Policija je procesuirala 66 građana zbog kršenja mjere zabrane izlaska iz objekta stanovanja od nedjelje u 11 do ponedjeljka u pet sati, saopšteno je na Tviter profilu Uprave policije.
“Mjera se kršila na području Bara 13, Nikšića, Ulcinja 8, Kotora 6, Podgorice i Danilovgrada po 5, Herceg Novog i Cetinja po 4, Budve 3, Berana, Mojkovca i Plava po 2 i Bijelog Polja 1”, navode u Upravi policije.
Usljed pandemije koronavirusa rad od kuće, onlajn učenje, informisanje, pa i razonoda je nezamisliva bez interneta. A koliko crnogorski građani koriste internet, najbolje svjedoče podaci operatora koji jasno pokazuju da su svi dosadašnji rekordi u potrošnji oboreni.
Međutim, i pored preopterećenosti mreže, crnogorski operatori ističu, da za sada izlaze na kraj sa povećanim internet saobraćajem.
Duplirana potrošnja
Iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) ističu da je u martu ostvareno 54 odsto više internet saobraćaja nego u istom mjesecu prošle godine.
– Do najvećeg povećanja saobraćaja došlo je u drugoj polovini marta kada je ostvareno 25 odsto više telefonskih poziva u odnosu na prvu polovinu mjeseca, a skoro u istom obimu je porastao i internet saobraćaj. Nikada prije elektronske komunikacije nijesu imali ovakav značaj za zdravlje i živote ljudi i društvo u cjelini – kažu u EKIP-u.
Kao da je Nova godina
Kako su saopštili iz kompanije M:tel, bez obzira na pojačanu potrošnju uspijevaju da održe kvalitet signala, kako fiksnog, tako i mobilnog interneta.
– Svjesni smo činjenice da je naš servis od velikog značaja u ovakvim trenucima i naše instalaterske ekipe su kontinuirano na terenu i uspješno rješavaju svaki problem – rekli su u M:tel-u.
Trenutno opterećenje mreže upoređuju sa onim u novogodišnjoj noći, kada svi pozivaju, šalju poruke vajberom ili putem drugh servisa.
– Poređenja radi, internet potrošnja u martu je za 50 odsto veća u dijelu fiksnog interneta u odnosu na mart prošle godine, a ono što je karakteristično prošle godine je najviše bilo opterćenje u večernjim satima, a sada je tako tokom cijelog dana. A što se tiče mobilnog interneta, duplo je veća potrošnja ove godine, u odnosu na prošlu godinu. Korisnici duplo više na društvene mreže postavljaju video materijale, tako da bilježimo veliki rast u upstreamu. Takođe je izuzetno poraslo korišćenje on line plaćanja svih vrsta – objasnili su u M:tel-u.
Oboren rekord
Kompanija Telemach je u martu, nakon uvođenja preventivnih mjera u cilju suzbijanja epidemije korona virusa, zabilježila povećanje internet saobraćaja u odnosu na kraj februara i to od 42 odsto, što je ujedno i apsolutni rekord.
– Takav trend nastavio se i u prvim danima aprila. Naša kompanija svake godine u ovo vrijeme proširuje kapacitete zbog pripreme za turističku sezonu kada imamo povećan internet protok. Situacija sa virusom korona navela nas je da te radove dodatno ubrzamo pa imamo mrežu koja može da odgovori povećanim zahtjevima korisnika. Svjesni smo koliko je u ovim izazovnim danima važno da telekomunikacija funkcioniše besprekorno pa svakodnevno pratimo situaciju na terenu i reagujemo ukoliko primijetimo problem sa opterećenjem mreže – ističu u Telemachu.
Raste upload
Rast internet saobraćaja zabilježio je i Telekom.
– Krajem marta su korisnici Telekom mobilne mreže razmjenjivali više podataka i više koristili mobilni internet nego tokom avgusta prošle godine, kada bilježimo vrhunac razmjene podataka, a bilježimo i porast korišćenja fiksnog interneta – ocijenili su u Telekomu.
Prema njihovim podacima porastao je i download (preuzimanje sadržaja) i to prvenstvneno zbog većeg korišćenja društvenih mreža, programa za streaming filmova i serija, YouTube-a…
– Sa druge strane, u poređenju sa istim periodom posebno je interesantan podatak o veoma značajnom porastu saobraćaja kada je riječ o slanju podataka (upload), kako na mobilnoj mreži (upload je porastao za oko 50 odsto), tako i preko fiksnog interneta (čak oko 70odsto) – objasnili su u Telekomu.
Ovi podaci, dodaju, govore o promjenama u navikama korisnika, jer se koriste brojni servisi koji ranije nisu bili u upotrebi, ili su se manje koristili, a neophodni su za učenje na daljinu (podizanje i kačenje sadržaja za učenike, organizovanje dodatnih časova preko aplikacija za razmjenu poruka, Skype, Zoom-a i slično) i rad na daljinu (upravljanje projektima i koordinacija timovima putem platformi poput Microsoft Teams-a, veća razmjena materijala i informacija među kolegama koje rade od kuće).
