Tivat neće uskoro dobiti novu turističko-informativnu signalizaciju koju već duže vrijeme obećava gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS). Prema planu lokalne administracije, nova turistička signalizacija treba da ima ukupno 440 informativnih tabli na poluportalnim nosačima, i biće postavljena na ukupno 85 lokacija širom te opštine.
Poziv za javno nadmetanje u otvorenom postupku javne nabavke, za nabavku i ugradnju turističke signalizacije je objavljen 23. jula a procijenjena vrijednost posla je 40 hiljada eura. Odlukom tendetske komisije, posao je krajem avgusta dodijeljen kompaniji „Montal DDSD“ iz Podgorice, za cijenu od 39.879 eura, međutim do njegove realizacije neće doći.
Naime, kako su saopštili iz Opšštine, izabrani ponuđač „Mont
al“ ni nakon 20 dana od kada mu je on upućen na potpis, nije parafirao ugovor o izvođenju ovog posla. „Mondal“, kako navode u tenderskoj komisji „nije pokazao spremnost da zaključi ugovor ni nakon više obraćanja naručioca u pismenom i usmenom obliku” pa je Opština, budući da na tenderu nije bilo drugog najpovoljnijeg ponuđača, odlučila da poništi ovaj postupak javne nabavke. Najavljeno je da će zbog toga Opština od “Mondala” na sudu tražiti nadoknadu štete.
ignalizacija_jedan od primjera
Odabrani izvođač je inače, bio dužan da obezbijedi, dopremi i u Tivtu montira turističko-informativne table sa retroreflektujućom folijom klase 2, na aluminijumskoj podlozi. Nove, putokazno turističko – informativne table u Tivtu projektovane su u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu isticanja turističke signalizacije na putevima, a korišćeni su i primjeri dobre prakse iz okruženja.
Postojeća dotrajala i prevaziđena turističko informativna signalizacija na teritoriji Opštine Tivat je postavljena 2005. godine na osnovu Projekta turističko informativne signalizacije koju je izradio MonteCEP. Tada su projektovana ukupno 324 znaka putokazne signalizacije. Postojeća turističko – informativna signalizacija je u lošem stanju – dio postavljenih znakova turističke signalizacije je neupotrebljiv i ne vrši funkciju, neki znakovi nedostaju, neki su oštećeni, neki zaklonjeni, neki su projektovani mimo standarda i kao takvi postavljeni. Pored toga u međuvremenu je došlo do izmjene u sadržajima, kao i do izmjene režima saobraćaja na pojedinim djelovima ulične mreže, što je sve nametnulo potrebu detaljne obnove turističke signalizacije na čitavom području najmanje opštine u Boki Kotorskoj, ali će se na to nakon poništenja ovog tendera, morati još da pričeka.
NVO Djeca Tivta – Dječji savez i kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro obilježava osmu godinu za redom, nedjelju posvećenu djeci pod motom Budi drug, od 7. do 11. oktobra, čitavim nizom obrazovno-zabavnih aktivnosti u saradnji sa tivatskim obrazovnim ustanovama
Predstavnici Dječjeg Saveza i Porto Montenegra, obišli su đake prvake tivatskih osnovnih škola OŠ “Drago Milović” i OŠ “Branko Brinić” i područnih jedinica, i uručili im odjeljenske pakete edukativnog i kreativnog materijala, kao i CD sa pjesmama upravo završenog festivala Naša radost.
Likovna radionica sa temom Primorski pejzaži pod mentorstvom Milice Krivokapić, biće organizovana 10. oktobra u Zbirci pomoroskog nasljeđa. Istog dana, pod mentorstvom Milene Radović u Ljetnjoj bašti Porto Montenegra biće organizovane radionica sa starim igrama – klikeri, lastiš, i oduzimanje polja.
Dječija nedjelja
Program Dječje nedjelje nastavlja se nizom prigodnih druženja. za učenike nižih razreda osnovnih škola kao i mališane JPU Bambi, tokom cijele Dječje nedjelje. Za sve njih biće organizovana besplatna posjeta Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru i Podmornici P- 821 Heroj, kako bi upoznali lokalnu istoriju pomorstva i podmorničarstva, kroz direktan iskustveni doživljaj i van učionice.
Ženski franjevački samostan Sveti Vid u Petrovcu od 1966. godine postao je neformalan Dom za nezbrinuta, usamljena i bolesna stara lica sa teritorije Budve i Petrovca.
