Ekstremi ne posustaju! Nakon što je maj bio jedan od najhladnijih u istoriji mjerenja, te u mnogim mjestima čak rekordno kišovit, ovih dana proživljavamo jedno od najtoplijih razdoblja ovog dijela godine.
Vrućina koja pristiže sa sjevera Afrike sve više će zahvaćati dijelove zapadne i srednje Evrope, te će stoga će i narednih danau našim krajevima biti vrlo vruće.
Vrhunac toplinskog vala uz temperaturu u nekim djelovima i do 38 stepeni bit će u četvrtak i u petak. A ni noći u većini predjela neće pružati željeno osvježenje.
Temperature mora su prema HMZ CG u Herceg Novom 25, Budvi 26. Baru 27.
Boka Kotorska – foto Boka News
Srijeda:
U južnim predjelima pretežno sunčano uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, na udare ponegdje i jak, sjevernih smjerova.
Najviša dnevna temperatura vazduha 24 do 37 stepeni.
Četvrtak:
Pretežno sunčano i veoma toplo. Na sjeveru, ujutru magla ili niska oblačnost, a tokom dana ponegdje umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje i pojačan, uglavnom sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha 14 do 25, najviša dnevna 26 do 38 stepeni.
Demonolozi Ed i Lorraine odlučni su da sačuvaju Anabel od uništenja te je smjeste u zaključanu sobu u svojoj kući. Njihov plan je da je zaštite stavljajući je na „sigurno” iza stakla uz sveštenički blagoslov. Ipak, nesrećna noć počinje kada Anabel probudi zle duhove u prostoriji i zajedno uoče novu metu – Vorenovu desetogodišnju ćerku Judy i njene prijatelje.
JUČE
Juče, svi su znali za Bitlse. Danas, samo se Džek sjeća njihovih pjesama. I postaće vrlo velika zvijezda. Od Oskarom nagrađenog reditelja Denija Bojla i scenariste nominovanog za Oskara, Ričarda Kertisa, stiže nam rokenrol komedija o muzici, snovima, prijateljstvu i dugom i krivudavom putu koji vodi do najveće ljubavi u životu. Džek Malik bori se sa svojom karijerom pjevača i tekstopisca, u malom primorskom gradu u Engleskoj. Njegovi snovi o slavi i uspjehu počinju da blijede, uprkos podršci odane drugarice iz djetinjstva, Eli. A onda, poslije čudne saobraćajne nesreće u momentu kada cio svijet na trenutak gubi električnu energiju, Džek se budi i otkriva da Bitlsi nikada nisu postojali… i suočava se sa veoma komplikovanim problemom. Izvodeći pjesme najvećeg benda u istoriji, svijetu koji ih nikada nije čuo i uz malu pomoć svog američkog agenta hladnog srca, Debre, Džek dostiže planetarnu slavu. Ali kako se penje ka vrhu, Rizikuje da izgubi Eni, jedinu osobu koja je uvijek vjerovala u njega. Kada se zatvore vrata koja su dijelila njegov stari i novi život, Džek će morati da se vrati tamo gdje je nekada pripadao i da dokaže da je ljubav sve što nam treba.
TAJNI AGENT MJAU
Četiri luckasta antiheroja su u bjekstvu. Njihov vođa je nevina i naivna kućna mačka zvana Marni, kojoj nije dozvoljeno da napusti kuću i o spoljnem životu zna jedino preko televizije. Marni je mala, bucmasta mačka koja vjeruje da je začarano dijete. Ona živi poput princeze i dobija sve što želi, jer gazdarica Rosalinda ju je razmazila poput djeteta. Napuštena, daleko od kuće, po nalogu Rosalindinog zloćudnog brata, Marni je ubačena u nepoznati svijet gdje je prisiljena da se udruži sa još tri životinje: uplašenim psetom, neurotičnim pijetlom i magarcem, koji se pretvara da je zebra.
Bazirano na jednoj od bajki braće Grim „Bremenski muzikanti“ priča o Marni i njenim prijateljima je avanturistička priča koja dira u srce. Zabavan prikaz koji govori o tome kako prijateljstvo i osjećaj pripadnosti mogu prevazići sve prepreke.
Novih četrnaest epizoda serije „Na veslu priča“ snimljenih u Boki Kotorskoj biće emitovane premijerno ovoga leta na srpskom javnom servisu RTS
Kada se književni autori late vesla i u čamcu na vodi svoga grada ispričaju kratku priču o prirodi, nastaje kinematografska magija koja se već sedam godina i osamdeset epizoda emituje na Radio-televiziji Srbije u produkciji Udruženja „Šta hoćeš“. U koprodukciji sa Maticom Boke snimljeno je novih četrnaest epizoda serije u Budvi i Kotoru koji će od 1. jula biti emitovane na satelitskom programu RTS Svet, a od 22. jula na nacionalnom kanalu kulture RTS 3, aseriju je moguće pratiti i na platformi RTS Planeta.
