Najveći japanski avioprijevoznik All Nippon Airways (ANA) vraća se s čarterima za Ljubljanu i Dubrovnik iz Tokija i Osake u organizaciji najvećeg japanskog turoperatora, JTB Travel.
Prvi let iz Osake za Ljubljanu očekuje se 31. avgusta, a prvi let iz Tokija za Ljubljanu 14. septembra. Iz Dubrovnika će prvi čarter za Tokio letjeti 7. septembra, a za Osaku 21. septembra. Putnike će prevoziti Anin Boeing 787-9 koji ima kapacitete sjedala za maksimalno 395 putnika.
U odnosu na uvođenje redovnih linija za Hrvatsku i prihvaćanju Air Service Agreement-a između Hrvatske i Japana, prvi krug bilateralnih pregovora odrađen je u studenom prošle godine. Japanski ministar vanjskih poslova potvrdio je da postoji stabilna potražnja za zračnim povezivanjem Hrvatske i Japana u budućnosti, kao i JTB Travel, najveća japanska travel kompanija.
Ranije ove godine su iz Ministarstva turizma izjavili kako je „strateški cilj Ministarstva razviti Hrvatsku kao destinaciju koja je dostupna raznim zrakoplovnim tvrtkama, posebice prije i poslije vrhunca ljetne sezone. Zato se okrećemo prema azijskom tržištu, prvenstveno Koreji, Japanu i Kini“.
Broj japanskih turista koji posjećuju Hrvatsku stalno raste. Tako je prošle godine zabilježeno ukupno 159.574 turista iz Japana, što predstavlja povećanje od 12,3 posto u odnosu na 2017. godinu. Većina ih je ostala u Dubrovniku, a slijede Zagreb, Plitvička jezera, Split i Opatija.
U Crnoj Gori je od početka do 14. avgusta ove godine od boravišne takse naplaćeno više od 5,6 miliona EUR, što je za skoro 900 hiljada EUR više u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je predstavnica Nacionalne turističke organizacije Aleksandra Maksimović.
Ona je kazala da se tokom ove turističke sezone bilježi kontinuirani rast finansijskih i fizičkih pokazatelja, prenosi Infobiro.
„Ukupni prihodi od boravišne takse koji pripadaju budzetu Crne Gore i lokalnim turistickim organizacijama, naplaćeni od početka godine zakljucno sa 14. avgustom iznose preko 5,6 miliona EUR, što je za gotovo 900 hiljada EUR vise u odnosu na isti period prošle godine“, rekla je Maksimović.
Kako je navela, prema poslednjim podacima lokalnih turističkih organizacija, koje svakog petka vrše presjek brojnog stanja turista u Crnoj Gori, procjenjuje se da trenutno u državi boravi oko 200 hiljada gostiju, što je u odnosu na uporedni podatak prošle godine broj veći za preko 25 hiljada.
Maksimović je kazala da i ostali relevantni parametri ukazuju na porast turističkog prometa, prije svega podaci Aerodroma Crne Gore koji su opslužili za oko 120 hiljada putnika više, kao i podaci Nacionalnih Parkova Crne Gore koji bilježe za oko 30 odsto veći broj posjetilaca nego prošle godine.
„Kada je riječ o strukturi turista, ključna novina koja je obilježila ovu turističku sezonu je veliki porast broja gostiju iz Njemačke, zemalja Skandinavije i Beneluksa, dominantno u periodu predsezone, što je važno sa aspekta produženja turističke sezone, kao i nastavak pozitivnih trendova i dvocifrenih stopa rasta sa ostalih, za nas značajnih, emitivnih tržišta Rusije, Francuske, Velike Britanije, Poljske ali i Kine“, zaključila je Makisomović.
Izvještaj o postupanju po upravnim stvarima za prošlu godinu koji je uradilo Ministarstvo javne uprave Crne Gore, pokazuje da je jedna od lokalnih uprava koje su u proteklih par godina najbrže rasle u broju zaposlenih – Tivat, istovremeno i daleko najneefikasnija administracija u državi.
