Ljeto u Portonovi rizortu se nastavlja…

Portonovi Open 2019 – Basket

Ljeto u Portonovi rizortu se nastavlja i u septembru i to uz ritmove muzike, plesove, ukuse i gostovanja sa svih krajeva svijeta,

Koncerti Marka Louisa, Perpetuum Mobile benda, Marije Božović, tematske večeri španske, kubanske i mediteranske muzike, kao i večeri latino plesova i džez nota, bile su samo dio Portonovi – Montenegro Essence muzičkog programa ovog avgusta.

“Posebno zadovoljstvo nam je bilo da ugostimo i neka od najzačajnijih imena svjetske i regionalne muzičke, kulturne i sportske scene poput Fatboy Slima, Fede le Grandea, Petra Graša, natrofejnijeg karatiste Rafaela Agajeva kao i poznate azerbejdžanske pevačice Sevde Alekperzadeh.’’, istakla je Adrijana Husić, menadžerka za marketing i komunikacije.

Strip festival u Portonovom

“Program ljeta u Portonovom pažljivo je kreiran za svačiji ukus i sve uzraste. Od Sushi večeri za gastronome, preko 3×3 basket turnira koji se ovog vikenda odigrao na našem Marina skveru, do specijalne edicije izložbe tradicionalnog hercegnovskog Strip festivala na kome su bili izloženi radovi najpoznatijih vrhunskih umjetnika i teoretičara stripa u svijetu poput Enrikea Breće, Marija Albertija i drugih.’’, dodala je ona.

 Portonovi ponuda

Nedavno je počeo sa radom Portonovi Training Studio koji nudi najviše standarde usluge teretane i fitnesa, sportskih i relaks masaža kao i grupnih aerobnih treninga i joge. Takođe, pažljivo osmišljena selekcija đus bara sa svježe cjeđenim sokovima biće sastavni dio wellness ponude Portonovi trening studija. Od septembra sa radom počinje internacionalni vrtić sa licenciranom metodologijom rada sa najmlađima.

Topli ljetnji dani bili su inspiracija našem Beach Club-u za najbolji DJ line up, vrhunske koktele i egzotičan meni koji spaja mediteranske ukuse sa world fusion kuhinjom. Portonovi Vista fine dining restoran koji, tik uz more, pruža neponovljiv pogled na zalazak sunca, sada je već mjesto susreta dragih prijatelja i mjesto za stvaranje uspomena za cio život.

Fatboy Slim Visit

Ljubitelji dobrog konjaka i kubanskih cigara dobrodošli su u prvi cigar i konjak bar u Crnoj Gori Maison du Monde. Unikatna radionica autentičnog italijanskog đelata Godo đelaterija postala je već omiljeno mjesto za porodične šetnje kroz Portonovi naselje. Do kraja septembra, očekuju nas otvaranja belgijskog paba Manifesto, nesvakidašnjeg Wine Bar-a koji će promovisati koncept vina iz svih krajeva svijeta uz zalogaje autentične mediteranske kuhinje i programom za ljubitelje vina. Servisne usluge Portonovog će biti obogaćane i otvaranjem poslovnice Hipotekarne banke.

Ljubitelji umjetnosti nastaviće da uživaju u pažljivo odabranim umjetninama galerije Pizana. Izložbeni prostor galerije Pizana tako predstavlja mjesto okupljanja članova, poklonika umjetnosti i saradnika.

Portonovi

Svim posjetiocima Rizorta obezbijeđen je i besplatan WI-FI tokom boravka u rizortu.

Portonovi, novootvorena destinacjia na Mediteranu, jedna je od najprestižnijih u ovom dijelu Evrope. Portonovi je mjesto susreta kosmopolita, ljudi koji umiju da cijene istinske vrijednosti i originalnost, oaza onih koji žele da svoj odmor provedu okruženi ljepotama ovog regiona. U svako doba dana, Portonovi donosi vam nova iskustva: prijatelje, ukuse i mirise i priče iz cijelog sveta.

Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za 1.419 osnovaca

1

Prvog dana nove školske godine učenicima prva četiri razreda osnovnih škola u Herceg Novom, njih ukupno 1.419, uručeni su besplatni kompleti udžbenika, koje im je obezbijedila Opština Herceg Novi. Predstavnici lokalne uprave prisustvovali su priredbama dobrodošlice đaka prvaka, kojima su potom uručili prve knjige i poželjeli srećan početak školovanja, dok su starije učenike udžbenici dočekali na klupama.

Pored četiri osnovne škole na teritoriji Herceg Novog, udžbenike su dobila i djeca sa Luštice koja su upisana u Osnovnu školu „Branko Brinić“ u Radovićima, u opštini Tivat.
Uz udžbenike, đaci su na poklon dobili rasporede časova, naljepnice i prigodne čestitke.
Predsjednik Opštine Stevan Katić posjetio je Osnovnu školu „Ilija Kišić“ u Zelenici, zajedno sa sekretarkom za lokalnu samoupravu Vesnom Samardžić i načelnicom Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marijom Andrić.

Katić je uzbuđenim prvacima kazao da ih na putu obrazovanja, pored znanja, očekuju lijepa iskustva i nova prijateljstva. Poželio im je da budu dobri i uzorni đaci, roditeljima da budu ponosni, a učiteljima i nastavnicima uspješan rad.

Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za osnovce

On je istakao da, pored kupovine udžbenika, lokalna uprava na različite načine pomaže škole na teritoriji našeg grada, kako bi djeca imala bolje uslove za rad i prijatniji boravak.

Prvacima škole „Dašo Pavičić“ na Toploj udžbenike su podijelili potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.

Kako je istakao Konjević, Opština Herceg Novi će i ubuduće pomagati roditeljima na ovaj način, sa konačnim ciljem da se u godinama pred nama udžbenici obezbijede za učenike svih razreda osnovnih škola.

Opština Herceg Novi poklonila udžbenike za osnovce

Zambelić Pištalo je poručila da je ovo period uzbuđenja i radosti, kako za učenike, tako i za njihove roditelje i nastavnike, za sve Novljane.

U Osnovnoj školi “Milan Vuković” na Savini srećan početak prvacima su poželjeli odbornica Tamara Vujović i sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić, dok su đake Osnovne škole „Orjenski bataljon“ u Bijeloj pozdravili odbornik Nikola Samardžić, sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Aleksandar Kovačević i predsjednica Mjesne zajednice Kamenari Maja Popović.

Opština Herceg Novi je ove školske godine obezbijedila besplatne komplete udžbenika za sve đake prva četiri razreda osnovne škole – ukupno 1.419. Za Osnovnu školu „Dašo Pavičić“ obezbijeđeno je 645 kompleta, od čega 180 za prvi razred. U Osnovnu školu „Milan Vuković“ dostavljena su 324 kompleta, od čega za prvake 77. Osnovnoj školi „Orjenski bataljon“ isporučeno je 300 kompleta, od kojih 67 za prvi razred. U „Ilija Kišić“ je udžbenike dobilo 143 đaka prva četiri razreda, među kojima 37 prvaka. U Osnovnu školu „Branko Brinić“ u Radovićima krenuo je jedan prvak iz Herceg Novog, a isporučeno je ukupno sedam kompleta udžbenika za đake sa Luštice.

3. Tivat World Music Festival od 12. do 14. septembra

0
plakat

Turistička organizacija Tivat je pokrovitelj 3.Tivat World Music Festivala, koji će se održati od 12. do 14. septembra u Tivtu.

Ove godine biće postavljene četiri bine na kojima će se tokom tri dana trajanja festivala publici predstaviti deset bendova iz zemlje, regiona i inostranstva.

Na glavnoj bini na rivi Pine nastupiće jedan od najslavnijih afričkih muzičara Femi Kuti– najstariji sin pionira afrobita Fele Kutija. Pored glavne bine Riva biće aktuelne još i bina Acoustic u Atrijumu Buća, bina Porto Montenegro u marini PM i bina Luštica Bay u istoimenom nautičkom kompleksu.

Festival će 12. septembra u 20 sati otvoriti Bilja Krstić & Bistrik Orkestar (Srbija), a od 22 sata nastupiće Femi Kuti sasvojim bendom Positive Force.