U Budvi, MiroslavLuketić je u ribolovačkoj priči sa jednom sabljarkom, BoženaJelušić o tradicije kulture živo priča kroz kuhinju, Ranko Pavićević iskustveno i konsternirano poredi Budvu sad i nekad, Lucija Đurašković objašnjava legendom kult Bogorodice, Savo Gregović slikovito i poetski pripoveda o novinarstvu i boemštini, Radmila Knežević traži ravnotežu mora, a Predrag Zenovićnastavlja mit o Svetom Stefanu. U zajedničkoj epizodi pod naslovom „Vatra od Don Kihota“ svi autori iz Budve u paralelnom intervjuu razmatraju aktuelnosti stvaralaštva, ekologije i mentaliteta.
U Kotoru, Dejan Dedović Deda razmatra legendu o Tri sorele, Radojka Abramović sudbinu porodice Buća, Darko Antović pripoveda o Filipu J. Kovačeviću, Isidora Milivojević pesmom i poetskom pričom govori o ljubavi, a Dragan Đurčić ispreda legendu vaterpola u Kotoru. U zajedničkoj epizodi akteri serije iz Kotora objašnjavaju kulturni kod grada pod zaštitom UNESKO-a.
Prirodna i duhovna lepota Boke Kotorske snimljeni su iz vode, vazduha, sa tla i sa površine mora pod rukovodstvom direktora fotografije Aleksandra Kalezića. Za svaku pojedinačnu priču Vladimir Lešić komponovao je originalnu muziku, a akademski slikar Zoran Mujbegović izradio dizajn. Svaka epizoda celina je za sebe, po rečima izvršnog producenta i predsednika Matice Boke Željka Komnenovića: „…pojedinačni dragulji naše kulturne svesti koje na ovaj način trajno čuvamo. Nastavljamo da veslamo Bokom ponosnom sa našim prijateljima iz „Šta hoćeš“ i ove godine. Važno nam je da u ovoj seriji održimo kvalitet pripovedanja, da najbolji i najtalentovaniji pripovedači svojim besedama oslikavaju stvarnost i maštu i da sa atraktivnošću lokacija obale i pučine stvorimo umetnička dela vredna bogate kulturne tradicije Boke Kotorske. Ne bi uspeli u tome bez podrške autora, ali i lokalnih samouprava i turističkih organizacija u gradovima u kojima smo snimali.“
Autor koncepta i reditelj serije Rastko Šejić nada se „da će Bokelji prepoznati sebe i svoj svet u ovim pričama na veslu, jer ako smo to uspeli onda će i svima u regionu one biti vrednost. Verujemo u ove priče, u važnost kulturne misije kojom navigamo. O tome nam svedoče i reakcije gledalaca serije na RTS-u koje su listom pozitivne, kao i statistika gledanosti. Neverovatna mi je činjenica da ovaj kinematografski zapis o lepoti duha i prirode, ovi biser pripovedači i lokacije, Boke Kotorske nije vredan za Radio-televiziju Crne Gore, koja je i na konkursu i u direktnoj ponudi urednicima odbila da emituje ovu seriju.“
Reditelj, autor koncepta: Rastko Šejić; izvršni producent: Željko Komnenović; kompozitor: Vladimir Lešić; direktor fotografije: Aleksandar Kalezić, DP; snimatelj: Đorđe Obradović; montažer: Milan Pejnović; art direktor: Zoran Mujbegović; spiker: Aleksandar Novaković; barkarijoli: BD – Milan Svitlica,Raško Sekulović, Nikola Stojanović, KO – Duško Račeta, Vinko Vujović, FiloBiskupović, Davor Lakičević; intro animacija: Kosta Milovanović, Miroslav Spajić.
Demokratska partija socijalista je iz javnih fondova u Kotoru, nekoliko dana pred vanredne parlamentarne izbore u martu 2009., izvlačila novac koji je završio u rukama njenih mjesnih aktivista, a za sve to znao je aktuelni predsjednik OO DPS u tom gradu, poslanik u Skupštini Crne Gore i kandidat za novog gradonačelnika Kotora Željko Aprcović.
To tvrde čelnici aktuelno lokalne vlasti u Kotoru predvođene Demokratama, koji su proteklih dana, vršeći reviziju papira o poslovanju Komunalnog preduzeća Kotor, pronašli dokaze za sumnjive transakcije. Predsjednica aktuelnog Odbora direktora Komunalnog Snežana Jonica (SNP) juče je u zvaničnom izvještaju,o o nađenim nepravilnostima i sumnjivim radnjama bivših rukovodstava tog preduzeća, upoznala gradonačelnika Vladimira Jokića (Demokrate) i rukovodstvo Opštine. Lokalna uprava odmah je potom počeka pretragu relevantnih dokumenata i u svojoj arhivi.
