HEP je pokrenuo ciklus izgradnje sunčanih elektrana, u skladu sa smjernicom evropske energetsko-klimatske politike. Grade se u Istri, na otocima Cresu i Visu te u zaleđu Dalmacije, a vrijedne su oko 80 milona kuna. Ekipa HRT-a bila je na Visu, gdje su pri kraju radovi na elektrani velikoj kao deset nogometnih igrališta.
Nakon osam godina borbe s birokratijom i ubrzanih radova, prvi solari stigli su na otok Vis.
– Trebalo je raditi izmjene županijskog plana, gradskog plana, radi se najveća solarna elektrana snage 3,5 MW. Ovdje moram naglasiti da će biti najveća od svih otoka na Mediteranu jer koliko znam samo Malta ima 1 MW, kazao je Ivo Radica, gradonačelnik Visa.
Na radovima je Končar angažirao otočane, ali i otočanke. Solari će odolijevati udarima vjetra i do 150 kilometara na sat.
solarna- foto HRT
– Sad smo na 80 posto gotovosti, montiraju se konstrukcije, uskoro će doći i solarni paneli, idući tjedan je transport Končarevih pretvarača, rekao je Krešimir Gagulić, voditelj gradilišta.
Proizvedena energija ide u zajednički HEP-ov sustav. Napajat će se tisuću kućanstava, ali i susjedno Biševo.
– Mi postajemo jedini samo održivi otok u Hrvatskoj, kako je već poznato imamo svoju vodu i kapacitete koji su sasvim dostatni, a sada uz električnu energiju postajemo potpuno održivi, izjavila je Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže.
Radovi su vrijedni oko 25 milijuna kuna, rok trajanja 25 godina. Početak proizvodnje siječanj 2020-te.
Oniski zimzeleni grm maginja ljeti gotovo ne primjećujemo u moru drugog zelenila, ali u jesen, od oktobra do decembra, maginja pokaže svu raskoš zelenih listova i ploda koji dok zri mijenja boju od žute do tamno narandžaste i crvene. Nerijetko samo jedan omanji okrugli plod pokaže sve nijanse ovih boja – kao da je za vrijeme kada sunce odlazi , sačuvao sav njegov sjaj. Po načinima na koje maginje pa i list možemo koristiti – ona i jeste vrijedna poput sunčeve svjetlosti.
Maginja je plod zimzeleng grma planika iz porodice Ericaceae. Potiče iz mediteranskog pojasa, a raste na sjeveru do zapadne Francuske i Irske. U Boki je najzastupljenija na Luštici. Latinski naziv: Arbutus unedo pripisuje se Pliniju Starijem, koji je rekao „unum tantum edo“ ili „jedem samo jednu“.Kada je plod prezreo sadrži metil-alkohol koji izaziva opijenost pa otuda vjerovanje da nije dobro pojesti više plodova.
Kada počne vrijeme zrenja maginja galeristkinja Ljiljana Marinović čija je porodica živjela na Luštici sjeti se topline doma, lijepih razgovora, škerci I druženja članova porodice, rodbine, prijatelja i komšija koji su se okupljali oko kazana za pečenje rakije maginjače.
“Vladalo je takmičenje koji će domaćin napraviti bolju maginjaču, a od vještine majstora zavisio je i njen kvalitet. Najbitnije kod pravljenja rakije od maginja, je znati proces kako se odvaja metil alkohol iz dobijenog destilata. A za plemenitiji ukus bile su potrebne finese. Moj otac bi, u badanj, u kojem se ubrane maginje stavljaju da bi se obavio proces vrenja tropa, dodavao i neke mirisne sastojke, poput morača, rogača, kore od domaćih naranača i slično, da bi aromatizovao trop, a samim tim dobio plemenitiju aromu rakije! Nekada je ta rakija bila cjenjenija i od lozovače, a na Luštici se pekla skoro u svakoj kući. Prihod od prodaje maginjače nije bio zanemarljiv. Danas se na Luštici maginjača proizvodi samo u jednoj porodici i više je suvenir i turistička atrakcija, nego piće za široku upotrebu”, navodi Ljiljana Marinović.
Maginja
Ona objašnjava da su u Luštici samo plodovi planike zvali maginje, rijetko maginja, jer su grupisani, a samo u situacijama kad je riječ o jednom plodu – maginja. Planika odnosno Maginja je jedna od rijetkih biljaka na kojoj, istovremeno možete da vidite i cvijet i plod.
Zanimljivo je da je na grbu Madrida prikazan medvjed koji se gosti plodovima maginje. Medvjedi su u prirodi zaista skloni da jedu ove plodove, a kada ih komzumiraju u prezreloj fazi zna se desiti i da se opiju.