Drugog dana festivala, 13. septembra, na bini Riva od 18:30 nastupiće Gospoda Glembajevi (Crna Gora), Atma Mundi Ensemble & Sanja Raičković (Hrvatska) i Albaluna (Portugalija). Od 18 sati na Acoustic bini u Atrijumu Buća publici će se predstaviti Orkestar Nuova (Crna Gora), a od 20 sati na bini u Porto Montenegru nastupiće Ethno Jazz Orchestra (Srbija).

Posljednjeg dana festivala, 14. septembra, na glavnoj bini Riva od 20 sati posjetioci će uživati u nastupu bendova Džanum (Crna Gora) iIrfan (Bugarska), dokćeistog dana od 21h nabiniLuštica Baynastupitiportugalski bend Albaluna, a na bini Acoustic od 18 sati Tanini trio (Turska). Svi koncerti su kao i prethodnih godina besplatni.

Turistička organizacija Tivat poziva sve ljubitelje etno melosa da dođu i uživaju u modernim izvedbama poznatih izvođača, kojeće obilježiti 3. Tivat World Music Festival.

Njegoševi dani od 4. do 8. septembra u Kotoru

0
Sa pressa

Osmi Međunarodni slavistički skup „Njegoševi dani” biće održan u Kotoru od 4. do 8. septembra, saopšteno je na konferenciji za novinare u Ambasadi Republike Poljske u Podgorici, koja je ove godine počasni gost. Na konferenciji su govorili Artur Dmochowski, ambasador Republike Poljske u Crnoj Gori, Anna Kasprzak, konzul, prof. dr Rajka Glušica i prof. dr Tatjana Đurišić-Bečanović.

Ambasador Dmochowski je podsjetio na 1. septembar 1939. godine, dan kada je nacistička Njemačka napala Poljsku, a povodom čega će u Kotoru biti organizovana izložba „Borba i stradanje: Poljski građani za vrijeme Drugog svjetskog rata”.

– Ova izložba govori o ljubavi i slobodi, ali i borbi protiv dva totalitarna režima. Tokom Drugog svjetskog rata Poljska je pretrpjela gubitke neviđenih razmjera. Kraj tog rata nije Poljskoj donio slobodu – kazao je, između ostalog, ambasador dodajući da danas živimo u drugačijem svijetu.

Konzul Anna Kasprzak kazala je da će izložba biti otvorena 4. septembra u Galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković” u 19 časova, dodajući da će postavka biti otvorena mjesec.

Njegoš u Kotoru

Inače, ovogodišnji skup posvećen je Njegoševom stvaralaštvu i antifašističkom diskursu, budući da se ove godine navršava 80 godina od Hitlerovog upada u Poljsku, koji je označio početak Drugog svjetskog rata i početak stradanja Jevreja, Slovena, Roma i ostalih,,nearijevskih” naroda.

O istorijatu „Njegoševih dana” govorila je prof. dr Glušica, dodajući da su 2008. godine pokrenuti s ciljem da omoguće naučno utemeljno izučavanje Njegoševog stvaralaštva i primjenu savremene metodologije u izučavanju južnoslovenskih književnosti. Po svojim ciljevima i naučnim dostignućima manifestacija daje relevantne rezultate i ozbiljan doprinos razvoju njegošologije i južne slavistike uopšte. „Njegoševi dani postali su svojevrsni naučni i kulturni brend Crne Gore”, kazala je, između ostalog, Glušica. Dodaje da su za ovih 11 godina objavili sedam zbornika i jedan zbornik „Njegošu u čast” 2013. godine.

Njegoš

Prof. Đurišić Bečanović istakla je da je neophodno njegovati antifašistički diskurs, jer je fašizam najopasnija ideologija koju je čovjek osmislio, pa je neophodno prisjetiti se njegovih katastrofalnih posljedica i upozoriti na prisustvo fašističkih ideologema u savremenom javnom diskursu. „Drago mi je što uz Njegoševo ime vežemo antifašizam”, kazala je, između ostalog Đurišić Bečanović.