Tokom prošle godine Opština Tivat i njene javne ustanove i preduzeća vodile su ukupno 55.850 upravnih postupaka, od čega 25.0002 po zahtjevima građana, a 30.848 koje su same pokrenule po službenoj dužnostui. U zakonskom roku riješeno je samo 27.012 predmeta po čemu Tivat ima ubjedljivo najmanji procenat ažurnosti u obavljanju upravnog postupka od svih gradova u Crnoj Gosi od samo 49,9% jer je neriješeno u zakonskom roku lani ostalo čak 26.975 postupaka. U toj kategoriji Tivat se ne može mjerioti čak ni sa nedavno formiranim novim opštinama ui Crnoj Gori – Tuzima, odnosno Gradskom opštinom Golubovci koje su takođe imaju relativno visoke procente u zakonskom roku nezavršenih upravnih postupaka, ali su čak i te dvije lokalbne samouprave sa procentom od 70, odnosno 68 odsto u zakonskom rioku završenih postupaka, ipak daleko efikasnije od Tivta.
„Efikasnost i ažurnost javnopravnih organa je na zadovoljavajućem nivou s obzirom da se najveći broj postupaka okončava u zakonskom roku, a najčešće se kod rješavanja po zahtjevima za izdavanje uvjerenja o kojim organ ima službenu evidenciju, uvjerenja izdaju istog radnog dana. Nepostupanje u skladu sa načelom efikasnosti zbog prekoračenja zakonskog roka postoji u upravnim postupcima u kojim javnopravni organi pribavljaju podatke po službenoj dužnosti od državnih organa.”- tvrde ipak iz tivatske administarcije koju predvodi gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) u tekstualnom dijelu izvještaja koga su dostavili Ministarstvu javne uprave.
Iz opštionske administracije kažu da najveći udio u predmetima nezavršenim u zakonskom roku u Tivtu imaju predmeti koji se odnose na rješavanja po zahtjevima za legalizaciju bespravnih objekata (1.714) i na rješenja o porezu na nepokretnosti i preduzimanje prinudne naplate poreske obaveze (773).
Ipak i pored ovako lošeg rada lokalne administarcije, građani Tivta lani su na lokalnom nivou podnijeli samo 155 žalbi na rezulate njenog upravnog postupanja. Glavioj administratorki Opštine Mariji Sijerković (DPS) podnijeto je 130 žalbi, od čega je ona u roku uspjela riješiti 120, tri po isteku zakonksog roka, a sedam žalbi podnešenih u 2018. još nije bilo riješeno na kraju prošle godine.
Zabrinjava i podatak da je ukupan broj lani poništenih prvostepenih rješenja u postupcima po žalbama kod drugostepenih organa Opštine Tivat iznosio čak 48,68 %, pri čemu su najvećim dijelom poništavana poreska rješenja sa razloga procesne prirode, te zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. To nameće zaključak da lokalna DPS-SD-HGI administracija koja je više nego udvostručena u broju zaposlenih u Opštini u protekle tri godine, i pored toga i dalje vrlo neefikasna, ali očigledno i nedovoljstno stručna da na adekvatan načinj obavlja svoj posao.
Budvanin Luka Vučković danas je sa Pržna u pratnji medicinsko – stručnog osoblja i prijatelja plivao 17 kilometara dugu dionicu do Ploča, za liječenje dječaka Vanje Jovanovića. U humanitarnoj akciji prikupljeno je više od 10.000 eura, rekao je Vučković, koga su na cilju čekala djeca sa transparentima “Kad porastem biću kao Luka” i “Luka hvala”.
Luka je član Plivačkog kluba Budva i danas je, uz podršku svog trenera Luke Zenovića, plivao do plaže Ploče uz pratnju broda i dvije barke.
Cilj plivanja bila je humanost i prikupljanje sredstava za liječenje dječaka Vanje.
Sredstva su donirali hotelijeri i vlasnici restorana na potezu od Pržna do Ploča.
Humanitarnoj akciji pridružio se i predsjednik, Marko Carević, koji će donirati novčana sredstva za malog Vanju, u ime Opštine Budva kao i u svoje lično ime.