Ljekovita i ukusna
Koristi od ove biljke su višestruke. U Italiji, Maroku I Turskoj postoji duga tradicija korištenja plodova u ljekovite svrhe.
Maginje se tako primjenjuju kao pomoć kod gastrointestinalnih tegoba, srčanih, kožnih i uroloških problema te kod gastritisa i bubrežnih oboljenja. Ublažava simptome grlobolje. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica jer sprečava nastajanje smeđih pjega .
Plodove je moguće samljeti i u brašno od kojeg se prave kolači, moguće ih je jesti sirove, kuvane, a moguće je praviti i proizvod sličan medu. Cijenjen je i pravi med od planike koji se kod nas pojavio poslednjih godina. Prave se i džemovi, želei i pekmezi i rakija od ploda maginje. Portugalci od ove biljke pripremaju jaki liker koji se naziva medronho.
Ona daje mnogo koristi kao ogrjevno drvo, dobro je kolje za vinovu lozu i mahunarke, a njeno lišće je odlična hrana za stoku. Osim što je zanimljiva kao voćka i ljekovita biljka, planika je i ukrasna biljka jer istovremno ima i plodove i cvjetove, zimzelena je , tokom cijele godine je dekorativna i može se lijepo oblikovati.
Velikan hrvatske muzike, Oliver Dragojević, da je živ, na današnji dan bi proslavio 72. rođendan.
7. decembra 1947. rođen je velikan hrvatske muzike, legendarni Oliver Dragojević. Iako je od njegove smrti prošlo već skoro godinu i po, on i njegova ostavština nastavljaju da žive u srcima prijatelja, porodice i brojnih obožavatelja.
Njegova je smrt nakon duge i teške bolesti rastužila cio region, a njegov posljednji ispraćaj je poprimio nezapamćene razmjere. Svi su željeli da dođu u njegovu Vela Luku i oproste se od omiljenog muzičara.
Posljednjih mjeseci svog života nije nastupao, a za sobom je nakon smrti ostavio suprugu Vesnu, sinove Dina, Davora i Damira i petoro unučadi.
Kada je Oliver umro proglašen je Dan nacionalne žalosti, a na sam ispraćaj je došlo više hiljada ljudi i brodova. Oliverov je muzički put započeo kada mu je otac poklonio usnu harmoniku u djetinjstvu. Od kad je dobio, Oliver se od nje nije odvajao. U estradne vode je uplovio davne 1963. kao pjevač i klavijaturista splitskog benda Batali.
Njegov je uspjeh započeo kada se pojavio na Splitskom festivalu sa pjesmom Zdenka Runjića “Picaferaj”, a iako nije izborio ulazak u finale, počeo se probijati na sceni. Kada se 1975. vratio na Splitski festival s pjesmom “Galeb i ja” postao je zvijezda preko noći, a to ostaje i do danas.
Oliver Dragojević je bio jedan od najuticajnijih muzičara koje je hrvatska scena ikada dala, a tome ide u prilog i činjenica da se mogao pohvaliti nastupima u Carnegie Hallu, Royal Albert Hallu, pariškoj Olympiji i Opera Houseu u Sydneyju.
Prva Međunarodna multidisciplinarna naučna konferencija “Nematerijalna kulturna baština Boke Kotorske: stanje, izazovi, potencijali”, koju je organizovala Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor, završena je danas izlaganjem domaćih i regionalnih stručnjaka o tradiciji vjerskih kultova i svetkovina, etno-muzikološkom kao i nasljeđu porodničnih odnosa bokokotorskog zaliva, te predstavljanjem dijela nematerijalne kulturne baštine Makedonije, Srbije i Hrvatske.
Na konferenciji, koja je privukla značajnu pažnju stručne pa i laičke javnosti, govorilo je više od trideset priznatih stručnjaka iz regije. Završnog dana konferencije svoja istraživanja predstavili su Lucija Đurašković, Vesna Vučinić Nešković, Siniša Jelušić, Marina Dulović, Tina Ugrinić, Joško Katelan, Slobodan Jerkov, Nada Genevska, Snežana Ašanin, Suzana Antić i Timka Alihodžić, Jasminka Grgurević, Zlata Marjanović.
Učesnici konferencije istakli su zadovoljstvo zbog održavanja stručne konferencije koja će, zajedničko je mišljenje, doprinijeti podizanju svijesti o značaju očuvanja bogatog nematerijalnog kulturnog nasljeđa.
Opštinska javna ustanova “Muzeji” Kotor konferencijom je obilježila deset godina od ratifikacije Konvencije UNESCO o nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Blagdan Svetog Nikole, zaštitnika djece, pomoraca i putnika, ove je godine u župi Herceg Novi proslavljen u posebnom ozračju. Naime, župljani filijalne župe Đenovići (Pokrivenik) blagdan zaštitnika župe i mjesta dočekali su u obnovljenoj crkvi Svetog Nikole. Misu je služio mjesni župnik don Siniša Jozić.