Učešće na Skupu prijavilo je pedeset naučnika iz najznačajnijih slavističkih centara širom Evrope. Pokrovitelji „Njegoševih dana 8” su: Opština Kotor, Ambasada Republike Poljske, Filološki fakultet Nikšić i Savez boraca Crne Gore. Organizacioni odbor sačinjavaju: prof. dr Đurišić-Bečanović, predsjednica, prof. dr Glušica, prof. dr hab. Boguslav Željinski, kao i dr Nataša Jovović.

Samo jednu noć – Izložba tapiserije Sofije Di Garofani

0
tapiserija

U Galeriji Josip Bepo Benković u Herceg Novom u utorak, 3.septembra sa početkom u 21 sat nepretenciozno, na jednu noć, biće otvorena izložba tapiserije Sofije Di Garofani.

Novska publika će imati priliku da se po prvi put na ovaj način susretne sa ovim vidom umjetnosti.

tapiserija

Na izložbi će, osim djela velikih dimenzija,biti izložene i fotografije nastali tokom same izrade ovog unikatnog djela. To će posjetiocima približiti sam proces izrade tapiserije koja svoje korijene vuče iz narodnog stvaralaštva ovih prostora.

Sofija Di Garofani, majstor umjetnosti, ostavlja duboki trag u pastelu i tapiseriji izražavajući se kroz osnovu i potku njenih raznobojnih vlakana.

Izlagala od Pariza preko Tokija i drugih metropola… stiže u Herceg Novi.

Preporuke Knjižare So …

0
Pečat knjižara SO

S vremena na vrijeme valja kazati i po koju riječ o tome kakva je razlika između konfekcijskog knjižarstva i rafiniranog, budući da sve manje razmišljamo o tome – ako uopšte razmišljamo – da li klasično knjižarstvo treba da postoji uopšte, s obzirom da nas jeftine knjige zapljuskuju naslovnicama dok na kiosku kupujemo novine ili papirne maramice, ili u samoposluzi jeftinu knjigu s viršlama.

Rafinirano knjižarstvo nudi nam prije svega edukovane poznavaoce knjiga kao vodiče kroz hiperinflatornu prašumu stalno novih naslova.

I baš kao što nam pisani i elektronski mediji poturaju televizijske i informativne iznutrice od kvaliteta, tako nam ih poturaju – u formi knjige – kiosci i samoposluge.

Samo školovan, načitan i posvećen knjižar može – kao specijalist – da da Preporuku za čitanje naredne sedmice a da ta preporuka ne zazvuči kao fraza ili jeftina reklama. Knjižara-specijalistu valja zamisliti kao neku vrstu travara, koji daje prstohvat ove teme, i prstohvat one – da se zadovolji duša, za razliku od travara koji shodno vlastitoj vještini kombinuje prstohvati ljekovitih trava da bi ublažio bol ili ozdravio tijelo.

Preporuke Knjižare So za čitanje:

Tiču se rijetkih, manje poznatih a vrijednih, ili potpuno nedostupnih naslova. Nedostupnih kioscima. I samoposlugama, razumije se…

Austrijska politika je knjiga koja nam na izuzetno pedantan i sistematičan način prikazuje transformacije austrijske politike. Austrijska istorija i politika neraskidivo su povezani sa republikama bivše Jugoslavije, tačnije, sa Srbijom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom. Razumijevanje politike ovih zemalja nije stoga moguće bez znanja o austrijskoj politici i njenim istorijskim ishodištima. Izdavač je Plejada.

Monarhija autora Lava Tihomirova bavi se principom monarhijske vlasti. Veoma studiozno, na naučnim principima, Tihomirov nas upoznaje sa porijeklom i sadržajem monarhijskog principa, podsjeća na rimsko-vizantijsku i rusku državnost dovodeći nas do monarhijske politike. Autor se takođe bavi ličnoću, individualnim slobodama i pravima unutar monarhije, ali i istorijskom sudbimom nacije. Izdavač je Ukronija.

Novi putevi svile – sadašnjost i budućnost sveta knjiga je u kojoj je autor Piter Frankopan majstorski iscrtao mapu novog svjetskog poretka. Svijet se drastično mijenja u vrijeme Bregzita i Trampa. Teme izolacije i rasparčavanja stoje u oštroj suprotnosti s učvršćivanjem veza i uspostavljanjem saradnje duž puteva svile. U ovoj proročkoj savremenoj istoriji on procjenjuje globalne odjeke neprestanog pomjeranja sjedišta moći. Ova knjiga rasvjetljava teme od kojih zavise naši životi i naša dobrobit. Izdavač je Laguna.

