Američki predsjednik Donald Trump iznenađen je izborom Kamale Harris za demokratsku potpredsjedničku kandidatkinju, dok su njezin odabir pozdravili bivši predsjednik Barack Obama i senator Bernie Sanders, prenose agencije.
Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden izabrao je u utorak senatoricu Kamalu Harris iz Kalifornije za kandidatkinju za svoju potpredsjednicu, kao prvu Afroamerikanku izabranu za kandidatkinju za tu poziciju.
Američki predsjednik Trump rekao je kako je iznenađen Bidenovom odlukom da senatoricu Harris izabere za svoju potpredsjednicu, budući da je ona prema njemu ranije pokazivala krajnje nepoštovanje.
Trump je ustvrdio da je Harris za vrijeme debata bila “jako, jako zločesta”. ″To me iznenadilo jer se prema Joeu Bidenu odnosila gore nego čak i Pocahontas. Pokazala je velik manjak poštovanja prema Joeu Bidenu, a teško je odabrati nekoga tko je tako neumjesan”, izjavio je Trump novinarima. Trump je aludirao na demokratsku senatoricu Elizabeth Warren koju je ranije nazvao ‘Pocahontas’ jer je jednom prilikom lažno navela da ima indijanske korijene.
Bivši predsjednik Barack Obama na Twitteru je objavio poruku podrške Bidenovoj odluci. “Dugo poznajem senatoricu Kamalu Harris. Ona je više nego spremna za taj posao. Svoju je karijeru provela braneći naš ustav i boreći se za one kojima je potrebno da dobiju poštenu priliku. Ovo je dobar dan za našu zemlju. A sada, idemo pobijediti u ovome”, napisao je Obama.
Harris je na imenovanju čestitao i američki senator Bernie Sanders iz Vermonta, koji je bio jedan od Bidenovih konkurenata u utrci za nominaciju za kandidata demokrata.
“Čestitke za Kamalu Harris, koja će ući u povijest kao naša sljedeća potpredsjednica. Ona razumije što je potrebno u borbi za radne ljude, za zdravstvenu skrb za sve i za rušenje najkorumpiranije administracije u povijesti″, poručio je Sanders na Twitteru.
Demokratska predsjednička kandidatkinja na izborima 2016. Hillary Clinton na Twitteru je napisala kako je oduševljena uključivanjem Kamale Harris u ″povijesnu demokratsku ulaznicu″
“Već se dokazala kao izvanredna javna dužnosnica i predvodnica i znam da će biti snažna partnerica Joeu Bidenu″, ustvrdila je Clinton, te pozvala sve da joj pomognu da bude izabrana.
Hrvatski književnik, povjesničar umjetnosti i publicist akademik Tonko Maroević umro je iznenada u utorak poslijepodne u svom domu u Starom Gradu na otoku Hvaru, potvrđeno je Hini iz HAZU.
Maroević je rođen u Splitu 1941., a podrijetlom je iz Staroga Grada na Hvaru. Diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti te doktorirao temom Likovna umjetnost u hrvatskoj književnosti od moderne do danas.
Bio je znanstveni savjetnik na Institutu za povijest umjetnosti i profesor katedre povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Redoviti je član HAZU-a i potpredsjednik Matice hrvatske.
Bio je pjesnik, esejist, prevoditelj, ponajviše s s talijanskoga jezika te istraživač suvremene hrvatske umjetnosti.
Dobitnik je nagrada Poeta oliveatus na manifestaciji Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani (1997.), “Tin Ujević”, za zbirku pjesama “Trag roga ne bez vraga” (1988.) te Plaketa “Dobrojutro, more”, s pjesničkih susreta u Podstrani (2011.).
Javio se zbirkama pjesama u prozi Primjeri (1965.) i Slijepo oko (1969.) u okviru generacijske “razlogovske” poetike.
Kao književni kritičar sustavno prati suvremeno hrvatsko pjesništvo, a bavi se i starijom hrvatskom književnošću te talijanističkom problematikom; eseje, kritike i prikaze skupio je u više knjiga (Dike ter hvaljenja, 1986; Zrcalo adrijansko: obilježja hrvatsko-talijanskog jezičnog dijaloga, 1989; Klik!: trenutačni snimci hrvatskog pjesništva, 1998; Pohvala pokudi, 1998; Družba da mi je: domaći književni portreti, 2008; Skladište mješte sklada, 2010).
Sastavio je antologije hrvatskog pjesništva 1971.–95. Uskličnici (1996.) i 1996.–2019. Svjetlaci (2019.) te antologije katalonskoga pjesništva Bikova koža (1987.) i Riječi za jedan lapidarij (2018.).