Govoreći u homiliji o životu sv. Nikole, don Siniša je istaknuo: “Riječ je o svecu koji se znao oslanjati na osobu Isusa Krista jer je prihvaćao svjedočanstvo o Isusu, raspetom i uskrsnulom. Ovaj svetac čvrsto je stajao nogama na zemlji, svjestan izazova ovoga svojega vremena, ali s pogledom uvijek usmjerenim prema nebesima, tražeći pomoć s neba“. Na kraju misnog slavlja župnik je zahvalio svima koji su sudjelovali svojim darom ili radom u obnovi crkve, te je posebno zahvalio g. Marku Vučetiću na prilogu kojim je pokrivena polovica troškova obnove.
Sveti Nikola
U večernjim satima je u samostanskoj crkvi Svetog Antuna u Herceg Novom uprizoren dolazak Svetog Nikole. Mnoštvo je djece s veseljem dočekalo omiljenog sveca i pozdravilo ga s pjesmom Dođi Sv. Nikola. Nakon dočeka uslijedila je podjela darova svim prisutnim mališanima, a pekarske slastice dobili su i odrasli.
Sestre milosrdnice Svetog Vinka Paulskog, Antonija, Silvana i Zrinka liturgijskim pjevanjem animirale su misno slavlje i prigodni program te doprinijele da ovaj radosni događaj kojemu se veseli i mališani i odrasli, bude uistinu dostojanstven i svečan.
Albanski premijer Rama odveo je dvojicu dječaka na meč Lacija i Juventusa, a riječ je o dječacima koji su skočili s balkona i preživjeli nedavni zemljotres
Albanija
Fudbaleri italijanskog prvaka Juventusa Cristiano Ronaldo i Gianluigi Buffon poklonili su dresove dječacima koji su skokom s balkona preživjeli nedavni razorni zemljotres u Albaniji.
Tokom posjete albanskog predsjednika Edija Rame hospitaliziranim žrtvama zemljotresa, sedmogodišnji Aurel Lala i desetogodišnji Alesjo Cakoni su mu otkrili da im je san da upoznaju fudbalske asove Ronalda i Buffona.
Rama je dječake odveo u Rim na večerašnju derbi utakmicu Lacija i Juventusa, a prije meča ih je i upoznao s dvojicom fudbalera.
“Ovo je iznenađenje za Aurela i Alesja koji su skokom s balkona zgrade u Thumaneu preživjeli zemljotres”, objavio je Edi Rama na društvenim mrežama na kojima je direktno emitirao susret dječaka s njihovim fudbalskim idolima.
Ronaldo i Buffon su dječacima poklonili potpisane dresove, što je nakratko vratilo osmijehe na lica dječaka koji su u zemljotresu izgubili najbliže članove porodice.
Rama je Cakoniju poklonio i dres golmana Milana Gianluigi Donnarumme.
Albaniju je 26. novembra pogodio razorni zemljotres u kojem je poginula namanje 51 osoba, a među poginulim su bili otac i sestra Cakonija i baka i sestra Lale.
Kako je sopšteno iz TO Tivat, u gradu se trenutno odmara ukupno 812 registrovanih gostiju, što je 20% više nego u istom periodu prošle godine.
Stranaca je 786, dok je domaćih turista samo 26. Najveći broj gostiju koristi privatan smještaj 667 a u tivatskim hotelima boravi 119 stranih turista i 26 domaćih.
Drugi Novogodišnji bazar, u organizaciji NVO Harlekin, održaće se na rivi Pine u nedjelju 08. decembra2019. sa početkom u 11 sati poručuju organizatori.
Prvo mjesto u oktobarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” koju za sportske ribolovce u Crnoj Gori organizuje kompanija “Una” iz Tivta, osvojio je Marko Krivokapić sa ulovljenom tunom od 57,5 kg.
Tuna je ulovljena podvodnom puškom tehnikom na čeku. Dubina je bila 12 metara.
Drugo mjesto – Dalibor Lečić – gof 33.5kg
Drugo mjesto pripalo je Daliboru Lečiću za ulovljenog gofa od 33.5 kg. Gof je ulovljen u Ulcinju na velikoj plaži, sa obale.
Kako kaže Dalibor: “ Za mamac sam koristio živu skakavicu (cipol), oprema – štap Shimano TLD, cekrk Shimano Tiagra, 50 W LRS konac Daiwa J-braid 143 lbs i ostali sitan pribor “
treće mjesto – Stefan Kostic i Anto Petrovic – škaram 4.6kg
Treće mjestoi osvojili su Stefan Kostić i Anto Petrović sa ulovljenim škarmom od 4.6 kg.