U ovom plivanju do humanosti Vučkoviću si društvo pravili Petar Antonioli i Dejan Pribilović.
uka Vučković foto RTV Budva
Hrabri momci na Plažu Ploče stigli su između 17 i 18 sati. Nakon skoro pet sati plivanja. Ovo je druga godina za redom u kojoj je Luka svoje plivanje posvetio malom Vanji.
med“Dani meda i masline u Grblju” manifestacija promotivnog karaktera, od značaja za lokalne proizvođače i turističku ponudu Kotora, održaće se u subotu 17. avgusta 2019. na prostoru ispred PC Vukšić od 8 – 20 sati.
Manifestaciju će, u 10 sati, otvoriti Radule Miljanić, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore.Samo godinu dana po osnivanju, dakle. od 2015. godine članovi Društva pčelara Grbalj, organizuju ovu izložbu pčelarskih proizvoda, loakalnih proizvođača i gostiju/članova iz drugih krajeva Crne Gore Uvidjevši da je ovakav vid promocije lokalnih proizvoda, istovremeno i popularizacija pčelarstva i zdravih životnih navika, ali i da se na taj način, novim sadržajima obogaćuje turistička ponuda Kotora, UO Društva ustanovio je organizovanje ovog događaja, najmanje jednom godišnje.Ostvarena je saradnja sa Maslinarskim druuštvom Boka, pa su se i maslinari pridružili organizaciji ove lokalne manifestacije, sa željom da svake godine obogaćuju sadržaj i kvalitet, izloženih proizvoda.- Nedostatak odgovarajućeg prostora prije svega, konstantan problem svih NVO koje imaju potrebu da promovišu svoj rad na ovaj način, dovodi nas u situaciju da svake godine, radimo Sizifov posao, tražeći (moleći) za prostor i podršku.Tako je ovu izložbu od 2015. godine kada je prvi put organizovana na parkingu ispred tržnog centra Laković, imao priliku vidjeti veliki broj posjetilaca još dva puta. Sada je za ovu potrebu, prostor bez nadoknade, ustupio vlasnik PC Vukšić, Duško Vukšić, koji se već pokazao kao podržavalac rada Društva, u tehničkom i svakom drugom smislu.
SPOCG je učestvovao u troškovima organizacije sa 400 € – poručili su iz Društva pčelara Grbalj.
Na sjednici SO Kotor danas su za nove potpredsjednike Opštine Kotor imenovani Sonja Seferović i Nenad Vukadinović.
Nacrt Odluke o utvrđivanju lokacije za privremeno skladištenje neopasnog građevinskog otpada i kabastog otpada na teritoriji Opštine Kotor koji je danas usvojen biće na petnaestodnevnoj javnoj raspravi, a kako stoji u dokumentu – privremena lokacija za ovu namjenu planira se na dijelu katastarske parcele u Gornjim Ledenicama, na opštinskom zemljištu.
Prema riječima predsjednika Opštine Željka Aprcovića, on je prethodnih petanestak dana radio i na „identifikaciji lokacije za odlaganje neopasnog građevinskog materijala. Prevashodno sam mislio na materijal sa prostora bivšeg hotela Fjord“ – rekao je Aprcović.
On je kazao da u okviru zatvorenog dijela kamenoloma Nalježići, gdje je bila eksploatacija mineralnih sirovina, postoji prostor pogodan za odlaganja neopasnog građevinskog materijala te da ovakvu mogućnost pruža novi plan postavljanja privremenih objekata.
„Pritom, moraju se, naravno, poštovati zakonski uslovi – ove godine se po zakonu mora 70 odsto tog materijala reciklirati, a za narednu godinu će obaveza biti recikliranje 100 odsto materijala. Od strane opštinskog Sekretarijata za urbanizam smo dobili urbanističko tehničke uslove. Razgovarao sam sa predstavnicima NVO „Nalježići“ i nadam se da ćemo se uskoro dogovoriti. Precizna informacija zavisi od tih pregovora, naravno. Pravilnik propisuje kako se tretira neopasni građevinski otpad. Tu su obaveza postojanja ograde, sistema za onemogućavanje stvaranja velike prašine, vage koja će premjeriti svaki kamion koji dođe na tu lokaciju…. Za očekivati je da se to, a nakon potencijalno dobrog ishoda pregovora, dogodi po završetku turističke sezone. Svakako da je prioritet ukloniti otpad sa prostora nekadašnjeg Fjorda, jer je to jedna ružna slika i za turiste i za mještane“ – kazao je Aprcović.
