Zagađenje i plastika: Kako se Ibica bori s otpadom

0
Ibiza

Ibica je ove godine proizvela pola tone otpada po osobi, što je za 14 odsto više od ostatka Evrope.

Prema podacima Fondacije za očuvanje prirode na Ibici, to je dvostruko više nego što cijela Španija proizvede.

Dio problema leži u tome što na Ibicu leti dolaze milioni ljudi na odmor.  Aktivisti kažu da velike gužve, automobili i jahte predstavljaju veliko opterećenje za prirodne resurse Ibice, jer plastika završava na plažama i u moru i štetno deluje na morsku sredinu.

Kako riješiti ovaj problem? 

Producentkinja Blondiš je poznata na Ibici po tome da zna da napravi dobru žurku, ali je znaju i po tome što se bori za održivost u muzičkoj industriji.

Kada nije za pultom, vreme koristi da obrazuje di-džejeve, klubove i mlade koji dolaze da se provedu, o plastici za jednokratnu upotrebu.

Ona kaže da je muzička industrija veliki izvor otpada, što predstavlja veliki problem tako malom ostrvu poput Ibice.

„Tokom ljeta, puštamo muziku po ceo dan. Didžejing je mali deo toga, jer smo u principu mi putnici”.

Blondiš kaže da didžejevi često putuju s ostrva na ostrvo, od zemlje do zemlje, puštaju muziku i nadaju se da će industrija doprineti da se zagađenje smanji.

„Pravimo zabave u raju, a raj ima osetljiv eko sistem, koji ne može da izdrži životni stil grada”, kaže producentiknja.

Kroz svoju kampanju, „Ćao, ćao plastiko”, Blondiš ohrabruje umetnike da u svojim rajder listama zahtevaju pakovanja bez plastike.

„Ćao, ćao plastiko” je mali korak napred i ukoliko didžejevi i klaberi ga prihvate, imaće veliki uticaj na klubove”, dodaje.

Neki klubovi na Ibici su već počeli aktivno da se bore protiv zagađenja. Poznati noćni klub Pača je prvi klub koji je prestao da koristi plastiku.

Postoji nada da će do 2023. godine na Ibici prestati da se koristi platika za jednokratnu upotrebu i da će noćni klubovi koji se zalažu za zabranu plastike biti na neki način nagrađeni.

Izvršni direktor Nik Mekejb kaže da se u klubu godišnje potroši više od 400.000 plastičnih slamki i plastičnih boca.

Za klub koji je osnovan 1973. godine, Nik kaže da je Pača kao more i pesak i da se nada će se i dalje razvijati s ostrvom.

Već su uspeli da uklone slamke, plastične pribore za jelo, kese za veš i plastične posude za hranu. Nik dodaje da još uvek traže rešenje za plastične flašice, jer ih koriste iz „bezbednosnih razloga”.

Ed Pronk je Holanđanin, ali godinama zajedno sa partnerom odmara na Ibici.

Šokirao se kada je video koliko đubreta pluta po vodi i kada su našli jednu kornjaču zapetljanu u plastiku.

BBC foto

Pustili smo je na slobodu, a onda videli da okolo pluta puno plastike.

Sada Ed i njegov partner sa timom volontera svakodnevno čiste vodu. Nakom samo sat vremena čišćenja, Ed kaže da se mogu naći svakakve stvari, plastične flaše, kese sa hranom, konopci, četkice za zube…”

Jednom su uspeli da da izvade i vrata od frižidera.

„Nekada uspemo da skupimo i do 30 kesa plastike”, kaže Ed.

Na ostrvu tokom cijele godine živi 130.000 ljudi i on kaže da je tuga videti na koji način se i oni i turisti ponašaju prema ostrvu.

„Svako ko ima iole savijesti, prestaće da pije iz plastične flaše”, rekao je Ed.

Berlin: Hiljade ljudi na protestu protiv antisemitizma

0
Berlin proteat – foto Reuters

Hiljade građana Njemačke protestovalo je danas u Berlinu zbog rastućeg antisemitizma, nekoliko dana posle napada naoružanog muškarca na sinagogu u gradu Haleu.

