Tivat – raspisan tender za izgradnju kružnog toka kod stare Opštine

1
Tivat – lokacija budućeg kružnog toka

Opština Tivat raspisala je tender za otvoreni postupak javne nabavke procijenjene vrijednosti 310.000 € za izvođenje radova na izgradnji kružnog toka kod zgrade stare Opštine.

Za izvršenje posla odabrani ponuđač će imati rok od 65 dana od dana uvođenja izvođača u posao a po zaključivanju ugovora. Izvođač je dužan da organizuje izvođenje radova u dvije smjene. Za kvalitet izvedenih radova koji utiču na sigurnost i stabilnost objekta garantni rok je deset godina, a za ostale radove dvije godine.

Radi se o drugom od ukupno tri kružna toka na trasi glavnog gradskog bulevara u Tivtu dužine 4,1 km.

Prethodno je raspisan tender za izgradnju prvog kružnog toka u naselju Kukuljina, na izlazu iz grada u pravcu aerodroma. Procijenjena vrijednost javne nabavke je 540.000 eura, a postupak javne nabavke za izbor izvođača radova će biti zatvaren 18. septembra.

Za izgradnju ovog kružnog toka, rok je 65 dana od dana uvođenja u posao.

Tender za izbor izvođača radova na izgradnji trećeg kružnog toka, kod bivšeg doma vojske, na izlazu iz Tivta u pravcu Lepetana, biće raspisan u narednim danima.

Raspisivanjem tendera za izgradnju kružnih tokova Opština Tivat je počela realizaciju zahtjevnog projekta izgradnje glavnog bulevara koji će podspješiti efikasnost saobraćaja i obezbijediti bolju povezanost sa prigradskim naseljima.

Osnovna karakteristika budućeg bulevara je širina koridora od 19 metara sa dvije saobraćajne trake po smjeru i razdjelnim ostrvom.  Po projektnom zadatku je predviđeno pet faza projekta, odnosno tri kružna toka i otvorenu trasu koja spaja te kružne tokove.

Planskim dokumentima prethodno su bila predviđena dva kružna toka, ali je tokom realizacije projekta i sagledavanja svih činjenica – saobraćajnog toka, potreba lokalnog i tranzitnog stanovništva, uvršten i treći kružni tok.

Rok za dostavljanje ponude je najkasnije u ponedjeljak, 23. septembra do 11 sati.

Opština Kotor i Morsko dobro žele unaprediti i poboljšati saradnju kroz brojne projekte…

0
Dobrota foto Boka News

Podrška Morskog dobra je jako bitna u radu lokalne samouprave i riješavanju aktuelnih problema, ocjenili su prilikom jučerašnjeg razgovora predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović i direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić.

Aprcović je kazao da zajedno sa ovim javnim preduzećem vidi rješenja problema muljanske rive.

„Jasno je da je JP Morsko dobro imalo potpuna zakonska ovlašćenja da raspiše javni poziv za izdavanje dijela prostora koji se nalazi u zoni Morskog dobra licima koja će gazdovati u narednom periodu,“ rekao je predsjednik. Jelušić je istakao da je uloženo 35. 000 eura za sređivanje muljanske rive i konstatovali su da će opština i preduzeće pronaći najbolji način kako bi bilo riješeno pitanje zakupa muljanske plaže.

Oni su saglasni da za sljedeću turističku sezonu, po uzoru na dobar primjer uspješne investicije šetališta Perast-Risan, treba napraviti i šetalište koje bi vodilo od Morinja do Kostanjice.

Idealno bi bilo napraviti i javnu komunikaciju Muo-Prčanj-Stoliv uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara, precizirali su Aprcović i Jelušić.

Prčanj

Takodje je bilo riječi i o uređenju jednog kupališta u Perastu i tri kupališta u Risnu. Iz Morskog dobra smatraju da se kupalište može proširiti, da se može napraviti staza za invalidna lica i toaleti. Jelušić je istakao da ,,bi to bila javna, a ne hotelska plaža i da je to investicija vrijedna oko 450 000 eura.“ U fokusu plana za 2020. godinu su tri plaže u Risnu kao i Luka Risan u dogovoru sa Vladom Crne Gore. ,,Ekonomski elaborat studije treba da bude urađen u naredna dva mjeseca,“ rekao je Jelušić.