Vođene ljubavlju i humanošću šest časnih sestara koje vode ovaj Dom, pokrenule su izgradnju dodatnog objekta koji će na površini od oko 800 metara kvadratnih obezbijediti dodatnih 33 ležaja.
Završetak grubih radova očekuje se do Nove godine.
Petrovac – Dom za stare – Franjevke foto Boka News
Dozvolu za gradnju novog Doma crkva Sveti Vid dobila je jos krajem 2015. godine kada je od tadašnjeg predsjednika Opštine dobila i plaćene komunalije.
Iznos od 100 hiljada eura za grube radove dobili su od Opštine Budva 2018. godine, dok je 80 hiljada dolara dobijeno od Biskupske konferencije Američke crkve, što je združeno sa njihovom ušteđevinom dovoljno za plaćanje radne snage. Kako cijela zamisao košta mnogo više, oko kompletne realizacije, prema riječima sestre Drite, uzdaju se u Boga i ljude dobre volje.
Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, u Skoplju je i službeno uspostavljena Balkanska vinska mreža.
Inicijator nove mreže regionalne saradnje je udruženje “Vina Makedonije”, a zajedno s organizacijama: Wine Q Center of Serbia iz Srbije, Udruženje Salon žilavke Bosna i Hercegovina i i Vinska akademija iz Crne Gore kao partneri na projektu, i druge vinske asocijacije iz zemalja zapadnog Balkana koje sprovode projekt “Vino kao most za povezivanje zemalja zapadnog Balkana”.
Nova mreža regionalne saradnje, koja će djelovati na području povezivanja i promovisanja vina balkanskih zemalja, održala je danas svoju prvu regionalnu konferenciju na kojoj je usvojen akcijski plan djelovanja, a koji će se početi provoditi početkom sljedeće godine.
Ukupno 15 udruženja proizvođača vina, vinogradara i sommeliera potpisalo je memorandum o saradnji.
Konferenciji su prisustvovali i predstavnici strukovnih udruženja iz nekoliko zemalja regije – Grčke, Bugarske, Slovenije, Hrvatske i Rumunije, koji su dobili službeni poziv za pridruživanje mreži s kojom će Balkan Wine Network sarađivati u budućnosti.
Vino
Jedan od glavnih zadataka Balkanske vinske mreže je promocija lokalnih autohtonih vinskih sorti, kao i vina proizvedenih u regiji, pridonoseći tako da Balkan kao vinska regija dobije pravo mjesto među drugim svjetski poznatim vinskim regijama.
Osnivači vinske mreže došli su do zaključka da su vina Balkana zanimljiva svjetskoj javnosti, tako da zajednički nastup kao regionalne vinske destinacije ima puno bolju perspektivu nego nastup svakog ponaosob.
Uspostavljanje i rad Balkanske vinske mreže finansijski je potpomognuo Fond Zapadni Balkan koji su osnovale vlade Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Kosova, kao dio svojih napora za promovisanje regionalne saradnje i integracije zemalja regije u Evropsku uniju.
U dijelu prostora objekta Starog zatvora u Kotoru trebalo bi otvoriti memorijalnu sobu posvećenu onima koji su svoje živote ugradili u temelje Jugoslavije, smatraju u Udruženju boraca NOR-a i antifašista Kotor.
Podsjećaju da je Ministarstvo kulture dobilo 1,3 miliona eura za projekat uspostavljanja centra za razvoj kreativnih industrija u objektu Starog zatvora, da je iznos opredijeljen IPA projektom „3C Prekogranična razmjena sa ciljem razvoja kulture i kreativnih industrija“, kao i da je pojašnjeno da će stari zatvor time postati kreativni hab sa sadržajima i smještajnim kapacitetima namijenjenim umjetnicima.
– Uvažavajući činjenicu da su u ovoj zloglasnoj kaznionici stradali brojni pripadnici Komunističke partije i simpatizeri, čiji se životni put najčešće završavao na gubilištu ili odvođenjem u koncentracioni logor na Mamuli, UBNOR i antifašisti Kotora čvrsto stoje na stanovištu da je neophodno dio prostora u ovom objektu posvetiti onima koji su svoje živote ugradili u temelje slobodoumne i prosperitetne Jugoslavije, podignute na idejama antifašističke borbe i junačkog otpora našeg naroda i narodnosti, navodi se u saopštenju UBNOR-a i antifašista Kotor koje potpisuje predsjednik Jovo Bećir.