Više od 6.000 ljudi učestvovalo je u protestnoj šetnji kroz Berlin, a skup je organizovala grupa “Nedjeljivi”, pod sloganom “Stojimo ujedinjeni”.

Nekoliko hiljada ljudi protestovalo je i dan ranije u više njemačkih gradova, među kojima su Hamburg i Marburg, prenosi RSE.

Mnoge Njemce je šokirao napad u Haleu 9. oktobra, kada su dvije osobe ubijene, ispred sinagoge i u prodavnici kebaba.

Osumnjičeni, naoružani 27-godišnjak pokušao je, ali nije uspio da uđe u sinagogu na jevrejski praznik Jom Kipur.

Napad u Haleu je ponovo podstakao zabrinutost zbog rasta ekstremizma krajne desnice i otvorio pitanja u vezi sa sporom reakcijom policije.

Bosanac, Nijemac i Slovenac se utrkivali na autoputu u Hrvatskoj, jurili skoro 250 km/h

0
Brzina na putu

Za vrijeme redovne kontrole brzine kretanja vozila na autocesti policijski službenici Postaje prometne policije Vinkovci, zatekli su u činjenju prekršaja tri strana državljana (Njemačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine) koji su se kretali brzinom koja je za 50 km/h veća od dopuštene brzine kretanja vozila na autocesti -245 km/h, 242 km/h i 236 km/h, piše tportal.

Na mjestu događaja vozačima su izdani prekršajni nalozi sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu po 5.000,00 kuna i 500,00 kn troškova postupka, te zaštitne mjera zabrane korištenja inozemnih vozačkih dozvola na području Republike Hrvatske u trajanju po jedan mjesec.

Dragović pravda odluku Aprcovića: Ne deponujemo već privremeno skladištimo

1
deponija – geo portal

Predsjednik OO Demokrata i bivši gradonačenik Kotor Vladimir Jokić uputio je zvaničnu prijavu načelniku Komunalne inspekcije u toj opštini Zoranu Dragoviću u vezi nelegalnog odlaganja građevinskog šuta od sruđenog hotela „Fjord“ u Industrijskoj zoni Kotora.

U prijavi Jokić je naveo da se neopasni otpad – građevinski šut sa lokaliteta „Fjord“ od strane kompanije „Omorika Montenegro“ iz Hercegg Novog, odvozi i odlaže na parceli 68/1 KO privredna zona, a koja je u opštinskom vlasništvu. On je načelniku Službe za inspekcije poslove Opštine Kotor dostavio i fotografije koje potvrđuju navode iz prijave i od Dragovića koji je kadar DPS-a, zatražio  da izvrši inspekcijski nadzor i „spriječi dalje nelegalno djelovanje“.

Nelegalno odlaganje neopasnog otpada u koji se svrstava i građevinski šut inače, po zakonu je u nadležnosti Komunalne inspekcije, što znači da bi Dragović trebao da spriječi taj posao i kazni svog šefa –aktuelnog gradonačelnika Kotora Željka Aprcovića (DPS)  koji je potvrdio da se odvoz i deponovanje šuta od „Fjorda“ na opštinskom zemljištu u Industrijskoj zoni, a koje nema status legalne deponije niti privremenog odlagališta za tu vrstu otpada, obavlja uz saglasnost Opštine i u dogovoru sa investitorom i vlasnikom srušenog hotela.

Kamion Fjord – odvoz šuta

Aprcović je medijima prije nekoliko dana kazao da je  upitanju “privremeno odlaganje šuta”.

“Postigli smo sporazum sa investitorom da se taj materijal ovdje privremeno odloži, ali on tu neće ostati jer su stručnjaci procijenili da je u pitanju materijal koji se može reciklirati i ponovno upotrebiti u gradnji novog objekta na mjestu starog Fjorda. Sve će se to u najkraće vrijeme nanovo iskoristiti, jer je taj materijal pogodan za tamponiranje i slično.”- kazao je Aprcović ne objasnivši međutim, na temelju konkretno kojeg dokumenta i dozvole se građevinskim otpadom od Fjorda, mimo zakona, zatrpava opštinski plac u Industrijskoj zoni.