Do sada opozicione partije u Kotoru DPS, SD, HGI i LP, uz podršku donedavne odbornice SDP dr Brune Lončarević koja im obezbjeđuje odlučujući, 17. glas u 33-članom lokalnom parlamentu, za ponedjeljak su zakazali „nastavak“ prekinute sjednice SO Kotor od 24.aprila, kada su svojim i glasom odbornika SDP Gorana Brguljana, smijenili gradonačelnika Jokića. Tu njihovu odluku međutim, zbog nezakonitosti poništio je Upravni sud pa se Jokić vratio na funkciju. Sud je pored ostaloga, konstatovao da je parlamentom tada predsjedavalo „neovlašćeno lice“ – predsjednik Kluba odbornika DPS Željko Avramović. On je međutim ponovno se potpisujući kao „predsjedavajući“, u ime SO Kotor prošle sedmice sazvao „nastavak“ sjednice od 24.aprila, ponovno predlažući Jokićevo razriješenje za njen dnevni red, zbog čega su gradonačelnik i njegovi partneri u lokalnoj vlasti iz DSS, SNP, PzP i DNP, protiv Avramovića podnijeli krivičnu prijavu za lažno predstavljanje i pozvali Vladu Crne Gore da spriječi dalje nezakonje u Kotoru i „prekrajanje izborne volje građana političkom korupcijom“, time što će Vlada raspustiti SO Kotor i pokrenuti proceduru za raspisivanje vanrednih lokalnih izbora.
„Dokazi malverzacija sa očitim ciljem kupovine glasova novcem iz javnih fondova u Kotoru 2009., koje smo otkrili, nedvosmisleno pokazuju zašto se DPS-u i satelitima žuri da po svaku cijenu, promijene vlast u Kotoru i vrate se na pozicije sa kojih to mogu zataškavati, odnosno ponovno raditi. Željko Aprcović koga su oni istakli kao kandidata za gradonačelnika, očito želi da se „vrati na mjesto zločina“.- kazao je juče „Vijestima“ Jokić koji je pokazao i papire što ukazuju na u najmanju ruku, sumnjive radnje sa novcem Komunalnog preduzeća Kotor čiji je predsjednik Upravnog odbora tada bio Aprcović, tri dana pred vanredne parlamentarne izbore u martu 2009.
Naime, prema dokumnetaciji nađenoj u arhivi Komunalnog, 26.marta 2009., tadašnji izvršni direktor te firme Zoran Mrdak (DPS), dobija tri identična zahtjeva mjesnih zajednica Dobrota, Perast i Morinj koje vode DPS kadrovi Dejan Adžić, Marina Brainović i Marko Vukasović da Komunalno tim MZ „obezbijedi materijalna sredstva nepohodna za poslove održavanje javnih površina, ulica i parkova na teritoriji naše MZ“, sa uputom da se novac uplati na žiro račune MZ Dobrota, MZ Perast i MZ Morinj. Komunalno preduzeće Kotor inače, bavi se upravo ovim poslovima za koje mu tri predsjednika MZ traže da im ta opštinska firma uplati novac da bi to navodno, radile same MZ.
Po uredno pečatiranim i potpisanim zahtjevima Mrdak opredjeljuje iznose od po 5.000 eura za Perast, odnosno Morinj, dok po nepečatiranom i nepotpisanom zahtjevu MZ Dobrota, direktor JKP odobrava isplatu iznosa od čak 10.000 eura. Na dokumentima se vide odobreni iznosi za isplatu uz Mrdakov potpis. Zanimljivio je da su sva tri zahtejva napisana na istom šablonu, sa čak identičnim greškama u kucanju teksta i sva tri su napisana 26.marta 2009. Taj datum je naknadno rukom, na zahtjevu MZ Morinj, ispravljen u 14.mart 2009, a na zahtjevu MZ Dobrota korektorom se datum pokušap naknadno promijeniti u 6.mart.
Bankarski izvodi pokazuju da je Komunalno zaista uplatilo traženi novac mjesnim zajednicama, ali se to ne može eksplicitno vidjeti iz izvještaja o radu nsa finasijkim izvještajem Komuinalnog za 2009., iako ti dokumenti nabrajaju i znatno manje druge iznose od onih koji su uplaćeni MZ-ima.
„Ovo dokazuje da je Željko Aprcović kao tadašnji predsjednik Upravnog odbora Komunalnog, znao za ove kontroverzne isplate u DPS šemi i odobrio ih.“- smatra Jokić.
Aprcović je juče „Vijestima“ kazao da sene može sjetiti da je prije deset godina UO Komunalnog, donosilo bilo kakvu odluku o uplati novca trima mjesnim zajednicama. Pored Aprcovića koji je bio predsjednik, u UO Komunalnog 2009. su bili i odbornik i funkcioner OO DPS Kotor Jovo Suđić, te Mato Pasinović, Slavko Peraš i Snežana Faddy.
„Takvi poslovi uređenja javnih površina uobilajeno su obavkjani preko Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora. Ne mogu sada potpuno da se vratim unazad za sve što je bilo prije 10 godina, ali kad pominjete da su te uplate navodno bile pred tadašnje izbore, do nivoa sigurnosti od 100 odsto sam siguran da UO tada nije donosio nikakvu odluku o isplati tog novca.“- rekao nam je Aprcović.
Bivši izvršni direktor Komunalnog Zoran Mrdak, odlučno demantuje da se bilo što od toga za što današnja lokalna uprava Kotora proziva njega i Aprcovića, dogodilo prije deset godina.
„To je apsolutna laž. Nije mi nikada ni padalo na pamet da nešto tako uradim, ni u jednoj varijanti. To može da bude samo neki falsifikat.“- kazao nam je Mrdak, dodajući da „svaka novčana transakcija mora da ima svoj trag i to se ne može zataškavati“.
„Ja sam u svemu tome apsolutno miran i čiste savjesti.“- poručio je Mrdak.
