U srijedu28.08.2019. sapočetkom u 21:00h na ljetnjoj pozornici Centra za kulturu Tivat, biće izvedena takmičarska predstava “ZAŠTO JE POLUDIO GOSPODIN R?” ,po tekstu Rajnera Vernera Fasbindera i Mihaela Fenglera a u režiji Boba Jeličića.
Igraju: Boris Isaković, Nataša Tapušković, BrankoCvejić, Dubravka Kovijanić, Milan Marić, Bojan Dimitrijević, Jelena Stupljanin, Vesna Čipčić, FeđaStojanović, PavleKorać, RadeStojiljković.
Predstava Zašto je poludeogospodin R? u režiji nagrađivanog reditelja Jeličića nastala je prema istoimenom filmu njemačkog reditelja Fasbindera iz 1970. godine. Djelo izvanredne društvene kritičnosti, radikalan i šokantan komentar tipičnog modela “jednodimenzionalne egzistencije” secira i preispituje postratnostanje u Njemačkoj, fokusirajući se na odnos pojedinca i društva, kao i na njegov intimni svijet, etičke i moralne norme, a pronalazeći analogiju s ratnim i postratnim stanjem u regiji, Jeličić se bavi paradoksom današnjeg vremena, pojedincemkoji se lažnostavlja u središte zbivanja da bi se dovelo do njegovog – uništenja.
U poljskom gradu Dživnovu održava se Evropsko prvenstvo u jedrenju za klasu Laser do 21 godine na kom se takmiči naš juniorski reprezentativac Ilija Marković, jedriličar JK Delfin Tivat, koji je nakon prvog dana finalnih regata zabilježio 6. i 29. ulazak u cilj.
U klasi Laser Standard jedriličar kluba Delfin iz Tivta, takmiči se u konkurenciji 138 jedriličara. Nakon tri odjedrena kvalifikaciona dana, ukupno pet odjedrenih regata, u finalne regate je ušao u zlatnu grupu, 46. generalno i 14. do 19 godina.
Prvenstvo Evrope se danas nastavlja i traje do utorka 27. avgusta. Konkurencija je naravno jaka, kao i uvijek na smotrama najboljih jedriličara Starog kontinenta, a veliki adut Ilije Markovića i selektora Ilka Klakora su rasterećenost jer nemaju imperativ kada je riječ o borbama za medalju.
Sedamnaestogodišnji Ilija ima ogroman motiv, želju da se stigne do pobjedničkog postolja. Regate koje Ilija danas ima na programu jesu borba za medalju, i uz malo sreće koja je sastavni deo sporta, posebno jedrenja u kome nijanse, djelići sekunde odlučuju o plasmanu, nadajmo se dobrom rezultatu.
Humanitarno takmičenje u plivanju štafeta – SVI NA BANJ VII održano je u nedjelju na Otvorenom bazenu u Kotoru.
I ove godine, kao i prošle godine, prijavili su se štićenici Doma starih “Grabovac” iz Risna, tako da je pehar za najstarijeg takmičara pripao osamdesetosmogodišnjem Miloradu Mićunoviću.
Najmlađa učesnica bila je desetomjesečna Greta Petrović, a najbrojnija prijavljena grupa takmičara Ju-jitsu klub “Champion” na poklon je dobila tortu.
Plivalo je 106 štafeta – 50 u mlađim i 56 u starijim kategorijama, sa preko 420 učesnika.
Za bolnicu „Vaso Ćuković” u Risnu, sakupljeno je 2.070 eura.
Organizator je Aerobik klub ‘”Aspida” i Vaterpolo plivački klub “Primorac”.
U organizaciji MZ Baošić fešta u okviru manifestacije „Baošićko ljeto 2019“ biće održana u subotu 31. avgusta u 20 sati.
Povorka Gradske muzike i mažoretki krenuće od restorana Papagaj u 19 sati priobalnim putem do kafe bara “Barka“. Na platou ispred Kulturno – sportskog centra Baošić biće održan kulturno zabavni, a nastupiće klapa Stari Kapetan iz Herceg Novog i KUD Sloga iz Đenovića.
