Instalacija od drveta – ostrvo Olib – foto M. Marušić
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom poziva sve zainteresovane nevladine organizacije da se jave na Poziv za dostavu predloga za dizajn, izradu i postavljanje umjetničkih instalacija od sakupljenog prirodnog i obrađenog drveta sa plaža.
Poziv se raspisuje u okviru projekta “WELCOME” (WatEr LandsCapes sustainability thrOugh reuse of Marine littEr) koji se finansira iz Programa „Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora 2014-2020″.
Prosvjednici u Barceloni, ogorčeni presudama katalonskim dužnosnicima, nastoje u ponedjeljak blokirati lokalni aerodrom Prat pa je tamo došlo do policijske intervencije i prekinuta je željeznička linija do grada.
Stotine prosvjednika ušle su na terminal T1 međunarodne zračne luke te sjede na podu odbijajući se maknuti. U jednom trenutku došlo je do naguravanja s policijom koja je upotrijebila pendreke prilikom zaustavljanja mase.
Grupa nazvana „Demokratski tsunami“ još je u nedjelju, uoči izricanja presude, bila blokirala željeznički kolodvor Sants, nakon čega je policija morala iznijeti neke od prosvjednika. Njihovi članovi daju avionske karte kako bi prosvjednici mogli proći kontrolu na aerodromu te blokirati promet.
„Demokratski tsunami“ poziva prosvjednike na zaustavljanje zračnog prometa prema Barceloni kako bi „Europi i svijetu pokazali odbacivanje osuđujuće presude“.
RENFE, kompanija za upravljanje željeznicama, morala je zaustaviti promet od aerodroma prema Barceloni. Prekinuta je i linija podzemne željeznice koja povezuje aerodrom i grad. Ispred aerodoma se stvaraju automobilske gužbe. Aerodrom je blokiran i policija ne pušta nikoga bez avionske karte.
Nekoliko željezničkih pruga u Kataloniji također je blokirano, među kojima i ona u gradu Gironu, uporištu zagovornika nezavisnosti.
Od jutra se prosvjednici okupljaju diljem Katalonije, autonomne pokrajine na sjeveroistoku Španjolske. U popodnevnim satima i navečer, kada se ljudi vrate s posla, očekuju se masovni prosvjedi.
Predsjednik katalonske vlade Quim Torra ranije je najavio „odlučan, nenasilni i demokratski“ odgovor na „nepravedne presude“.
Ranije tokom jutra je devetero katalonskih dužnosnika osuđeno na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog ustanka i korištenja javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud, te posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.
Španjolski premijer Pedro Sánchez rekao je u ponedjeljak kako su katalonski zagovornici nezavisnosti osuđeni zbog kršenja zakona a ne svojih političkih ideja.
Sánchez, vođa Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), odbacio je bilo kakvu mogućnost budućeg referenduma pozivajući se na ustav. Za mjesec dana se suočava s parlamentarnim izborima u Španjolskoj na kojima bi, prema anketama, mogao osvojiti većinu mjesta u parlamentu ali nedovoljnu za samostalno sastavljanje vlade.
„Očekujem suradnju svih stranaka koje poštuju ustav. Moramo restaurirati suživot preko dijaloga, zakona i ustava“, poručio je Sánchez.
Predstava “Da bar nisam žensko” rađena u produkciji “Beo Arta” gostuje na velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u petak 18. oktobra od 20 sati.
Po motivima istinitih priča migrantkinje Mahbube Taheri, autorka teksta je Nina Džuver, režiju i scenografiju potpisuje Vladan Đurković, a glume Milica Stefanović i Vaja Dujović.
Prodaja ulaznica po cijeni od pet eura biće na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.
Za đake, studente i penzionere cijena karte je dva i po eura.
Sinopsis: Priča govori o mladoj migrantkinji iz Avganistana Zahri u njenom bijegu ka Evropi.
Kroz dva toka radnje pratimo Zahrinu borbu na granici sa krijumčarkom Rahom i paralelno njenu borbu sa nemilosrdnim imigracionim sistemom koji predstavlja službenica Fatima.