U arhivi Opštine Kotor ne postoje sačuvani izvještaji o radu MZ Perast i MZ Morinj za 2009., dok se u izvještaju o radu MZ Dobrota za tu godinu, nigdje ne pominje iznos od 10.000 eura koje im je uplatilo Komunalno preduzeće.
Tadašnji i sadašnji predsjednik MZ Dobrota Dejan Adžić (DPS) međutim, kaže da ne zna da se tako nešto ikada dogodilo i odlučno demantuje da su lokalna javna preduzeća Komunalno i Vodovod i kanalizacija ikada toj MZ uplaćivala novac po bilo kojem osnovu.
„Svaki naš i zahtjev mještana za uređenjem ili održavanjem javnih površina i infrastrukture, mi smo uvijek procesuirali prero Direkcije za izgradnju i uređenje Kotora koja je to onda dalje realizovala budžetskim sredstvima preko naših lokalnih preduzeća ili drugih izvođača. Nikada nam Komunalno, ili bilo koja druga firma nije uplaćivala novac na račun.“- kazao je juče „Vijestima“ Adžić, dodajući da pretpostavlja „da je neko nešto falsifikovao“.
Bankarski izvod sa CKB-a u kome MZ Dobrota ima svoj žiro račun međutim, pokazuje da je 26.marta 2009. Komunalno preduzeće toj MZ uplatilo 10.000 eura sa zvaničnom svrhom doznake „promet robe“, te da je istog dana novac u kešu podignut sa računa. Jedini koji po zakonu može raspolagati sa novcem MZ je inače, njen predsjednik uz saglasnost ostalih članova Savjeta MZ.
JOKIĆ: PODNOSIM KRIVIČNE PRIJAVE
Gradonačelnik Jokić je juče kazao da je nakon što je upoznat sa izvještajem Komisije koja je pregledala poslovnu dokumentaciju Komunalnog, odlučio da raspusti Savjet MZ Dobrota i Deajan Adžića razriješi dužnosti predsjednika te MZ.
„To će biti efekturano odmah u ponedjeljak, kada ću Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeti i krivične prijave protiv svih lica čija se imena u sumnjivom kontekstu, pominju u izvještaju Komisije što je pregledala poslovanje Komunalnog.“- kazao je Jokić dodajući da je jasno da DPS zašto po svaku cijenu nastoji da spriječi revizije poslovanja u svim lokalnim javnim preduzećima i ustanovama, kao i u nekadašnjem opštinskom Fudbalskom klubu „Bokelj“ čiji su dobar dio vlasništva na sebe u međuvremenu upisali funkcioneri lokalnog DPS Aprcović, Suđić i Boro Kašćelan.
U Kumboru na hercegnovskoj rivijeri veliki broj građana koji se bave turističkom djelatnošću strahuju da će ova sezona biti uništena. Zbog dva velika gradilišta, turističkog kompleksa Portonovi i hotela koji gradi firma Carine, i svakodnevnih radova i buke, prolazak po 50-ak velikih kamiona sa građevinskim materijalom i nastavak nasipanja kamenja, šuta i zemlje u more, turisti napuštaju ovo mjesto i otkazuju rezervacije.
Mještani koji su “Vijestima” poslali fotografije tvrde da su i danas kamioni nasipali zemlju u more.
U Službi komunalne policije i inspekcijskog nadzora kažu da nisu dobili prijavu mještana, a ističu da za to nisu nadležni jer je riječ o zoni morskog dobra. Ni iz JP Morsko dobro nisu upoznati sa nasipanjem mora, a ranije su kazali da nemaju inspekcijsku nadležnost. Kada je lani bila slična situacija i kada je u more nasuto oko 30 kamiona materijala , na pitanje “Vijesti” da li će reagovati iz JP Morsko dobro su kazali da su o svemu obavijestili Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje je nadležno za to. “Vijesti” nikada nisu dobili odgovor, poslat još krajem prošle godine, da li investitor – Čedo Popović koji gradi hotel u Kumboru ima odobrenje za nasipanje plaže.
“Nemamo ništa protiv gradnje turističkih objekata koja je u interesu grada i mještana , ali bageri i teške mašine, nasipanje zemlje u more na početku turističke sezone ne ide u prilog elitnom turizmu kome težimo”, kaže predsjednik MZ Kumbor Milan Bošković.
kumbor more
On je kazao da će radovi na hotelu koje Grade Carine najvjerovatnije potrajati do 15 jula kada je, vlasnik Čedo Popović najavio otvaranje ovog objekta .
Mještani tvrde da ni vojna baza u Kumboru koja je postojala u vrijeme kada je Austrougarska vladala Bokom, zatim Kraljivne Jugoslavije i SFRJ za sto godina postojanja nije napravila takvu štetu ekologiji mjesta i njegovog akvatorijuma kao ovi novi graditelji i investitori.
Zabrana gradnje na hercegnovskoj rivijeri stupila je na snagu 15. juna i trajaće 15. septembra. Dozvolu da grade i ovog ljeta dobila je kompanija Azmont u Kumboru, a do 1. jula moći će da rade Carine, takođe u Kumboru i na gradilištu Lazzure u Meljinama.