Istraživao je suvremenu hrvatsku likovnu umjetnost. Objaviljivao likovne kritike i rasprave u stručnim časopisima i novinama. Autor je i više monografija o hrvatskim umjetnicima.
Ponosni smo sto su GK Knjeginja Milica i Tivat, slobodno mozemo reci, vratili golf na velika vrata u Crnu Goru -saopšteno je iz tivatskog Golf kluba.
Grupa entuzijasta i ljubitelja ovog sporta kojih je sve vise u Crnoj Gori do sada nijesu imali svoju golf bazu.
Broj suncanih dana u godini, klima i ambijent daju nam nadu da ce izgradnjom novog golf terena na Lustici svi biti na dobitku i gradjani Tivta i turisticki radnici ali i država. Razvoj ovog sporta, čija je suština priroda, mir i zdravi život, omogućava Tivtu prevazilaženje sezonalnosti koji je glavna boljka naseg turizma.
Vjerujem da ce i drzava imati sluha u razumijevanja I da ce intenzivnije poceti da podrzava razvoj golfa u Crnoj Gori.
Otvaranje golf terena će svim građ
Golf – Luštica bay
anima Tivta i Crne Gore omoguciti da se oprobaju u jednoj novoj sportskoj sferi, čiji temelj su fer plej, iskrenost i poštovanje suparnika, kao i terena i same prirode: i to uz najbolje moguće uslove.
Golf turizam na starom kontinentu je trziste vrijednosti od preko 50 milijardi Eura, koji broji skoro 5 miliona registrovanih golfera, I segment koji je prepoznat kao ključni za već razvijene turističke destinacije (Španija, Turska kao primijer). Uz to, visoka prosječna potrošnja takvih gostiju, i njihova želja za upoznavanje novih lokaliteta, domaćih proizvoda, kulture i jedinstvene prirode, čine Crnu Goru idealnom budućom golf destinacijom – zaključuje se u saopštenju Golf kluba „Knjaginja Milica“ Tvat.
Film OGNJILO reditelja i scenariste Vladimira Perovića, u produkciji JU Centra za kulturu Tivat, osvojio je drugu nagradu u kategoriji kratkometražnog dokumentarog filma na Međunarodnom festivalu u gradu Ierapetra na Kritu.
Film, sniman skoro tri godine u Ožegovicama iznad Čeva, slika dodir tradicionalnog i novog: u život jednog gorštaka, na njegovo imanje, u njegov krajolik, “useljava” ogromni metalni električni stub.Simbolično, to je predstavljeno kroz kontrast moćnog dalekovoda od 400 kilovolti na jednoj, i izbijanja iskri starinskim ognjilom i kresivom, na drugoj strani.“Zadovoljstvo nam je što “Ognjilo” opravdava sve ambicije koje smo godinama imali ka ovom projektu. Njegov festivalski put je tek počeo, a ista očekivanja imamo i na drugim regionalnim i međunarodnim festivalima. Zbog trenutne epidemiološke situacije u BiH, otkazali smo planirani put na Sarajevo Film festival, ali imaćemo priliku da isti pratimo putem onlajn platformi, pa pozivamo našu publiku da prati naše društvene mreže, gdje ćemo postaviti odgovarajuću adresu za gledanje filma”, ističe izvršna producentkinja Jelena Božović.
Crnogorska i Barska plovidba uplatile su druge ovogodišnje rate kredita kineskoj Eksim banci za kupovinu brodova u ukupnom iznosu od 4,68 miliona USD, saopšteno je Pobjedi iz tih brodarskih kompanija.
Najveći dio od ovog iznosa, od 4,44 miliona USD, obezbijedila je Vlada iz državnog budžeta, dok je ostatak od 242,5 hiljada USD platila Barska plovidba iz sopstvenih sredstava.
Od početka otplate četiri broda tih kompanija do sada je kroz rate i učešće isplaćeno 60,24 miliona USD, od čega iz budžeta 40,7 miliona USD.
Vlada je dala garancije brodarskim kompanijama za dobijanje tih kredita.
Iz Crnogorske plovidbe su saopštili da je ta kotorska kompanija uplatila 21. jula 11. ratu kredita prema Eksim banci za kupovinu brodova u iznosu od 2,73 miliona USD.
“Ratu je u cjelosti platila Vlada. Zbog sadašnjih niskih pomorskih vozarina, nastalih zbog koronevirusa, ne možemo predvidjeti da li ćemo i koliko učestvovati u otplati naredne rate, koja dospijeva za plaćanje 21. januara naredne godine u iznosu od 2,7 miliona USD”, kazali su iz kotorske firme.
I prvu ovogodišnju ratu kredita u januaru u cjelosti je platila Vlada.