Predsjednik Aprcović je istakao da je uređenje ponti u Dubroti takodje nešto što ulazi u projekat pripreme turističke sezone za narednu godinu. ,,Mi nemamo pješčane plaže, a ponte karakterišu Kotor. Održavanje čistoće, zelenih površina, rasvjete i klupa je takođe od velike važnosti,“ kazao je on.

Morsko dobro je doniralo i finansijska sredstva u iznosu od 60. 000 eura za uređenje parka oko Instituta za biologiju mora, a predsjednik je napomenuo da je neophodno srediti i pješačku stazu pored rijeke Škurde u dvorištu OŠ ,,Njegoš,“ kao i samo korito rijeke. On je dodao da je 174 palme napao surlaš, odvojeno je 270 000 eura za sanaciju i ta sredstva su na kraju pripala Opštini Herceg Novi.

Aprcović i Jelušić su se usaglasili da postoji prostor za poboljšanje saradnje Opštine Kotor i JP Morsko dobro, te da će u narednom periodu intenzivirati komunikaciju o svim pitanjima koja su u obostranom interesu.

Moguća direktna aviolinija između Chicaga i Dubrovnika

0
American-Airlines

Američka aviokompanija American Airlines bi mogla uvesti letove između Dubrovnika i Chicaga narednih godina, prenosi EX-YU Aviation.

Najveća američka avio kompanija ovo ljeto je uvela direktnu liniju iz Philadelphije u Dubrovnik s tri leta sedmično. Aviolinija se pokazala izrazito popularnom te je prvotno kompanija odlučila dodati još jedan let sedmično u septembru, a nakon toga izvijestila kako će iduće sezone letovi biti svakodnevni. Koliko je značajna ova linija pokazuje činjenica kako su ovo prvi izravni letovi između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država u 28 godina. A svakodnevni letovi samo dokazuju kako je aviokompanija napravila razuman poslovni potez, prema pisanju The Dubrovnik Timesa.

Potpredsjednik za planiranje aviolinija i rasporeda letova American Airlinesa Vasu Raja izjavio je kako je „linija za Philadelphiju postala sredstvo razvijanja ruta za Chicago. Barcelona, Venecija, Prag i Budimpešta (i sada Dubrovnik, op. a.) su svi prvotno povezani s Philadelphijom, a shvatili smo da bi ti letovi mogli funkcionirati i iz Chicaga, s obzirom na to odakle promet dolazi“. Sezonski letovi iz Chicaga do Budimpešte i Praga započet će 2020., dvije godine nakon uspostavljanja linije iz Philadelphije, prenosi .

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić nedavno je izjavila kako će se linijom Philadelphia – Dubrovnik pokrenuti i nove rute iz Sjedinjenih Američkih Država. „Ovaj pilot projekt s American Airlinesom narast će kroz naredne godine te će uključiti više američkih gradova, kao i novih avioprijevoznika. Godinama intenzivno radimo na suradnji s američkim tržištem“, nadodala je. „Američko je tržište drugo strateški najvažnije što se tiče turista i posjetitelja, odmah nakon Ujedinjenog Kraljevstva. Očekujemo kako će se letovi produživati tijekom sezone, a onda biti dodane i nove rute.“

„Linija za Dubrovnik se zaista pokazala uspješnom“, izjavio je Vasu Raja. „U mogućnosti smo povezati 95 posto SAD-a preko Philadelphije, što niti jedan od naših konkurenata u New Yorku ili sjeveroistoku ne može ni približno.“

Ako aviolinija Chicago – Dubrovnik krene po planu i drugi bi gradovi mogli biti povezani. Međutim, postoji očigledno ograničenje broja letova iz američkih destinacija za Dubrovnik s obzirom na veličinu grada i masovni turizam. Uspostavljanje linije između New Yorka i Dubrovnika je prilično traženo, no ta aviolinija je teško moguća jer su aerodromski troškovi iz New Yorka restriktivni za takve letove.

Ugašen požar na jahti, član posade zadobio opekotine prvog stepena

Danas u 8.55 dispečer Službe zaštite i spašavanja Tivat primio je poziv od policije OB Tivat za požar na plovilu u Tivatskom zalivu.

Po pozivu intervenisala je SZS Tivat i operativni radnici Porto Montenegra sa vatrogasnim brodom “Jovana” i brzim gumenjacima. Na intervenciji je bila kompletna služba sa 7 vozila.