Dragović je u odgovoru koji je juče dostavio Jokiću, naveo da se sporno odlaganje otpada vrši po nalogu Komujalne inspekcije koja je investitoru “Fjorda” kompaniji “Boka Bay Investment”,  naredila da u roku od 30 dana, šut od srušenog hotela odveze na opštinski plac u zoni radi “rješavanja dugogodišnjeg problema koji je nastao rušenjem hotela „Fjord“, (bez donošenja Plana upravljanja otpadom, što je obaveza investitora) i negativnog uticaja navedenog šuta na područje zaštićenog kulturnog dobra.”

Deponija

“Napominjemo da se ovakvim djelovanjem ne stvara novi problem, već se postojeći u cjelosti rješava. Kao prvo radi se o parceli koja je u opštinskom vlasništvu, koja je urbanizovana, odnosno predviđenja za izgradnju, što potvrđuje privremenost ovog skladištenja, iz razloga jer će ista biti u budućem periodu valorizovana izgradnjom poslovnih objekata na istoj. Kao drugo parcela je saobraćajno dostupna, što znači da će trenutno skladišteni građevinski otpad koji je dovezen na istoj, nakon izvesnog perioda biti odvezen na dalju upotrebu bez mogućnosti ugrožavanja saobraćajne komunikacije.“- naveo je Dragović dodajući da se “Boka Bay Investment” izjavom datom kod notara, obavezao “da  će skladišteni građevinski otpad dovezen na parcelu 68/1 KO Privredna zona, najduže za 6 mjeseci ukloniti sa iste, a parcelu vratiti u prvobitno stanje.”

Opština Kotor već duže vrijeme nema legalnu depomiju za građevinski otpad, a odbornici nove skupštinske DPS-SD-HGI-LP većine su 30.septembra, petnaestak dana namon što je počelo odvoženje ukupno oko 8 hiljada kubika šuta od srušenog “Fjorda” u Industrijsku zonu, donijeli odluku o određivanju lokacije za privremeno odlagalište neopasnog građevinskog otpada na Ledenicama. Ledenice se inače, nalaze na sasvim drugom kraju teritorije Opštine Kotor u odnosu na aktuelno nelegalno odlagalište šuta od “Fjorda”.

Načelnik Komunalne insekecije Zoran Dragović tvrdi da se ne radi o nelegalnom odlaganju, već o “privremenom skladištenju građevinskog otpada -inertnog neopasnog materijala, čije skladištenje nema nikakav uticaj na zaštitu životne sredine i ljudi koji žive u istoj.”

On tvrdi da po članu 78.a Zakonu “opštine koje nemaju izgrađenu deponiju mogu građevinski otpad privremeno skladištiti prije predaje na obradu privrednom društvu za preradu ili zbrinjavanje građevinskog otpada”.

Deponija

“Stoga smatramo da je Opština postupajući odgovorno riješila veliki problem uklanjanja ruševine bivšeg hotela „Fjord“ iz srca grada. Sobzirom da se otpad bilo koje vrste ne smije skladištiti u centru grada, u zoni morskog dobra i drugim zaštićenim područjima, ovim je postignuto prioritetno, uklonjen je šut ispred hotela „Fjord“ u najkraćem roku, a samim tim spriječen je negativan uticaj koji je isti imao na područje svjetske kulturne baštine.”- naveo je načelnik kotorske Komunalne inspekcije koga međutim, demantuje član 78a Zakona o upravljanu otpadom na koji se on sam poziva.

Građevinski otpad se može privremeno skladištiti,a li pravo da skladišti i upravlja tim otpadom ima pravno lice ili preduzetnik koji je za to registovan kod Agencije za zaštitu životne sredine, čiji se registar nalazi na internet sajtu. To nije slučaj sa kompanijom “Omorika Montenegro”. Lokaciju na kojoj će se skladištiti građevinski otpad određuje Skupština opštine, dok način skladištenja propisuje jedinica lokalne samouprave uz saglasnost ministarstva. Ni to nije ispunjeno u ovom slučaju, kao ni zakonska obaveza da lokacija koju odredi SO mora da bude ograđena, opremljena vagom za mjerenje, ima organizovanu čuvarsku službu i službu za prijem otpada. Pored navedenih zakonskih uslova, neophodni su i programski zadaci  i UT uslovi za izradu projekta odlagalašita, projekat odlagališta, procjena uticaja na životnu sredinu, određivanje kapaciteta odlagališta i slična tehnička dokumentacija. Uz sve to, neophodno je i da pravno lice registrovano kod Agencije upravlja odlagalištem. Ništa od toga ne ispunjava lokacija na koju se trenutno odvoze hiljada tona šuta od srušenog hotela Fjord.