Sve tri žene su tragički junaci, a Zahra je ona koja će pokušati da prekine začarani krug nasilja i zlostavljanja žena koji su nažalost svojstveni savremenom dobu.
Premijer Duško Marković razgovarao je danas sa čelnicima Opštine Kotor o razvojnim i infrastrukturnim projektima vrijednim preko 50 miliona eura koji će doprinijeti razvoju Kotora i Boke Kotorske.
“Kotor treba svojim razvojnim potencijalom da doprinosi daljem ekonomskom rastu zemlje. Vladina ekonomska politika već pokazuje snažne benefite kroz smanjenje nezaposlenosti za osam odsto i budžetske prihode koji su ove godine veći za preko 70 miliiona eura”, poručio je Marković.
On je kazao da na temeljima nekadašnjeg Hotela “Vrmac”, kredibilan investitor ulaže 10 milliona eura u gradnju novog hotela sa četiri zvjezdice sa 105 smještajnih jedinica u kojem će biti otvoreno 100 novih radnih mjesta.
Marković u Kotoru
“Posebno je važno što i na ovom lokalitetu i u ovom objektu nemamo izlazak iz postojećih gabarita ni jednog centimetra. Ovo će biti jedan od najljepših hotelskih objekata u Zalivu i što je posebno važno to što poštujemo investitoru da je zadržao i zadržaće dio zdravstvenih kapaciteta koji će upotpuniti ponudu ovog objekta i opštine Kotor“ – kazao je Marković.
Vrmac budući izgled
Sa rukovodstvom Opštine Kotor permijer je razgovarao o sportskoj sali i bazenu koji se godinama grade i renoviraju.
“Imamo nedorasle izvođače. Ili će ispunjavati obaveze, ili ćemo tražiti druge! U svakom slučaju ćemo ta dva kapitalna društvena infrastrukturna objekta završiti”, poručio je premijer.
On je u susretu sa novinarima istakao da je važna tema sastanka bila i dobra ponuda žičare Kotor – Njeguši od čega će korist imati i Cetinje i Nacionalni parkovi Crne Gore, i crnogorski turizam generalno.
Marković u Kotoru
Na pitanje novinara o problemu odvoda otpadnih voda predsjednik Vlade je rekao da je sada potrebno rješavati tu problematiku ne samo u Kotoru već i u Perastu i Risnu jer je propušteno da to bude urađeno ranije.
Upitan o da li je na sastanku bilo riječi i o ostalim lokalnim temama poput gradnje zaobilaznice oko grada predsjednik Marković je rekao da o tome nije bilo riječ jer je to kompleksno pitanje koje mora biti riješeno u dijalogu sa UNESCO-m.
„Mi ne želimo da Kotor izgubi svoju poziciju u UNESCO-u. Kotor je sam po sebi velika crnogorska vrijednost u kulturnom, i naravno ne samo u kulturnom nego i u identitetskom smislu. Ali posebnu vrijednost ima kao prostor koji je zaštićen UNESCO-om. Nažalost, u prethodnom periodu nijesmo bili pažljivi u komuniciranju sa UNESCO-m, postoje određeni nesporazumi kad su u pitanju razvojni potencijali Kotora. Mi sada želimo da te nesporazume eliminišemo i da sa UNESCO-m za jednim stolom utvrdimo šta su to razvojni interesi, šta su to potrebe ovog prostora Opštine Kotor u cjelini i nađemo najprihvatljivija rješenja. U okviru tih otvorenih pitanja je i valorizacija bedema, zaobilaznica Kotora ovdje, nekada specifične lokacije blizu ovog prostora, tako da nam ostaje dosta posla na tim otvorenim pitanjima, a istovremeno razvojnim potrebama Opštine Kotor“- kazao je predsjednik Vlade.
Naveo je i da su rezgovarali o gradnji bulevara Jaz – Tivat, kao i o benefitima ako dobiju kvalitetnog koncesionara za Aerodrome Crne Gore.
“Bićemo u stalnom kontaktu da i Kotor prigrabi dio benefita od intenzivnog ekomskog razvoja Crne Gore, koje je propustio u ove 2,5 godine. Nijesam imao priliku, uprkos insistiranju, da sa prethodnom lokalnom vlašću o tim važnim pitanjima razgovaram što je, nažalost, koštalo i Kotor i Crnu Goru”, poručio je Marković.