Do sada je na ime otplate kredita za brodove “21. maj“ i “Kotor“, koji su u vlasništvu Crnogorske plovidbe, uplaćeno 37,56 miliona USD, od čega je Vlada platila 34 miliona USD, a ostatak od 3,56 miliona je platila Crnogorska plovidba iz sopstvenih sredstava.
“Pored toga, Crnogorska plovidba je platila 2010. godine učešće za kupovinu brodova u iznosu od 8,36 miliona USD. Kredit se otplaćuje od 21. jula 2015. godine, a zadnja rata dospijeva 21. januara 2025. godine”, podsjetili su iz kotorskog preduzeća i dodali da je ostalo još da se vrati 22,95 miliona USD kredita.
Ugovor o kreditu sa Eksim bankom za kupovinu dva broda Crnogorske plovidbe zaključen je 26. januara 2010. godine. Ugovorena cijena za oba broda je bila 55,76 miliona USD. Ukupan kredit bez kamate je iznosio 47,39 miliona USD, a ukupna kamata iznosi 11,16 miliona USD.
Iz Barske plovidbe je saopšteno da je ova kompanija 20. jula obavila plaćanje pete rate kredita kineskoj Eksim banci u iznosu od 1,95 miliona USD, a po osnovu kredita uzetog za nabavku brodova „Bar“ i „Budva“.
“Od navedenog iznosa iz državnog budžeta je obezbijeđeno 1,71 milion USD. Preostali iznos od 242,5 hiljada USD je finansiran iz sredstava Barske plovidbe”, precizirali su predstavnici barske kompanije.
Sljedeća rata za uplatu dospijeva 21. januara naredne godine.
“Barska plovidba je po osnovu vraćanja kredita do sada uplatila Eksim banci ukupno 14,32 miliona USD, od čega je iz sopstvenih sredstava uplaćeno 7,57 miliona USD, dok je iz budžeta obezbijeđeno ukupno 6,75 miliona USD”, rekli su iz barskog preduzeća.
Brodovi Barske plovidbe su kupljeni 2012. godine, a kredit za njihovu kupovinu iznosi 46,4 miliona USD.
Sva četiri broda crnogorskih brodarskih kompanija unajmila je londonska kompanija Sea Pioneer.
Iz Crnogorske plovidbe je saopšteno da je pandemija koronavirusa, kao i kod svih drugih privrednih i pomorskih kompanija imala negativan uticaj na poslovanje kotorske firme.
Prema riječima predstavnika ove kompanije, to negativno dejstvo tog globalnog problema se višestruko manifestuje.
“Za Crnogorsku plovidbu, kao pomorsku kompaniju, koja posluje na svjetskom tržištu, ova kriza se, sa jedne strane, reflektuje kroz manju tražnju za teretima koji se prevoze brodovima, a sa druge, povećanjem broja brodova koji nemaju upošljenja, što sve uzrokuje svakodnevni pad vozarina”, kazali su iz Crnogorske plovidbe.
Predstavnici kompanije su naveli da je ozbiljan problem što brodovi, u sadašnjoj situaciji, imaju prilično praznog hoda.
“Vozarine su dostigle, u periodu pandemije, najniži nivo u zadnjih sedam ili osam godina. Trenutno se blago oporavljaju, ali ni približno dovoljno da bi se pokrili osnovni troškovi”, rekli su iz te kompanije.
Iz kompanije su naveli da je brod “Kotor“ trenutno na putu ka luci Kakinada u Indiji, a brod “21. maj“ na putu ka Peruu.
I iz Barske plovidbe su naveli da je pandemija koronavirusa uticala na poslovne aktivnosti kompanije.
“U proteklom periodu je bio prisutan pad privrednih aktivnosti na globalnom nivou što se direktno odražavalo i na umanjeni promet roba preko mora. Unajmitelj brodova je imao značajnih poteškoća u iznalaženju tereta, a pomorske vozarine su bile u padu”, rekli su predstavnici barske kompanije.
Brodovi “Bar“ i “Budva“ su bili upošljeni, ali je prošle sedmice brod “Budva“ oštećen, nakon što ga je u luci Harkort, u Nigeriji, udario drugi teretni brod dok je manevrisao.
Najavljeno je da će privremena popravka biti realizovana u Nigeriji, a finalna u nekom od brodogradilišta, najvjerovatinije u Turskoj.
Operaciju čišćenja mora i obale Mauricijusa, nakon nasukavanja broda MV Wakashio i izljeva nafte, zaustavili su jaki vjetrovi koji pušu brzinom od 50 km/h.
Mauricijus je poznat po velikom koraljnom grebenu, a za ovu zemlju prekrasnih pješčanih plaža turizam je jedna od glavnih gospodarskih grana.