Kratka istorija čokolade Ivane Vasiljević i Đoka Maljenovića knjiga je koja govori o tome kako je nastala čokolada, kako je stigla u Evropu, kako su se kroz istoriju mijenjali tehnologija i proizvodi, kako su se osvajali novi prostori, kako su nastajala otkrića koja su ispunila i promijenila istoriju i svakodnevicu privatnog života. Ona nam govori o najpoznatijim vrstama čokolada, najznačajnijim proizvođačima i najboljim čokolaterijama. Pred nama je knjiga o istoriji jedne strasti, jednog ukusa i jednog umijeća. Izdavač je Arhiperlag.

Odgajati devojčice autora Stiva Bidalfa knjiga je koja ukazuje kako da se pomogne kćerci da izraste u mudru, saosjećajnu i jaku ženu. Djevojčicama je potrebno da budu jake i u ovoj toploj knjizi Bidalf povezuje najbolje znanje iz cijelog svijeta o tome kako ih odgajati. Saznaćemo o pet stadijuma djevojaštva, i o tome kako da pomognemo kćerkama da se razvijaju od najranijeg djetinjstva do zrelosti, izgrađujući njihovo samopouzdanje. U knjizi se između ostalog razmatraju – zlostavljanje, poremećaji ishrane, imidž tijela, alkohol, izlaženje na kraj sa medijima i uspješan odnos prema muškarcima. Izdavač je Mali vrt.

Žurke u našoj školi je još jedna u nizu sjajnih knjiga za mlađe čitaoce autora Roberta Takarića. Na početku ćemo vidjeti šta djevojčice i  dječaci uopšte podrazumijevaju pod pojmom žurka, a onda je pred nama cijeli spisak: od žurke za Novu godinu preko žurki za pamćenje, dosadnih žurki, žurki za štrebere i mnogih drugih. Za svaku sa pomenog spiska ova knjiga će predstavljati dragocjen vodič. Naučićemo kako bi trebalo da se ponašamo te šta nas na njima očekuje počev od onih koji su pozvani pa do toga šta sve možemo dobiti od posluženja. Izdavač je Laguna.

U nastojanju da širokoj publici prikažu vrijednosti domaće kuhinje, kulinarski majstori Milovan Mića Stojanović i Milan Stojanović u knjizi Najbolja jela Srbije izdvojili su iz srpske kulinarske riznice ono najljepše što se na tradicionalan način priprema u domaćinstvima i restoranima. U srpskoj kuhinji postoji oko 1500 zapisanih recepata za jela od kojih se većina još rado priprema. U ovoj knjizi odabrano je više od stotinu tradicionalnih srpskih jela. Sva prikazana jela pripremljena su i fotografisana specijalno za potrebe ove knjige. Izdavać je Laguna.

Pelješki most – intezivni radovi, Kinezi završetak svake faze radova obilježe vatrometom

0
Pelješki most – radovi foto SD

Pelješki most polako izranja iz mora. Unatoč paklenim vrućinama koje ovih dana u Neretvanskom kanalu uvelike prelaze trideset stupnjeva, mostograditelji Kinezi ne zabušavaju. Dapače, rade i po danu i po noći pa se tako već naziru obrisi trase mosta između Komarne i Brijeste. Piloti, njih 148, što preračunato u metre iznosi dvanaest tisuća metara, već su odavno zabijeni u morsko dno i sada čekaju konstrukciju mosta, a Slobodna Dalmacija svjedočila je formiranju naglavnice na stupnome mjestu S8, čime radovi postaju vidljivi iznad morske površine, piše Slobodna Dalmacija.

Riječ je o veoma važnom elementu buduće konstrukcije mosta iz koje će izrasti stup, pojašnjava nam glavni inženjer i voditelj projekta iz “Hrvatskih cesta” Jere Šegedin, iskusni mostograditelj koji je vodio i izgradnju čiovskog mosta. Zapravo, skupine pilota svakog stupa povezuju se na vrhu ovom naglavnom pločom od armiranog betona i dio te ploče nalazi se nad morem, a dio je ispod površine mora.

