Bokeški triatlon, osmi po redu, biće održan u Perastu u nedjelju 8. septembra i to u Sprint triatlon disciplini (750 m plivanja, 20 km biciklizma, i 5 km trčanja).
Tog dana na relaciji magistralnog puta od Orahovca do Perasta doći će do privremene obustave saobraćaja u vremenu od 9:00 – 10:30 sati, kao i na relaciji puta Perast – priobalni put – do izlaza ka Risnu u vremenu od 9:00 – 12:00 sati, u cilju održavanja ove već tradicionalne manifestacije, saopšteno je iz Triatlon kluba Kotor.
Uskoro će biti poznato, da li Aerodrom u Tivtu može, i na koji način, da realizuje noćni saobraćaj. To je na radnom doručku sa novinarima danas saopštio direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.
On je najavio da će u narednih nekoliko dana izabrati ponuđača za projekat, a to će biti Erbas ili Aeroport de Pari.
Sav posao mogao bi biti završen za godinu i po, a investicija bi značajno doprinijela još uspješnijem poslovanju Aerodroma Crne Gore, kazao je Orlandić.
Govoreći o dugu Montenegroerlajnsa prema kompaniji, Orlandić je kazao da nacionalni avio prevoznik izmiruje samo dio obaveza, koje su sada već 29 miliona eura.
Smjena Milovana Baždara sa mjesta predsjednika odbora direktora opštinskog preduzeća “Čistoća” je samo jedan potez u nizu neprincipijelnosti i nepoštovanja koalicionog sporazuma opštinske koalicione vlasti u Herceg Novom, saopšteno je danas na pres konferenciji odbora URA u tom gradu.
Oni su tom prilikom podsjetili javnost da je URA učestvovala u usaglašavanju koalicionog sporazuma i dala mu punu saglasnost.
“Nikada nismo tražili bilo koju izvršnu funkciju ali smo tražili da se shodno sporazumu na funkcije putem konkursa postave najstručniji a ne najposlušniji. Od početka nije išlo tako. Naprotiv na najvažnija mjesta se postavljaju vršioci dužnosti čak i bez traženih uslova. O ovome smo poslali pismo predsjedniku Opštine Stevanu Katiću krajem 2017.godine i naravno ostali bez odgovora. Koliko smo bili u pravu najbolje potrvrđuje podbačaj budžeta Opštine za 2018. godinu, čak 20 posto. Kapitalni budžet je jedva trećina planiranog a povećan je operativni i naročito rashodi za plate. Jasno je da bez dovoljno stručnog kadra ne možete napraviti rezultate u urbanizmu, u upravi prihoda, u racionalizaciji troškova po opštinskim preduzećima”, poručeno je sa pres konferencije.
Oni su naglasili da novska vlast ne funkcioniše na principima sporazuma već na uzajamnim ucjenama s pozicije partijskih i ličnih šićara.
“Stalno se “maše” nekakvim listama nepodobnih a da pri tom nipošto nije u pitanju kriterijum struke i sposobnosti već stvar “simpatija ili antipatija” po volji partijskih “kadrovika”koji umišljaju da se tako mogu poigravati sa interesom svih građana. Neka evo nakon dvije godine vršenja vlasti saopšte šta su to postigli njihovi najbolji kadrovi. Koliko su povećali budžetske prihode, smanjili rashode, donijeli novih planova,realizovali kapitalnih investicija”, kazao je Milovan Mišo Baždar doskorašnji predsjednik odbora direktora “Čistoće”.
Predsjednik odbora URA u Herceg Novom Nikola Radman je ukazao da se Baždar sa preuzimanjem funkcije predsjednika odbora direktora “Čistoće” suočio sa teškim finansijskim stanjem i rizikom blokade u preduzeću.
“Prikriveni poslovni gubici, nenaplativa zastarela potraživanja preko 850.000 eura,poreska dugovanja cca700.000 eura, nikakva likvidnost… Baždar je uveo čitav niz mjera koje su rezultirale finansijskim oporavkom “Čistoće” i prinosom preko 700.000 eura dodatnih prihoda od proljeća 2018. do sredine 2019. godine. Ovo je daleko najpozitivniji finansijski rezultat u lok. samoupravi u zadnje dvije decenije. I nakon svega umjesto priznanja slijedi smjena Baždara, a na njegovo mjesto se postavlja član SNP-a inače šofer po struci (uz sav respekt prema svakoj struci)”, poručuo je Radman.