Očekuju se valovi visoki i do pet metara koji će dodatno otežati uklanjanje nafte i sprečavanje još gore ekološke katastrofe, piše Jutarnji List.
Dok vremenske prilike nisu zaustavile operaciju čišćenja, razlivena nafta se sakupljala i helikopterima prebacivala u drugi brod u vlasništvu iste japanske kompanije kao i nasukani Wakashio, Nagashiki Shipping.
Francuska, bivši kolonijalni vladar Mauricijusa, poslala je s obližnjeg otoka Réuniona vojne zrakoplove s opremom za čišćenje i sprečavanje daljnjeg širenja nafte, dok je Japan poslao šesteročlani tim da pomogne francuskoj ekipi.
Obalna straža Mauricijusa i nekoliko policijskih ekipa također su na jugoistoku otoka gdje se nesreća dogodila.
Još od vikenda, mnogobrojni volonteri prikupljaju slamu s polja i pune je u vreće kojima, pak, prave barijere kako bi zaustavili daljnje širenje nafte.
Drugi isto pokušavaju posebnim cijevima, a velik broj dobrovoljaca čisti zagađene plaže. Iako je vlada Mauricijusa građanima poručila da posao čišćenja prepuste profesionalcima, mnogi su se oglušili na tu molbu i pohitali u pomoć.
„Ljudi su shvatili da stvari moraju uzeti u svoje ruke. Ovdje smo da zaštitimo floru i faunu otoka“ – kazao je ekolog Ashok Subron.
Prijevoznička tvrtka Mitsui OSK Lines, u čijoj je floti i nasukani brod, objavila je da je pokušala oko broda postaviti zaštitne barijere, no to zbog lošeg vremena i visokih valova nije uspjelo.
Nagađa se da je brod za prijevoz rasutih tereta, koji je plovio pod panamskom zastavom, u sebi imao oko 4.000 tona nafte kad je udario u koraljni greben. Sva posada je evakuirana. U tirkizno more oko otoka, dosad je iscurilo oko 1.000 tona nafte.
Ekolozi se pribojavaju da će ova katastrofa imati velik utjecaj na ekosistem.
Brod MV Wakashio nasukao se u blizini Pointe d’Esnyja, poznatog utočišta rijetkih divljih životinja. To područje također je jedna od najvažnijih močvara svijeta zaštićena Ramsar konvencijom.
Happy Khamule iz afričkog Greenpeacea upozorio je da su tisuće životinjskih vrsta sada ‘u opasnosti da se utope u moru zagađenja, što će imati ogroman, negativan učinak na ekonomiju, dostupnost hrane i zdravstveno stanje Mauricijusa’.
Mauricijus je poznat kao dom ‘velike i u svjetskim razmjerima važne populacije reptila s jedinstvenim genetskim otiskom’, a opstanak tih životinja sada je također ugrožen, kazao je Vikash Tataya iz organizacije za zaštitu divljih životinja Mauricijusa.
Na konferenciji za novinare, Akihiko Ono, izvršni dopredsjednik kompanije Mitsui OSK Lines duboko se ispričao zbog izlijevanja nafte i ‘velikih problema koje su uzrokovali’. Dodao je i kako će kompanija učiniti sve u njenoj moći da razriješi ovu situaciju.
Policija Mauricijusa objavila je da je izdan nalog za pretres koji istražiteljima omogućuje da uđu na brod i s njega uzmu sve za što misle da bi im pomoglo u istrazi, uključujući i brodske dnevnike. Kapetan broda pomagat će policiji u istrazi.
Premijer Mauricijusa, Pravind Jugnauth, u petak je proglasio izvanredno stanje i pozvao države svijeta da pomognu.
Izradom nacrta nominacionog dosjea za treće proširenje serijskog dobra UNESCO svjetske prirodne baštine „Izvorna (primarna) bukova šuma i prašumski bukovi kompleksi“ počela je finalna faza nominacije evropskih izvornih bukovih šuma i prašumskih bukovih kompleksa na teritoriji Crne Gore, Švajcarske, Češke, Poljske, Slovačke, Italije, Francuske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije, tako da bi Crna Gora, pored NP Durmitor, dobila još jedno UNESCO zaštićeno prirodno područje.
“To ukazuje da su našim u nacionalnim parkovima sačuvane temeljne vrijednosti prirode”, kazala je za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović.
Misija
Nakon sprovedene procedure, prema njenim riječima, ova aktivnost je naišla na odobrenje UNESCO-a i ona vjeruje da će prašumski kompleksi Nacionalnog parka Biogradska gora dobiti status UNESCO područja svjetske baštine.