U međuvremenu, oglasila se i podgorička kompanija KIPS koja neposredno uz sporni opštinski plav na kome se nelegalno odlaže šut od “Fjorda”, ima svoj veliki trgovački centar u koji je uložila skoro 10 miliona eura. Iz KIPS-a su podsjetili da već deset godina imaju problem sa nelegalnim odlaganjem prvo komunalnog, a kasnije i građevinskog otpada na parcelli u susjedstu njihovog objekta, te da su do sada brojne inspekcije i nadležni organi utvrdili da je ta praksa koju su sprovodili Opština i Komunalno preduzeće Kotor bila nezakonita i štetna. Zbog toga i ne sprovođenja u djelo riješenja Agecija za zaštitu prirode o zabrani deponovanja otpada na spornoj lokaciji i njenoj rekultivaciji za što su Opština i Komunalno svojevremeno obećali nasipanje humusa preko otpada i sadnju čak 3.000 sadnica crnog bora na ovoj lokaciji, KIPS je tužio Opštinu i zatražio naknadu višemilionsku odštetu.  Osnovni sud u Kotoru je krajem jula donio prvostepenu presudu u ovoj parnici i djelimilno usvojio zahtev KIPS-a obavezavši Komunalno Kotor da ukloni otpad sa nelegalne deponije u roku od 15 dana od pravoosnažnosti presude. U toku je žalbeni postupak pred Višim sudom, a Opština Kotor u međuvremenu je nastavila da na spornoj lokaciji mimo zakona, gomila hiljade tona građevinskog otpada.

Obitelj kapetana Miškića ne odustaje od potrage, zahvalni svima koji su pomogli

0
Bourbon Rhode – tegljač

Obitelj šibenskog kapetana Dina Miškića, nestalog 26. septembra nakon potonuća broda Bourbon Rhode, priopćila je u nedjelju da usprkos prestanku aktivne potrage neće odustati od Dina, a nadu im daje činjenica da Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) nastavlja analizirati satelitske snimke područja.

“Naša obitelj zahvalna je francuskim vlastima koje su odradile veliku i opsežnu potragu za nestalim članovima posade Bourbon Rhode. Duboko smo zahvalni svim našim institucijama, medijima i javnosti koji su podržali naš apel da se potraga produži”, priopćila je obitelj.

Za prestanak aktivnog pretraživanja i prelazak na aktivni monitoring u području potrage, obitelj je navela da je za njih teška i razočaravajuća vijest, no ipak su svjesni da su poduzeti iznimni napori pa se stoga zahvaljuju posadi broda ALP Striker znajući da su proteklih dana dali sve od sebe.

“Usprkos prestanku aktivne potrage, nismo, ne možemo i nećemo odustati od Dina. Nadu nam daje činjenica da EMSA nastavlja analizirati satelitske snimke područja”, navela je obitelj, koja je posebnu zahvalnost izrazila čelnici EMSA-e Maji Markovčić Kostelac i svim ljudima koji predano rade na analizi snimki.

Kažu da ih u njihovoj borbi da se potraga nastavi što duže podržavaju institucije i ljudi od struke koji su im stavili na raspolaganje sve svoje kontakte, znanja i vještine kako bi zajedno povećali šanse za Dinov povratak. U kontaktu su i s obiteljima drugih nestalih članova posade, koje također ne gube nadu u povratak njihovih voljenih.

Nadu polažu i u brodove koji prolaze u blizini zone pretraživanja pa ih pozivaju da izmijene svoj kurs i približe se toj zoni kako bi povećali šanse za pronalazak splavi i ljudi.