Naveli su na presu da iza svega stoji sitni “partijski šićar” a da je Baždar odbijao da prihvati megalomansko partijsko zapošljavanje, a takođe i da prihvati novi tender za sanaciju komunalnog otpada na deponiji “Tisove grede” koji bi produžio primjenu preskupog i štetnog modela u kojem postoji ozbiljan rizik pa i sumnja na korupciju.
“Ne znajući za pripremljenu smjenu Baždar je sazvao i proširenu sjednici u vezi deponije na koju se većina pozvanih nije odazvala uključujući i vrh Opštine”, dodaju oni.
Zaključuju da URA niti je u poziciji niti ima namjeru da ruši ovu vlast, ali, željeli su, kako su kazali, da pokažu da odbijaju da ćute i mirno gledaju partijska nadgornjavanja i gaženje osnovnih principa struke i politike, a sve na štetu javnog interesa.
“Za naredni pres ćemo pripremiti detaljnije informacije o neregularnostima, partijskim kombinacijama i štetnim postupcima izvršne funkcije”, poručili su oni.
Projektni tim u okviru LASPEH projekta iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore vršio je monitoring opšteg zdravstvenog stanja i ekoloških uslova Munike (Pinus heldreichii) na padinama Jezerskog vrhu u NP Lovćen. Pored stručnih lica iz JPNPCG, u terenskom obilasku učestvovali su i pripravnici, kao i studenti Prirodno-matematičkog fakulteta, Odsjeka za biologiju, iz Podgorice.
U Izvještaju sa terena, između ostalog, se navodi da je opšte zdravstveno stanje stabala munike na padinama Jezerskog vrhu u NP Lovćen koja su najvećim dijelom smještena u južnom dijelu predmetnog područja, zadovoljavajuće. Najveće stablo munike izmjereno je prečnika 21 centimetar, i visine 12 metara, dok je prosječna visina stabala munike oko 10 metara. Evidentirano učešće munike je 30 odsto u odnosu na cijelu preglednu površinu od 10 hektara. Najveću površinu pokriva crni bor (Pinus nigra) od 65 odsto, dok preostalo učešće od 5 odsto otpada na druge vrste.
Terenskim obilaskom predmetnog područja nijesu evidentirane primarne ili sekundarne bolesti ili štetni insekti. Međutim, evidentno je odsustvo podmlatka munike što je zabrinavajuća činjenica imajući u vidu da je ovo njeno stanište i da bi spontano prirodno obnavljanje bilo značajnije od postojećeg, kao i određeni broj stabala crnog bora koja su prelomljena i suva i koja je potrebno ukloniti kako bi se omogućio nesmetan razvoj okolnih zdravih stabala.
Projekat LASPEH ima za cilj promociju i unaprjeđenje zaštite biodiverziteta i ugroženih vrsta Mediterana. U okviru istog sprovode se aktivnosti koje uključuju izradu transnacionalne zajedničke strategije za bolje upravljanje prioritetnim vrstama na Natura 2000 sajtovima, pripremu planova zaštite za tri prioritetne vrste na područjima koja će biti odabrana na lokalnom (regionalnom) nivou, akcije očuvanja sa ciljem poboljšanja nivoa zaštite ciljnih vrsta/staništa, te unaprijeđenja zaštite životne sredine.
Podsjećamo da su Nacionalni parkovi Crne Gore partneri na projektu LASPEH (Vrste i staništa u južnom Jadranu) finansiranog u sklopu INTERREG IPA CBC programa Italija-Albanija-Crna Gora 2014/2020. Vođa projekta je Regionalni park prirode „Obalske dine od Torre Canne do Torre San Leonardo‟ u saradnji sa crnogorskim partnerom (Javno poduzeće za nacionalne parkove Crne Gore), tri italijanska partnera (Upravno tijelo regionalnih prirodnih rezervata istočne obale Taranto, Opština Ugento i Opština Guardiaregia) i albanskim partnerom (Nacionalnom agencijom zaštićenih područja).
Popis stanovništva koji će se provoditi od 1. aprila do 7. maja 2021. vjerojatno će biti zadnji popis koji će se provoditi “na terenu” putem anketa, kazala je za Jutarnji list direktorica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.
Nakon toga će se, navodi dnevnik, svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.
