopštenju.

Takođe, na osnovu ekonomske analize izvodljivosti Projekta, izrađeni su scenariji sa različitim stopama rasta na osnovu kojih se predviđa da će broj korisnika žičare na godišnjem nivou biti između 170.300 i 222.600 za prvu godinu rada, sa prihodima od 3,2 do 4,2 miliona eura.

„Ovaj projekat ostvariće i druge mjerljive koristi, pored direktnog učinka na državni budžet kroz plaćanje koncesione naknade, kao što su dodatni prihodi za Cetinje, Nacionalni park „Lovćen” i lokalna preduzeća i preduzetnike. Najveća korist koja proizilazi iz realizacije projekta biće zapravo unapređenje crnogorske turističke ponude i doprinos boljoj preraspodjeli prihoda u sektoru turizma”, saopšteno je iz Vlade.

Od koncesionara se očekuje da predloži investicioni program kojim će u prvoj godini od stupanja na snagu Ugovora o koncesiji izgraditi i pustiti u rad žičaru od lokaliteta Dub do lokaliteta Kuk, a sve prateće objekte u potpunosti izraditi i staviti u funkciju najkasnije tri godine od stupanja na snagu Ugovora o koncesiji.

„Minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje iznosi 18 miliona eura. Svi objekti i oprema nakon isteka perioda koncesije prelaze u vlasništvo koncedenta”, navodi se u saopštenju.

Koncesija za Projekat biće dodijeljena kroz međunarodni, transparentan i konkurentan otvoreni postupak, u skladu sa Zakonom o koncesijama i i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesije.

U Kotoru osnovano Udruženje agencija za posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore

U Kotoru je danas održana osnivačka Skupština NVO “Udruženje agencija za posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore”.

Za predsjednika je izabran kapetan Nenad Lazović, a za predsjednika Skupštine kapetan Janko Milutin. Sjedište Udruženja je u Kotoru.

Ciljevi udruženja su promocija, razvoj i uneprjeđenje djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca, zaštita prava i interesa članova u skladu sa postojećom zakonskom regulativom, obezbjeđivanje što bolje i kvalitetnije ponude za zapošljavanje pomoraca u skladu sa važećim propisima i standardima i promocija pomorskog zanimanja.

Udruženje bi trebalo da olakša ukrcaj naših pomoraca i povrati Crnoj Gori poljuljani ugled na međunarodnom pomorskom tržištu rada zbog kriminalnih radnji pojedinaca, čulo se na osnivačkoj Skupštini kojoj su prisustvovali predstavnici sedam agencija za ukrcaj pomoraca, predstavnica Ministarstva pomorstva i saobraćaja, Prekookeanske plovidbe Bar, Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, Unije pomoraca, Sindikata pomoraca i Bokeljske mornarice.

Ideja i razlog osnivanja udruženja je prepoznavanje interesa i potreba kod inicijatora današnjeg udruženja su se javili još 2007. godine, odnosno odmah nakon donošenja ILO-ve konvencije o radu pomoraca TKZ MLC 2006. Na inicijativu udruženja kapetana Crne Gore je 2007. godine bila pokrenuta inicijativa za osnivanjem udruženja. Međutim, ta inicijativa nažalost, zbog nedostatka zakonske regulative, nije dobila podršku većine subjekata koji su se bavili ovim poslom. Ova važna konvencija je kod nas stupilana snagu tek 2015. godine.

„Najvažniji zahtjev ove konvencije, a kada je zapošljavanje pomoraca u pitanju, je da u Crnoj Gori treba da postoji uređen sistem zapošljavanja pomoraca. Da li je ovaj sistem kod nas uređen? Mi smatramo da nije. Takođe, smatramo da postojanjem uređenog sistema zapošljavanja možemo kvalitetnije i bolje da odgovorimo zahtjevimai izazovima međunarodnog pomorskog tržišta rada.  Zato trebamo svi mi, država i poslodavci  kao i  naše agencije i organizacije pomoraca dosta toga uraditi da se to promijeni. To je jedan od razloga za našim udruživanjem.

„Kako agencije za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca predstavljaju poslodavce, sa kojima rade i imaju ugovore, to smatramo da ćemo ovim udruživanjem i predstavljanjem ispuniti tu nedostajući kariku u ovom dijalogu odnosno rješavanju nagomilanih problema. Agencije su važan segment u sistemu zapošljavanja pomorac, pogotovo mladih. Uloga i djelatnost agencija kao privrednog subjekta  koji donose značajne dobiti našem društvu nije prepoznata.

Ilustracije radi, evo ovdje su prisutni predstavnici  agencija koji posreduju kod zapošljavanja od oko hiljadu i po pomoracaa koji svojim zaradama značajno doprinose domaćem bruto društvenom proizvodu.