Gori jahta – foto Anton Gula Marković

Procedura gašenja se odvijala sa vatrogasnog broda “Jovana” i gumenjaka a istovremeno je brod dovučen do obale na sigurnom vezu po unapred predviđenoj lokaciji za tu namjenu gdje su čekala operativna vozila SZS Tivat i izvršila lokalizaciju požara.

Izgorela jahta – vatrogasci SZS Tivat nakon intervencije

Požar na desetometarskoj jahti “Kohinoor“ je stavljen pod kontrolu oko 10 sati a vatrogasci u ovom momentu 10.44 sati još na terenu zbog mogućnosti pojave skrivenih požara.

Povrijeđeni foto SZS Tivat

Na ovoj intervenciji opekotine prvog stepena zadobio je vlasnik broda M.V. (80) kojeg su operativni radnici Porto Montenegra brzo evakuisali sa broda i doveli do obale gdje je čekala ekipa Hitne pomoći Tivat koja ga je dalje zbrinula- saopšteno je iz SZS Tivat.

Kotor – Predstavljanje savremenih hrvatskih pisaca

0
Centar za kulturu Kotor

Savez Crnogoraca Hrvatske Rijeka i Grad Rijeka, u saradnji sa JU Kulturnim centrom „Nikola Đurković” Kotor, Gradskom bibliotekom i čitaonicom, Ogrankom Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore i Hrvatskim građanskim društvom Crne Gore organizuju predstavljanje višestruko nagrađivanih hrvatskih pisaca Nikole Petkovića i Zorana Ferića u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra večeras sa početkom u 20 sati.

Moderatorka će biti prof. Višnja Višnjić-Karković, viša stručna saradnica Odjela za kulturu Grada Rijeke.

Nikola Petković (1962) je književnik, književni kritičar, univerzitetski profesor, esejista, publicista, urednik, prevodilac i scenarista. Redovni je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za kulturalne studije i Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci.

Naučne i stručne radove, poeziju, prozu i književnu kritiku objavljivao je i objavljuje u mnogim domaćim i inostranim zbornicima, listovima, časopisima. Bio je predsjednik Hrvatskog društva pisaca od 2011. do 2018. Dobitnik je književne nagrade portala za najbolji hrvatski roman “Put u Gonars”, u izdanju Profila za 2019. godinu.

Zoran Ferić (1961) je diplomirao jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i od 1994. radi kao profesor hrvatskog jezika u zagrebačkoj XVIII gimnaziji. Priče objavljuje u časopisima i novinama od 1987. godine, ali prvu knjigu priča, „Mišolovka Walta Disneya”, objavio je 1996. godine. Nakon deset godina dobio je za nju Nagradu Dekada. Za drugu knjigu priča, „Anđeo u ofsajdu”, objavljenu 2000. godine, dobio je Nagradu Ksaver Šandor Gjalski i Nagradu Jutarnjeg lista za proznu knjigu godine. Knjige su mu prevedene na njemački, engleski, poljski, ukrajinski, slovenački, italijanski i španski jezik.

“Septembarski dani kulture Rožaje” – gost Teatar 303

0
Teatar 303

“Teatar 303” sa svojom komedijom “Crnogorac u tranziciji” danas učestvuje u programu “Septembarski dani kulture-Rožaje”.

„Ovaj poziv Centra za kulturu-Rožaja je još jedna potvrda da smo svojim satiričnim programom prihvaćeni širom Crne Gore”, poruka je iz „Teatra 303″ .

Kotor – Lučić podnio ostavku, pod pritiskom…

5
Kotor – foto Boka News

Direktor d.o.o Komunalno Kotor Mladen Lučić (SDP) podnio je ostavku na mjesto izvršnog direktora ovog preduzeća.

U saopštenju upućeno predsjedniku Odbora direktora d.o.o Komunalno Kotor Dejanu Uskokoviću, Lučić kaže:

„Dana 30. 08. 2019. godine pozvali ste me i saopštili da imate obavezu da mi kažete da je odlučeno da se razriješim dužnosti Izvršnog direktora „Komunalno Kotor” d.o.o., funkcije koju obavljam od 17. 07. 2017. godine kao i da mi saopštite ime lica koje će biti v.d. direktora.

Na moje pitanje ko je donio ovu odluku, odgovorili ste da je istu donio Željko Aprcović, a na pitanje razloga iste nisam dobio odgovor već mi je saopšteno da je preporuka da se ovo realizuje mirno, na način da podnesem ostavku, recimo iz „zdravstvenih razloga”.