To je dijelom posljedica toga što smjernice i preporuke Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije, preporučuju da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini.
Direktorica DZS-a smatra kako su zbog toga Administrativni registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova više nego nužni za takvu godišnju dostavu podataka o broju i strukturi stanovništva i kućanstava u Hrvatskoj.
“U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici”, rekla je Lidija Brković.
Dnevnik navodi da se za uvođenje registara zalaže većina demografa s kojima su pričali. U Europskoj uniji samo Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Hrvatska nemaju takve administrativne registre, a najažurniji i najtočniji su u skandinavskim zemljama.
Sve države koje imaju registre provode popis stanovništva sukladno podacima koje iz njih dobiju, a klasični popis stanovništva rade, uz nas, još Bugarska, Rumunjska, Slovačka i Mađarska, donosi Jutarnji list.
Ronioci su u ponedjeljak pronašli 25 tijela nakon što je potonuo brod koji je izgorio u zoru u blizini otoka u južnoj Kaliforniji, a devet se osoba vodi kao nestalo, prenose u utorak američki mediji, no službenih potvrda te informacije još nema.
Brod “Conception” dug 22 metra namijenjen za ronilačke izlete potonuo je 20 metara od otoka Santa Cruza dok su vatrogasci tijekom jutra pokušavali ugasiti požar u kojemu je u ponedjeljak izgorio trup broda iznad površine mora.
Službenih potvrda o pronađenih 25 tijela još nema, a vijest su prenijeli CBS News i novinska agencija Associated Press.
Iz mora viri samo dio pramca.
Američki mediji pišu da su četiri trupla spasioci pronašli nedaleko od olupine broda.
Pretpostavlja se da je tridesetak putnika spavalo u trenutku izbijanja požara te je ostalo zarobljeno u brodu dok su članovi posade spašeni.
Na brodu je bilo 39 ljudi, ali je pet članova posade skočilo u more i spasila ih je jedrilica koja se našla u blizini, rekla je Monica Rochester, zapovjednica obalne straže na tiskovnoj konferenciji u Oxnardu, u Kaliforniji.
U trenutku kada je buknuo požar “posada se probudila i došla na most te su skočili s broda”, dodala je, ne mogavši ipak reći jesu li pokušali pomoći putnicima.
Spasilačka služba je poslala velik broj ljudi i područje pretražuju ronioci uz pomoć helikoptera.
Obalna straža je primila poziv broda u pomoć, kazala je, napominjući da je “brod bio potpuno ispravan”.
“Vatra je bila tako jaka da se ni nakon gašenja nismo mogli popeti na brod i tražiti preživjele”, rekao je časnik obalne straže Aaron Bemis.
Bemis je rekao da je požar buknuo u 3,15 sati (12,15 sati po srednjoeuropskom vremenu) i da su spasioci bili obaviješteni radijskom vezom petnaestak minuta poslije.
Operaciju spašavanja je otežavala gusta magla koja se u ponedjeljak u zoru nadvila nad morem.
Zasad se ne zna što bi moglo biti uzrok požara.
Mještani Njivica kod Herceg Novog tvrde da se na 50-ak metara od kupališta u more se izlivaju fekalne vode iz obližnjeg hotela “Iberostar”.
Obratio nam se jedan od mještana, koji se požalio da se osim prljave vode, može osjetiti i smrad.
“Prije 10 dana u većini crnogorskih medija objavljena je vijest o izlivanju kanalizacije u Njivicama od strane hotela Ibero star. Komunalana policija je naložila hotelu da ovu situaciju ispravi u roku od 3 dana ali nista po tom pitanju nije urađeno.
Zvali smo Komunalnu policiju u Herceg Novom nekoliko puta da ukazemo na nedostatak akcije ali njihova izjava je stalno ista “to je u procesu”.
U međuvremenu situacija je gora nego ikada. Imamo snimke od ovog vikenda na kojima se jasno vidi kako se kanalizacija izliva u more.
Prinuđeni smo da opet tražimo pomoć medija jer izgleda da se ova situacija ne shvata ozbiljno” – poručuju mještani Njivica.
“Vaš uspjeh je za svako poštovanje jer je to promocija Kotora i Crne Gore. Imati zastavu grada i države na Elbrusu, imati sugrađanina koji je uspio uz sve nedaće da se popne na 5642 metra nadmorske visine, zaslužuje uvažavanje. Na način što ćemo vam pomoći u vašem sljedećem poduhvatu, želim da vam pokažem koliko cijenimo ovakav uspjeh,“ kazao je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, koji je juče upriličio prijem za Marjana Šantića koji se popeo na Elbrus – najviši vrh Evrope.