Promocijama knjiga splitskoga bajkera Željana Rakele i alpinista Stipe Božića završen je u nedjelju navečer festival pustolova “Mate Svjetski” posvećen hrvatskom svjetskom putniku Mati Šimunoviću (Stilja kod Vrgorca,1900. – Vrgorac, 1969.).
Drugu i završnu večer toga festivala, što se već petu godinu održava u rodnim Stiljima toga najpoznatijeg hrvatskog svjetskog putnika, publici se najprije predstavio Željan Rakela s knjigom i putopisnim predavanjem “300.000 kilometara motoavanture” opisavši u knjizi iskustva s puta duga 300.000 kilometara koliko je u sedam godina prešao na svom motoru BMW R 1200 GS Adventure.
Rakela je obišao pet kontinenata na jednom motoru po svim cestovnim i vremenskim uvjetima. Svoje doživljaje i iskustva predstavio je kroz fotografije i video isječke snimljene po zemljama kamo je putovao.
Putovao je i stjecao iskustva od užarene Sahare preko Murmanska do najsjevernije točke Europe, ledenoga Nordkappa, od najvruće pustinje na svijetu Dasht-e Lota u Irano do hladnih Himalaja, potom uzduž i poprijeko Zemaljskom kuglom, od egipatskih piramida i najvećega slanog jezera u Sahari Chott el Djerida preko niza europskih država do Sjeverne Amerike i njenih prostranstava, od brdovitoga Balkana do bespuća daleke Australije.
Spomenuo je i niz zanimljivih događa, poput vjenčanja austrijskoga pustolovnog para u Nepalu kojima je bio kum, do stradavanja u Rusiji kad ga je automobilom pokupio ruski vozač i nanio mu teške ozljede – prijelom lijeve noge i desnog stopala pa je morao prekinuti započeti put oko svijeta.
U drugom dijelu večeri poznati hrvatski alpinist Stipe Božić predstavio je monografiju “San o Everestu”. Povodom svoga prvog uspona na Mount Everest, koji se zbio prije 40 godina, 15. svibnja 1979., alpinist, pisac, televizijski snimatelj, član HGSS-a i autor mnogih dokumentaraca, Stipe Božić ponovno se priprema na Himalaju i to prema 6189 metara visokom vrhu Imja Tse. Uoči toga pothvata napisao je monografiju “San o Everestu”
Mate Šimunović krenuo je pak na put 1928. i tijekom 19 godina s psom Globusom prevalio je biciklom, pješice i jedrilicom 360.000 kilometara na pet kontinenata. Na svom putovanju obišao je 70 države, a stigao je i do brojnih otoka u Indijskom i Tihom oceanu. Mate je o svojem putovanju vodio dnevnik i snimio brojne fotografija.
Svojedobno su o njegovim putovanjima pisale ugledne novine poput New York Timesa, La Prensa, El Telegrafo i niz drugih, a Stipe Božić je o njegovim putovanjima snimio dokumentarni film “Mate Svjetski”.
U ovoj godini nastavljena je stabilnost u poslovanju Barske plovidbe, koja je redovno servisirala svoje dospjele obaveze, a obezbijeđenje i rast poslovnih prihoda, saopštio je Pobjedi izvršni direktor te firme Tihomir Mirković.
On kaže da je negativan poslovni rezultat u prvih šest mjeseci posljedica isključivo negativnih kursnih razlika između dolara i eura, te da on nije realan pokazatelj poslovanja kompanije.
“Barska plovidba je u prvih šest mjeseci ostvarila pozitivan poslovni rezultat od 300.000 eura, što je značajno više u odnosu na isti period prošle godine”, kazao je Mirković.
Prema njegovim riječima glavni razlog je uvećanje prihoda od najamnine brodova ,,Bar“ i ,,Budva“, kao i smanjenje troškova poslovanja.
“Krajni šestomjesečni rezultat jeste bio negativan, ali isključivo zbog negativnih kursnih razlika između dolara i eura, te on nije realan pokazatelj poslovanja kompanije”, kazao je Mirković Pobjedi.