U Pomeni na otoku Mljetu, u subotu i nedjelju, 19. i 20. oktobra u organizaciji Javne ustanove Nacionalni park Mljet, Udruge Deša i Hrvatske gorske službe spašavanja, održava se prvi Mljet Outdoor Festival. Cilj događanja je posjetiteljima omogućiti da kroz rekreativne aktivnosti te sudjelovanje u radionicama upoznaju prirodne ljepote NP Mljet kao i gastro ponudu najzelenijeg hrvatskog otoka.
Mljet Outdoor Festival održava se u sklopu projekta Unaprjeđenje sustava održivog upravljanja, turističke valorizacije i interpretacije prirodne baštine na području NP Mljet – MLJET – ODISE(J)A MEDITERRANEA, kojeg su sufinancirali Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Projekt za cilj ima optimizirati posjećivanje Nacionalnog parka, podići svijest o prirodnim i kulturnim vrijednostima zaštićenog područja te doprinijeti ekonomskoj dobrobiti lokalne zajednice i održivom razvoju otoka Mljeta kroz unaprjeđenje sustava posjećivanja, posjetiteljske infrastrukture i edukacijskih programa u NP Mljet.
Mljet Outdoor Festival počinje u subotu, 19. oktobra u 14 sati besplatnim turističkim razgledom uz pratnju vodiča Ustanove. Također, održati će se i prezentacija lokalnih proizvođača, OPG-ova i gastro radionica u organizaciji udruge Deša, u sklopu koje će svi zainteresirani imati prilike naučiti kako pripremati neka od tradicionalnih jela s otoka Mljeta, dok su za one željne aktivnijeg provoda organizirane besplatne biciklističke ture po Nacionalnom parku. Subota će završiti besplatnom ribarskom večerom te koncertom grupe Kopito.
Nedjelja će započeti organiziranim vježbama opuštanja uz more, a za one koji preferiraju aktivniji boravak u prirodi organizirane su vođene pješake ture.
Za sve dodatne informacije slobodno se obratite na: 098/97 33 196 ili na mail ane.radovic@media-val.hr
More u naselju Donja Lastva u Tivtu ponovno je jutros bilo prekriveno velikim mrljama od ogromnih količina vode pomiješane sa zemljom i blatom, a koja se u more uliva kroz jedan od ispusta atmosferske kanalizacije.
Takvi incidenti već su se u nekoliko navrata događali u akvatorijumu pod lastovskom rivom i šetalištem.
Pretpostavlja se da je uzrok i ovog zagađenja blato i zamuljana voda koja se u odvode atmosferske kanalizacije namjerno ispumpava sa nekog od vise aktivnih gradilista velikih stambenih objekata u ovom dijelu Lastve.
Ruzni prizor jutros su fotografisali i sa nevjericom komentarisali ruski turisti koji su šetali obalnom promenadom u ovom dijelu Tivta, a o svemu je obaviještena i Komunalna inspekcija Opštine Tivat.
Iako nije riječ o ispuštanju vještaačkih materijala u more, ipak se radi o zagađenju životne sredine jer blato i mulj koji ovako dospijevaju u more, bukvalno “guše” ribe i druge morske organizme koji ne mogu disati u tolikoj kolicini mulja, a on prekriva i sve alge koje rastu na morskom dnu i sprijecava im kontakt sa suncevom svjetloscu bez koje ni morska flora ne može živjeti.
Komunalna inspekcija Opštine Tivat utvrdila je da je zagađenje mora jutros u Donjoj Lastvi prouzrokovano izlivanjem blatnjave vode sa gradilišta velike stambene zgrade u tom naselju, a ciji je investitor firma AICC Construction iz Podgorice.
Shodno opštinskoj Odluci o vodama, protiv te firme iza koje stoje turski investitori, biće podnešena prekršajna prijava, a zagađivaču prijeti novcana kazna od 2.000 eura.
Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik, u suorganizaciji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum, obilježava 160 godina od eksplozije i potonuća 9. maja 1859. godine ratnog broda “Triton” Austro-Ugarske, koji je bio usidren u akvatoriju otoka Lokruma u misiji mira, javlja HRT Radio Dubrovnik.
U ovoj pomorskoj tragediji poginulo je 87 mornara svih nacionalnosti, zemalja koje su bile u sastavu Austro-Ugarske, među kojima i veliki broj naših sunarodnjaka.
Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik od 1999. godine obilježava obljetnice potonuća ovog ratnog broda i to svakih deset godina, pa su obljetnice obilježene 1999. i 2009. godine, uz prisustva Veleposlanika Republike Austrije u Republici Hrvatskoj, vojnih izaslanika Ministarstva obrane Republike Austrije, vojnih izaslanika Ministarstva obrane i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, predstavnika Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Dubrovačke biskupije, članova ovog Društva i građana, uz suorganizaciju i potporu Javne ustanove Rezervat Lokrum.
Hrvatsko-austrijsko društvo Dubrovnik 1999. godine potaknulo i organiziralo obnovu Križa na otoku Lokrumu iz 1859. godine podignutog u spomen na poginule mornare, uz potporu Ministarstva obrane Republike Austrije, Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika.
Dolazak Maksimilijana I. Habsburškog na otok Lokrum, vezan je za potonuće ratnog broda „Triton“ i pogibiju 87 mornara, u spomen na koju pomorsku tragediju je organizirano i ovo obilježavanje na Lokrumu i u Dubrovniku.
Program obilježavanja započinje polaskom broda Javne ustanove Rezervat Lokrum danas u 12 sati iz Gradske luke, sa zaustavljanjem na mjestu potonuća broda “Triton” uz bacanje vijenaca u more, te potom nastavak brodom do pristaništa u Portoču i pješice do spomenika Križa, gdje će uz kratki povijesni podsjetnik o ovom događaju dr.sc. Vinicija Lupisa, i moguće obraćanje prisutnih predstavnika, biti položeni vijenci na spomenik.
Na isti način osiguran je povratak u Gradsku luku, s polaskom broda Javne ustanove Rezervat Lokrum s pristaništa u Portoču u 14 sati. Dolazak u Gradsku luku je planiran u 14.15.
Obilježavanju ove obljetnice pridružilo se i Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, koje u suradnji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum i Hrvatsko-austrijskim društvom Dubrovnik, organizira Koncert poznatog čembalista i orguljaša Pavla Mašića, na obnovljenom harmoniju Sharlotte von Habsburg, supruge Maksimilijana I. Habsburškog, koji se izvorno nalazio u njihovom ljetnikovcu na Lokrumu, i to u prostoru Biskupske palače u povijesnoj jezgri Dubrovnika danas u 18 sati.
Opština Tivat raspisala je tender za rekonstrukciju kule srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u tom gradu., procijenjene vrijendosti 95.000 eura sa PDV-om.
Kula je najmarkantniji dio kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca koji je nekada pripadao vlastelinskim porodicama Buća iz Kotora, odnosno Luković sa Prčanja i koji ima status zaštićenog spomenika kulture druge kategorije. U ovom kompleksu nalaze se prostorije JU Muzej i galerija Tivat, kao i mala otvorena scena tivatskpg Centra za kulturu, a sama kula proteklih je godina korištena kao prostor za izložbe etnomuzeološkog karaktera.
Ponude na tender za izbor izvođača radova na rekonstrukciji kule primaju se do 4.novembra, a odabrani izvožač imaće rok od 50 dana od dana uvođenja u posao, da završi sve planirane radove. Pored niza konzervatorsko-restaruratoožrksih radova i postavljanja nove drvene stolarije na ovom objektu, najznačajniji posao koji će se obaviti tokom rekonstrukcije kule je zamjena kompletnog krova i postavjanje nove drvene krovne konstrukcije sa manjim padom krovnih površina, primjerenijim nekadašnjem originalnom izgledu ovog objekta sa ssačuvanih starih fotografija.
Opština Tivat već je prije pola godine uložila skoro 200 hiljada eura u rekonstrukjciju drugog dijela ljetnjikovca Buća-Luković, nekadašnje stambene zgrade u kojoj funkcioniše gradska galerija i kancelarije JU Muzej i galerija Tivat.