SO Koto foto Radio Kotor
On je istakao da je odvoženje na cetinjsku deponiju otpada sa prostora na kojem se nalazi zimski bazen u Škaljarima, učinio i da se promijene odnosno povećaju finansijski pokazatelji projekta sanacije bazena. „Stoga smatram da plan odlaganja pomenutog materijala u Nalježiće svakako jeste koristan predlog“ – rekao je Aprcović.
Usvojeni su Odluka o izmjeni Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama, o izvođenju javnog rada u Opštini Kotor za pomoć i njegu starih lica u kući, o utvrđivanju lokacije za izgradnju DTS 10/04kV Morinj.
Usvojeni su nacrti odluka o izgradnji javne rasvjete Koložunj, o rekonstrukciji javne rasvjete Popovići, o utvrđivanju lokacije za izgradnju javne rasvjete lokalnih puteva u naselju Dragalj, Gornje Krivošije, o utvrđivanju lokacije za izgradnju javne rasvjete lokalnih puteva u naselju Bojanići, Gornje Krivošije i ovi dokumenti biće na petnaestodnevnoj javnoj raspravi, kao i Nacrt lokalnog plana zaštite životne sredine 2019-2023.
Odbornici gradskog parlamenta nisu se pozitivno izjasnili o izvještaju o podržanim projektima NVO, iznosu dodijeljenih sredstava, realizovanim projektima i njihovim efektima za 2017. godinu, zatim o radu i Finansijskom poslovanju za 2017. i 2018. godinu Fondacije „Kotorski festival pozorišta za djecu”, Programu rada sa Finansijskim planom za 2018. i 2019. godinu Fondacije „Kotorski festival pozorišta za djecu”, zatim o izvještajima o radu i finansijskom poslovanju za 2017. i 2018. godinu JU Kulturni centar „Nikola Đurković”, Programu rada i Finansijskog plana za 2018. godinu JU Kulturni centar „Nikola Đurković”,
Nisu podržani ni izvještaji o radu i finansijskom poslovanju za 2017. i 2018. godinu OJU „Muzeji” Kotor.
Po predlogu Kluba odbornika DPS-a, Program rada sa finansisjkim planom za ovu godinu Javne ustanove “Kulturni centar Nikola Đurković” povučen je sa dnevnog reda i vraćen na doradu, a isto je i sa Programom rada sa finansijskim planom za 2019. godinu OJU “Muzeji” Kotor.
Odbornici su usvojili Program kuturnih manifestacija u Opštini Kotor za 2019. godinu.
Usvojeni su i predlozi Odbora za izbor i imenovanja.
Tako su razriješeni dužnosti dosadašnji članovi Odbora direktora d.o.o. „Lovanja“ Rajko Dašić i Momčilo Bošković, a imenovani Zoran Brguljan i Filo Biskupović.
U Skupštini Turističke organizacije će biti: Željko Aprcović (predsjednik) i članovi Nikola Banićević, Dušanka Petrović, Tijana Čađenović, Ivana Mirošević, Suzana Radulović, Uglješa Vukašinović, Ana Lindi i Tamara Samardžić.
Kviz ‘Ko želi biti milioner?’ od 19. septembra ponovno će se emitirati na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije (HRT), a zainteresirani za sudjelovanje u osmoj sezoni popularnog kviza već se mogu prijaviti, saopštili su u petak iz HRT-a.
U saopštenju se navodi kako je u sedam sezona, prikazivanih od 2002. do 2010. samo Mira Bičanić odgovorila na svih 15 pitanja te 2003. postala ‘milijunašicom’.
Prema mišljenju tvrtke Celador, vlasnice licence Milijunaša, tadašnja hrvatska verzija HRT-ova kviza koju je vodio Tarik Filipović među najboljima je od 120 inačica kviza diljem svijeta, stoji u priopćenju.