Barska plovidba završila je drugi kvartal, prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, sa neto gubitkom od 329,38 hiljada eura, 4,8 puta manjim u odnosu na isti prošlogodišnji period. Poslovni prihodi kompanije su prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, na kraju juna porasli 19 odsto u odnosu na uporedni period i iznosili su 3,13 miliona eura. Poslovni rashodi kompanije su pali 4,9 odsto na 2,79 miliona eura. Mirković je naveo da vozarine na tržištu brodskog prostora periodično rastu i padaju.
“U prvoj polovini godine su bile dosta niske, a sada se trenutno nalaze u uzlaznoj putanji. Ono što je najbitnije jeste da je Barska plovidba uspijevala da ugovori visinu vozarina za dva teretna broda uvijek iznad prosječnih svjetskih vozarina”, istakao je Mirković.
Dodao je da su na brodovima “Bar” i “Budva” konstantno angažovana 46 pomoraca, odnosno 23 pomorca po brodu.
“Svi pomorci su crnogorski državljani. Kompanija osposobljava i veliki broj kadeta palube i asistenata stroja, dajući na taj način priliku mladim ljudima da se kasnije radno angažuju u svojstvu oficira, bilo na brodovima koji viju našu ili stranu zastavu”, rekao je Mirković.
Prema njegovim riječima pomorci zarađuju značajna sredstva, koja donose i unose u crnogorski ekonomski sistem.
Omladinski kulturni centar Herceg Novi počinje kampanju koja za cilj ima prikupljanje sredstava za uspostavljanje i omogućavanje rada Otvorene gradske muzičke vježbaonice/studija za snimanje zvuka.
Kampanja podrazumijeva obavještavanje javnosti i poziv građanima i predstavnicima privrednog sektora da podrže OKC u namjeri da umjetnicima/cama iz Herceg Novog omogući osnovne uslove za kreativno djelovanje i stvaranje na polju muzičke umjetnosti.
Ideja za adaptaciju ovakvog prostora nije nova. Tokom dugogodišnjeg rada i istraživanja potreba mladih osoba u Herceg Novom, stekli smo uvid u težnje ove ciljne grupe, najčešće iskazane u navodima da im je „muzika jako bitna“, da „žele da stvaraju svoju muziku“, da žele „da se bave muzikom van formalno obrazovnih institucija“, da žele da „organizuju festivale omladinskog stvaralaštva“, ali i podvlače da za to nemaju uslove.
S obzirom da u lokalnoj samoupravi do skoro nije postojala omladinska politika, nije bilo zvaničnih tijela koja bi se bavila ovim pitanjem. Sa druge strane, OKC je od 2012. do 2015. razvijao ovakav model učešća omladine i pružao uslove umjetnicima i mladima da se kreativno razvijaju i izražavaju. U okviru tog modela postojala je i otvorena muzička vježbaonica sa studiom za snimanje zvuka, a sama organizacija utemeljena je na ideji dijeljenja prostora i jedno vrijeme je funkcionisala kao prostorni i tehnički resurs svim umjetnicima i kreativnim mladim ljudima u gradu.
Za startovanje prve OKC-ove crowdfunding kampanje u zajednici odlučili smo se nakon učešća naših članova na obuci „Akademija održivosti“. Smatramo da tek dolazi vrijeme kada će većina privrednika i naših imućnih sugrađana postati pravi filantropi. Mnogo oraganizacija građanskog društva u našem gradu već razvija sjajne programe, koji će biti sve bolji, ako ih budemo podržali!
ZA BUDUĆNOST MUZIKE SA SKALA, podržite OKC na Ž.R. 540-963258
sa naznakom: DONACIJA za MUZIČKU VJEŽBAONICU
Rad OKC Tima je TRANSPARENTAN i svako može imati uvid u način sprovođenja kampanje.
Uključi se i utiči: razvoj filantropije za jače civilno društvo!