“Sljedeći korak je dolazak ekspertske misije IUCN-a, koja će na licu mjesta utvrditi vrijednosti i opravdanost predložene nominacije. Nakon posjete, eksperti misije će sastaviti izvještaj koji će biti prezentovan na sljedećem 45. sastanku Komiteta UNESCO svjetske baštine koji će se održati tokom 2021”, kazala je Vojinović.
Biogradska gora, zajedno sa prašumama Perućica (BiH) i Bjeloveškom prašumom (Poljska), predstavlja jednu od posljednjih prašuma Evrope i dragulj je Bjelasice.
“Na listi UNESCO svjetske baštine od 2007. godine evropske bukove šume su zaštićene kao ’Netaknute bukove šume Karpata’ (Ukrajina i Slovačka). Nakon dva proširenja, 2011. i 2017. godine, ovo dobro svjetske prirodne baštine broji 78 područja koja se nalaze u 12 evropskih država. Treće proširenje, u okviru kojeg je nominovan i prašumski rezervat bukve u NP Biogradska gora, uključuje 30 novih i sedam područja sa modifikacijama postojećih granica. Zajednički nominacioni dosje potpisan je krajem januara u Francuskoj, a ispred Crne Gore potpisao ga je naš ambasador pri UNESCO-u u Parizu”, kazala je Vojinović.
Kako navodi, ideja da se formira veliko serijsko UNESCO dobro svjetske baštine na prostoru Evrope nastala je kako bi se zaštitili ekosistemi bukovih šuma.
“Uključivanjem novih područja na popis svjetske baštine, veliko i jedinstveno područje značajnih šumskih kompleksa bukve dobiće još veću vrijednost”, istakla je Vojinović.
Nacionalni park Biogradska gora proglašen je 1952. Pokriva površinu od 56,50 kvadratnih kilometara, dok zajedno sa zaštitnom zonom ukupna površina nacionalnog parka obuhvata 194,70 kvadratnih kilometara.
“Najimpresivniji dio nacionalnog parka je rezervat djevičanskih šuma, površine 16 kvadratnih kilometara, gdje je uspostavljen strogi sistem zaštite. To je jedna od posljednjih prašuma u Evropi, čija se ljepota odražava u vodama Biogradskog jezera. Ovaj dio parka karakterišu različite vrste drveća i grmlja (preko 86), kao i veliki broj šumskih zajednica. Među njima je posebno mjesto rezervisano za zajednice javora i jasena”, kaže Vojinović.
Kada je riječ o karakterističnim staništima koja se nalaze na potvrđenim međunarodnim sporazumima, prvenstveno Bernskoj konvenciji, dominantne su bukve i smreka, dok je sa nacionalnog stanovišta, makedonska šuma staništa bora od najvećeg značaja.
“Šumske ekosisteme karakteriše različita vegetacija, i vertikalno i horizontalno, obilje biljnih zajednica i zastupljenost reliktnih i endemskih vrsta. Na području Biogradske gore potvrđeno je oko 2.000 vrsta i podvrsta viših biljaka. Registrovano je oko 20 odsto endemskih vrsta Balkanskog poluostrva, Dinarida i planine Bjelasice”, navodi Vojinović.
Staništa
Do sada je, kako dodaje, identifikovano više od 700 vrsta gljiva, a park se takođe smatra posebnim, jer predstavlja stanište za mnoge vrste gljiva koje se na Evropskoj crvenoj listi nalaze kao ugrožene na međunarodnom nivou. Potvrđeno je i 38 vrsta sisara. Na Biogradskoj gori je do sada identifikovano 350 vrsta insekata.
!Što se tiče puževa, pronađena je balkanska endemska vrsta deroceras turcicum. Od herpetofaune zmija vipera ursini globalno je značajna vrsta navedena u Bernskoj konvenciji i Konvenciji o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune (CITES). Potvrđeno je da na ovom području ima oko 200 vrsta ptica iz 43 porodice. Zbog prisustva brojnih endemskih vrsta i staništa, područje nacionalnog parka prepoznato je kao IPA područje (važno područje za biljke). Zahvaljujući činjenici da je Bjelasica identifikovana kao stanište velikog broja međunarodno važnih ptica, dodijeljen joj je i status IBA (važno područje za ptice)”, objasnila je Vojinović.
Kako je istakla velika raznovrsnost vrsta, ekosistema i pejzaža, u kombinaciji sa uglavnom nepromijenjenim prostorima i specifičnom lokalnom tradicijom korišćenja prostora (ljetnji domovi stočara), doprinijela je raznolikosti vrsta pejzaža i njihovoj autentičnosti u rasponu od potpuno prirodnih na manje izmijenjene komplekse koji se koriste na specifičan način.