Stalni porast
I Telenor ulaže dodatne resurse kako bi obezbijedili stabilno funkcionisanje mreže.
– Tokom prvih dana, nakon pojave korona virusa i uvođenja preventivnih mjera, registrovali smo rekordne vrijednosti ostvarenog govornog saobraćaja u Telenor mreži, koje su za preko 35 odsto veće u odnosu na prethodni period, i nekih 12 odsto veće u odnosu na prethodni rekord (ostvaren tokom ljetnje sezone ili nakon ve ćih događaja, na primjer zemljotresa u Albaniji). Taj procenat se smanjio, ali i dalje svakodnevno registrujemo porast govornog saobraćaja u odnosu na uobičajene vrijednosti u redovnim okolnostima – kazali su Telenoru.
Primjetan je, tvrde u Telenoru, i stalni porast internet saobraćaja.
– Potrošnja interneta, odnosno količina prenesenih podataka, porasla je za 24 odsto u odnosu na prethodni period i preko 70 odsto u odnosu na isti period prošle godine – ocijenili su u Telenoru.
Udarni periodi potrošnje su, kako objašnjavaju, od 11 do 13 časova za govorni saobraćaj, kada većina ljudi radi od kuće i intenzivnije komunicira, odnosno od 21 do 23 časa za internet saobraćaj.
– Od sredine marta, konstantan rast ostvarenog saobraćaja bilježe aplikacije Viber i WhatsApp koje se najviše koriste za komunikaciju. Recimo samo podatak da je saobraćaj ostvaren preko Viber aplikacije, za proteklih 15 dana, porastao preko 50 odsto – zaključuju u Telenoru.
Prema posljednjem dnevnom presjeku epidemiološke slike, u Njemačkoj je više osoba izliječeno nego li ih je trenutno zaraženih koronavirusom, javlja Anadolu Agency (AA).
Institut “Robert Koch“ saopćio je danas da je u Njemakoj od zaraze koronavirusom u potpunosti izliječeno 60.200 osoba, a da trenutno u toj zemlji ima 57.606 zaraženih ljudi.
Isti izvor javlja da taj podatak ulijeva nadu da su efikasne preventivne mjere koje su njemačke vlasti uvele u jeku borbe protiv pandemije COVID-19.
U Njemačkoj je koronavirusom zaraženo ukupno 120.479 ljudi, uključujući i polovicu koji su izliječeni.
U Njemačkoj je od posljedica zaraze koronavirusom umrlo ukupno 2.673 oboljelih, uključujući i 129 smrtnih slučajeva zabilježenih u protekla 24 sata.
Iako je Njemačka peta zemlja po broju zaraženih osoba u svijetu, broj smrtnih slučajeva je daleko manji u toj zemlji u poređenju sa situacijom u SAD-u, Španiji, Italiji i Francuskoj.
Njemačke vlasti provode masovno testiranje ljudi na koronavirus, a u kratkom roku su skoro udvostručile kapacitete bolničkih odjela za intenzivnu njegu pacijenata. Prošlog mjeseca je u Njemakoj uveden i niz restriktivnih mjera s ciljem prevencije širenja koronavirusa. Upravo to se smatra jednim od faktora što ta zemlja ima bolje rezultate u borbi protiv COVID-19 u odnosu na druge zemlje koje su teško pogođene koronavirusom.
Koronavirus se krajem prošle godine pojavio u kineskom gradu Wuhanu, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 11. marta ove godine proglasila globalnu pandemiju COVID-19.
Prema podacima Univerziteta “Johns Hopkins”, u svijetu je koronavirusom zaraženo više od 1,78 miliona osoba. Od posljedica zaraze umrlo je blizu 110.000 oboljelih, a izliječene su blizu 412.000 osobe.
Ministar zdravstva Crne Gore Kenan Hrapović kazao je da vjeruje da bismo drugu polovinu maja mogli dočekati sa postepenim ukidanjem nekih mjera. Ipak, naglasio je da, to šta ćemo raditi u drugoj polovini maja, zavisi od našeg ponašanja juče, danas, sjutra i svih narednih dana.
“Iako najveći dio crnogorskih građana poštuje mjere i preporuke Ministarstva zdravlja, na čemu sam im posebno zahvalan, postoji jedan dio koji odbija da prihvati da je rizično ponašanje u ovim danima nešto što nas sve skupa dovodi u veliku opasnost”, kazao je Hrapović za Dnevne novine.
On je istakao da naš motiv mora biti visok.
“Ako se sada uzdržimo od svih izazova koje nam, prije svega, lijepo vrijeme donosi ovih dana, onda ćemo biti u prilici da ljeto koristimo onako kako treba. Ako sada budemo neozbiljni, naše šanse da budemo kraće u ovom vakuumu, mogu biti neizvjesne”, kazao je on.
Hrapović je naglaso da trenutno u crnogorskom zdravstvenom sistemu imamo 149 respiratora.