Kotorski UBNOR i antifašisti su uvjereni da će Ministarstvo kulture i Opština podržati njihovu ideju, te da bi se memorijalna soba sastojala od jedne ili više prostorija, a u njoj bi se čuvala dokumenta iz tog vremena, fotografije i predmeti koji bi bili izloženi građanstvu i turistima koji posjećuju Kotor. Bila bi to, kažu, i učionica za mlade kojima bi se pričala priča o patriotizmu i ljubavi prema svojoj zemlji.
Francuska prefektura Martinique je u ponedjeljak saopštila je kako je u noći s nedjelje na ponedjeljak uočena “moguća signalna raketa za nevolju” u blizini područja potrage za tegljačom Bourbon Rhode, koji je potonuo na Atlantiku krajem septembra, piše francuski dnevnik Le Parisien.
Tokom noći s nedjelje na ponedjeljak, brod Alp Striker, kojeg je osiguralo osiguravajuće društvo Bourbon group, na putu za područje pretrage, izvijestio je krizni stožer CROSS Antila-Francuske Gvajane da su dva promatrača na mostu vidjela tijekom dvadeset sekundi bijeli, a zatim crveni pirotehnički signal koji su protumačili kao moguću nevolju, objašnjava prefektura.
“Područje podrijetla ovog signala poklapa se s jednom od hipoteza o području potrage za preživjelima brodoloma Bourbon Rhode”, dodaje se u saopštenju prefekture.
Tri trgovačka broda odmah poslana u potragu
Regionalni operativni nadzorni i spasilački centar “odmah je zatražio da tri trgovačka broda skrenu i odu na područje do kojeg će stići (od utorka).” Također je zatražio da “svaki brod na tom području bude budan”. Konačno, u utorak ujutro, “zrakoplov američke obalne straže Hercules C-130 također će letjeti iznad tog područja.”
U Gradskoj galeriji Josip Bepo Benković danas utorak, 8. oktobar će biti priređena zajednička izložba dvoje hercegnovskih umjetnika, Dragana Pečurice i Tihomira Konjevića.
Dragan Pečurica je rođen 28. jula 1963. godine u Kotoru. Osnovno i srednje obrazovanje je stekao u Herceg Novom gdje i danas živi i stvara. Živjeći skoro 40 godina na Škveru, u kući Leopolda Mandića, vrlo mlad je počeo da se bavi slikanjem. Sam ambijent u kojem je živio pružao je neiscrpnu inspiraciju za njegove slike. Do sada je imao četiri samostalne izložbe: u dvorani „Park“ i „Matici crnogorskoj“ u Herceg Novom, kao i u Dvorcu Petrovića i KIC „Budo Tomović“ u Podgorici.
Tihomir Konjević je rođen 1971. godine u Kotoru, osnovnu i srednju školu završio je u Herceg Novom, gdje i sada živi i stvara, koristeći kombinovane slikarske tehnike i materijale. Savladavajući znanja iz različitih finih zanata stvara detalje koji na njegovim radovima izgledaju kao više puta umanjeni predmeti iz svakodnevnog života. Inspiraciju najviše nalazi u primorskoj arhitekturi, bokeljskim selima, Mediteranu, pa su to najčešće teme i motivi na njegovim radovima. Osim tri kolektivne izložbe u svom gradu, samostalno je izlagao u dvorani „Park“, Porto Montenegru u Tivtu i u sarajevskoj galeriji „Preporod“.
Izložbu slika Dragana Pečurice i diorama Tihomira Konjevića sutra veče u 19:30 otvoriće kustos galerije „Josip Bepo Benković“, istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik, a poklonici likovne umjetnosti moći će da je pogledaju do 22. oktobra.
Izgradnja “prsten auto-puta” između Beograda i Sarajeva počeće u utorak, najavila je potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović.
Ona je za RTS rekla da je veoma važno što počinje realizacija projekta koji su inicirali predsjednici dvije države, Aleksandar Vučić i Redžet Taip Erdogan,
“Pripremni radovi na prvoj dionici ovog auto-puta, od Sremske Rače do Kuzmina, završeni su i sjutra je početak glavnih radova, prije svega na mostu preko Save. Takođe je važno što ćemo na ovoj dionici imati i zajednički granični prelaz između Srbije i Bosne i Hercegovine”, rekla je Mihajlovićeva.
Ona naglašava da su je projekat važan zbog novog znanja i novih tehnologija koje na ovaj način dolaze u Srbiju.
Auto-put gradi turska kompanija Tasyapi a prva dionica duga 18 kilometara, kako je ranije saopšteno, koštaće oko 220 miliona eura.
Ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, dostavio je Privrednom sudu odluku po osnovu koje je zakup slobodnih carinskih prodavnica, free shop-ova, na aerodromima u i Tivtu i Podgorici, produžen na dodatnih pet godina kompaniji Regal Impex.