U izvorniku “Who Wants to Be a Millionaire” licencni je natjecateljski televizijski format kviza znanja Sony Pictures Televisiona u kojem natjecatelj odgovara na pitanja općeg znanja.
Natjecatelji nastoje, uz pomoć tri džokera, odgovoriti na 15 pitanja od kojih svako ima četiri ponuđena odgovora. Točnim odgovorom na posljednje, 15. pitanje, osvaja maksimalnu nagradu od milijun kuna.
Jedan od najznačajnijih svetskih vokala, najveća portugalska zvezda Dulse Ponteš, održaće po prvi put veliki koncert u Crnoj Gori 17. avgusta na Kanli Kuli u Herceg Novom u okviru 14. međunarodnog Guitar Art Summer Festa.
Na prvom koncertu u Crnoj Gori Dulse Ponteš proslaviće 30 godina svoje bogate karijere, gde će pored velikih hitova publika imati priliku da premijerno čuje neke od numera sa aktuelnog albuma “Peregrinacao”. Ulaznice su u prodaji na blagajni Herceg Festa po cijeni od 20 eura, kao i putem prodajne mreže Tickets.rs (ex Eventim.rs).
Dulse Ponteš jedna je od najpriznatijih portugalskih umetnica sa 9 albuma prodatih u više miliona primeraka uz brojna kompilacijska izdanja. Publika širom sveta je prepoznaje po njenoj čuvenoj interpretaciji pesme ”Canção do mar” – koja je postala najizvođenija portugalska pesma svih vremena. U svojoj karijeri sarađivala je sa Sezariom Evorom, Hoseom Karerarsom, Karlosom Nunjesom, Jorgosom Dalarasom, Andreom Bočeli, Eniom Morikoneom i mnogim drugima.
Svojim albumom “Lagrimas” Dulse Ponteš ponovo otkriva fado, u trenutku kada je bio zaboravljen i kada nova generacija muzičara nije bila zainteresovana za njega. Ovo je album koji je ostao kao jedan od najbolje prodavanih albuma svih vremena u Portugalu. Novu veliku popularnost fada, koja počinje u prvoj deceniji 21. veka, nije moguće zamisliti bez odlučujućeg doprinosa najveće portugalske dive Dulse Ponteš. Ona spaja tradicionalni fado sa savremenim stilovima i traži nove muzičke forme. Njena muzika nije inspirisana samo iberijskom muzičkom tradicijom, već i arapskim, afričkim i brazilskim zvukom.
Saradnja sa legendarnim kompozitorem Eniom Morikoneom zaokružena je na albumu ”Focus”, kao zajednički album koji potpisuju oba umetnika. Album je postigao neverovatan uspeh, kao i sledeći dupli CD ”A brisa do coração” koji je uživo snimljen u Koloseumu u Portu. Dulce 2017. godine izdaje novi aktuelni album “Peregrinacao” sa kojeg su se izdvojila numera “Meu Amor sem Aranjuez”.
Dulse Ponteš je dobitnik mnogih međunarodnih nagrada, kao što je nagrada “Amigo” za najboljeg izvođača latino muzike i Međunarodna nagrada ”Tenco”, zatim prestižna nagrada ”Maria Carta” i ”Microfono de oro’
Svečano otvoren novi studio Radio Televizije Herceg Novi
1 od 8
Svečano otvoren novi studio Radio Televizije Herceg Novi
Svečano otvoren novi studio Radio Televizije Herceg Novi
Svečano otvoren novi studio Radio Televizije Herceg Novi
Svečano otvoren novi studio Radio Televizije Herceg Novi
Svečano otvoren novi studio Radio Televizije Herceg Novi
Svečano otvoren novi studio Radio Televizije Herceg Novi
Svečano otvoren novi studio Radio Televizije Herceg Novi
Herceg Novi je dobio gradsku televiziju, čiji početak rada je sinoć zvanično obilježen. Otvaranje novog studija RTVHN predstavlja važan trenutak za grad i građane, kojima će ovaj medij u kratkom roku postati osnova za informisanje, potreba, navika i užitak, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
U godini obilježavanja jubileja, četiri decenije emitovanja radio signala iz Herceg Novog, javni radidifuzni servis je počeo i sa emitovanjem televizijskog programa. Prema riječima Katića, rukovodstvo grada je odlučno krenulo u ovaj projekat vjerujući da je hercegnovskom javnom servisu potrebna modernizacija, kako bi na bolji način mogao da odgovori potrebama građana.