“Sigurno da se na teritoriji Crne Gore nalaze područja koja mogu ispuniti kriterijume iz Konvencije o svjetskoj baštini – UNESCO, a čiji je cilj utvrđivanje, zaštita, očuvanje, predstavljanje i prenošenje na buduće generacije kulturne i prirodne baštine od izuzetne univerzalne vrijednosti. Svakako da svaka potencijalno buduća nominacija treba da bude pažljivo sprovedena, jer shodno ovoj Konvenciji, zaštita i upravljanje dobrima svjetske baštine trebaju da osiguraju da se izuzetna univerzalna vrijednost, uslovi integriteta i/ili autentičnosti u vrijeme upisa održavaju ili unapređuju u budućnosti”, kazala je Vojinović.
Do kraja godine proglašenje morskih zaštićenih prodručja
Prema riječima Ivane Vojinović u okviru projekta ,,Promocija upravljanja zaštićenim područjima kroz integrisanu zaštitu morskih i obalnih ekosistema u obalnom području Crne Gore“ koji se realizuje iz sredstava GEF-a, rade se studije zaštite za tri potencijalna morska područja: Katič, Platamuni i Stari Ulcinj.
“Najkasnije do kraja septembra trebalo bi da ove studije zaštite budu finalizovane, te da nakon toga nastavimo sa daljom procedurom koju nalaže Zakon o zaštiti prirode, u cilju formalnog proglašenja morskih zaštićenih područja. Vjerujem da ćemo do kraja godine uspjeti da završimo administrativnu proceduru, te da će nakon dugo godina tokom kojih je najavljivano proglašenje morskih zaštićenih područja, ovoga puta proces biti doveden do kraja”, kazala je Vojinović.
Načinom na koji je predsjednik Skupštine Opštine Tivat Ivan Novosel (DPS) u utorak organizovao i vodio sjednicu lokalnog parlamenta, prekršena su najvažnija odbornička prava i sve usvojene odluke su neustavne i navežeće.
Saopšteno je to iz OO Socijaldemokrata Tivta čiji su odbornici danas iz protesta, napustili sjednicu SO.
Novosel je sjednicu na kojoj je došlo do razmimoilaženja dosadašnjih koalicionih partnera u lokalnoj vlasti Tivta – DPS sa jedne i SD i HGI sa druge strane, organizovao uz kako je naveo, striktno poštovanje mjera NKT-a zbog čega nije dozvoljavao da u sali istovremeno bude više od 20 ljudi.
SD Tivat
“Prosto je nevjerovatno da u 21. vijeku postoji predsjednik Skupštine koji samovoljno može da odredi da od 32 odbornika, sjednici SO Tivat može prisustvovati samo 20 odbornika i to na način da on lično odredi koji su to sretnici koji mogu prisustvovati i diskutovati, a da ostalih 12 stoji ispred skupštinske sale, te da im se na taj način uskrati mogućnost da slušaju što se unutra dešava, kao i da ne mogu replicirati u slučaju da su pomenuti, a da nakon završetka skupštinske rasprave uđu u salu i glasaju za nešto, a da ni sami ne znaju što su glasali, (demokratski nema što). Prosto je nevjerovatno da predsjednik skupštine tumači mjere NKT na način koji odgovara njegovim političkim namjerama i da pokušava da organizuje sjednicu skupštine jednog grada bez primjene uslove koje mu nalaže NKT”, saopšteno je iz OO SD Tivta uz ocjenu da su ovakvim zasijedanjem SO Tivat danas “prekršena snajvažnija odbornička prava koje jedan odbornik ima i samim tim smatramo da su sve današnje tačke izglasane na ovoj sjednici ništavne i nevažeće”.
“Da je presjednik Ivan Novosel imao iskrenu namjeru da pomogne građanima i privredi Tivta, u ublažavanju posljedica uzrokovanih pandemijom COVID 19. tražio bi mišljenje od NKT na koji način da organizuje sjednicu na kojoj će prisustvovati svi odbornici i tako na zakonski način i u skladu sa Statutom, obezbijedio rad lokalnog parlamenta. Naravno, svima je jasno da ne treba biti pretjerano mudar i zaključiti da Novosela ne interesuje prva tačka današnjeg dnevnog reda (mjere za podršku građanima i privredi u ekonomskoj krizi izazvanoj koronom), već je fokus njegovog interesovanja usmjeren samo na jednu tačku , a to je da se usvajanjem odluke pomogne Luštici Bay sa iznosom od 20 miliona na period od 20 godina.”- poručili su iz SD, aludirajući na današnje glasanje odbornika DPS i HRS da se da saglasnost na zaključivanje kontroverznog ugovora sa Luštica Bay-em za preuzimanje oko 4.500 kubika prečiščene vode dnevno iz tivatskog i kotorskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Krtolima.