Kampanju realizujemo sa Fondom za aktivno građanstvo-fAKT i SING mrežom, kroz program „Akademija održivosti“, uz podršku Evropske unije i Balkanskog fonda za demokratiju, poručuju iz Omladinskiog kulturnog centra.
Muzičko-scenski performans “San ljetne noći” koji je pripreman pun mjesec izveden je sinoć na Kanli kuli u finalu Operossa Montenegro opera festivala. Osnivač Operosse i umjetnički direktor Ketrin Hataja pozdravila je publiku i učesnike a potom je uslijedila i dobrodošlica predsjednika Opštine Stevana Katića.
-Operosa Montenegro Opera Festival nam u ljetnjim noćima donosi umjetnost koja ima moć da kao najljepši san ozari duh i obogati nas na jedinstven način. Djelo u kojem ćemo večeras uživati, „San ljetne noći“ izdvaja se od drugih Šekspirovih tekstova na sličan način kao što se Operosa festival razlikuje od svega što u Crnoj Gori
imate priliku da vidite – odstupa od onoga na šta smo navikli, uspijeva da nas nanovo iznenadi, obraduje i edukuje o modernim smjerovima i stilovima u ovoj složenoj umjetnosti.Ovogodišnje izdanje festivala izdvaja se i jednim novim aspektom – uključivanjem lokalne zajednice, i to mladih ljudi iz našeg grada u kreiranje opere, poručio je Katić.
Mendelsonovim “Snom ljetne noći” zaokružen je program Operossa festivala koji je ove godine okrenut promociji crnogorskih mladih talenata, i edukaciji mlade publike. Od ove godine Operosa otvara novo poglavlje u saradnji s lokalnim obrazovnim institucijama i školama kroz Operosa Community program. Shodno tome u ovogodišnjem
festivalu učestvovalo je 20 bokeljskih tinejdžera, učenika muzičke škole iz Podgorice, crnogorskih mladih talenata. Operossa Montenegro orkestar i već iskusni umjetnici. Milica Lalošević, Vesna Đurković, Vladimir Vučković briljirali su na sceni dok na je fenomenalni mladi puk Dragan Sekulić narativno uvodio u priču prisutne.
U osvrtu na ovogodišnji festival iz Operosse naglašavaju: podrška UNDP-a uz titulu „Zelenog festivala“ odražava našu međusobnu misiju za bolju budućnost generacija kako u očuvanju opere tako i naše planete. Kada se kratko osvrnemo, Operossa festival ove godine može da se pohvali sa četiri premijere od kojih su dve izuzetno važne za mlade ljude, edukativna opera o vršnjačkom nasilju Be My Superstar u saradnji sa LOD muzičkim teatrom iz Belgije kao i San Ljetnje Noći koji promoviše mlade crnogorske talente. Veče Kamerne Muzike je performans na kome je mladi kompozor Jug Marković imao prilike da predstavi svoje kompozicije. Mlade operske pjevačice Jana Cvetković i Milena Damjanović predstavile su svoj talenat u najboljem svjetlu, međutim ništa ne bi bilo moguće bez maestralnog gudačkog kvarteta Operosa strings, bez cijenjenih sponzora i podrške, kao i lokalnih institucija.
Operossa festival najavljuje veliku premijeru opere “Rigoleto” sledeće godine, u punom vokalno-orkestarskom sastavu kao i internacionalna imena, koja će kreirati performans za pamćenje, a čije pripreme počinju za nekoliko dana. Svi lokalni umjetnici mogu pratiti datume audicija na Operosa društvenim mrežama.
Predsjednica Demokratske srpske stranke Dragica Perović saopštila je da je predsjednik kotorskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Vladimir Potpara “dvije godine, u kontinuitetu, na ovaj ili onaj način, opstruirao rad lokalne vlasti”.
Potpara je radnije danas saopštio da je prisustvovao sjednici Odbora za izbor i imenovanje Opštine Kotor kako bi obrazložio da Dragica Perović i Vladimir Jokič imaju pravo na tražene nadoknade i da je glasao za njihove zahtjeve.