Obitelj nestalog kapetana također razmatra opcije kako bi se sredstva prikupljena putem donacija mogla najučinkovitije usmjeriti u nastavak potrage.

“Čim prikupimo sve informacije i donesemo konačnu odluku, o tome ćemo obavijesti medije i sve vas ljude dobre volje koji ste nam dali nadljudsku podršku i nadu da izdržimo ovu agoniju”, navodi obitelj.

Prefekt Martiniquea Franck Robine na konferenciji za medije u prvim satima subote kazao je da šanse da se nakon 16 dana pronađu ljudi u moru jednostavno više ne postoje i da su zato odlučili iz aktivne faze potrage prijeći u aktivnu fazu motrenja. To znači da će brodovi koji onuda prolaze imati zadatak da budno motre hoće li nešto pronaći.

Prema posljednjim informacijama, pregledane su najnovije satelitske snimke tog područja i na njima, nažalost, ništa nije pronađeno. Hrvatska i dalje ima angažiranih šest satelita, a u nedjelju se očekuju nove snimke jer će putanja jednog proći preko tog područja.

Bogumila: Cvijet strasti

Ako je mimoza kraljica hercegnovske i bokeljske zime onda je bogumila  neprikosnovena kraljica ljeta. Ova raskošna, najčešće plameno crvena  cvjetnica  jednostavno voli sunce!

Koliko je ono raskošnije i jače toliko se ona više rascvjetava. Možda baš zbog toga  u različitim publikacijama i knjigama koje se bave govorom cvijeća,  a svaki cvijet ima više značenja, bogumili daju samo jedno – strast!  Osim plameno crvenih,  bogumilu možete prepoznati po kraljevski ljubičastim, nježno rozim pa čak i bijelim cvjetovima, ali čak i takva ona kazuje strast. Uspinje se  radoznalo uz kamene zidove, balkone, skale, prilično  svojeglava i u ove dane Miholjskog ljeta.

Bugenvilija rod grmastih penjačica iz porodice noćurkovki porijeklom iz Južne Amerike. Latinski naziv biljka duguje francuskom admiral i prirodnjaku Louis Antoine de Bougainvilleu koji je u 18. oplovio svijet i  iz Brazila donio bugenvile.

Rasadnici u Engleskoj i Francuskoj su veoma brzo počeli da šire ovu biljku po Evropi – pa čak i u Australiji. Tako su se ove lijepe penjačice raširile po cijelom svijetu. Njihova popularnost je i danas velika.

Na području Herceg Novog  bogumile su počeli  da gaje početkom  20  vijeka. Poznato je da se  u parku hotela “Boka” nalazilo nekoliko sadnica bogumile zasađenih 1935 godine.

“Ukrštanjem među vrstama dobijene su nove hibridne vrste i važni hortikulturni kultivar. U svijetu danas postoji oko 300 varijeteta različite boje cvjetova od bijele, žute, narandžaste preko crvene do ljubičaste.

Takođe postoje kultivari sa različitom bojom listova. Bogumile se mogu orezivati pa se danas veoma često mogu naći i razne topijarne forme bogumila (kugle, piramide)”, navodi inžinjerka pejzažne arhitekture Milica Berberović.

Bogumila

Ove tropske i suptropske drvenaste, zimzelene penjačice  dostižu visinu od 6 metara. Mogu podnijeti tople, suve lokacije sa temperaturom preko 37 Celzijevih stepeni. Dobro uspijevaju na bogatim, dobro dreniranim, kiselim zemljištima, a otporne su na sušu, posolicu i vjetar.

U đardinu Anteljevića u Herceg Novom cvjetala i zimi

Bogumile cvjetaju od kasnog proljeća do kasne jeseni. Ali u đardinu Anteljevića u Herceg Novom bogumila koja je donesena iz Južne Afrike cvjetala je nekoliko godina usred zime. Pošto je “došla” sa južne hemisfere koje ima ljeto kad je kod nas zima, bilo je potrebno vrijeme da se prilagodi novim uslovima. Danas cvjeta kao i sve ostale bogumile – tokom ljeta.