-Odluka o organizovanju javnog radio difuznog servisa Radio televizija Herceg Novi usvojena je u lokalnoj Skupštini još 2011. godine, ali tokom proteklih godina nije bilo zainteresovanosti da se ta odluka u potpunosti primjeni i volje da se ozbiljno posveti unapređenju rada i uvođenje novih praksi. Imajući u vidu da se radi o javnom servisu, za čiji rad opština Herceg Novi svake godine izdvaja značajna budžetska sredstva, smatrali smo da građani od uloženog zaslužuju maksimalan efekat. Zato smo, kao odgovorna lokalna uprava, inicirali ovaj projekat, investirali u opremanje novog studija i konačno omogućili da javni servis počne da radi u punom kapacitetu – poručio je Katić.
Svečano otvoren novi studio Radio Televizije Herceg Novi
Misija radija, televizije i portala je da budu hronika života u našem gradu, da obrazuju i zabave, a sve to poštujući profesionalne standarde, principe pravovremenog informisanja i objektivnosti. Rad Javnog servisa podrazumijevaće ozbiljno bavljenje svim problemima sa kojima se građani suočavaju, kao i lijepim stvarima koje Herceg Novi čine jedinstvenim, sa posebnim akcentom na zanimljive, ljudske priče.
-Želimo da Herceg Novi ima medij u potpunosti usmjeren na građanina, koji će predanim radom zaslužiti vašu pažnju i povjerenje. Želimo medij uz koji ćete biti svakoga dana, kao publika i kritika. Želimo medij koji će zajedno sa nama svjedočiti o vremenu i događajima, koji će postati neodvojiv dio sjećanja na važne trenutke za naš grad“, istakao je predsjednik Opštine na otvaranju.
Predsjednik Savjeta Radio Televizije Herceg Novi Savo Niković kazao je da su “iskusni radijski lisci i mlade TV snage” spremne da vrate javnom servisu novski šmek, vodeći se Platonovim riječima “Neka ti usta budu vjerni otkucaj srca”.
-Nadamo se da ćete i vi osjetiti tu dušu, a mi se nadamo da će radijski signal čuti tamo delako, da će naša televizija biti rado gledana i onamo i namo, i pod Durmitorom, i Ali Pašinim izvorima, sa željom da svima prenesemo svu ljepotu suncem obasjane Boke, uzdahe mora i mirisa soli i bora. Grad koji je imao i ima Njegoša, Iva, Lalića, Ćopića i Kiša, Luku i Lubardu, Stanića, Kostića i Zuka, to zaista i zaslužuje, kazao je Niković.
Na svečanom otvaranju prikazan je kratak film koji dokumentuje radio-televizijski istorijat medijske tradicije Herceg Novog.
RTVHN možete pratiti putem Ekstra TV i M-boxa, uskoro i preko Telemaxa.
Ploveći od Visa prema talijanskoj obali do poluotoka Gargano, otočje Palagruža nudi jedinstven trenutak predaha. Prije nego što sam uplovio u zaštićenu uvalu na južnoj strani najvećeg otoka Vela Palagruža zvao sam državnu agenciju Plovput koja upravlja hrvatskom mrežom svjetionika i dobio dozvolu razgledavanja otoka i impozantnog svjetionika. Bili su jako susretljivi, preporučili mi kako se najsigurnije usidriti u uvali Velo žalo. Spustili smo sidro oponašajući komižanske ribarske brodice koje u uvali prenoće pripremajući parangale.
Naziv Palagruža potječe od starogrčke riječi pelagos što označava otvoreno, debelo more. Nataloženi mileniji u etimologiji naziva brišu se, nestaju u plavetnilu mora. Otok na pučini nudi zaštitu i predah. Jednostavno i linearno vrijeme na njemu ne prolazi, ono se okreće poput vječnog veselog vrtuljka.