Nosivi element

– Eto vidite ove naglavnice, one će biti glavni nosivi element mosta jer primaju i amortiziraju teret i udar i provode ga dalje u temelj mosta – govori nam inženjer Šegedin. A unutar same naglavnice je kao u mravinjaku. Pedesetak Kineza radi i ne dižu glavu. Nakon što je posebnim strojem postavljena na pilote, naglavnica je spuštena tri metra u moru pa su Kinezi kao u nekoj posudi uronjenoj u more. Sva sreća je da ne popuste brtve jer bi se sve vrlo brzo moglo pretvoriti u bazen. Kinezi ne mare za novinarsku ekipu, glavu ne podižu s posla unatoč paklenim žegama.

A koliko su naglavnice zahtjevne i važne govore podaci da će se u njih ugraditi 3200 kubika betona (prvi su već izliveni). A njihova veličina je 29 puta 23 metra, kao jedno rukometno igralište. Debljine su do pet metara.
– Pa zar će na naglavnici Kinezi igrati mali balun – dodajemo u šali.
– Mogli bi, samo da postave male branke – nadovezuje se netko od domaćih radnika, koji su se ukrcali s nama na brodicu u Komarnoj kojom smo obilazili radove na mostu. Samo tko će im sakupljati lopte kad odlete u more? No, šalu na stranu, ali Kinezi nemaju vremena za opuštanje i zabavu. I igralište u Komarnoj im je prazno, jer rade doslovno dan i noć, i to na veliko zadovoljstvo stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije kojima će se uskoro skratiti čekanja i kontrole na četiri granična prijelaza. Proteklu godinu dana radovi su se izvodili u podmorju, daleko od očiju javnosti, a sada gradilište dobiva novu vizuru.

– Trenutačno se na gradilištu izvlači mulj iz pilota koji se zbrinjava potapanjem na dubinu veću od 40 m u podmorju udaljenom 20 nautičkih milja od samoga gradilišta u Komarnoj i Brijesti – pojašnjava nam Jere Šegedin, a osim radova u podmorju, uskoro kreću radovi i na kopnu jer je već zatemeljen stup mosta u Komarnoj. Ako Kinezi budu radili ovakvom dinamikom, nema dvojbe da će prvi stup mosta biti iznad Neretvanskog kanala do kraja listopada.

Šarenilo boja

I to će zasigurno tako biti jer četristotinjak Kineza predano radi na gradilištima u Komarnoj i Brijesti.
– Rade na moru, ali se ne kupaju i kod njih nema odmora. Stanovnici Komarne rijetko vide Kineze da se kupaju. Ako se neki i kupa, na sebi ima prsluk za spašavanje i drži se plićaka jer ne znaju plivati – rekli su nam u Komarnoj.
– Radnici stalno rade, jer im je cilj da zarade nešto novca i vrate se natrag u Kinu. Tek sebi malo daju oduška kada dovrše pojedinu fazu radova. Tada se malo opuste uz vatromet i ništa više od toga – rekli su nam stanovnici Komarne, gdje je većina kineskih radnika smještena po sobama i apartmanima.

I doista, dok smo se mi šetali gradilištem, u nebo je odletio – vatromet. Ali za razliku od dokonih Hrvata kojima na pamet ne pada pucati vatromet usred bijela dana (svi čekaju mrak da se vidi šarenilo boja na nebu, Kinezi su i vatromet odradili kao po traci – ispucali ga i vratili se svojim dnevnim obvezama. Zapravo, začuo se samo pucanj, a šarenilo boja stopilo se s jarkim kolovoskim suncem. No, Kinezi za to ne mare previše, njima je cilj izgraditi most do dogodine i to im zasad dobro ide. Sa susjedima Kinezima zadovoljni su stanovnici Komarne, kojoj se broj stanovnika dolaskom kineskih radnika utrostručio, iznajmili su im sobe i apartmane.

