Uprkos zabrani izvođenja građevinskih radova zbog turističke sezone, koja je na području opštine Tivat na snagu stupila 1.jula, već danima se izvode građevinski radovi na dijelu male plaže i platoa kod svjetionika Opatovo u Tivtu.
Nepoznati investitor ovdje je krenuo u gradnju čvrstog objekta sanitarnog čvora, proširio zemljani plato iznad plaže i djelimično ga betonirao praveći parking, dok je bager juče spustio i na samo plažu kako bi je mašina proširila razastiranjem i nabijanjem novog sloja kamenja i šljunka koje je nasuto na nekadašnje mnogo manje prirodno žalo. Da je materijal nasipan u more vidi se i po zamućenosti vode uz obalnu liniju jer su valovi ispirali zemlju i prašinu sa tek nasutog kamenja i šljunka.
Zbog radova na ovom dijelu tivatske obale koji su se odvijali protivno sezonskoj zabrani, proteklih je dana u više navrata bezuspješno je reagovala Komunalna inspekcija i Komunalna policija Opštine Tivat, a na teren su izlazili i kontrolotri Morskog Dobra koji su zaustavilin gradnju sanitarnog čvora. Kako nezvanično saznajemo, Morsko Dobro još nije oficijelno potopisalo ugovor o korišćenju ovog dijela obale sa invetitotrom koji je ovdje na divlje krenuo da proširuje i uređuje plažu. I pored svega, Građevinsko-urbanistička inspkecija Ministarstva održivog razvoja i turizma- jedina nadležna da spriječi radove na obalnom pojasu u zoni morskog dobra – do sada nije reagovala.
Treći sastanak Upravnog odbora projekta ADRINET-a (Jadranska mreža za morski ekosistem) programa prekogranične saradnje Interreg IPA Italija Albanija Crna Gora održan je u Valoni, u Albaniji. Sastanku su prisustvovali predstavnici svih projektnih partnera: Opštine Herceg Novi, Instituta za biologiju mora iz Kotora, Univerziteta iz Barija, Univerziteta iz Tirane i opština Kastro i Valona.
Opština Herceg Novi je preko Kancelarije za međunarodnu saradnju ovim projektom obezbjedila 203.915 eura za mapiranje ribolovne aktivnosti i određivanje mjesta na kojima ima najviše izgubljenog ribolovnog alata, radi čišćenja podmorja i očuvanja ribljeg fonda morskog akvatorijuma.
U okviru trećeg sastanka Upravnog odbora projekta ADRINET održana je konferencija za novinare i prezentacija do sada sprovedenih aktivnosti i nabavljene opreme, detaljno su analizirani radni paketi, kao i ciljevi, prioriteti i budući tok implementacije projektnih aktivnosti radi efikasnog ispunjavanje projektnih zadataka, uz kontinuirano jačanje transnacionalnog partnerstva.
U fokusu sastanka bilo je stanje morske flore i faune, nivo zagađenja i problemisa kojima se suočavaju ribari u našem regionu.
„Uspješno sprovođenje projektnih aktivnosti vodi nas, korak po korak, bliže ostvarivanju zajedničkog cilja projekta koji je očuvanje i unaprijeđivanje upravljanja obalnim područjem primjenom prekograničnog pristupa kako bi se eliminisao negativan uticaj na morski biodiverzitet“, poručeno je sa sastanka.
More – Stefano Corsi
Uključivanjem lokalnih zajednica iz prekograničnog područja omogućava se prenošenje znanja i iskustava između naučnih institucija, lokalnih samouprava, udruženja ribara i ostalih zainteresovanih strana, što je od presudnog značaja za pametan, inkluzivan i dugoročno održiv razvoj regiona, te jačanje saradnje zemalja Južnog Jadrana.
Projekat Jadranska mreža za morski ekosistem – ADRINET odobren je po pozivu Interreg IPA programa prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora, koji je uspostavljen radi pružanja dodatne podrške saradnji u regiji južnog Jadrana. Realizuju ga partneri: Univerzitet iz Barija, Univerzitet iz Tirane, Instituta za biologiju mora iz Kotora i opštine Herceg Novi, Kastro i Valona.
Mini ciklon koji je sinoć, nešto prije ponoći, zahvatio Ulcinj, nanio je veliku štetu građanima, kao i zakupcima lokalnih plaža.
U naseljima Liman, Pinješ i Meterizi jak vjetar je nosio krovove sa kuća, lomio drveća, čak i stoljetna stabla masline, piše Ul-info.
Zakupac dijela plaže Copacabana – Giovanni’s Beach Marko Škrelja poslao je fotografije na kojima se može vidjeti kako izgleda taj dio Velike plaže nakon sinoćnjeg nevremena.