/Slavica Kosić/

Otvorena izložba fotografija „Ljudi Kine“

0
Sa izlozbe

Izložba fotografija „Ljudi Kine“, autora Miloša Vujovića, otvorena je ovog vikenda u turističkom naselju Luštica Bay kod Tivta, u hotelu The Chedi, u organizacija Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore.

Posjetioci će do 20. oktobra moći da pogledaju izložbu koja se prvi put prikazuje u Crnoj Gori a već je tri puta prikazana u Pekingu.

“Miloševe fotografije ostaju zauvijek u pamćenju.”- rekao je ambasador NR Kine, Liu Jin, otvarajući izložbu.

U ime Luštice Bay, posjetioce je pozdravila Slavica Milić, ističući da je kompanija veoma aktivna na kineskom tržištu, a Luštica Bay, prema ocjeni kineskih novinara, vrlo poželjna destinacija za život. U ime Instituta Konfucije na Univerzitetu Crne Gore, goste je pozdravila direktorica Milena Đukanović, a otvaranje je propraćeno muzičkim i plesnim nastupima volontera Instituta.

Pored Vujovićevih radova, posjetioci će biti u prilici da pogledaju i izložbu fotografija o razvoju Kine, jer se ove godine obilježava 70 godina postojanja nove Kine.

iZLOZBA

Prilikom boravka u Kini, istaknuti crnogorski fotograf, Miloš Vujović, ostao je opčinjen kako istorijom i kulturom, tako i licima svih ljudi koje je imao priliku da vidi. Kamerom je zabilježio ekspresije na licima ljudi u svakodnevnim prilikama – u metrou, biblioteci, prirodi.

Miloš Vujović se bavi profesionalnom fotografijom od 2007. godine. Angažovan je na većini zapaženih događaja u Crnoj Gori i inostranstvu, kao što su aktivnosti diplomatskih misija, državnih i stranih zvaničnika, proslave i aktivnosti međunarodnih organizacija i vodećih korporacija u zemlji. Vujović je od 1999. do 2006. godine radio kao amaterski video snimatelj, a zatim je prešao u profesionalne vode.

Njegova izložba „Ljudi Kine“ u Pekingu je prikazana kao dio inicijative „Jedan pojas jedan put“.

Crna Gora – Neradna nedjelja će uticati i na navike potrošača

0
supermarket

Od sutra počinje primjena izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je predviđeno da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i praznicima.

Prva neradna nedjelja je 20. oktobra. Zakon je usvojen 20. juna, a najveći crnogorski trgovački lanci podržavaju ovo zakonsko rješenje, iako pojedini očekuju da će promet u njihovim trgovačkim objektima biti smanjen, s obzirom na to da se nedjeljom i praznicima ostvaruje najveći promet, piše Pobjeda.

Predstavnici trgovačkih kompanija saopštili su Pobjedi da će primjenom zakona njihovi radnici biti zadovoljniji, a od potrošača očekuju da promijene kupovne navike i prilagode se promjenama i sedmične i dnevne kupovine obavljaju ostalim danima u sedmici.

Iz kompanije Voli poručili su da će poštovati zakon, ali da to očekuju i od drugih.

Komentarišući izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se uvodi neradna nedjelja u trgovini, iz te kompanije su podsjetili da su poslovanje prilagodili zahtjevima tržišta i od otvaranja prvog marketa radili nedeljom.

“U svakom slučaju, podržali smo zakon, jer smatramo da će povoljno uticati na naše zaposlene. Kada je kompanija Voli u pitanju, neradna nedjelja će nam pojednostaviti organizaciju slobodnih dana, neće biti racionalizacije radnih mjesta”, kazali su iz Volija.

Iz kompanije Merkator CG u okviru koje posluju Idea prodavnice, saopšteno je da to preduzeće posluje u skladu sa zakonskim regulativama, te će tako postupiti i kada su u pitanju izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, a koje predviđaju da maloprodajni trgovački objekti ne mogu raditi nedjeljom i u dane državnih praznika.