Obzirom na neprihvatljivost ove „ponude”, predložio sam Vam da sazovete sastanak Odbora direktora da realizujete preuzetu obavezu, svakako uz obrazloženje razrješenja kako predviđa Zakon i Statut.

Mladen Lučić

Ničim ne sporeći pravo Željka Aprcovića da inicira smjenu direktora preduzeća čiji je osnivač Opština, bilo je očekivano da se ovo realizuje po preuzimanju vlasti nove Skupštinske većine što sam Vam odmah po preuzimanju Vaše funkcije i ponudio, tj. spremnost da odmah podnesem ostavku. Simptomatično je da je ova inicijativa razrješenja otpočela kada su završene sve manifestacije u okviru ljetnje sezone koju je ovo preduzeće izuzetno dobro odradilo a budući da ne želim biti kočnica u realizaciji planova trenutne opštinske vlasti a prije svega da se ugrozi funkcionisanje vrlo značajnog preduzeća, a što bi bilo na štetu poštovanih građana Kotora- podnosim ostavku na mjesto Izvršnog direktora društva jer mi je ispod časti i dostojanstva nakon višegodišnjeg obavljanja funkcije direktora da budem smijenjen na ovakav način.

Svoja zakonska prava, shodno Zakonu o radu i Ugovoru o radu, zatražiću u propisanoj formi i roku” – navodi se u saopštenju koje potpisuje Mladen Lučić.

Sedmi u svijetu po proizvodnji mediteranskih orada i brancina

0
uzgajalište

Zadarski Cromaris sedma je tvrtka u svijetu po proizvodnji mediteranskih orada i brancina i jedna od najbrže rastućih. Ovih dana obilježava deset godina osnutka i poslovanja u okviru Adris Grupe.

Sve počinje u mrijestilištu, jednom od najsuvremenijih u Europi. Skuplja se ikra i liježe riblja mlađ. Čim postignu potrebnu težinu 3-4 grama, mlađ se seli u uzgojne kaveze na otvorenom moru.

Godišnja proizvodnja kvalitetne bijele ribe orade, hame i brancina dosegnula je 10.000 tona. Izveze se 80% u 20 država svijeta.

– Riba u roku od 24 sata stigne od naših kaveza do krajnjeg korisnika, objasnio je direktor Cromarisa Goran Markulin.

Vodeći svjetski proizvođači su Turci i Grci, koji proizvedu 10-15 puta više. No kvaliteta je na našoj strani.

– Dobili smo najznačajniji certifikat u industriji marikulture, zove se ASC. To je prvi takav certifikat za ovu vrstu ribe u svijetu da netko ima certificirana sva uzgajališta, rekao je Markulin.

Godišnji prihod od pola milijarde kuna udeseterostručene proizvodnje u posljednjih 10 godina. Uspjehom tvrtke zadovoljni su i radnici jer se to vidi na plaći.

Adris grupa uložila je do sada u riboprerađivačku industriju milijardu kuna. Zapošljavaju 500 radnika u jednoj od najbrže rastućih grana gospodarstva.

U Tivatskom zalivu gori jahta

0

U Tivatskom zalivu gori jahta južno od Ponte Seljanova.

U akciji gašenja koja je u toku, učestvuje Služba zaštite i spašavanja Tivat i službe marine Porto Montenegro.

U akciji je učestvuje vatrograsni brod „Jovana“ i brzi gumenjaci opremljeni pumpama i vodenim topovima.

Još nema informacija o identitetu zapaljenog broda ili eventualno o povrijeđenim licima.

Akcija CDPR-a – posteri za Dom zdravlja Tivat

0
Dom zdravlja Tivat
Dom zdravlja Tivat

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) je povodom obilježavanja petnaest godina od donošenja prvog Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, kao i nedavnog donošenja novog zakona, odlučilo da dio uramljenih velikih postera pokloni JZU Dom zdravlja Tivat.

Direktorici ustanove dr Jasmini Anđelić uručen je dio uramljenih velikih postera koji se odnose na neke od petnaest održanih crnogorskih konferencija o kontroli pušenja, zatim na jubileje CDPR-a (petnaest godina) i starog Društva Crne Gore za borbu protiv raka (50 godina).

Predati su i posteri koji se odnose na prvi Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda koji je stupio na snagu 8. avgusta 2004. godine.

Svrha postera je da oplemenjuju prostorije i holove Doma zdravlja, ali i da opominju na štetnost duvana i pušenja.