Mato Dragobratović kaže da ljudi dobro rade svoj posao, u ništa se ne petljaju, samo rade, gotovo da ih i ne viđa.
On nije svoje apartmane iznajmio radnicima s mosta jer, kako kaže, želi zadržati svoje stare goste, premda je većina njegovih susjeda svoje objekte ustupila na korištenje Kinezima. Iako se na mostu radi po danu i po noći, za turizam u Komarnoj nema nikakvih problema. Turistima je ovo na neki način i atrakcija, gledaju i fotografiraju radove.
– A uvijek će biti netko kome smeta! Ljudi su čudni. Mora se malo i pretrpjeti jer se radi najveća investicija u Hrvatskoj – kazao je Dragobratović.

Nema kašnjenja

A osim stanovnika Komarne, zadovoljno trljaju ruke i metkovski obrtnici koji povremeno obavljaju radove na gradilištu za kinesku tvrtku CRBC. Kažu nam da su zadovoljni poslom i naplatom.
– Nema tu ni dana kašnjenja. Sve što smo odradili, uredno smo naplatili u dogovorenom roku – kazao nam je obrtnik iz Opuzena.
Iako gradnja samoga mosta ide brže od očekivanoga i gradilište na moru poprima novi izgled, na pristupnim cestama se još nije zakopala prva lopata i to sve zbog žalbi izvođača radova, koji dokazuju da imaju pravni interes i ruše postupke javne nabave. Posljednji se državnoj komisije za kontrolu postupaka javne nabave požalio austrijski Strabag, i to na odabir grčkog J&P Avaxa za izvođača radova na stonskoj obilaznici, poddionice Sparagovići/Zaradeže – Prapratno i Prapratno – Doli.
I to će svakako odgoditi početak radova na okolnim cestama, što, nažalost, nije prvi put u proteklu godinu dana. Tako bi se moglo dogoditi da pelješki most vodi niotkud za nikamo, piše Slobodna Dalmacija.

– Sve da most i bude izgrađen prije pristupnih cesta, najvažnije je da se uredi spoj na postojeću pelješku cestu preko Brijeste na Dančanje i tada će sve biti lakše. Možda će biti malo više gužve oko Stona, ali nitko ne garantira u kojem će se vremenu izgraditi stonska obilaznica koja je iznimno zahtjevna, jer se grade dva tunela i most kod Stonske solane – zaključio je inženjer Jere Šegedin.

Mukotrpna obiteljska tradicija uzgoja školjki

0
Školjkari foto hrt

Čak 90 različitih vrsta školjaka obitava u Malostonskom zalivu. Mogu se konzumirati sve, osim periske i prstaca, koji su zakonom zaštićeni od izlova zbog ugroženosti vrste i očuvanja obale. Sve te školjke rastu slobodno, na divlje, a uzgajaju se posebno samo kamenice i mušule, odnosno oštrige i dagnje, piše HRT Magazin.

Ovdje u Malostonskom zalivu, četrdesetak obitelji, neke registrirane kao obrtnici, druge kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva žive od školjkarstva. Unatoč iznimno tešku poslu, mladi u ovom kraju, iz kojeg se proteklih desetljeća najčešće samo odlazilo, ipak vide perspektivu.

Obitelj Nikše Matkovića vez za svoju maunu ima tik do mosta na Bistrini. Školjkarstvo je težak i nesiguran posao.

– Ove smo godine puno problema imali. Bilo je problema s onim noro virusom, kasnije nije bilo posla, bilo je slabo vrijeme do početka sezone. Sad smo imali problem bio je plimni val, odnio nam je puno parkova. Sto je problema nekakvih, govori Nikša.m

Posebno je zahtjevan uzgoj kamenica. I vrlo neizvjestan.

– Da je ove godine netko od mladih krenuo u taj posao, 99% bi odustalo. Jer takva je godina bila. Sada se može potrefit 4-5 godina da bude sve fantastično, a može se potrefit da se sutra u moru opet nešto dogodi. To je tvornica pod nebom, ne možeš ništa planirati. Znači, danas imaš na parku 10 tona mušula, sutra dođeš, nema ništa, orada pojela sve, dodaje.

Slično razmišljaju i Ficovići iz Hodilja. I ne odustaju.