“Očekujemo da će tri stići za nekoliko dana. Sa UNDP-om je dogovorena nabavka još 100, a prvih 40 respiratora iz ovog ugovora stići će do kraja mjeseca”, istakao je ministar.
Od kada je registrovan prvi slučaj obolijevanja od virusa korona u Crnoj Gori 17. marta, kako je rekao, testirane su 3.272 osobe, inficirano je 272, na bolničkom liječenju je 41 pacijent, a tri osobe su nažalost izgubile bitku sa ovom bolešću. Pod nadzorom epidemioloških službi je 7.605 osoba.
O kraju epidemije korova virusa je, kako kaže, još rano govoriti.
“Da možemo biti optimisti, samo ukoliko se budemo svi do jednog pridržavali uputa struke, nema sumnje da smo na dobrom putu. Svjedoci smo i ponovne importacije virusa u Kini, kao i njegove pojave kod već izliječenih pacijenata. Svijet još uči, i ovaj virus i dalje je velika nepoznanica svjetskoj stručnoj javnosti. Ne smijemo biti neodgovorni i dozvoliti zabludama da nas dovedu do pogrešnih zaključaka i odgovora. Sada je svaki korak važan. Na čelu naše borbe je struka i mi moramo čuti šta nam oni govore. Kada oni daju zeleno svijetlo za kraj, onda ćemo znati da je to i zaista kraj epidemije”, kazao je Hrapović.
On je rekao da je odgovor crnogorskog zdravstvenog sistema i države na kovid-19 u cjelini bio dobar, ističući da je to većinsko mišljenje građana Crne Gore, te da to pokazuju i sva istraživanja javnog mnjenja ovih dana.
“Mi smo prve preporuke i preventivne mjere uveli i prije importacije virusa. Podaci sa graničnih prelaza, koji govore o tome da smo u periodu od kraja januara do sredine marta imali više od milion ulazaka i izlazaka iz zemlje, jasno govore o velikoj frekvenciji putnika, i isto tako ogromnom naporu koji su iznijele službe zdravstveno sanitarne inspekcije i granične policije prilikom sprovođenja preventivnih mjera. Moram priznati da nije bilo lako i jednostavno uvoditi mjere u situaciji kada nemate registrovane slučajeve. Iako smo stalno govorili da je samo pitanje trenutka kada će prvi slučaj biti potvrđen i stepen tog rizika podizali od niskog preko umjerenog do visokog, u javnosti se osjećala nada da će nas možda virus “zaobići” jer smo bili posljednja evropska zemlja koja je imala prvi importovani slučaj koronavirusa”, istakao je Hrapović.
Pandemija Korona virusa u zdravstvu predstavlja određeni tip tsunamija prilikom kojega su mnogi problemi, figurativno rečeno, isplivali.
Nedostatak kadra, manjak kreveta i opreme, nesuglasnost oko same geneze virusa, pa sve do potpunog razilaženja u mišljenjima o opasnostima već spomenutoga virusa. S druge pak strane, u ekonomskoj sferi, pandemija je već uhvatila stihijski zamah, te ako se ubrzo ne suzbije, velik broj malih igrača bit će spaljen do temelja, a oni mali, ali neregularni, koji ipak prežive, stradat će u nekoj narednoj razini ovoga globalnog nadmetanja i naguravanju na liticama koje vode do samoga vrha. Pogled s vrha je predivan, barem tako kažu oni koji su bili ili još jesu na njemu. Silazak je, s druge pak strane, izuzetno gorkoga okusa.
Upravo takav okus u posljednje vrijeme najčešće se nalazi u ustima vlasnika i radnika tvrtki koje su povezane s brodovima za kružna putovanja. Velik je ovo udarac za kruzere, ali realno, preživjeli su i veće katastrofe. Najveća koju pamtimo ovoga stoljeća je svakako napad na „Blizance” kobnoga 11. septembra, te najava terorista da će mjesta masivnoga okupljanja postati njihove glavne mete, te da će boljke koje njih muče platiti bilo tko povezan s državama koje su intervenirale u njihovim zemljama. Utjeralo je to strah u kosti i određenom broju ljubitelja putovanja, pa se tada zabilježio pad prodaje.
Još jedan krucijalan događaj bio je i prevrtanje Costa Concordia-e. Prošlo je od toga već osam godina, ali dobro se pamti prevrtanje broda s gotovo četiri tisuće putnika u obalnom pojasu Tirenskoga mora. Danas te iste pravne osobe muči famozni Korona virus koji je preplavio naslovnice diljem svijeta, a od kojega je do sada stradalo gotovo devedeset tisuća ljudi. Preko njih, neposredno, virus je uvelike utjecao i na sektor brodogradnje.
Brodogradnja bilježi pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine, jedan dio narudžbi je otkazan, a dio je u „statusu quo”. U ovoj partiji visokoga rizika, zapravo nitko ne želi odustati jer povlačenjem jednoga igrača gube svi. Brodogradnja je sektor koji ovisi o uvozu – od materijala, preko sredstava za rad, pa do sofisticirane elektronike.