Ulicu peru četiri puta dnevno
Podsjećamo da su mještani Kumbora 17. juna na pola sata blokirali lokalnu saobraćajnicu između dva gradilišta ogorčeni zbog prašine koju su stvarali kamioni koji tuda prolaze.
Nakon toga postignut je dogovor sa kompanijom Pizzarotti koja u Kumboru izvodi radove na kompleksu Portonovi da se ta ulica pere četiri puta dnevno, što je I ispoštovno.
Sportsko-zabavni projekat City games biće održan u ponedjeljak, 1. jula od 19.30 časova na gradskoj rivi Pine, u organizaciji kompanije Adria Events a u saradnji sa Opštinom Tivat – Sekretarijatom za mlade, sport i socijalna pitanja, Turističkom organizacijom Tivat i kompanijom Brend New Tivat.
City Games upravo kreće u desetu sezonu održavanja. Neobični i već tradicionalni izazovi, timski rad, puno adrenalina, nezaboravni trenuci i veselje samo su dio City games igara, a u novoj sezoni ovog svojecrsnog pandana nekada veoma popularnih „Igrama bez granica“, ima i mnogo noviteta.
City Games će tokom ljeta obići Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i BiH, osnažujući prijateljstva i veze među gradovima i zemljama učesnicama.
City games
Nakon završetka igara u ponedjeljak, na gradskoj Rivi Pine biće održan koncert beogradske grupe Iskaz. Početak koncerta je u 22 sata.
Evidentno je da predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović i predsjednik Opštine Vladimir Jokić ne žele da stvore uslove za normalno i redovno funkcionisanje Skupštine opštine, jer nemaju većinu u lokalnom parlamentu kako bi nastavili da vrše vlast, a što naročito trpe građani i građanke Kotora, saopštilo je Ministarstvo javne uprave.
“To potvrđuju neomogućavanjem ostvarivanja legitimnog prava većine kotorskih odbornika da uđu u prostorije Skupštine kao predstavničkog organa svih građana Kotora i na ovaj način suprotno zakonima ove države daju sebi za pravo da “štite” imovinu opštine od odbornika, tj. predstavnika građana”, saopštilo je Ministarstvo.
Navode da će upoznati Vladu o svim detaljima i činjenicama.
“Imajući u vidu višemjesečnu problematičnu situaciju u Kotoru, za koju je kako smo to više puta istakli, odgovorna isključivo lokalna vlast, koja je imala većinu u lokalnom parlamentu, a koja je eskalirala ovih dana grubim kršenjem zakona od strane predsjednice Skupštine opštine Kotor, Dragice Perović i predsjednika opštine, Vladimira Jokića, kao i nepoštovanjem roka koji je Vlada odredila za uspostavljanje normalnog funkcionisanja Skupštine opštine Kotor, Ministarstvo javne uprave će, u skladu sa svojim nadležnostima, na prvoj narednoj sjednici upoznati Vladu o svim detaljima i činjenicama”, saopštilo je Ministarstvo.
Navodi se da Perović u roku od 20 dana, koliko je odlukom Vlade bilo ostavljeno za obezbjeđivanje funkcionisanja Skupštine, ni samoinicijativno, ni na zahtjev trećine od ukupnog broja odbornika, nije sazvala sjednicu SO.
“Pa imajući u vidu navedeno, kao i njena posljednja postupanja, evidentno je da to čini isključivo i jedino iz ličnih i političkih razloga i motiva”, zaključuje se u saopštenju.
Perović zakazala sjednicu SO Kotor za 10. jul
Predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović danas je zakazala je sjednicu lokalnog parlamenta za 10. jul. Jedina tačka dnevnog reda je njena smjena.
Tokom 48 festivalskih dana ovogodišnjeg izdanja Međunarodnog festivala KotorArt više od 1500 umjetnika iz 25 zemalja izvešće više od 300 programa – 53 glavna i preko 250 pratećih, čulo se danas na press konferenciji u Kotoru.
Ovogodišnje izdanje festivala KotorArt održaće se od 27. juna do 13. avgusta na brojnim ambijentalnim lokacijama u Kotoru i širom Boke kroz četiri programske cjeline: XVIII KotorArt Festival klapa Perast, XXVII KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu, XVIII KotorArt Don Brankovi dani muzike i IX KotorArt Pjaca od filozofa.
Festival se održava pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i Ministarstva kulture Crne Gore, uz podršku brojnih sponzora
Planirani ukupni budžet Festivala je 721.300,00 eura, od čega je Opština Kotor planirala da izdvoji 290.000,00 eura (što je preko 40% ukupnog budžeta), Ministarstvo kulture 150.000,00 (nešto više od 20%), a preostalih 250.300,00 eura festival je obezbijedio kroz sponzorstva, donacije i sopstvene prihode što je preko 40% od ukupno planiranog budžeta.
Učesnici u ovogodišnjem izdanju festivala dolaze iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Mađarske, SADa, Njemačke, Holandije, Italije, Velike Britanije, Švedske, Norveške, Austrije, Španije, Poljske, Bugarske, Ukrajine, Luksemburga, Jermenije, Turske, Izraela, Kine i Rusije.