Kao utvrda
Dan prije uplovili smo u komišku luku s jakim maestralom od preko 30 čvorova. Cijelu noć nismo sklopili oko zbog mrtvih valova pa je bonaca koja nas je dočekala na Palagruži smirila tenzije, ublažila umor. Ma koliko dalek bio od kopna otok iskonski pripada ljudskoj duši i sudbini. Austrougarska vlast je 1875. godine izgradila svjetionik, najveći na Jadranu i otočje je stopljeno u novom sazviježđu svjetlećih orijentira koji su morski promet izbavili iz srednjovjekovnog mraka.
Francuski povjesničar Jules Michelet (1798. – 1874.) posvećuje prelijepe stranice tom uzletu ljudskog uma. Podsjeća da su već Etruščani počeli održavati vatru na svetom kamenu. Svjetionik je bio oltar, hram, bedem. To su činili i Kelti, a Rimljani su od rta do rta osvijetlili cijeli Mediteran. Svjetionik je izgrađen u tri godine na vrhu otoka, na stotinjak metara visine. Od pravca mora zgrada izgleda kao tvrđava, podsjeća na Kafkin dvorac, dalek i nepristupačan. Kafkin junak romana Dvorac čekao je uzalud cijeli život da ga prime na dvor, meni je trebalo kratko, ali teško uspinjanje do vrha. Na putu je sve vrvjelo od skakavaca i guštera, na svakom koraku prelijepi cvjetovi kapara i nisko granje mlića koji pokriva dobar dio otoka. Pokucao sam na vrata, čekao trenutak, otvorio ih i iz dugog hodnika pojavio se veliki crni pas. Pomalo prestrašen povukao sam portun i čekao dok se nije pojavio svjetioničar, Nikola Žuvela.
Ide u penziju
– Ne brinite, ne grize ali je dosadan, ne bi vam dao mira pa sam ga zatvorio u sobu, smiri me Nikola. Niskog rasta ali snažan Nikola je rodom s Korčule i već 35 godina radi na svjetioniku. Isto smo godište, on je rođen u siječnju a ja u studenom 1957.
– Još par mjeseci pa ću se povući. Početkom iduće godine odlazim u mirovinu, iza sebe imam 45 godina radnog staža. Moram priznat da mi sve teže pada dnevno uspinjanje od obale do kuće, da nije toga ostao bi ja i dalje, veli mi.
Slažem se, put do vrha je težak, potvrđujem mu da i ja jedva čekam na mirovinu. Nikola je stigao na Palagružu 1981., imao je 25 godina.
– Prvi put sam zakoračio na otok sa ženom Marijom i tek rođenom kćerkom Nikolinom u naručju. Dotaknuo sam tlo i sebi rekao: pa gdje si to stigao, jesi li ti lud. Sutradan, dok je žena spremala apartman ja sam sa starijim svjetioničarem otišao na ribarenje. Ljudi, koliko riba! Na povratku činilo mi se kao da sam cijeli život na tom otoku. Ljudi sa kopna misle da je to zatvor a meni je Palagruža mjesto apsolutne slobode. Naradio sam se ja i u tvornici, bilo je osam sati muke, mrzio sam tvorničku ogradu i tvornička pravila više nego i najsitniji djelić tog kamena na pučini. U vrijeme domovinskog rata na kratko sam prekinuo posao. Bio sam u ratu, potom ribario na koči, ali čim mi se ukazala prilika vratio sam se Palagruži. Ujutro pijem kavu i nitko me ne kontrolira, dan mi je ispunjen do posljednje minute, osjećaš da radiš za sebe, tko ti to može platit,” veli mi.
Nikola voli svoj posao a to je najvažnija stvar u životu, razgovor teče mirno. Na kuhinjskom stolu pojavila se boca vina s Korčule i hladna voda iz duboke šterne. Uz suprugu Mariju tu je i sin Tomislav koji je rođen na otoku 1982. i preuzeo posao oca, postao je i on svjetioničar.