Zatvaranje imaginarnih granica koje čine tek nekakve limene kućice na autoputovima pokazao se kao djelomično uspješan potez. Sva neuspješnost leži u ovisnosti o proizvodnji drugih. To je pak utjecalo na pad prijevoza, kako pomorskim putem, tako i drugim načinima prometovanja. Nadalje, to je utjecalo na cijenu nafte koja je oborena zbog pada potražnje, ali i valutnog rata na svjetskim burzama, da bi u konačnici sve rezultiralo slamanjem onoga „maloga čovjeka” o kojemu svi bruje i za koga se čuje samo u stanjima velikih recesija.
Takvi mali ljudi rade, između ostaloga, i u industriji proizvodnje brodova. Brodogradnja je prinuđena na radikalne poteze zbog pandemije, ali ju ugovori u većini slučajeva ne štite od kašnjenja isporuke. Da bi zakašnjenje bilo opravdano, valja zadovoljiti tri uvjeta: događaj više sile, kašnjenje uzrokovano višom silom i izdana upozorenja na višu silu. U nepredvidivom vrtlogu ekonomskih, prirodnih i političkih zbivanja, gotovo je nemoguće dati upozorenje na višu silu koja će se zbiti za nekoliko godina, a države mahom prate trendove lidera, izuzev nekih, poput recimo – Švedske.
Uviđajem u situaciju, Kina upozorava na moguće nastajanje epidemije, pa i pandemije mnogo ranije od svih ostalih u svijetu. Time jedina, praktički, zadovoljava treći uvjet. Ugovorima o pothvatu građenja, događaj više sile tretira se isključivo kao prisustvo te više sile u granicama brodogradilišta, odnosno da je netko od radnika bio COVID19 pozitivan. To nisu slučajevi svugdje, ali u Kini mahom jesu. I posljednji uvjet, prethodno naveden kao drugi, kašnjenje uzrokovano višom silom, opet ide Kinezima u prilog jer oni uvoze elektroničku esenciju iz zemalja koje su svoju proizvodnju zatvorile kako bi spriječile širenje Korona virusa. Sve je to dovelo do jednog rigoroznoga pada ekonomije, ali ne u toliki dol iz kojeg se kineska brodogradnja planom „Made in China 2025” ne bi mogla postaviti na prvo mjesto i imati većinu svih narudžbi gradnje brodova u svijetu.
Ako kriza potraje ili se virus povrati u skorijoj budućnosti, postavlja se pitanje – Što će biti s nekoliko stotina kruzera koji su trenutno na vezovima ili sidrištima, te što će biti s nekoliko desetaka koji su upravo u izgradnji. Odgovor je – preživjet će.
Ako se kriza okonča i život se na globalnoj razini vrati u normalu, industrija kružnih putovanja nastavit će nesmetano funkcionirati. Ukoliko, pak, ne dođe do takvoga scenarija, plan američkih vlasti je pretvoriti dio tih brodova u karantenske centre, po uzoru na brodove-bolnice u vlasništvu Američke mornarice.
Ta, relativno kratkoročna, pretvorba bi se izvela u veoma kratkom vremenu jer američka vojska ima visok potencijal u ljudstvu, obrazovanom i uvježbanom za medicinske pothvate velike rizičnosti. To ne samo da bi nadomjestilo gubitke od putovanja, već bi kroz ugovore o najmu tvrtke za krstarenja zaradile više no u klasičnom poslovanju. Zato je cilj takvih tvrtki, odnosno želja, da se pandemija završi čim prije ili da potraje čim dalje, gledano kroz ekonomski okvir. Ako kriza završi u skorije vrijeme, proći će uz nova kreditiranja, a ako se razdoblje produlji, tada vlasnicima kruzera i ulagačima prijeti kreditna nesposobnost, te otimanje imovine od strane vjerovnika i u konačnici – neslavni odlazak s tržišta. Ako dođe do toga da kriza potraje, kruzeri će biti prepoznati kao bijeli morski anđeli koji su spasili tisuće života, što će dovesti do početne skepse o putovanju na istima nakon krize, da bi se nedugo poslije dogodio ekstremni rast potražnje krstarenja.
Budućnost je, za sada, još uvijek, neizvjesna. Nastavak povlačenja ekonomija unutar nacionalnih granica rezultirao bi svjesnošću o ovisnosti o drugima, ali i rađanjem velikih želja odvojenih od realnih potreba, što bi nakon pandemije rezultiralo kao procvat proizvodnje, prodaje i transporta. Svi željno iščekuju kraj, ali što utakmica traje dalje, napetost je sve veća. Ako se napetost obustavi u primjerenome roku, naslijedit će procvat, a u protivnom će doći do nasilne preraspodjele onoga što je ostalo u zamišljenim granicama koje će se pretvoriti u realne, te će svijet postati drugačiji. To ne ide na ruku globalistima, stoga znanstvenici neumorno rade na pronalasku lijeka za suzbijanje COVIDa19 i tako reanimiraju uspavanu, ali još uvijek živu, umreženu svjetsku ekonomiju.