Advokat Regala, Vladan Bojić, u ponedjeljak je, nakon izlaska iz sudnice, saopštio da je Nurković dostavio i mišljenje Ministarstva finansija iz 2011. godine, na osnovu kojeg je došlo do produženja tog ugovora, pišu Vijesti.
Iz Ministarstva finansija, na čijem čelu je Darko Radunović, su tokom jula obavijestili sud da je akt saglasnosti na produženje ugovora “izlučen kao bezvrijedni materijal”, što je slučaj sa uništavanjem dokumentacije nakon protoka određenog vremena.
Dopisom Nurkovića napravljen je obrt u toj parnici, koju je Regal poveo protiv Aerodroma Crne Gore.
Bojić je tražio od suda saslušanje Gorana Petrovića iz Ministarstva finansija, koji je poslao dopis iz tog resora, uz još nekoliko svjedoka.
Regal Impex tužio je Aerodrome krajem prošle godine, tražeći obeštećenje od 3,5 miliona EUR, jer Aerodromi dovode u pitanje stari ugovor o zakupu, prećutno produžen na dodatnih pet godina, uz navodno prethodnu pribavljenu saglasnost Ministarstava finansija i saobraćaja u martu 2011. godine.
Ročište koje je održano u ponedjeljak sutkinja Milica Popović je odložila za 7. novembar da bi se advokat Aerodroma, Velibor Marković, izjasnio na novi podnesak tužioca.
Ugovor o zakupu free shop-ova na dva aerodroma istekao je u drugoj polovini 2016. godine, a tužilac u sporu i zakupac je računao da je automatski produžen.
Aerodromi su, međutim, nakon prošlogodišnjeg tendera izabrali novog zakupca, irsku kompaniju Air Rianta International, tvrdeći da ugovor sa Regalom nije na snazi.
Ta firma tvrdi da im mjesečno fakturišu i naplaćuju zakupninu korišćenja oba free shop-a.
Povodom blagdana Gospe od Krunice i 448. godišnjice čuvene pomorske bitke kod Lepanta (7.oktobar 1571. god), u kotorskoj katedrali Svetog Tripuna večeras je održano molitveno sjećanje i sveta misa za duše svih Kotorana, Peraštana, Bokelja i svih stradalih u toj bici.
Svetu misu prevodio je generalni vikar Kotorske biskupije don Anton Belan.
“Ove bitke bile su presudne u oblikovanju i očuvanju u ono doba uglavnom kršćanske Europe. Bitka kod Lepanta dogodila se na današnji dan, a u njoj je učestvovala i kotorska galija „Sveti Tripun Kotorski“ sa oko 250 veslača, vojnika, sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem. Sa istočne jadranske obale takvih galija u sklopu Mletačke flote bilo je sedam. Neke su izgubile najveći dio posade, a kotorska galija nažalost izgubila je svu svoju posadu. Danas se sjećamo ne samo poginulih Kotorana, Peraštana, Bokelja već svih poginulih, i onih koji su pobjedili i onih koji su poraženi” – poručio je Belan.
Lepant – sjećanje
Jutros je u znak sjećanja na stradale postavljen vijenac od strane HGDCG, Pomorskog muzeja CG i Bokeljske mornarice na komemorativnoj ploči koja se nalazi na kući u kojoj je Jeronim Biznati živio (palata Bizanti).
Lepant – sjećanje
Pobjednici Lepantske bitke duboko utkani u temelje hrišćanske Evrope
Piše: S. Luković
Naime, 7.oktobra 1571. kod Lepanta (današnjeg Naupaktosa u Grčkoj) odigrala se najveća pomorska bitka brodova na vesla i jedra u istoriji, a u kojoj su se sukobile hrišćanska, tzv flota Svete Lige i islamska, flota Osmanlija. Na obje strane učestvovalo je preko 500 galija i više od 150 hiljada mornara i vojnika na brodovima, a hrišćani predviđeni plemićem Don Huanom od Austrije, pobijedili su moćnu tursku flotu admirala Ali-paše.
O kakvom je žestokom boju bila riječ, potvrđuje i podatak da se tu na jednom mjestu našlo čak oko 90 odsto svih ratnih brodova koji su tog dana plovili Mediteranom. Nakon odlučne borbe koja je po pisanju hroničara, ostavila i more crveno od krvi, uništeno je 83 odsto svih turskih brodova i skoro polovina vojnika i mornara na njima. Uništeno je ili zarobljeno 117 turskih galija, a Turci su imali i oko 25 hiljada mrtvih i 7,5 hiljada zarobljenih mornara, naspram 14 stradalih hrišćanskih galija sa 10 hiljada mrtvih i 2,5 hiljada ranjenih boraca. Od poraza doživljenog kod Lepanta, Turci se kao pomorska sila, više nikada nisu oporavili.