Škaram je bio dužine 1.2 metra, ulovljen je u Krašićima, tehnikom pod osti.
Opština Kotor sprovodi projekat finansijske perspektive IPA 2014-2020 “SUMPORT – održiva mobilnost u lučkim gradovima MED područja”. Kroz ovaj projekat je u predhodnih 30 mjeseci finansirano jačanje kapaciteta planiranja u vezi sa održivom mobilnošću lučkih gradova kroz dijeljenje iskustava, pilot aktivnosti i organizovanje obuka.
Nakon usvajanja Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Kotor krajem prethodnog mjeseca, sprovedena je pilot aktivnost integrisane biciklističke staze dužine od 2 km na trasi puta od bivšeg auto kampa do Instituta za biologiju mora.
Uskoro će građani koji koriste bicikl, imati stazu namijenjenu samo njima, jer je ovo prva biciklistička staza u Kotoru.
Podsjećanja radi, ta dionica puta je, pomenutom Odlukom, proglašena jednosmjernom, pa će biciklistički i kolski saobraćaj moći nesmetano da se odvijaju.
Biciklom kroz Dobrotu
Osim biciklističke staze, Kotor je kroz ovaj projekat dobio četiri pametne klupe i dva parkirališta za bicikla koji su instalirani na Donjem putu. Klupe se napajaju i pune solarnom energijom i multifunkcionalnog su karaktera.
Tradicionalna svečana akademija povodom Dana pomoraca i brodaraca održana je u četvrtak u Podstrani kod Splita u hotelu Le Méridien Lav, na kojoj su dodijeljene nagrade i priznanja svima koji su dali poseban doprinos razvoju pomorstva i unutarnje plovidbe u Republici Hrvatskoj.
Na svečanoj akademiji u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture je sudjelovao ministar Oleg Butković uz državnog tajnika za more i fondove EU Josipa Bilavera te uz brojne predstavnike pomorske i prometne zajednice.
Među nagrađenima najveću pažnju su odnijele dvije nagrade i to nagrada za doprinos u promicanju pomorske kulture koja je dodijeljena novinaru i blogeru Domagoju Jakopoviću Ribafishu za akciju života pod nazivom RokOtok. Akciju je osmislio uz spomen na prerano preminulog sina, s kojim je istraživao hrvatske regije, otoke i plaže, te je odlučio plivanjem povezati nastanjene hrvatske otoke Kako je i sam rekao, ideja je bila družiti se s djecom i njihovim roditeljima i time ih barem na neko vrijeme odvratiti od tehnologije i potaknuti na razgovor što je tijekom ovog ljeta i napravio kroz akciju koja je postala svojevrsni promotor pomorske kulture.
Pri završetku akademije je uslijedila posebna nagrada koja se dodjeljuje pojedincima koji su doprinijeli razvoju i ugledu pomorstva u zemlji i svijetu koju je dobio akademik i prvi hrvatski ministar pomorstva Davorin Rudolf. Predajući mu to priznanje, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je za akademika Rudolfa rekao da je najveći poznavalac prava mora u Hrvatskoj.
On je čuvar naših granica na moru. Postoje pretenzije naših susjeda i da nam to sve skupa malo uzmu – kvadrat po kvadrat, ali imamo za to akademika Rudolfa koji ih kao najveći poznavalac međunarodnog prava mora u Hrvatskoj čvrsto brani i na tome mu posebna hvala – naglasio je ministar Butković.
Zahvaljujući na priznanju, Rudolf je podsjetio kako je na današnji prije 28. godina, to jest 5. prosinca 1991. kao ministar pomorstva sudjelovao u pregovorima u Cavtatu o prekidu napad na Dubrovnik i deblokadi tog grada.
Nagrada za doprinos razvitku pomorskog gospodarstva – dobitnik Željko Čorak, ravnatelj lučke uprave Poreč
Nagrada za traganje i spašavanje na moru – dobitnik Nikola Brkuljić, kapetan Lučke ispostave Milna
Nagrada za doprinos u promicanju pomorske kulture – dobitnik Domagoj Jakopović Ribafish, novinar i bloger, autor projekta “RokOtok”
Nagrada za doprinos razvoju i ugledu unutarnje plovidbe – dobitnik Neven Grubišić, docent doktor znanosti
Nagrada za unapređenje pomorske znanosti i obrazovanja – dobitnik Gordan Papeš, ravnatelj Pomorske škole Bakar i dobitnik Ivan Komar, profesor s Pomorskog fakulteta u Splitu
Posebna nagrada za pojedince koji su doprinijeli razvoju i ugledu pomorstva u zemlji i svijetu – dobitnik Akademik Davorin Rudolf