/Petar Zuanović/
Od jutrošnjeg presjeka pa do 21 sat laboratorije Instituta za javno zdravlje su završile analizu 128 uzorka među kojima je otkriveno pet novih slučajeva infekcije novim koronavirusom, saopšteno je iz Instituta.
Četiri novooboljela su iz Podgorice i jedan iz Tivta. Četiri osobe su iz kontakata, dok se kod jednog iz Podgorice utvrđuje izvor obolijevanja.
U Crnoj Gori su do sada od Kovida-19 oboljele 272 osobe.
TIVAT – Što se tiče trećeg slučaja koronavirusa u Tivtu, u pitanju je osoba koja je stigla iz inostranstva i smještena odmah u karantin. Nema opasnosti da je po ovom osnovu u Tivtu iko mogao da bude zaražen.
Osoba iz Tivta je u Crnu Goru doputovala iz inostranstva, smještena je odmah u karantin, gdje je dva puta testirana, pri čemu je drugi put rezultat bio pozitivan.
“Po ovom slučaju u Tivtu neće biti sprovedeno uzorkovanje i testiranje jer ovo lice nije imalo fizičkih kontakata ni sa jednom osobom u Tivtu, budući da je, po dolasku avionom, odmah smješteno u karantin”, saopštio je predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac.
Druge dvije oboljele osobe iz Tivta su stabilnog zdravstvenog stanja, jedna je na liječenju u Opštoj bolnici u Baru a druga je na kućnom liječenju i u stalnom kontaktu sa ljekarima.
Slučajevi po opštinama su:
Podgorica: 145
Tuzi: 36
Nikšić: 31
Bar: 21
Ulcinj: 10
Andrijevica: 7
Bijelo Polje: 6
Herceg Novi: 6
Budva: 4
Danilovgrad: 3
Tivat: 3
Poštovani ljubitelji Boke Kotorske, tradicije klapskog pjevanja i kulturne baštine Crne Gore, u ovim vremenima iskušenja i zajedničke borbe za pobjedu nad pandemijom, MFK Perast priređuje serijal napisa o stvaraocima iz oblasti klapskog pjevanja, vrijednog dijela naše kulturne baštine.
U festivalskom almanahu Lirica br. 3 objavili smo pričuo posvećenu Božidaru Ivaniševiću, legendarnom pjevaču crnogorskih narodnih pjesama kojega ne treba posebno predstavljati. Božidar Ivanišević je međutim autor i dvije divne pjesme o Boki, koje se rado pjevaju u klapskom svijetu, pa otuda i naš poseban prilog u čast našeg značajnog muzičkog stvaraoca.
KLIKNITE NA FOTOGRAFIJU DA OTVORITE
PRILOG BR. 6. O BOŽIDARU IVANIŠEVIĆU
U Italiji je u nedelju, 12. aprila zabeležen 431 smrtni slučaj od posledica zaraze korona virusom, dok je u subotu preminulo 619 ljudi. Ovo je ujedno i najniži dnevni porast umrlih od 19. marta.
Usporen je i rast broja zaraženih, pa je tako u nedelju registrovano 4.092 novozaražena, dok ih je dan radnije bilo 4.694.
U nedjelju je na intenzivnoj nezi 3.343 osobe, a u subotu ih je bilo 3.381, što je deveti uzastopni pad najteže obolelih.
Raste i broj onih koji su se oporavili, pa tako u nedelju iznosi 34.211, za oko 200 više nego dan ranije.
Ukupan broj smrtnih slučajeva od izbijanja epidemije u Italiji 21. februara iznosi 19.899, saopštila je Agencija za civilnu zaštitu.
Broj zvanično potvrđenih slučajeva popeo se na 156.363, čime je ova zemlja treća u svetu posle SAD i Španije.
Splitsko-makarska nadbiskupija ogradila se u nedjelju od ponašanja, izjava i stavova svećenika don Josipa Delaša koji je jutros usprkos zabrani zbog epidemije, održao uskrsnu misu u župnoj crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića na Sirobuji tokom koje se dogodio napad na novinare.
“Još jednom izražavamo žaljenje i želimo se ispričati za ponašanje našeg svećenika don Josipa Delaša. Ograđujemo se od njegovih izjava i stavova. Sigurno da i jutrošnji nemili događaj nimalo ne pridonosi kršćanskoj proslavi Uskrsa – Krista koji svojim učenicima i svima nama donose svoj mir. Želimo samo kazati da je Nadbiskupija iznijela svoj stav o ovoj temi u priopćenju Zbora savjetnika dijecezanskog biskupa od 7. aprilaa 2020.”, navodi se u priopćenju Splitsko-makarske nadbiskupije.
Svima su zaželjeli blagoslovljen, sretan i miran Uskrs i ispričali se novinarki Dalmatinskog portala i “svima onima koje je taj don Josipov nastup sablaznio”.