„Kiša, grad, snijeg i na kraju jak vjetar na -30 stepeni su samo dio neprilika koje su me zadesile i do samog kraja nijesam bio siguran da ću uspjeti,“ istakao je Šantić.
On je kazao da je nakon Kilimandžara koji je san svakog avanturiste i lijepog vremena koje ga je pratilo u tom poduhvatu, Elbrus do samog kraja predstavljao sve veći izazov.
Vidno oduševljen prijemom, Šantić je kazao da mu je naredni cilj uspon na Akonkagvu, čija je visina 6962 metra.
Na zalasku turističke sezone, lokalna uprava nastavlja sa ulaganjem u obnovu putne infrastrukture u Herceg Novom. Tokom prethodnog vikenda započeti su radovi na asfaltiranju puta u Sutorini, a cijela trasa od 370 metara biće završena do kraja ove sedmice. Vrijednost radova iznosi 30 hiljada eura, a izvodi ih kompanija Fortis mont.
Kako je kazao potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, biće asfaltiran dio kod Mjesne zajednice Sutorina, kao i ispred škole. Ubrzo će početi i radovi na sanaciji puta u Ratiševini koji je propao prije godinu dana, a za par mjeseci, prema očekivanjima rukovodstva grada, imaćemo kružnu liniju javnog prevoza koja će povezivati Mojdež i Sutorinom sa Igalom i Herceg Novim.
Konjević je najavio i da će uslijediti realizacija ugovorenih radova – sanacija dijela Njegoševe ulice od vile Galeb do Novosadskog i sanacija oštećenja na dionici od tvrđave Forte mare do Vojne bolnice, zatim sanacija i asfaltiranje u dijelu naselja Srbina, od Sikimića kuće do Španjole, kao i asfaltiranje ulice u Kamenarima.
-U narednom periodu ćemo raditi puteve u Servisnoj zoni, već smo u razgovoru sa preduzetnicima koji tamo rade. Radi se o dvije trase, tačnije od restorana Babić do Servisne zone, i od Servisne zone do prodavnice robe za domaćinstvo „Azzurro“, kazao je Konjević i dodao da se među prioritetima nalaze i Ulica Spasića i Mašere, kao i putevi u zaleđu grada. Po postojećoj dobroj praksi, građani se organizuju, a lokalna samouprava im pomogne finansijski i organizaciono.
Konjević je naglasio i da će tokom narednih dana biti raspisan tender za izvođenje radova na proširenju puta prema Vrbanju, za šta je Agencija za izgradnju i razvoj grada već uradila projekat.
Takođe, igralište na Toploj, koje je velikim dijelom urađeno još prije početka turističke sezone, biće kompletirano u narednih mjesec dana, tribinom, prostorijom za skladištenje opreme i reflektorima. Biće angažovan i čuvar, kako ne bi dolazilo do demoliranja sportskog mobilijara.
Konjević je najavio i da će igralište na Gomili biti završeno u najskorijem roku, uzimajući u obzir da su radovi na postavljanju podloge i uređivanju zelenila bili pauzirani zbog velikih vrućina.
Usluge turističkog ronjenja u Crnoj Gori ubuduće može da pruža samo Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca (RCUD), jer samo ta državna firma ima hiberbaričnu komoru, što je jedan od uslova definisan uredbom za pružanje avanturističkih aktivnosti, koju je Vlada usvojila sredinom jula.
U RCUD–u, na čijem je čelu od osnivanja 2002. nekadašnji policajac iz Nikšića Veselin Mijajlović, tvrde da je takvo pravilo propisano i da važi svuda u svijetu gdje se organizuju ronjenja.
Ostali sagovornici negiraju te navode i kažu da je zahtjev da privredna društva imaju hiperbaričnu komoru besmislen i nerealan. Osim toga, bili su iznenađeni da je uredba uopšte donijeta.
Vlada je sredinom jula usvojila Uredbu o minimalno-tehničkim uslovima i načinu pružanja pojedinih turističkih usluga koje uključuju sportsko-rekreativne i avanturističke aktivnosti. Uredbom su, pored ostalog, definisani i uslovi koje bi trebalo da ispunjavaju organizatori ronjenja. Tako se u dokumentu navodi i da “privredno društvo, drugo pravno lice i preduzetnik za pružanje turističke usluge ronjenja treba da ima… hiperbaričnu komoru”.