Naš cilj je da i ostalih par hiljada pomoraca imaju svoje agencije u Crnoj Gori i da zajednički radimo na uslovima za boljim zapošljavanjem i zaštitom interesa, kako pomoraca, samih agencija tako i šire društvene zajednice.

Pojedinačni zahtjevi agencija, kao i mnogobrojni zahtjevi predstavnika pomoraca-Udruženja kapetana Crne Gore i Unije pomoraca  Crne Gore u uspostavljanju uređenog sistema zapošljavanja, kvalitetnijeg sistema obrazovanja i obuke pomoraca, koji će tržištu nuditi kvalitetniji kadar, a kao neophodan uslov za boljim zapošljavanjem na međunarodnom tržištu rada, nije prepoznat. Ovo se odnosi prvenstveno na naše resorno  Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, kao i na ostala nadležna ministarstva za ovu privrednu djelatnost. Vjerujem da ćemo se sada udruženi bolje čuti i da će nas više uvažavati.

Moram da kažem, nažalost, da jedan od vrlo važnih razloga za našim osnivanjem i budućim radom je i poljuljani ugled naših pomoraca, a time i nas kao agencija, na međunarodnom pomorskom tržištu rada zbog kriminalnih radnji pojedinaca. Zato ćemo sa ovog skupa hitno tražiti od državnih organa da u tom pravcu obavijeste relevantne međunarodne adrese i njihove predstavnike u Crnoj Gori. Na kraju, vjerujem da ćemo svi prisutni prepoznati interese i potrebu da samo organizovanim, zajedničkim napornim radom možemo do boljeg i kvalitetnijeg zapošljavanja pomoraca, odnosno statusa i rada agencija”, kazao je kapetan Milutin.

Sa osnivačke skupštine

Novoizabrani predsjednik Udruženja kapetan  Nenad Lazović ukazao je probleme i barijere pomoraca koje su prepoznate i sa kojima se danas susrećemo kao što su nedovoljno kvalitetan i obrazovan kadar, novonastala praksa sticanja diplome sertifikata po sistemu cash and carry, nepogodan vizni režim uključujući radnu dozvolu za ukrcaj rad i boravak pomoraca u najznačajnijim pomorskim zemljama, nepostojanje indetifikacionog dokumenta pomorca u skladu sa najnovijim međunardnim standardima čiji bi se vizni režim poboljšao i olakšao, kao i povećanje rizika brodara  koji se odnosi na bavljenje kriminalnim radnjama na brodu od minornog broja naših pomoraca.

„Svjedoci smo sve češćih medijskih opisa pojma, pomorac, pomorstvo, mornar, ti tekstovi najčešće nisu pozitivni a često su istrgnuti iz konteksta urađeni da privuku pažnju čitalaca ili slušalaca, ne vodeći računa o širim posledicama koje ovakvi naslovi i tekstovi prouzrokuju. Krizu treba tražiti u našem djelovanju, zato smo tu kako bi nešto napravili kako bi bez stida sutra mogli posjetiti naše pomorske muzeje jer smo učestvovali i učestvujemo u našoj pomoskoj priči ” – kazao je Lazović.

O je poručio da razjedinjeni i pojedinačno ne mogu bitno uticati u pravcu koje predstavlja jezgro djelatnosti a to je promocija razvoja zaštite interesa i prava agencija za posredovanje i zapošljavanje naših pomoraca.

„Cilj svake agencije je da što bolje i kvalitetnije poveže dva klijenta pomorca. Nadam se da smo svi svjesni da uspješnost ili neuspješnost pojedinih agencija za zapošljavanje pomoraca ima daleko veći obim i zančenje, kako poslovni tako i diplomatski, kulturološki i tradicijski a u našem slučaju i strategijski“ – kazo je između ostalog novouzabrani predsjednik, kapetan Nenad Lazović.

Uređenja novskih skala – počeli radovi na rekonstrukciji Stepeništa Danice Tomašević

1
uređenje novskih skala

Radnici firme „Niveda“ počeli su danas sa radovima na rekonstrukciji Stepeništa Danice Tomašević. Radovi će se izvoditi etapno, a po potrebi će biti uključena i opštinska komunalna preduzeća.

Stepenište će biti popločano kamenom, a biće uređena i rasvjeta i postavljen mobilijar. Prvo se rade grubi radovi i svako komunalno preduzeće će biti angažovano po potrebi iz svojih nadležnosti.

Posjetićemo da je Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, uz ovo stepenište, uradila i projekat rekonstrukcije Stepeništa Jova Dabovića, čime je početkom marta ove godine završen prvi u nizu projekata uređenja novskih skala. Na tom stepeništu su postavljeni rukohvati, koji su bili zahtjev starijih sugrađana radi bezbjednosti, a korišten je i domaći, đurički kamen, koji se po boji i obliku uklopio sa kamenom u nastavku stepeništa.