“Kompanija Merkator CG je društveno odgovorna kompanija i kao takva pozdravlja mjere Vlade, a koje će omogućiti da naše kolege iz maloprodajnih objekata imaju slobodnu nedjelju, koju će moći da provedu u krugu porodice”, naveli su iz Merkatora.
Predstavnici ove trgovačke kompanije vjeruju da će i njihovi potrošači razumjeti ove mjere, te da će trgovinu obavljati drugim danima.

“Kompanija Mercator CG očekuje da će pomenute mjere dovesti do promjene kupovnih navika potrošača, te da će se nabavke koje su do sada obavljane nedjeljom, obavljati drugim danima”, kazali su predstavnici Merkatora.

Oni su upozorili da bi u dijelu prometa tokom turističke sezone moglo doći do gubitaka u prometu.

“To bi moglo negativno da utiče na poslovanje trgovine u cjelini, ali to ostaje da se vidi u narednom periodu”, rekli su iz Merkatora CG.

I iz kompanije Domaća trgovina poručuju da će se u svim Aroma marketima i Conto diskontima poštovati Zakon o unutrašnjoj trgovini, tako da će nedjelja biti neradni dan.

“Sve organizacione i strukturne promjene u radu naših marketa i diskonta su izvršene kako bi se uskladilo poslovanje u odnosu na novo zakonsko rješenje”, saopšteno je iz Domaće trgovine.

Poslodavci da poštuju zakon

Uprava za inspekcijske poslove pozvala je ove sedmice preduzeća da, poštovanjem propisane obaveze, daju doprinos potpunoj primjeni Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojom se uvodi neradna nedjelja u trgovini.

Iz Uprave su podsjetili sva preduzeća koja se bave trgovinom na veliko i malo, na propisanu odredbu člana Zakona o unutrašnjoj trgovini čija primjena stupa na snagu od sjutra, što znači da je prva neradna nedjelja 20. oktobra.

“Upozoravamo i apelujemo na sve kompanije, na koje se odnosi propisano ograničenje, da poštuju tu obavezu, kako ne bi došli u situaciju da Uprava za inspekcijske poslove preko tržišnih inspektora preduzima propisane upravne mjere i radnje i izriče novčane kazne”, navodi se u saopštenju.

Za nepoštovanje te obaveze, pored novčanih kazni, propisana je i upravna mjera kojom je definisano da će inspektor, ukoliko utvrdi da trgovac radi nedjeljom i u dane državnih ili drugih praznika, zatvoriti prodajni objekat ili drugo prodajno mjesto za vremenski period u kojem rad nije dozvoljen. Zakonom je predviđena kazna od 1.000 do 10.000 eura za kompaniju, a za odgovorno lice od 200 do 500 eura.

Zakonom je propisano da se trgovina na veliko i malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika određenim zakonom kojim se uređuju državni i drugi praznici.

Izuzetno od tog člana, nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na veliko i malo može se obavljati u apotekama, specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica.

Takođe, trgovina na veliko i malo može se obavljati na pijacama, štandovima tezgama, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama, prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandovima i kioscima u kojima se prodaje roba za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela, kao i skladištima za trgovinu na veliko.

Specijalizovanim prodavnicama ili kioscima smatraju se prodavnice, odnosno kiosci u kojima se obavlja prodaja pretežno jedne vrste robe.

U Delti će i nedjeljom raditi kino, kafići, banka, pošta…

Iz Delta sitija je saopšteno da svi zakupci u ovom šoping molu već odavno raspolažu informacijom da naredne sedmice stupaju na snagu izmjene Zakona o unutrašnoj trgovini, kojima je predviđena neradna nedjelja u trgovačkim objektima.

“Podrazumijeva se da će zakon biti poštovan. Iako butici neće raditi, radiće kino, svi ugostiteljski objekti, restorani i kafići, apoteka, cvjećara, uslužni kiosci, banka, pošta, igraonica, frizerski salon i sve što spada u kategoriju uslužnih djelatnosti, tako da se ne može reći da će šoping mol biti zatvoren”, naglašeno je iz Delta sitija.

Predstavnici ovog šoping mola su podsjetili na svoju raniju procjenu da će mjesečni gubitak prometa u trgovačkim objektima u Delti, biti oko milion eura.