Novinarka Dalmatinskog portala Živana Šušak Živković napadnuta je jutros u crkvi na Sirobuji u kojoj je unatoč zabrani zbog epidemije, i na Uskrs kao i na Cvjetnicu, održana misa Još uvijek neidentificirana osoba ju je udarila po rukama i tako joj izbila mobitel kojim je snimala misu, slomivši ga. U crkvi je bilo nešto više od 10 vjernika koji su držali međusobni razmak.
Na mjesto događaja je izišla policija koja je, kao što je Hina ranije izvijestila, malo nakon incidenta u postaju dovela dvije osobe koje se dovode u vezu s napadom na novinarku.
Osim te osobe, po pričanju kolega koji su bili na terenu, njih je verbalno napao i don Josip Delaš koji je vikao neprimjerene riječi vrijeđajući ih. Isti je svećenik na Cvjetnicu, unatoč zabrani održavanja misa zbog mogućnosti širenja zaraze koronavirusom, održao misu i tom prilikom žestoko verbalno napao policajca u civilu kojemu je uputio grube riječi i kletvu, zbog čega je prekršajno prijavljen.
Svecima i Blaženicima iz Boke Kotorske, Svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću, Blaženoj Ozani Kotorskoj, Blaženom Graciji iz Mula i drugima – pridružila se i Ana Marija Marović, službenica Božija čije se proglašenje blaženom iščekuje.
Dijecezanski proces u Veneciji proveden je još prije Drugog svjetskog rata, a rimska Kongregacija za kanonizaciju svetih, proglasila je 2007. godine Dekret o herojskim krjepostima službenice Božje Ane Marije Marović.
„Proces za proglašenje blaženom je završen. Kardinalska komisija je prihvatila da je Ana Marija Marović posjedovala kršćanske krjeposti u herojskom smislu. Cijeli opis tog procesa štampan je na blizu hiljadu strana i zove se Positio super Virtutibus koji je ustvari dokument ili zbirka dokumenata koji se koriste u procesu u kojem se osoba proglasila časnom. Samo se očekuje još jedno čudo po njenom zagovoru i nakon toga slijedi beatifikacija, proglašenje blaženom“ – pojasnio nam je tadašnji generalni vikar Kotorske biskupije pokojni don Anton Belan.
Ko je Službenica Božja Ana Marija Marović?
Rođena je u Veneciji, 7. februra 1815. godine, a otac i majka su joj bili iz Boke Kotorske. Ekonomske prilike toga vremena, prisilile su na emigraciju oca Josipa i majku Mariju rođ. Ivanović, koji napuštaju Dobrotu u Kotoru i naseljavaju Veneciju.
Već od ranoga djetinjstva, Ana Marija Marović je pokazivala osobito zanimanje za vjeru i crkvu. Veliki utjecaj na nju imao je svećenik don Daniele Canal, koji joj je po želji njezinih roditelja, nastojao pružiti svestrani kršćanski odgoj i pripremiti je za prvu pričest. Ana je od svoje sedme godine, uz tog svestranog mletačkoga svećenika, koji se inače brinuo za prehranu osiromašenih građana i napuštenu djecu, usvajala znanja iz matematike, fizike, povijesti, talijanskoga i latinskoga jezika, mnogo čitala i pohađala predavanja o slikanju i glazbi.
Bila je obdarena ljepotom i profinjenim umjetničkim darom koji se vrlo rano počeo primjećivati, konstatuju životopisci Ane Marije Marović.
Kada je Ana primila prvu pričest, odlučila je sebe posvetiti Bogu i postati redovnicom. Takvu odluku nitko onda nije znao ni slutio. Njen se život odvijao u bogatoj roditeljskoj kući. Bio je to život jednog bezbrižnog djeteta, ali njezina razmišljana i postupci su bili mnogo zreliji i ozbiljniji.
Prodavala je mlade kanarince, a rodbina i prijatelji kuće Marović rado su ih kupovali, zamišljajući to možda kao neki nestašluk mlade i nadarene pjesnikinje. A ona je, a da to niko nije znao, po Veneciji tražila bijednu, izgladnjelu djecu i dijelila im pomoć zarađenu od kanarinaca.
Kanarinčeva pjesma često je zabavljala Anu Mariju, kao i mnogu drugu djecu po bogataškim kućama. Ali zašto da ptica pjeva samo za razonodu bogatima, pomislila je Ana Marija i odlučila sve svoje slobodno vrijeme posvetiti uzgoju kanarinaca. Prodavala je mlade kanarince, a rodbina i prijatelji kuće Marović rado su ih kupovali, zamišljajući to možda kao neki nestašluk mlade i nadarene pjesnikinje. A ona je, a da to niko nije znao, po Veneciji tražila bijednu, izgladnjelu djecu i dijelila im pomoć zarađenu od kanarinaca.