“Zna se koje i kakve zahtjeve je ispostavljao pred skupštinska zasijedanja. Naprosto, tajno dvogodišnje šurovanje sa DPS i SDP i posebno opstruiranje rada skupštine dobilo je zvanični epilog i sada se javno obznanilo. Stoga, svi oni koji su mu dali povjerenje sada su u situaciji da se preispitaju da li je on taj koji je zaslužio njihov glas. Želim da vjerujem da je ovo njegov lični čin i namjerno ga izdvajam i pravim distinkciju između njega i partije koju personifikuje, navela je Perović u reagovanju
Ona je zamolila Potparu da joj ništa ne pomaže, “jer mi njegova pomoć ne treba”.
“Uostalom, kako je Vladimir Potpara glasao, je li bio uzdržan, za ili protiv mog zahtjeva, možda je i najmanje bitno, bitno je da je on činio kvorum, raspravljao i odlučivao o nečem, ispostavilo se, u šta se ne razumije”, navodi se između ostalog u reagovanju Perović.
Kao što turisti i po nekoliko puta uvećaju broj kupača u primorskim mjestima tokom sezone u Crnoj Gori, tako se uvećava i broj plovila koja zgusnu pomorski saobraćaj u ljetnjim mjesecima. To, međutim, ne prati i dovoljan nadzor, smatra Petar Antonioli, mještanin budvanskog Starog grada, ispod čijih bedema je vezano stotine plovila, od barki i skutera, do skupocjenih jahti.
“Velike nam probleme prave skuteri i parasejling gliseri koji prolaze bukvalno na desetak metara od kupača. Kada smo ovdje prije neki dan imali humanitarni plivački maraton, skuteri su proletjeli na pet metara od nas”, priča Antonioli, ali i dodaje da probleme ne prave samo iznajmljeni skuteri i gliseri.
“I jahte prave ozbiljne probleme, plove mimo plovnog puta i ulijeću u luku neprilagođenom brzinom, što izaziva velike talase; znači, dok negdje neko ne padne sa broda i dok se neko ne povrijedi, mislim da ovdje niko ništa neće preduzeti”, navodi mještanin budvanskog Starog grada.
Problemi kod Luštice
Da svi ne poštuju propise, uočljivo je i u Boki Kotorskoj, gdje je u više navrata nevladina organizacija Naša akcija upozoravala na ugrožavanje bezbjednosti na moru kod Luštice.
Patricija Pobrić, iz ove organizacija, navodi kao primjer prekomjeran broj plovila u Plavoj špilji, poznatoj izletničkoj atrakciji, gdje taksi brodići voze turiste na obilazak i kupanje.
Iako ovaj problem nije od juče, svake godine je sve izraženiji, kaže Pobrić i navodi brojke kotorskog Instituta za biologiju mora koji je objavio da preko 250 plovila na dan istovremeno uđe u špilju.
“Ta plovila uglavnom ulaze dok im motor radi, a pošto se tu kupaju turisti, kajakaši, vozači bordova, ta interakcija kupača, propelera i plovila je na alarmantnom nivou”, upozorava Pobrić i dodaje da se na cijelom primorju mora više i bolje kontrolisati iznajmljivanje plovila maloljetnicima i osobama koje nemaju dovoljno znanja da njima upravljaju.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
Česte kazne za prebrzu vožnju
Za sada nema ukupne statistike o broju i najčešćoj vrsti nesreća i prekršaja iz oblasti pomorske sigurnosti i bezbjednosti ovog ljeta na Crnogorskom primorju. No, u Boki Kotorskoj, koja je omiljena destinacija nautičara, inspekcija najčešće piše kazne za prekoračenje brzine.
Inspektor pomorske sigurnosti Željko Lompar je dio inspekcijskog tima koji kontroliše područje od Platamuna do Kotora, gdje je ljeti značajno povećana frekvencija pomorskog saobraćaja.