Hiperbarična, odnosno dekompresiona ili barokomora je složeni medicinski uređaj, koji osigurava boravak u sredini povišenog ili sniženog pritiska u odnosu na normalni od jednog bara. U pitanju je “simulator ronjenja”, samo što umjesto vode, unutrašnjost barokomore ispunjava plin. Koristi se u institutima, specijalnim zavodima, bolnicama i specijalizovanim zdravstvenim ordinacijama, kako za trenažu pilota, astronauta, ronilaca… tako i za liječenje. Komorom, kažu upućeni, može samo da rukuje obučeno osoblje, uz nadzor doktora hiperbarične medicine.
U Crnoj Gori, hiperbaričnu komoru ima bolnica u Meljinama, “Kodra” u Podgorici, a od prošle godine, i privatna poliklinika “Tesla medika” iz Berana.
Zbog toga su sagovornici među kojima i organizatori ronjenja, iznenađeni uredbom koja ih obavezuje da i oni imaju tu vrstu opreme.
“Nevjerovatno”, kratko su kazali iz “Pro Diving Montenegro” ronilačkog kluba.
Dodali su i da njihov klub ne posjeduju hiperbaričnu komoru ni osoblje koje bi je opsluživalo, te da, makar u okruženju, ne postoji praksa da pružalac usluga kao dio obavezne, posjeduje tu vrstu opreme.
“Morao bi biti upoznat o postojanju komore ili eventualno imati neki ugovor za korištenje usluga za slučaj ronilačkog incidenta”, kazali su iz tog kluba.
Za dr Vesnu Mačić, naučnicu kotorskog Instituta za biologiju mora, obavezivanje organizatora ronjenja da imaju barokomoru je besmislica.
“Da svako privredno društvo ima hiperbaričnu komoru, to je nonsens. Prosto nije realno, a nije praksa ni u regionu, ni u svijetu. Organizatori ronjenja bi trebalo da budu obaviješteni gdje komora postoji, da li je u funkciji i kako mogu doći do nje u slučaju potrebe. Praksa je da komora ima dežurne telefone”, objasnila je ona.
Iz “Pro Diving Montenegro” kluba dodaju da je objašnjenje za Vladinu uredbu “vrlo jednostavno”.
“Vlasnik barokomore, koju je vjerovatno dobio kao donaciju, ujedno je i osoba koja je imala dovoljno uticaja na predlagača uredbe da ubaci sporni tekst. Vrlo jednostavan manevar da se ukloni konkurencija i uspostavi monopol. Potražite vlasnika komore i sve će vam biti jasno”, poručili su iz tog ronilačkog kluba, koji godinama organizuje i turističko ronjenje, ali i obuku ronilaca po PADI standarima.
Jedini organizator ronjenja u Crnoj Gori koji posjeduje hiperbaričnu komoru je državna firma RCUD. Kao i drugi sagovornici, i iz te firme objašnjavaju da organizatori ronjenja u slučaju incidenta moraju na raspolaganju imati hiperbaričnu komoru. Ali, iz RCUD, osim toga, kao što je to propisano i nedavnom Vladinom uredbom, insistiraju da oni koji organizuju ronjenje moraju imati i sopstvenu barokomoru.
“RCUD je do sada uvijek morao da ima hiperbaričnu komoru na plovilu kada smo obavljali radne zadatke na velikim dubinama preko 40 metara, a moramo je imati i ubuduće, bez obzira na domaće propise, jer to je međunarodni standard i zahtjev svakog izvođača podvodnih radova”, kazali su iz RCUD .
Iako se nalaze u Bijeloj, na desetak kilometara od bolnice u Meljinama, gdje postoji odjeljenje za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, RCUD za ronjenja na dubinama do 40 metara, kako su kazali, “ima na raspolaganju desetomjesnu hiperbaričnu komoru” u “Kodri”, u Podgorici.
Objašnjavaju i da im ta komora “pruža sigurnost u hitnim intervencijama i liječenju ronilaca u slučaju ronilačkog incidenta”. Istu uslugu, međutim, mogu dobiti i na odjeljenju hiperbarične medicine u Meljinama, na kojem, prema podacima sa sajta, rade ljekar, četiri medicinska tehničara, hemijski tehničar, dva manipulanta HBK i dva specijalista za uređaje pod visokim pritiskom.