Peta godišnjica portala Boka News

9
Boka News – Googl Play

Poštovani čitaoci,

Portal Boka News danas slavi pet godina postojanja i zahvaljujući vama, u potpunosti je opravdao svrhu svoga postojanja.

Tim povodom, odlučili smo da uvedemo novu rubriku – SVIJET. Pošto nismo uslovljeni programskom shemom, u prilici smo da osluškujemo vaša interesovanja i ponudimo vam zanimljive vijesti i događaje širom svijeta. Na takav način proširujemo sadržaj portala i trudimo se da se prilagodimo čitaocima iz užeg, ali i iz šireg regiona kojih je danas preko trinaest hiljada.

Profesionalizam je najvažniji dio naše strategije, pa ćemo, kao i do sada, donositi sve vijesti i događaje za koje procijenimo da su važni i vrijedni pažnje, nezavisno od podjela bilo koje vrste.

Hvala vam što nas godinama pratite i podržavate!

Vaš Boka News

Photo: Boka News

Tajfun poharao Japan: najmanje 19 mrtvih, poplave i odroni širom zemlje

0

Tajfun Hagibis poharao je šira područja Japana pri čemu je poginulo najmanje 19 ljudi, a 13 ljudi je nestalo u poplavama rijeka nabujalih od obilnih pljuskova i u odronima.

U tajfunu je ozlijeđeno više od 140 ljudi. Hagibis je jedan od najjačih tajfuna koji su pogodili tokijsku regiju proteklih desetljeća. Do kopna je stigao na otoku Izu a glavni grad je pogodio u subotu navečer.

U mnogim dijelovima zemlje u toku su spasilačke operacije zbog odrona i poplava. Vlasti su poslale desetke tisuća vojnika i članova spasilačkih ekipa u nedjelju da pomognu stanovnicima koji su ostali zatočeni u poplavljenim područjima.

Zbog neprekidnih kiša najmanje 14 rijeka je nabujalo i poplavilo okolna područja na sjeveroistoku zemlje  u regijama Kanto i Koshin, objavila je mreža NHK.

Brana na rijeci Chikuma se srušila što je izazvalo veliku poplavu u okolnim područjima u gradovima Nagano i Chikuma. Vlasti procjenjuju da je dubina poplavnih voda u nekim područjima i do 5 metara.

Tajfun je izazvao 48 odrona u 12 prefektura, rekle su vlasti. Oko 376.000 domačinstava ostalo je bez struje a 14.000 bez opskrbe vodom. Tijekom noći više od 4,4 milijuna ljudi dobilo je naredbu za evakuaciju u istočnom i sjeveroistočnom Japanu, uključujući 910.000 u gradu Kawasakiju.

Japan – Foto: Kyodo/REUTERS

Japanski premijer Shinzo Abe rekao je da moli za duše svih koji su izgubili život i što brži oporavak svih pogođenih olujom.

– Uz policijske i vatrogasne snage te obalnu stražu angažirano je još 27.000 djelatnika koji sudjeluju u spasilačkim operacijama. Tajfun je uzrokovao probleme s opskrbom strujom i vodom, poremetio je živote mnogih. Vlada će učiniti sve što može kako bi se komunalne usluge i prijevoz što prije ponovno uspostavili, kazao je.

Za oko 7,3 milijuna Japanaca juče je preporučena evakuacija nakon rekordne količine oborina. Nekoliko desetaka tisuća ih se odazvalo na te neobvezujuće preporuke. Smješteni su u sportske dvorane gdje im je osigurana voda, hrana i pokrivači.

Japanska meteorološka agencija JMA upozorila je da bi u nevremenu mogla pasti rekordna količina kiše po četvornome metru.

Hagibis je na kopno stigao u subotu nešto prije 19 sati (12 sati po srednjoeuropskom vremenu), a nad Tokiom je bio oko 21 sat, praćen udarima vjetra do 200 km/h, navodi agencija.

Japan svake godine pogodi dvadesetak tajfuna. Prije Hagibisa Faxai je početkom septembra usmrtio najmanje dvije osobe i pričinio znatnu štetu u Chibi.