– Mnogi su mladi odlučili otići iz ovih krajeva, ali mi smo odlučili  tu ostati, radit, boriti se, ostati na moru i u polju. To je težak posao, nije lagano, ali mi smo zadovoljni, na kraju se vidi naš cilj koji želimo ostvariti, da tu ostanemo, da naša djeca tu žive i da zajedno uživamo u ovoj ljepoti što nam je Bog dao. Imamo svoje nasade kamenica i mušula. To nije lagan posao treba uložiti dosta truda. Naime to je dugotrajan proces, jer kamenici od mlađi dok se uhvati treba dvije do tri godine do konzumne veličine da bi narasla kamenica. Imamo problema s ribom koja nam jede naše proizvode, kamenice i mušule, tako da dosta ljudi se odlučilo prekinuti proizvodnju i odustati od svega toga, govori Marko Ficović.

Ipak, danas su mnogo veće mogućnosti nego prije nekoliko desetljeća, kad se sve radilo ručno. Sjećaju se i svog djetinjstva. I u Matkovića i u Ficovića u posao su uključene cijele obitelji.

Ipak, kažu, sav trud se isplati.  Zahvaljujući turizmu, većina ulova plasira se  na kućnom pragu. Proizvodnju olakšavaju nove tehnologije, a skupu opremu moguće je nabavljali i novcem dobivenim na natječajima iz europskih fondova. Važno je, kažu, sačuvati kvalitetu. Kvalitetom se čuva i tradicija i stvaraju nove mogućnosti za mlade iz tog kraja.

Bajkeri uživali na na 8. Međunarodnom moto skupu MC Cruiser u Herceg Novom

0
Moto skup MC Cruiser

Predstavnici 150 klubova i više od hiljadu učesnika i gostiju okupilo se na 8. Međunarodnom moto skupu MC Cruiser u Herceg Novom, koji je održan proteklog vikenda. Tradicionalno, subotu su obilježili defile motora kroz grad i bajkerske igre, a vrhunac je bio završni rok koncert.

Brojni turisti i mještani su pozdravljali stotine motorista koji su prodefilovali od plaže Ušće do kružnog toka u Meljinama, i u povratku magistralom do Igala. I publika i takmičari su se zatim ludo zabavljali uz bajkerske igre na plaži.

U “ispijanju piva uz otežavajuće okolnosti” najbrži je bio Stefan iz MK “Komite” iz Ljubinja, u “Hrbanju na gredi” najspretniji je bio njegov klubski drug Miloš, u “skijanju na suvom” najbolje se snašla ekipa “Samostalni jahači”, a u potezanju konopa najjači su bili članovi MK “Komite”.

Moto skup MC Cruiser

Osim pobjednika u igrama, organizatori su nagradili najmlađeg motoristu, petogodišnjeg Davida Čeprnića, koji je sa svojom “krosericom” odvozio čitav defile, prve goste koji dolaze svake godine Gorana Grčkog i Baneta Radusinovića, Wahida iz Alžira koji je na moto skup došao BMW-om, prešavši za 70 dana 10 000 km kroz 16 država, vlasnike najljepših motora – prerađenog “Batmen”-a i “Harley Davidson”-a, kao i motoristu koji u novčaniku nosi taštinu sliku -Mina iz Mostara.

Moto skup MC Cruiser 2019.

Program je završen rok koncertom na kome je armosferu zagrijao bend “Rudolf” iz Kolašina, a do usijanja dovela grupa “New deal” iz Bora.

Članovi moto kluba MC Cruiser, prezadovoljni su posjetom i atmosferom.

Saobraćajna nesreća na putu prema Radovićima

0
foto SZS Tivat

SZS Tivat večeras je u 21.24 je primila poziv od policije OB Tivat da je u rejonu krtoljskog polja, prema Radovićima, u blizini carine  došlo do saobraćajnog udesa u kojem je jedno lice ostalo zarobljeno u autu.

Po pozivu vatrogasci su odmah intervenisali sa 3 vozila i 10 vatrogasaca, a uz pomoć hidrauličnog alata uspjeli da izvuku povrijeđenu osobu, vozilo Hitne medicinske pomoći Tivat je povrijeđenog dalje zbrinula -saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat.

foto SZS Tivat

Prema prvim informacijama vozač je pretrpio lakše povrede.