Radovi na postavljanju 33 stuba javne rasvjete na Njivičkom putu
HN

Na trasi Njivičkog puta, od Karaule (Igalo) do skretanja za Njivice, kompanija Mtel izvodi radove na postavljanju 33 stuba javne rasvjete. Investitor projekta javnog osvjetljenja saobraćajnice je Opština Herceg Novi.

Podsjetićemo i da je završena prva faza radova na projektu proširenja puta prema Žvinjama, koji Opština Herceg Novi sprovodi u saradnji sa mještanima koji su učestvovali u prikupljanju sredstava za proširenje ove dionice. Naredna faza radova uslijediće tokom narednih dana.

Tivat – počela izgradnja prvog kružnog toka na trasi glavnog bulevara

1
Stefanović, Kusovac i Čvorović sa novinarima

U Tivtu je danas zvanično počela izgradnja prvog kružnog toka na trasi budućeg glavnog bulevara, kapitalnog projekta za Tivat. Izgradnja je počela u naselju Kukuljina u Gradiošnici, na izlazu iz grada u pravcu aerodroma.

“Ovo je prvi i najveći od tri kružna toka na budućem bulevaru. Početak radova na kružnom toku predstavlja i početak izgradnje bulevara koji je nužan i neophodan Tivtu. Imajući u vidu kredibiltet izvođača radova, uvjeren sam da će se rok od 65 dana i ispoštovati“, saopštio je novinarima predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac, dodajući da će uskoro početi izgradnja i drugog i trećeg kružnog toka.

„Projekcija je da kružne tokove završimo do marta, čime bi se već u predsezoni rasteretio saobraćaj kroz Tivat. U međuvremenu ćemo sve pripreme završiti kako bi izgradnja preostalih dionica bulevara kroz , odnosno poveznica između kružnih tokova, počela u septembru naredne godine. Izgradnja prvog kružnog toka košta 534 hiljade eura, drugog 320 hiljada i trećeg, kod Doma Vojske, oko 300 hiljada eura. Sredstva su obezbjeđena za sva tri kružna toka. Na nedavnom sastanku sa premijerom dogovoreno je da budu obezbjeđena sredstva u iznosu od 4 miliona eura za početak izgradnje bulevara. Do avgusta će biti završena i eskproprijacija zemljišta, da bi u septembru, fazno, počela izgradnja trase bulevara ” – rekao je Siniša Kusovac.

Izvođač, nikšićka kompanja Mezhanizacija i programat“, prema riječima izvršnog direktora Radenka Čvorovića, uvjerena je da će se, zavisno od toga koliko vremenski uslovi dozvoljavaju, radovi odvijati planiranom dinamikom a kružni tok biti završen u ugovorenom roku od 65 dana.

„Radove ćemo obaviti kvalitetno i uspješno kao i do sada i nadam se da će građani Tivta dobiti objekat sa kojim se mogu ponositi“, dodao je Čvorović.

Mašine krenule

Prema riječima glavnog inženjera Milana Stefanovića,  radiće se u dvije smjene.

„Po smjeni ćemo imati 20 do 25 radnika kako bismo radili u skladu sa zahtjevima investitora. Površina kružnog toka je 3.400 kvadrata. Planirane se četiri trake širine po 3,5 metara i dvije pješačke staze širine jedan metar. U ime naše kompanije, upitio bih molbu građanima Tivta za strpljenje tokom izgradnje kružnog toka” – rekao je Stefanović.

Kružni tok – raskrsnicu na Jadranskoj magistrali u centru Tivta, kod stare zgrade Opštine Tivat gradiće kompanija „Vukotić Trade“ iz Podgorice, a u pripremi je i procedura za realizaciju izgradnje trećeg kružnog toka kod Doma vojske.

Planskim dokumentima prethodno su bila predviđena dva kružna toka, ali je tokom realizacije projekta i sagledavanja svih činjenica – saobraćajnog toka, potreba lokalnog i tranzitnog stanovništva, uvršten i treći kružni tok.

Izgradnjom kružnih tokova Opština Tivat je počela realizaciju zahtjevnog projekta izgradnje glavnog bulevara koji će pospješiti efikasnost saobraćaja i obezbijediti bolju povezanost sa prigradskim naseljima.

Osnovna karakteristika budućeg bulevara je širina koridora od 19 metara sa dvije saobraćajne trake po smjeru i razdjelnim ostrvom. Po projektnom zadatku je predviđeno pet faza projekta, odnosno izgradnja tri kružna toka i otvorene trase koja spaja te kružne tokove. Saobraćajnica će biti dio bulevara Jaz (opština Budva) – Tivat.