Kako je istakao pijanista Ratimir Martinović, jedan od osnivača i izvršni direktor, „KotorArt pretenduje da bude normalnija strana stvarnosti. Festival je turistički atraktivan, društveno odgovoran, tematski aktuelan, umjetnički i organizaciono besprijektoran, posvećen dobrobiti Grada i društva u cijelini ka njegovom putu prema društvu prosperitetnih nacija.”
Prema riječima sekretarke za kulturu i sport Opštine Kotor, Jelene Vukasović, „pripreme za Festival odvijaju se krajnje otežano prevashodno zbog političke krize u Kotoru uslijed koje su Opštini Kotor onemogućeni transferi organizatorima kulturnih manifestacija po kojima je naš grad prepoznat, najprije mislim na KotorArt.“.
Iz Ministarstva kulture poručili su da raznovrsnost kulturne ponude koju donosi međunarodni festival Kotor Art ih je postaklo da podrži i ovogodišnje festivalsko izdanje. Ministarstvo kulture je ocijenilo da je Kotor Art dobra prilika za promociju crnogorskog kulturnog nasleđa i prezentaciju naše umjetničke scene, ali i za dodatno razvijanje saradnje sa drugim državama u oblasti kulture. Iskazano je i očekivanje da će brojni gosti iz drugih država, koji će učestvovati na Kotor Artu, upoznati publiku sa svojom umjetničkom scenom, te da će istovremeno iz Crne Gore odnijeti prijatne utiske. Ove godine, festival će biti i dio kampanje Živimo kulturu koju realizuje Ministarstvo kulture.
Ratimir Martinović
Izvršni direktor Festivala, Ratimir Martinović, istakao je da se zahvaljuje Ministarstvu Kulture Crne Gore, kao i ministru Bogdanoviću “na već uplaćenim sredstvima zbog razumijevanja situacije u kojima se festival događa.” Istakao je zahvalnost i prema gradonačelniku, Vladimiru Jokiću, na “skoro identičnom budžetu kao I prošle godine” a dodao je da “ukupan nivo opštinskih davanja za kulturu je primjer za cijelu državu što Kotor svakako i zaslužuje.”
Festival počinje XVIII izdanjem Međunarodnog festivala klapa Perast (MFKP), 27. juna na Pjaci sv. Nikole u Perastu.
„18. MFK Perast označavamo formalnim punoljetsvom iako je naše djelovanje na čuvanju kulturne baštine klapskog pjevanja već dosta davno prepoznato kao jedan od najboljih klapskih Festivala na Jadranu.“ – istakao je Milan Kovačević, direktor KA MFK Perast. On je dodao da „festival započinjemo 27. juna, izvanrednim poklonom mađarske ambasade u Crnoj Gori, koncertom a capella grupe Fool Moon. Svečano otvaranje planirano je za 28. jun gdje će publiku obradovati njegovim najpoznatijim baladama, trubadur Ibrica Jusić. U naredna dva dana na festivalu e se predstaviti mnge klape iz Crne Gore i regiona a festival se završava dodjelom nagrada u svim kategorijama. “
Milan Kovačević
XXVII KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD) realizovaće se od 1. do 12. jula, pod sloganom “Put na mjesec” i ugostiće izvođače iz 19 zemalja.
U sklopu pozorišnog programa gledaoci će imati priliku da pogledaju 16 predstava, a o nagradama će odlučivati stručni žiri, žiri grada Kotora i dječiji žiri. Djeca i roditelji uživaće i u književnim, muzičkim, edukativno-teorijskim i programima dječijeg scenskog stvaralaštva. SCEZAM ili scena za mlade je poseban dio festivala od 26. do 28. juna, koja će donijeti 6 predstava. – istakla je Jelena Odalović, predstavnica KA KFPD.
Nadovezujući se na prepoznatljiv filozofski kurs kojeg je Pjaca od filozofa pratila godinama, njeno ovogodišnje izdanje izoštrava konkretniji fokus – takozvanu ”migrantsku krizu” koja na Balkanskoj ruti na obodima prvog svijeta kristališe njegove protivrječnosti, zadobijajući zastrašujuće fizionomije. Ako je potreba da patnja progovori zaista uslov svake istine, kao što je tvrdio Adorno, onda ima malo neodložnijih zadataka mišljenja od patnje ljudi u pokretu, amblematskog homo sacera današnjice, milionske rijeke koja zapljuskuje zidine tvrđave Evrope nemilosrdno se obijajući o njene zidine i daveći se u njenim morima.
Pasija po steli – 13.07.2018. – Foto: Duko Miljanć
Kako se odnosimo prema ovoj patnji, na koje je načine konceptualizujemo, koje su filozofske i političke implikacije ovih zahvata i može li nas nadiruća kriminalizacija humanog odnosa i humanitarnog rada trgnuti iz anesteziranog ”dogmatskog dremeža” u kome kunjamo spokojno prespavljujući apokalipsu koja (da li srećom?) još uvijek traje, neka su od pitanja koja će deveta Pjaca od filozofa otvoriti na kotorskoj agori. Ovogodišnju Pjacu od filozofa uređuje Paula Petričević, kotorska filozofkinja i aktivistkinja.