Foto: Marko Škrelja/Portal RTCG
Stanje je, kaže, haotično.
“Srećom, šteta je samo materijalna”, rekao je Škrelja, navodi portal RTCG.
Monografija „Milena Dravić ili ključ od snova“ autorke Anite Panić, predstavljena je preksinoć u Tivtu u sklopu ovdašnjeg međunariodnog Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”.
Moderatorska večeri bila je Vanja Gavroski iz beogradske izdavačke kuće “Laguna”, a pored autorke, o saradnji sa čuvenom glumicom govorila je i bivša dugogodišnja direktorica Centra za kulturu Tivat, Milena Radojević.
“Kad se prisjetim početaka naše pozorišne produkcije i “Bokeškog D mola”, ne zam je li bila moja hrabrost ili moja ludost da pozovem Milenu Dravić da glumi u njoj, ali na najbolji mogući način se naša saradnja završila. Osim Bokeškog d mola Milena je igrala i u našoj predstavi „Jelena Savojska“. Na žalost iz „Betule“ je morala izaži znog bolesti. Bilo smo tužni i ona i mi. Bokeški d mol se 15 godina igrao u regionu. Veliki uspjeh zahvaljujući dobroj predstavi, ali i Mileni Dravić koju su ljudi obožavali. Ne samo u pozorištu, nego u restoranu, na ulici u trgovini.”- istakla je Radojević dodajući da je Milena Dravić, osim što je bila izuzetan profesionalac u svom poslu, isdtovremeno bila i “jedna dobra i plemenita, skromna osoba”.
“Ona je bila jugoslovenska diva, a mi mali Centar za kulturu. U “Bokeškom D-molu” je glumila sa našim studentim. Osam studenata i Milena. Mnogo im je pomagala savjetima. Oni su imali tremu, ali se ona ponašala kao njihov mentor, kao pedagog, kao roditelj. To je bila jedna sjajna ekipa i pokazalo se to u dugom igranju te predstave.“ – zaključila je Radojević
„Ja sam imala sreću da prije više od dve godine upoznam divnu osobu – Milenu Dravić. Kada sam donijela odluku da radim monografiju o njoj i kada je to rečeno Mileni, ona je bila iznenađena i dirnuta. Takva jedna diva, sjajna glumica bila je iznenađena i rekla je: „Zar knjiga o meni?! Hvala vam!“. To govori koliko je ona bila skromna, srdačna, neposredna osoba. Imala sam priliku da tokom tih godinu ipo dana družim sa njom. Da je upoznam iz jednog drugog ugla.”- istakla je autorka monografije Anita Panić.
Naglasila je da smatra da je Dravić, da je živjela u Parizu, Londonu ili Njujorku imala najmanje deset objavkjenih knjiga posvećenih njenom vrhunskom glumačkom stvaralaštvu i impresivnoj umjetničkoj karijeri.
“Stoga sam još više poonosna što je napisana ova jedna monografija o njoj ovdje kod nas. Mnogo ljudi mi je pomoglo da napišem ovu knjigu. Svi su bili tako srdačni. Čim sam rekla da pišem monografiju o Mileni Dravić njeni preijatelji, kolege su mi rado davali intervjue. Posebno bih izdvojila glumca Olega Vidovića, koji mi je poslao tekst iz SAD gdje živi. Mjesec dana nakon toga, preminuo je. U monografiji je i tekst same Milene koji je tako dopao i divan.”- zaključila je Panić.
Direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić najavio je postavljanje specijalne klupe u tom, gradu, u čast Milene Dravić.
U Mrčevcu u utorak 9. jula obilježena je 75 godišnjica stradanja Sreskog komiteta Kotor. Tom prilikom delegacije Udruženja boraca NOR-a i antifašista Kotora, Tivta, Herceg-Novog i Budve položile cu cvijeće na spomenik na Mrčevcu.
Ovogogodošnji domaćin je bilo Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor na čelu sa predsjednikom Jovom Bećirom i njegovim saradnicima.