Iz SD-a su najavili da će “s obzirom da je u ovakvim uslovima bilo prosto nemoguće ostvariti svoja ustavom zagarantovana ljudska i politička prava”, odbornički klub te partije u SO Tivat podnijeti tužbu Upravnom sudu zbog kršenja Statuta i Poslovnika, te pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore “zbog kršenja ljudskih prava i sloboda, izazvanih postupanjem predsjednika Skupštine Ivana Novosela”.
Povodom Međunarodnog dana mladih, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) neće kao prethodnih godina, u saradnji sa KK Primorje ili KK AS ili KK Bijela, pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, organizovati košarkaške turnire za pionire.
Oni su predstavljali samo jednu od stalnih aktivnosti u borbi protiv pušenja, koje predstavlja jedan od glavnih uzroka nastanka kancera, ali i drugih teških bolesti kao što su bolesti srca i krvnih sudova.
Turniri su održavani na čuvenoj hercegnovskoj Karači, zatim Sportskom centru Igalo, kao i na terenima OŠ „Milan Vuković” u Herceg Novom i OŠ „Orjenski bataljon” u Bijeloj.
-Učesnici ovogodišnjeg košarkaškog turnira za pionire trebalo je da budu ekipe iz Herceg Novog, Bijele, Trebinja i Nikšića, za koje bi nastupali igrači rođeni 2007. i 2008. godine. Međutim, zbog novonastale situacije izazvane virusom COVID – 19, smatrali smo da je bolje odgoditi turnir i održati ga u sigurnijim i normalnijim uslovima za djecu i ekipe koje će nastupati. Na ovaj način se ne dovode mladi košarkaši, njihove porodice i gledaoci koji prate turnir u situaciju da budu zaraženi virusom- ističu iz CDPR-a.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1999. godine Rezolucijom 54/120 proglasila je 12. avgust za Međunarodni dan mladih. Tako se od 2000. godine do danas taj dan kontinuirano obilježava i to svake godine s drugom temom i promoviše se aktivizam mladih, te prepoznaju napori I akcije mladih širom svijeta koje doprinose pozitivnim promjenama, razvoju i ekonomskoj dobiti zajednica, a i šireg društva.
Tokom ovog dana države, institucije, organizacije i aktivisti širom svijeta skreću pažnju na problem, kulturna i pravna pitanja koja utiču na položaj omladine, učenika i studenata u društvu.
U CDPR-u se nadaju pozitivnom ishodu u borbi protiv pandemije izazvane virusom COVID – 19 i preporučuju svima:
„Budite Odgovorni” i poštujte mjere Vlade Crne Gore i Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT), prvenstveno one osnovne i najefikasnije, kao što su: održavanje fizičke distance – 2 m, nošenje maske i stalna higijena ruku kako je to predviđeno.
Japanski-novinari-u-Risnu-2018 sa kapetaniom Ognjenovicem
Ugledni kapetan duge plovidbe u penziji Mihail Ognjenović iz Risna, na sebi svojstven način obilježio je 75.godišnjicu najvećeg nuklearnog holokausta u istoriji čovječanstva – bacanja atomske bombe na japanski grad Hirošima 6.avgusta 1945.godine od strane Ratnog vazduhoplovstva SAD.
Iako su ga atuelne mjere na spriječavanju širenja koronavirusa osujetile u namjeri da u svom rodnom Risnu na godišnjicu ove tragedije, 6.avgusta, održi planiranu svečanostu znak pijeteta na žrtve bombardovanja Hiropima, kapetan Mihail Ognjenović je ipak na vrijeme završio i objavio svoju autorsku knjigu o tom događaju nazvanu „Hiroshima 75 godina“.
„Moja posjeta Hiroshimi 1964.godine je urezana u meni i sigurno ću se toga sjećati cijelog mog života. U Parku mira, posebno u muzeju, slike koje sam vidio nikad ne mogu zaboraviti. Osjećao sam dužnost da se tim žrtvama odužim na način što ću napisati ovu knjigu čiju sam promociju mamjeravao održati u Risnu na godišnjicu sjećanja na ovaj nemili događaj. Zbog situacije sa korona virusom, morao sam na moju veliku žalost, odustati od te manifestacije ali je knjiga iopak završena i objavljena. Ona daje kompletan istorijat i većinu detalja bombardovanja Hirošime, kako tekstova tako i slika.”- kazao je kapetan Ognjenović koji već više od pola vijeka od kada je prvi put kročio na tle razorenog japanskog grada i iz prve ruke se uvjerio u užasne posljedice koje je ostavilo bacanje prve atomske bombe u istoriji čovječanstva, živi sa osjećajem tuge i pijeteta prema preko 200 hiljada, ugavnom civilnih žrtava tragedije od 6.avgusta 1945.