Model galije SVETI TRIPUN KOTORSKI
Jedan od najblistavijih trenutaka u bogatoj bokeljskoj pomorskoj prošlosti bilo je učešće kotorske galije „San Trifone di Cattaro“ („Sveti Tripun Kotorski“) u Lepantskoj bici. Naime, jadranski gradovi od Kopra do Kotora opremili su i poslali u bitku ukupno osam svojih galija koje su se borile u floti Svete Lige, sastavljenoj od ratnih brodova pape, Venecije, Đenove i Španije. U floti Svete Lige bilo oko 88 hiljada mornara i vojnika, te ukupno 208 galija iz grčkih komuna sa Krita, Kefalonije, Levkasa i Krfa, galija jadranskih komuna, brodova sa Sicilije, iz Napulja, galija Savoje, ratnih brodova Đenove, Malte, Španije i 12 papinih galija. Među njima bila je galija “Sveti Tripun Kotorski” sa 175 članova posade i kapetanom, kontom Jeronimom Bizantijem, a naš ratni brod posebno se istakao herojstvom posade i vještinom svog zapovjednika.
Naime, nakon što je nesmotrenošću dijela đenoveških galija na čelu sa čuvenim admiralom Andreom Doriom koji je odveslao i odjedrio previše na jug, stvorena velika rupa na južnom krilu flote Svete Lige, galija “Sveti Tripun Kotorski” zajedno sa galijama Raba i Trogira i još desetak mletačkih galija, samoinicijativno je popunila zjapeću prazninu kroz koju je trećina turske flote pokušala proboj i opkoljavanje glavnine snaga Svete Lige.
Tu rupu samoinicijativno su odlučili zatvoriti kapetani Jeronim Bizanti iz Kotora, Ivan Dominis sa Raba i Kristofor Lučić iz Trogira i njihove kolege iz Venecije. To je međutim, bila praktično samoubilačka odluka – oni su zaista uspjeli da zaustave turski prodor i dok su se Turci bavili njima, hrišćanima je pristiglo pojačanje iz centra, ali nažalost prekasno za neke naše ljude. Oni su zbog svog herojstva platili stravičnu cijenu – galija “Sveti Tripun Kotorski” potopljena, poginula je čitava njena posada na čelu sa kapetanom Jeronimom Bizantijem, na rabskoj galiji bila je svega šačica preživjelih, na galiji Trogira bilo je oko 160 mrtvih. Posebno su bokeljski pomorci sve zadivili svojim herojstvom jer je galija “Sveti Tripun Kotorski” izdržala istovremeni napad čak osam turskih brodova, a na jednog mrtvog bokeljskog mornara stradalo je sedam do osam Turaka.
“To govori o strahoti koju su ti ljudi prošli, ali da njih nije bilo povijest bi sigurno bila drugačija – turski proboj bi uspio, bitka bi pukla na tom najslabijem dijelu hrišćanskog fronta i cijela istorija zapadnog Mediterana vjerovatno bi bila mnogo drugačija od ove koju poznajemo. Sam Jeronim Bizanti je nakon pogibije bio je slavljen kao veliki junak u Boki, cijeloj Dalmaciji i savezničkoj floti”- kaže istoričar dr Tonći Tadić iz Hrvatske, koji je temeljito proučavao bitku kod Lepanta i ulogu ljudi iz krajeva bivše Jugopslavije u njoj. Naime, posadama od ljudi iz tadašnje Dalmacije koja se prostirala od Spiča u današnjoj Crnoj Gori do Raba u Hrvatskoj, bilo je popunjeno čak 19 galija koje su se kod Lepanta borile u floti Svete Lige.
Pored kompletne posade galije “Sveti Tripun”, Bokelji kao žrtvu za pobjedu Svete Lige u ovoj istorijskoj bici, priložili i živote čak sedam od 12 najstarijih sinova najuglednijih porodica iz Perasta koji su po tradiciji, obavljali dužnost čuvara savezničke zastave uz mletačkog admirala Sebastiana Venijera, na komandnom brodu flote Svete Lige.
Iz Kotorske Biskupije poručili su da su “pobjednici Lepantske bitke duboko utkani u temelje hrišćanske Evrope.”