KotorArt Press 2019
XVIII KotorArt Don Brankovi dani muzike tradicionalno počinju na dan državnosti CG, 13. jula, i traju sve do 13. avgusta. Prema riječima direktora, Ratimira Martinovića, „Festival kvalitetom i diverzitetom programa, inovativnošću i atraktivnom interdisciplinarnošću, predstavlja svjetao primjer u cjeloj crnogorskoj pa i regionalnoj festivalskoj ponudi i presjeku stanja umjetničke muzike danas.”
U sebi posjeduje nekoliko serijala koncerata i pažljivo osmišljavanih cijelina. Tu je, prije svih, svjetska muzička elita, zatim regionalne zvijezde pop muzike koje festival uvezuje sa klasičnim zvukom, platforma za mlade KotorArt Talenti, program za najmlađu publiku KotorArtić, zatim Pjaca od džeze, kao i Luke Umjetnosti.
“Pored RTCGa i Pobjede koji su naši standardni medijski pokrovitelji, interesovanje za naše programe su pokazali i redakcije za kulturu HRTa i RTSa , kao i novinari zagrebačkog Jutarnjeg lista, te beogradske Politike i nedeljnika Vreme. U pitanju su ozbiljne medijske kuće koje u svom programu temu kulture i umjetnosti tretiraju na kvalitetan i ozbiljan način, te nam je njihova pažnja dodatni dokaz kvaliteta onoga što radimo.” – istakao je Martinović.
Posebnu pažnju, Martinović je dao i dolasku jednog od najcjenjenijih ekonomskih stručnjaka, Dr Isaku Adižesa. „Festival pravi kopču sa svijetom biznisa uvezujući ne samo teme već i aktere. Imajući na umu često krajnje asiscencijalistički duh kada se radi o radnicima u kutluri na istoku Evrope (na zapadu starog kontineta se stvari odvijaju u drugačijem smjeru a u Americi su oduvijek i bile drugačije!) dakle, imajući na umu tokove razvoja menadžmenta u umjetnosti , gostovanje Adižesa je naš doprinos i naše opredjeljenje takvom smjeru”- istakao je Martinović. Stručno predavanje Isaka Adižesa zakazano je za 16. Jul u Hotelu The Chedi u Luštici Bay.
U posebnom dijelu o KotorArt Talentima, Martinović je izjavio „Smatramo da je važno da mladi, perspektivni talentovani ljudi shvate i dožive da su poželji i dobrodošli nazad u sredine iz kojih su potekli jer, koliko mi njima možda trebamo danas, toliko će oni ovoj sredini trebati sutra. Te istine moramo da smo uvijek svijesni.“
Preko 90% ukupnog programa su besplatni.
A kao i prošle godine, Don Brankovi dani muzike sarađuju sa vodećim regionalnim servisom za prodaju ulaznica, Gigs Tix, tako da su ulaznice za sve muzičke programe koji nisu besplatni su u prodaji na preko 50 lokacija u 23 mjesta u Crnoj Gori u odabranim objektima Tobacco S Press-a, kao i u čitavoj mreži Gigs Tix-a u Srbiji i putem interneta.
I ove godine vlada totalni kolaps u saobraćaju na relaciji Tivat-Budva, i ova dva grada su se skoro spojila neprekidnim kolonama automobila dugim skoro i do 20 kilometara a pitamo se šta će biti u julu i avgustu kad krenu nepregledne kolone od Debelog Brijega do Sukobina, poručili su danas iz tivatske URE.
Oni napominju da je ovo rak-rana crnogorskog turizma jer se po statistici svake godine bilježi znatno veći broj turista a saobraćajna nfrastruktura je ostala iz prošloga vijeka.
“Svake godine se očekuje sve veći broj učesnika u saobraćaju a po pitanju proširenja putne infrastrukture u primorskim opštinama ne radi se apsolutno ništa. Opština Tivat najavila je gradnju dva kružna toka koja će jos više usporiti saobraćaj jer se vidi da se izgradnjom kotorskog kružnog toka zbog samo jedne trake koja je u upotrebi gubi na protoku srazmjerno gustini saobraćaja”, pojašnjavaju iz ove stranke.
Saobraćajne gužve foto Boka News
Navode da “ako Tivćani budu gradili iste kružne tokove samo sa jednom trakom može se slobodno konstatovati da će se novac građana uzalud baciti na propale projekte koje neće služiti svrsi”.
“Bulevar bi značajno unaprijedio saobraćajne probleme u tivatskoj opštini, ili saobraćajnica sa tri trake, a zaobilaznica bi tranzitnim saobraćajem u potpunosti rasteretila i onako prenatrpanu Jadransku magistralu. Podsjećamo da se od epohalnih obećanja Demokratske partije socijalista o gradnji bulevara od Jaza do tivta nije desilo ništa, već su se samo priče raplinule u vazduh i to posebno ponavljane prije izbora. Građani Tivta su još jednom prevareni”, poručuju oni.
Oni na kraju apeluju na vlast u Tivtu da ozbiljno shvati sve probleme vezane za putnu infrastrukturu Tivta i reaguje najhitnije što može kako bi se problem neadekvatnih saobraćajnica u ovom primorskom gradu što prije riješio na zadovoljstvo svih.
Desetine hiljada vjernika iz cijeloga svijeta okupilo se u Međugorju kako bi sudjelovalo na svečanosti 38. obljetnice Gospinih ukazanja, koja su ovaj hercegovački gradić učinila jednim od najpoznatijih rimokatoličkih hodočasničkih središta u svijetu, javlja Anadolu Agency(AA).