Mihail Ognjenović je naime, kao oficir na trgovačnom brdu “Trebinje” kompanije “Jugolinija” iz Rijeke, a koji je tada plovio na liniji iz Jadrana za Daleki Istok, 1965.godine stogao u Hirošimu. Grad koji se tada već bio prilično oporavio od posljedica skoro potounog svog razaranja eksplozijom prve atomske bombe koju su na Hirošimu 20 godina ranije bacili Amerikanci, ostavio je dubok utisak na bokeljskog pomorca. Ognjanović je bio ganut tragedijom što su je doživjeli japanski civili kao i imresioniran snagom duha stanovništva te države da se uzdigne bukvalno iz pepela opšteg uništenja.
Kapetan Ognjenovic 1965 u Hirosimi
Bacanje atomskih bombi na civile u Hirošimi 6.avgusta odnosno 9.avgusta 1945 u drugom japanskom gradu Nagasakiju od strane Amerikanaca, mnogi u svijetu i dan –danas smatraju masovnim ubistvom nevinih civilnih žrtava, potpuno nepotrebnim jer je Japan ionako u ljeto 1945. bio pred porazom u Drugom svjetskom ratu. Sa druge strane, Amerikanci smatraju nuklearno bombardovanje dva japanska grada opravdanim jer je to po njima, skratilo rat i spriječilo mnogobrojne američke žrtve u direktnoj invaziji oružanih SAD na Japan, a koja bi u protivnom, bila neophodna za završetak ratnih dejstava.
U čast preko 200 hiljada žrtava tragedije u Hirošimi, kapetan Ognjenović je 6.avgusta 2016. Na svetilištu Gispe od Pkrpjela pred Perastom, priredio promociju svije prve knjige „Morski dnevnik“ u kojoj je sumirao svoju bogatu višedecenijsku pomorsku karijeru i doživljaje na svjetskim morima. Kapetan Ognjenović je tada, na 71. godišnjicu bombardovanja Hirošime, svim stradalima je u znak pijeteta, zapalio svijeće na ostrvu Gospe od Škrpjela, a i narednih su godina takođe na ovaj datum uslijedile manifestacije kojima je on u Risnu izložbama fotografija, ili književnim večerima, obilježavao ovaj tragični datum iz istorije novije civilizacije.
Izdavač Ognjenovićeve nove knjige „Hiroshima 75 godina“ je Turistička organizacija Kotor, ali je ova publikacija na žalost, štampana u vrlo malom broju primjeraka. Ipak, neki od njih su na vrijeme – pred godišnjicu te tragedije 6.avgusta, stigli na najbitnije adrese pa je tako primjerak nove knjige starog bokeljskog kapetana pored ostalih, dobio i gradonačelnik Hirošime Kazumi Matsui, ambasada Japana u Beogradu, Pomorski muzej u Kotoru, a jedna primjerak je, kako kaže autor, odbojen i da bude poklonjen Japanskom uglu u Podgorici.
Knjiga Hirošima
NIKO NIJE ŽELIO MLADE IZ HIROŠIME
„Zbajuli da bi daljje konvencionalno osvajanje Japana, koji se nije predavao značilo i nove gubitke, Amerikanci su riješili da japanski otpor slome brzo i brutalno. Domet te odlučnosti vidio se na ožiljcima koji su prekrivali grad. Gotovo 80 odsto zgrada u Hirošimi bilo je razoreno, a u atomskom napadu stradalo je blizu četvrt miliona ljudi. U muzeju o toj kataklizmičnoj detonaciji svjedoče satovi koji su stali u trenutku eksplozije… Širokim putem od Muzeja sjećanja, ide se ka glavnom spomeniku pred kojim je uvijek red ljudi svih rasa, koji odaju počast poginulima. Bio je radni dan u Hirošimi, ali je red bio veliki, a nedjeljom bi kažu, bio nepregledan. Japanci iz svih krajeva zemlje odaju počast svojim tradicionalnim poklonom i šutnjom.
Posljedice rata ostavile su i specifiičan demografski udar na Hirošimu. Bila je puna neudatih djelovaja, zbog straha Japanaca da se žene iz tog dijal zemlje, kako ne bi njihovo potomstvo trpjelo zbog potencijalnih deformacija i uticaja radijacije na genetiku. Tada sam osjetio i nevjerovatan animozitet prema nama, ljudima kojima smo im ličili na – Amerikance. Za njih je naime, svaki stranac neprijatelj dok ne utvrde da on nije iz SAD. Tih se godina jedino u Hirošimi ništa nije moglo kupiti za dolare…“- zapisao je sjećanje na svoj prvi i jedini boravak u Hirošimi 1965.godine, kapetan Ognjenović u svojoj prvoj kjjizi „Morski dnevnik“.