Iz dana u dan rasla je kod nje pomisao na odlazak u samostan i posvećenje redovništvu. Njezin je život postao neprestana molitva, proučavanje i rad, bez odmora i zabave. Sa takvim manirima bila je poželjna zaručnica, no kada je jedan mladić zaprosio njezinu ruku, ona je odbila tu ženidbenu ponudu zbog svojega zavjeta čistoće koji je dala kod prve pričesti. Njezina majka je bila nezadovoljna takvim odgovorom. Borba i neslaganje roditelja s odlukom kćeri doveli su do zabrane čitanja duhovne literature, primanja sakramenata, te prisilnoga odlaska u kazalište, kavane, na koncerte i zabave. Ali, kako svjedoče njezini suvremenici, što su češće dolazili prosci i nudili joj da provodi bezbrižan život, ona se više i odlučnije približavala Bogu. Tako je 1838. godine osnovala Pobožno udruženje Predragocjene Krvi kojem je u kratkom vremenu pristupilo više od tri hiljade osoba, a u temeljima je bilo razvijanje dobrotvornoga rada, zbog čega ju je i venecijanski patrijarh svrstao među „prve kćeri Venecije“. Godinama je vrijedno pomagala siromašnima, njegovala bolesne, ranjene, prikupljala i dijelila pomoć…
Zajedno sa svojim duhovnim ocem don Danieleom, sve je više razmišljala o osnivanju skloništa za djevojke i žene koje su izišle s izdržavanja zatvorske kazne, te za moralno posrnule žene. Don Daniele pobrinuo se za novčana sredstva, a Ana da pronađe pripravnice za novu ustanovu i sastavi pravila. Kupili su devastirani kompleks i rekonstruirali crkvu i samostan. Pet godina su radili na tome i 8. decembra 1864, u svojoj 49. godini, Ana je s osam drugih sestara obukla redovničko odijelo, a red je nazvala „Red za naknadu uvreda nanesenih Presvetom Srcu Isusovu“. Nakon mnogo godina položila je zavjete, a papa Pio IX prihvatio je novu kongregaciju. U svoju novu kuću primala je napuštene i odbačene žene, a sve su primali s majčinskom ljubavlju, dobrotom, strpljivošću i blagošću, želeći ih približiti vjeri i Bogu.
No, nedugo nakon toga događaja, iako je novi red u Veneciji privukao pozornost i pobudio zanimanje, redovnica Ana Marija Marović, u Milanu je upoznala sličnu ustanovu koja je dijelila sličnu karizmu. Odlučila je nakon samo četiri godine svoju družbu sjediniti s onom u Milanu, odreći se naslova poglavarice i utemeljiteljice te je u 53. godini ponovno postala časnom sestrom. Baš je u to vrijeme često ponavljala rečenicu: „Ljubav u poniznosti i poniznost u ljubavi.“
Bokeljskoga porijekla, umjetnica i dobrotvorka Ana Marija Marović, umrla je u Veneciji 3. oktobra 1887. godine u 72. godini života. Veličanstvenom posljednjem ispraćaju prisustvovali su vodeći uglednici Mletaka, s načelnikom i visokim crkvenim dostojanstvenicima na čelu, a tadašnji patrijarh Domenico Agostini održao je u bazilici San Marco posmrtni govor, uspoređujući njezin životni put i djelo s Katarinom Sienskom.
Pokopana je na venecijanskom groblju, otočiću San Michele, a 1932. godine njezino je tijelo položeno u Institutu koji je osnovala.
Zavod s prostranim vrtovima, velikim dvoranama, svijetlim radionicama stoji i danas kao tiha oaza u bučnom vrtlogu života grada Venecije. U njemu redovito mole sestre i djevojke, dolaze na grob s. Ane Marije Marović i svakodnevno upućuju nakane da službenica Božja bude proglašena blaženom i svetom. To su potvrdile njezine susestre, ali i izvanredne milosti: bila je izvanredna žena, mistična duša koja je ljubila Krista i bližnje koji su bili najugroženiji.
Glazbenica i slikarica
O glazbenom stvaralaštvu Ane Marije Marović sačuvano je relativno malo podataka. Poznato je da su se neke njezine glazbene kompozicije izvodile u mletačkim crkvama i samostanima, ali nije poznato je li sačuvan poneki notni zapis.
Podaci o njezinom slikarskom stvaranju su bolje sačuvani i raznovrsniji. Ana Marija Marović ubraja se među predstavnike akademizma iz sredine 19. stoljeća, poznate pod imenom Nazarenska škola.
Iako se slikarska djela Ane Marije Marović ne mogu ubrojiti u vrhunska ostvarenja onodobnoga slikarstva, glas o njezinu svestranom umjetničkom stvaralaštvu, posebice slikarskome umijeću, bio je poznat širom Evrope. Najveće priznanje doživjela je kada joj je austrijski carski dvor 1845. godine, povjerio izradbu velike oltarne pale s prikazom Gospe od Karmela, za dvorsku kapelu u Schönbrunnu.