U međugorskoj crkvi cijeli dan se služe svete mise na brojnim svjetskim jezicima i šalju poruke mira i ljubavi diljem svijeta.
Župnik međugorske župe Sv. Jakova fra Marinko Šakota ističe da već 38 godina ljudi iz cijeloga svijeta u Međugorje dolaze, a Papina odluka iz Vatikana je plod dugogodišnjeg istraživanja i odluke da se službeno mogu organizirati hodočašća veoma značajna.
„Do sada su mnogi Međugorje smatrali poluilegalno, pa su do sada hodočašća organizirana privatno, a sada je to i službeno otvorilo mnogima vrata i otklonilo neke sumnje“, kaže međugorski župnik.
On ističe da hodočasnici stižu sa svih strana svijeta, od Argentine do Južne Koreje.
„Na jednom mjestu koje ni po čemu po pitanju prirodnih ljepota ne privlači, ali privlači po onome što svaki čovjek traži, a svaki čovjek trži mir, traži Boga, i to ljudi ovdje pronalaze i zato je Međugorje tako privlačno“, pojasnio je župnik Šakota uz poruku “neka dođe tko god može otvorenog srca i onda će iskusiti ono što se u Međugorju događa, Gospinu nazočnost i topljenje mnogih ledova u srcima”.
Talijanski svećenik Mauricio Granara ističe kako je za njega dolazak u Međugorje uvijek velika radost, kao i za vjernike koji traže duhovnu obnovu.
„Dolazim svim srcem ovdje s vjernicima na duhovnu obnovu i tražimo od Gospe utočište i smiraj, jer ona je vodič u svim mojim koracima“, kazao je talijanski svećenik.
U svetište Kraljice mira u Međugorju, tražeći duhovni mir, pristižu hodočasnici iz svih krajeva svijeta prelazeći desetke, pa čak i stotine kilometara sa svojim zavjetima i molitvama u čast Djevici Mariji i 38. obljetnici njezina ukazanja u Međugorje.
Dora Krišto iz Tomislavgrada dva dana je pješačila do Međugorja, ali umor sav je dolaskom u marijansko središte, kaže ona, nestao.
„Trideseti put sam u Međugorje došla prelazeći preko 100 kilometara pješice i presretna sam što sam ovdje“, kaže Krišto.
Istog stava je i njezina sugrađanka Stana Perić koja tvrdi da će u Međugorje hodočastiti dok god bude mogla.
„Ja sam molila za obraćenje grešnika i to svaki dan molim. Mislim da je to najvažnije i za to sam hodočastila. Dok god budem mogla, dolazit ću“, poručuje Tomislavgrađanka.
Posebno se osjeća i Sofi Less iz Ženeve, koja je jako umorna od putovanja, ali sretna što je danas u Međugorju, mjestu mira u duhovne obnove.
„Jako sam sretna da sam ovdje. Ovo je mjesto zaista čarobno. Osjećam prisutnost duha svetog i veliku radost“, kaže hodočasnica iz Švicarske.
Sve veći broj hodočasnika dozvolom Vatikana za organiziranja hodočašća bez sumnje će značajno utjecati i na turistički razvoj toga kraja.
Voditelj međugorskog ureda Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Željko Vasilj ističe kako godišnje više od milijun ljudi prođe kroz Međugorje, a na dan ukazanja je to obično oko 40.000 ljudi.
“Godišnjica Gospinih ukazanja je magnet za veliki broj hodočasnika iz cijeloga svijeta. Praktično, u nekoliko dana proći će nekoliko desetaka tisuća ljudi. Prema našim statistikama iz župnih ureda, tu su hodočasnici iz 45 zemalja svijeta. Odluka Vatikana da odobri hodočašća u Međugorje će značiti veliki iskorak i prekretnicu za Međugorje. To je najznačajnija odluka koja se dogodila od postojanja Međugorja do danas“, zaključio je Vasilj, navodeći kako se s optimizmom sada može očekivati daleko veći broj hodočasnika iz cijeloga svijeta.
Ukazanja u Međugorju prvi put su počela 24. junaa 1981. godine kada je šestero mladih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović, izvijestilo o ukazanju Majke Božje na brdu Crnica, u Međugorju.
Kako su se izvješća o ukazanjima ponavljala, s vremenom je Međugorje postalo jednim od poznatijih svjetskih marijanskih hodočasničkih odredišta, a to malo hercegovačko mjesto godišnje posjeti više od milijun hodočasnika.
To je ovo hercegovačko mjesto učinilo centrom vjerskog turizma u regiji čemu svjedoči podatak da je do sada Međugorje posjetilo više od 50 milijuna hodočasnika iz više od 130 zemalja svijeta, a Gospina ukazanja, prema tvrdnjama vidjelaca, traju u međugorskoj župi i danas.
Za vjernike i hodočasnike danas su organizirane svete mise i molitve tijekom cijeloga dana, a središnja sveta misa u župnoj crkvi služit će se u 19 sati. Program se u 22 sata nastavlja redovitim cjelonoćnim klanjanjem do sedam sati ujutro.