Iz RCUD–a dodaju i da, kada su na terenu, za rad na komori i uopšte za tretman ronilaca, angažuju ljekara hiperbarične medicine.
“U slučaju ronilačkog incidenta moraju se, u skladu sa međunarodnim standardima, obezbijediti sve mjere pružanja hitne pomoći u slučaju ugroženosti života i zdravlja ronioca u koje spada i pomoć u hiperbaričnoj komori… Svaki izvođač podvodnih radova zahtijeva da onaj koji izvodi podvodne radove mora da ima hiperbaričnu komoru ili na plovilu iznad mjesta ronjenja ili na obali u blizini mjesta ronjenja, što zavisi od dubine na kojoj se roni. Slažemo se, da za malu cijenu ne možete imati hiperbaričnu komoru u sopstvenom vlasništvu, iznajmiti je, ili ugovoriti njeno korišćenje, ali i pružanje ronilačkih usluga takođe se ne izvodi za malu cijenu, već naprotiv, daleko prevazilazi cijenu barokomore ili njeno korišćenje pod bilo kojim uslovima”, kažu iz RCUD–a.
Poručuju da je Crna Gora ronilačka destinacija i da zato mora “usvajati međunarodne standarde i svoj rad uskladiti sa njima”.
“RCUD se zalaže da ronilačke organizacije koje su registrovane kao privredna društva za pružanje ronilačkih usluga, ili kao sportski ronilački klubovi, a koje organizuju ronjenja do 40 metara dubine, treba da imaju ili raspolažu hiperbaričnom komorom na obali… Takođe se zalažemo da one organizacije koje izvode podvodne radove preko 40 metara dubine treba da imaju hiperbaričnu komoru na plovilu na mjestu ronjenja”, poručuju iz RCUD–a.
Ta državna firma ranije je, kao dio radne grupe, radila na Nacrtu zakona o ronjenju, kojim je, pored ostalog, takođe predviđeno da organizator turističkog ronjenja ima barokomoru.
Osim tog, Nacrt zakona bio je tako formulisan da “RCUD-u omogućava monopolsku poziciju u svemu što se na bilo koji način dotiče ronjenja i podvodnih aktivnosti”.
Prije dvije godine komoru zakupili za 130.000 eura
RCUD je, prema podacima sa sajta Uprave za javne nabavke, sa splitskom firmom “Turizam Manta” 2017. godine potpisao ugovor za uslugu iznajmljivanja broda sa barokomorom. Vrijednost potpisanog ugovora iznosila je 130.000 eura, a usluga je, kako se navodi u planu, plaćena sredstvima društva.
Godinu ranije, RCUD je planirao da za istu uslugu, iz sopstvenih sredstava, plati 60.000 eura. U planovima za 2018. i ovu godinu ne pominje se zakup ili nabavka hiperbarične komore.
Ta firma je prošlu poslovnu godinu okončala sa gubitkom od 150.362 eura. Godinu ranije, RCUD je ostvario dobit od 372.798 eura. Prema poslovnom i finansijskom planu RCUD-a za 2018. koji je usvojila Vlada, ta firma je trebalo da ostvari ukupne prihode od 1.524.600 eura, od čega je 385.185 eura iz državnog budžeta.
Prošle godine su, međutim, prihodovali tek 21.740 eura, što je skoro pedeset puta manje nego godinu ranije.
Nema mjesta za mlade ronioce
Boško Stanišić iz Podgorice ispričao je da je, dok je plovio, završio dva kursa ronjenja po PADI sistemu – osnovni i napredni. Objašnjava da postoji i obuka za spasioca i instruktora.
“Neko ko završi sva četiri kursa i postane instruktor ronjenja ima pečat, može da osnuje klub, vodi turiste, iznajmljuje opremu, obučava druge… Uredbom koju je donijela Vlada sada se to onemogućava i oni koji žele da se bave tim poslom, mogu to samo van Crne Gore. Kako da mlada osoba u Crnoj Gori postane ronilac. Teško, čak nemoguće. Dok sam radio na brodu, ronio sam sa instruktorom iz Hodnurasa, koji je imao dvadesetak i nešto godina”, rekao je on.
/Damira Kalač/
© BokaNews, 2021