– Marija i Tomislav otišli su na ribarenje, kasno će se vratit, sin je strastveni ribič, stalno vuče panulu, jučer je ulovio zubaca od preko sedam kilograma, priča Nikola. Uz održavanje svjetionika Nikola, Marija i Tomislav brinu se i o meteorološkoj postaji, svakih tri sati šalju nove meteo podatke. Još malo pa će im stići zamjena, druga obitelj svjetioničara. Mjesec dana žive na otoku, a mjesec na kopnu. Tomislav je oženjen i žena se brine o djeci na Korčuli gdje pohađaju školu.
Foto: Elio Velan
– Tomislav i Nikolina proveli su djetinjstvo na otoku. Između njih je godinu dana razlike. Kad su krenuli u školu žena je ostala na Korčuli, a ja sam morao biti sam na otoku. Kad sam stigao 1981. na svjetioniku su živjele tri obitelji, bilo je čak devetoro djece, mogli smo školu otvorit. S obzirom da je svjetionik radio na petrolej morali smo obavljati noćnu stražu, od zalaska sunca do 23 sati, od 23 do dva u noći te zadnja dionica do zore. Na otoku smo imali sve: ribarili smo, uzgajali vrt, imali smo tovara, nekoliko koza i kokoši. Živjelo se u slozi, često smo organizirali zajedničke ručkove i večere. Tada je vladao drugi režim: bilo nas je četiri svjetioničara, svaki sa svojom obitelj. Odradili bi tri mjeseca i potom bi uslijedio jednomjesečni odmor na kopnu, sjeća se Nikola.
Jednom je prilikom ugostio starog svjetioničara koji je na Palagruži radio šest godina.
– Stariji kolega divio se novoj tehnologiji. U njegovo vrijeme svjetioničari su provodili cjelu godinu na otoku uz tek dvadeset dana dopusta na kopnu. Njima je bilo teže, daleko teže, sad su uvjeti optimalni. Kad sam na Korčuli jedva čekam na povratak. Sin je zaljubljen u taj posao, sve mu ide uz ruku, ništa mu nije teško, kaže mi.
Dok ga slušam pomalo mu zavidim, kuhinja je prostrana, čista i uredna. Preostala dva apartmana izdaju se turistima, upravo krajem tjedna čekaju dolazak grupe ruskih turista. Na terasi velebne kamene zgrade suši se tek ubrana kapula iz malog zaštićenog vrta. Prilikom posjete donijeli smo im dar, nekoliko vrećica istarske domaće pašte Klara iz Kanfanara, fuže i šurle, a oni nas obogatili s nekoliko domaćih rajčica nevjerojatnog mirisa i okusa. Na željezne šipke prozora sušila se riba koju zovu tabinja. Zimi prave juhu, jednaka je ili bolja od bakalara. Otok je prepun biljki kapara. Marija se brine o branju, berba počinje sredinom svibnja i traje do prve polovice srpnja.
– Naberemo oko sto kilograma kapara, solimo ih i potom čuvamo u malim bočicama napunjenim jabučnim octom. Kapare prodajemo u Dubrovniku i na Korčuli, objašnjava mi Nikola.
palagruža
Turisti na svjetioniku
Pitam ga o vremenu kada su na otoku boravile tri obitelji, zanima me međuljudski odnosi.
– Stigao sam na Palagružu 1981. godine, jer su se dvije obitelji posvađale. Pravila su bila stroga: čim se netko posvadi uslijedio je hitan premještaj. Zgrada je velika, svaka obitelj je imala svoj apartman, druženje nije bilo nužno, mogao si komotno svesti odnose na čiste profesionalne obveze. Kad bi osjetio da ne ide bio je dovoljan jutarnji i večernji pozdrav, objašnjava mi Nikola.
Svjetionik je izgrađen u tri godine, austrougarska vlast financirala je cijeli projekt, a izgradnja je povjerena jednom poduzetniku iz Komiže. “Danas održavanje objekta ide sve teže, ima tu puno posla. Plovput iznajmljuje apartmane turistima, zanimanje postoj ali rentabilnost posla uvjetovana je troškovima prijevoza do otoka, skuplje je stići nego na njemu spavat, ali oni koji to vole prihvaćaju vrlo rado, nakon tjedan dana ili više svi odlaze prepuni dojmova,” veli Nikola. Kako mu ne vjerovati, dvodnevni boravak na Palagruži ostat će mi trajno u sjećanju.