Ljetnjikovac Buća-Luković jedan je od najprepoznatljivijih obilježja Tivta. Nalazi se u centru grada, a podigla ga je poznata kotorska srednjevjekovna vlastelinska porodica Buća. Ovaj kompleks predstavlja skladnu renesansnu cjelinu sa ponekim detaljom kasne gotike. Sastoji se iz pet objekata: kuće za stanovanje, ekonomske kuće, crkvice – kapele posvećenu Sv. Mihovilu, te kule sa monumentalnom ulaznom kapijom. Nekada je do njega kroz veliki vrt, od obližnje obale mora vodila kamena pristupna staza od mora sa 130 ukrasnih kamenih stubova, ali ona više ne postoji jer je na tom dijelu kompleksa prije 40-tak godina izgradjena tivatska ljetnja pozornica.
Buća-Luković
Poznati ljetnikovac krajem 19.vijeka otkupio je konte Marko Luković, pomorski kapetan i brodovlasnik iz Prčanja. On je onda dio tog imanja 1888.godine ustupio Opštini Tivat, odnosno Carskoj i Kraljevskoj Ratnoj mornarici Austro-Ugarske (K.u.K. Kriegsmarine) za izgradnju pomorskog Arsenala u Tivtu, čime je počela i postepena degradacija nekada velelepnog kompleksa.
Sekretarijat za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost obavještava građane da će na teritoriji opštine Herceg Novi u utorak, 15.oktobra, biti obavljena deratizacija javnih površina.
“Molimo vlasnike kućnih ljubimaca da u ovom periodu, shodno Odluci o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim kućnim ljubimcima, povedu računa o bezbjednosti svojih ljubimaca”, saopštavaju iz Sekretarijata.
Deratizacija se sprovodi na teritoriji opštine Herceg Novi od graničnog prelaza Debeli brijeg do Kamenara, duž magistrale, kao i u ulicama Sava Ilića, Njegoševa, Save Kovačevića, duž obale Šetališta Pet Danica i priobalnim putem duž rivijere.
Deratizacija obuhvata kanalizacione šahtove i sva kontejnerska mjesta na području opštine, kao i javne zelene površine oko stambenih objekata, te naselja Njivice, Sutorina, Drenovik, Servisna zona Igalo, Gomila, Sušćepan, Čela, Podi, Zelenika, Kuti, Bijela do Bjelske Vale.
Jedriličarski tim MM Shining na čelu sa skiperom Milošem Radonjićem iz JK “Lahor” Kotor završio je ovogodišnju prestižnu regatu “Barkolanu” u Trstu kao prvi u klasi i drugi u ukupnom plasmanu.
U konkurenciji od preko dvije hiljade jedrilica i 15 hiljada jedriličara – MM Shining je ostvario nevjerovatan uspjeh na regati koja važi za svjetsko prvenstvo u jedrenju u klasi krstaša.
Jedrilo se u uslovima gotovo bez vjetra, pa je cilj regate skraćen na drugoj bovi.
“Komentatori svjetskih medija koji su pratili događaj tokom cijelog dana, kažu da će ovakav uspjeh biti zasigurno jedna od najvažnijih vijesti u maloj Crnoj Gori, koja završava ovu fantastičnu regatu iza slovenačkog broda Way of Life!
Treba napomenuti da je Shining osvojio i pehar za najbrži brod u toku jučerašnje regate, koja se jedrila u oštroj konkurenciji od Slovenije do Trsta (#GoToBarcolana from Slovenia)” – kazala na je član tima MM Shining, Iva Malešević.
Povratak ekipe sa Shining-a se očekuje u ponedjeljak veče, kada će biti upriličen doček u Kotoru.
Barkolana 2019.
Barcolana je jedriličarska regata u blizini sjevernotalijanskog lučkog grada Trsta. S oko 2.000 učesnika jedna od najvećih jedriličarskih regata na svijetu.
Najveća i najstarija regata na Jadranu.
Od 1969. godine regata se odvija svake druge nedjelje u oktobru Tršćanskom zalivu.