Lompar navodi da samo broj kruzera koji stižu u kotorsku luku prelazi 550, a da je procijenjeni broj jahti koje će uploviti u zaliv oko 20.000. Najčešći prekršaj je nepoštovanje brzine plovila, za što su propisane kazne od 1.500 do 20.000 eura za pravna lica, a za fizička do 2.000 eura.
“Brzine su u Boki limitirane na deset čvorova, a u Kumboru i tjesnacu Verige na šest, pa su najčešći prekršaji prekoračenje brzine, i to od strane fizičkih lica koji su vlasnici plovila. Ali, fokus naših patrola je na približavanju obali, da zaštitimo plivače”, navodi Lompar koji podsjeća da je zona do koje skuteri mogu da se približe obali 200 metara, dok plivači u toj zoni mogu da plivaju do 100 metara od obale, pa ta “tampon zona” sprječava kontakt.
Boka kotorska – foto Miro Marušić
‘Bezbjednost je najbitnija’
Brojnim kupačima na Slovenskoj plaži, jednoj od najposjećenijih plaža Budvanske rivijere, nude se razni zabavni sadržaji, poput džet ski skutera. U jednom od od sportsko-rekreativnih centara za njihovo iznajmljivanje vlasnik Igor Labović kaže da postoje mnogi propisi koji regulišu njihovo poslovanje, kao što je punoljetstvo onih koji iznajmljuju plovila i tačno određen poligon za brzu vožnju.
“Džet ski skutere mogu iznajmiti samo oni između 18 i 60 godina starosti. Tu je instruktor kao pratnja koji odvodi grupu iza ostrva Sv. Nikola, gdje je tačno propisan poligon za polusatnu vožnju”, kaže Labović.
Navodi i da je instruktor obučen i za nadgledanje vožnje, a da je u skuterima ugrađen sistem koji ne dozvoljava da se približavaju jedan drugom, pomoću kojeg se može u svakom trenutku pratiti lokacija i brzina skutera.
No, nisu samo vlasnici i upravitelji plovila odgovorni za bezbjednost na moru, pravila jednako trebaju poštovati i svi ostali, od ribara i ronilaca do kupača.
U našoj anketi, Slobodan iz Vranja kaže da nije zabrinut za svoju sigurnost kao plivač, jer je obilježen prostor za bezbjedno kupanje u moru.
“Čini mi se da je previše barki tu blizu obale, ali mi ionako nismo neki veliki plivači, pa se rađe držimo plićaka”, kaže njegova supruga Tanja.
Sonja iz Banjaluke predlaže da se obilježena zona za kupače na Slovenskoj plaži proširi.
“Ovdje je najviše kupača, a ljudi koji imaju barke i druga plovila imaju mnogo više od plivača prostora i za sidrenje i plovidbu tamo prema ostrvu i dalje u akvatoriju”, riječi su Sonje.
Vlasnik jednog od sportsko-rekreativnih centara Igor Labović naglašava da je bezbjednost najvažniji segment njihovog posla i uspješne sezone.
“Zabranjeno je glisiranje uz obali i uz bove, non stop imamo kontrole Lučke kapetanije i plovne jedinice MUP-a, jer nikome ne odgovara da se nešto loše desi. To hoće li biti bolja ili lošija sezona zavisi od vremena i toga kakva je platežna moć gosta, ali bezbjednost je najvažnija”, zaključuje Labović.
Pitanje pomorske sigurnosti i bezbjednosti aktuelizovano je nedavnim slučajem u akvatorijumu zaliva Trašte kod Tivta kada je gliser iz još nepoznatih razloga teško povrijedio ronioca u blizini marine Luštica Bay.
Prošle godine su u nesreći na Velikoj plaži kod Ulcinja u udesu turističkog broda i “banane” sa turistima, koju je vukao skuter, poginule dvije osobe, a još dvije su teško povrijeđene.
A budvanska tragedija koja se desila u neposrednoj blizini Starog grada, kada je mještanina usmrtio gliser u blizini plaže Pizana gdje je zabranjeno kretanje plovila ostala je pravno neprocesuirana. Istraga o tome ko je upravljao gliserom, ni danas, poslije petnaest godina, nije dala rezultate.