Za kardinala Jacopa Monica, Ana Marija Marović izradila je slike s prikazom Djevice Marije i Spasitelja, povodom čega joj je kardinal spjevao sonet. Godine 1842. izradila je sliku sv. Terezije od Avila, a 1850. za papu Pija IX naslikala je Blaženu Djevicu Mariju, za što je od pape stekla osobno priznanje i pohvale. Pripisuje joj se i slika Bogorodice s Djetetom u crkvi S. Maria Assunta u Mlecima, a najboljim slikarskim ostvarenjem smatra se oltarna pala Žalosna Gospa, iz 1850. godine.
Pjesnikinja
Njezini životopisci bilježe da je Ana jako puno pisala, a u stvaralaštvu nije rado otkrivala svoje ime. Patrijarh kardinal Monico je nakon pažljivog čitanja njezinih djela zapisao: „Ona je uzvišena takvim darovima da ja nisam još doživio u jednoj osobi toliki sklad znanja i krjeposti“.
Tokom života Ane Marije Marović štampano je dvanaest knjiga pjesama i proze duhovnoga karaktera pisanih na talijanskom jeziku, a među zapaženijim djelima su: »Razgovor o životu svete Doroteje«, »Ćudoredna pisma«, a praktičnu vrijednost imale su knjižice »Kršćansko stanovište o ženskom odijevanju«, »Pravila za kršćanski život djevojaka«, »Molitve i upute za valjanu svetu ispovijed i pričest«.
Dobrotvorka
Životopisci naglašavaju njezin nesebični humanitarni rad među mletačkim siromasima, požrtvovno prikupljanje priloga kod imućnijih znanaca, pomoć bolesnima, siromašnima i napuštenima. Njezina je humanost najviše došla do izražaja tijekom revolucionarne 1848–1849. godine, u vrijeme kada je austrijska vojska poduzela petomjesečnu opsadu grada kako bi skršila otpor revolucionarne vlade. Spisi govore da je Ana Marija u vrijeme svih dana opsade, u danima opšteg klonuća i straha mletačkih građana i patricijata, obilazila bolesnike i njegovala ranjenike, zalazeći na prve crte ratne linije i dovodeći nerijetko svoj život u opasnost.
Životno djelo Ane Marije Marović, koje se održalo i do danas, je osnivanje Zavoda za moralno spašavanje žena i djevojaka. Iz zahvalnosti prema svom učitelju i suosnivaču ustanove, Zavod je dobio ime Istituto Canal ai Servi, prema gradskoj četvrti Servi (predjel Cannaregio), gdje su se od 14. stoljeća nalazili crkva S. Maria dei Servi i istoimeni samostan muškoga reda servita. U spisima o osnivanju Zavoda ističe se njegovo obilježje vaspitne ustanove za djevojke koje su na putu da izgube čast (pericolanti) ili koje su sticajem okolnosti, igrom sudbine, već „moralno posrnule“. U Zavod su primane i žene koje nakon izdržavanja zatvorske kazne nisu u javnom društvu mogle ponovo otpočeti normalan život, te steći rehabilitaciju i moralnu potporu.
Uz Istituto Canal, Ana Marija Marović osnovala je i zasebnu žensku religiozno udruženje pod imenom Istituto delle Suore della Riparazione, dedicato ai SS. Cuori di Gesù e di Maria Immacolata, a koja je imala zadatak voditi i usmjeravati rad cjelokupnog Zavoda. Godine 1864. Ana Marija Marović pristupila je u vlastitu kongregaciju. Po uzoru na Istituto Canal osnovana je u Milanu, zaslugom tamošnjega svećenika Carla Salerija i plemkinje Marije Caroline Orsenigo, pobožna ustanova slična obilježja nazvana Casa di Nazareth. Godine 1868. Istituto Canal i Casa di Nazareth spojeni su u jedinstven Zavod te i danas djeluju kao cjelovita ustanova.
Još za života Ana Marija Marović bila je poznata i poštovana širom Italije i Evrope kako po svojoj duhovnosti i svestranom umjetničkom stvaranju tako i po predanom dobrotvornom radu. Narod ju je nazivao La santa Marovich.
Papa Pio IX (1792-1878) blagoslovio je Istituto Canal, odobrio pravila kongregacije i više je puta isticao kao uzornu za slične vjerske udruge. Godine 1869. Ana Marija Marović hodočastila je u Rimu, te je tom prilikom primljena u osobnu audijenciju pape Pija IX.
Papa Pio IX: “Evo svetice koja ne prorokuje!”
Službenica Božja Ana Marija Marović bavila se spisateljstvom, slikarstvom, glazbom, a bila je i zapažena pjesnikinja. Njeno životno djelo je osnivanje redovničke družbe čija je misija bila spašavanje posrnulih djevojaka. Osobito se istakla u karitativnom i samaritanskom radu u bijednim dijelovima grada na lagunama.
Prevodeći njene sonete msgr. Gracija Ivanović je zapisao: “Poezija Ane Marović nije ostala zatvorena u stihovima. Sa stihova prešla je u život i život je bio ljepši od stihova.”
Papa Pio IX rекао je za Anu Mariju Marović: “Evo svetice koja ne prorokuje!”
/M.Marušić/
*iz arhiva Boka News-a
© BokaNews, 2021