Cvijeće ispred delegacije Kotora položili su Vlado Kašćelan, Miloš Dževerdanović i Daliborka Seferović. Prisutnima se kao domaćin ovogodišnjeg obilježavanja stradanja hrabrih rodoljuba obratio Vasilije Ševaljević, koji je pozdravio sve prisutne i riječ dao predsjedniku udruženja Jovu Bećiru koji je reko sledeće:
„Danas ,na ovom svetom i mučeničkom mjestu odajemo poštu poginulim partijskim rukovodiocima i zrtvama iz ovog dijela Boke. Pod pritiskom naglog jačanja NOP-a u Boki Kotorskoj,početkom jula 1944 godine je u Plackomandaturi u Kotoru ,na predlog četnika,održana konferencija ,na kojoj su učestvovali predstavnici okupacionih vlasti,sreski načelnik,komandant žandarmrijskog bataljona i predstavnik četnčke organizacije.Na konferenciji je odlučeno da se na području istočne Boke i to na Vrmcu i Luštici,u vremenu od o8 – 18 jula izvede kaznena ekspedicija .Za kaznenu ekspediciju je određeno 50 četnika Vučedolske brigade,50 iz Krivošijskog nacionalnog bataljona i 100 iz Druge bokeljske četničke brigade(iz Grblja).Plackomandatura u Kotoru,na osnovu ovlaščenja generala Kajpera,dala je četnicima odriješene ruke za akciju,kao i prevozna srestva za brže prebacivanje jedinice.U periodu od 8-18 jula trajala je velika četničko –njemačka racija na poluostrvu Vrmac,koja je planirana i odobrena od strane Njemaca,s ciljem da se na ovom području unište partizanska uporišta,odvoji narod od partizana i izazove vjerska i nacionalna mržnja.Neprijatelj se najviše okomio na sela Bogdašice,Kavač i Mrčevac. Pljačkana je imovina a stanovništvo je masovno prebijano i hapšeno.. U Kavču,Mrčevcu ,Bogdašićima i Škaljarima je pobijeno 11 simpatizera i saradnika NOP-a.Joke i Bosiljka Đuričkovic i Stevo Čelanović,čiji su najbliži bili u partzanima ,uhapšeni su a zatim na svirep način ubijeni.Pored njih na zvjerski način su izmasakrirani i ubijeni Trip Maslovar i Niko Petrović iz Bogdašića.Okupator se bio ogradio od četničkih zločina,izigravajući zaštitnika stanovnoštva,tako da je uhapsio i neke četničke rukovodioce,a za nekima je organizovao i potjeru.Međutim to je bila farsa jer su svi ubrzo bili na slobodi. Na početku ove četničko njemačke akcije poginula su i tri istaknuta partijsko-politička radnika i to Niko Anđus,Mihailo Ivanović i Borka Zenović.
obilježavanje
Za vrijeme dok se u Mrčevcu 9 jula uveče,održavao sastanak Sreskog komiteta SKOJ-a kojemu je prisustvovalo 13 članova KPJ,velika grupa četnika je opkolila selo,otkrila mjesto održavanja sastanka,iznenađeni pojavom četnika ,na brzinu su se povukli,njih desetakje uspjelo da se spasi.
Troje učesnika sastanka su bili primorani da prihvate neravnopravnu borbu Tom prilikom su hrabro poginuli: Niko Anđus, sekretar SK KPJ Kotor, politički komesar paštrovske čete, politički komesar 3 čete 2 bataljona Četvrte proleterske crnogorske NOU brigade, zatim bataljona u Drugoj dalmatinskoj NOU brigadi, proglašen za narodnog heroja 27.novembra 1953 godine, Mihailo Ivanović,sekretar OK SKOJ-a za Boku i Borslava-Borka Zenović,član SK SKOJ-a -Kotor i Bozinović DuroMi ,UBNOR-a i Antifašista se sa ponosom sjećamo svih poginulih boraca i zrtava herojske antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu kao i svih preživjelih boraca i doprinosu naše zemlje koja je prema priznanju saveznika antifašističke koalicije na samom vrhu Evrope.
obilježavanje
Nakon polaganja cvijeća i održanih govora uslijedio je prigodan umjetnički program u kojem u učestovali Miško Prelević sa odlomcima pjesama iz NOB-a i učenik muzičke škole Vida Matijan iz Kotora Damian Dževerdanović na harmonici,članovi četiri boračka udruženja su u prijatnom ambijentu nastavili druženje, kaže se u saopštenju Udruženje borac NOR-a i antifašista Kotor
Turistička organizacija Tivat poziva sve ljubitelje TIVTOVANJA na Tivat Rock Night.
U subotu 13. jula na rivi Pine sapočetkom od 21, 30 goste će zabavljati poznata rock grupa Van Gogh, dok će se za uvertiru dobrog raspoloženja pobrinuti lokalni bend Ansamb Toć.
Ne propustite nezaboravni provod 13. jula u Tivtu. Ulaz je slobodan. Dobro došli! – poručuju iz Turističke organizacije.
Inače, u Tivtu u poređenju sa prošlom godinom, registrovano je 61 odsto više dolazaka i 38 procenata noćenja za prvih šest mjeseci.
aplikacija za bookiranje nautičkih vezova – PortHop
Ono kad svoju strast pretvoriš u posao. Tako bi u najkraćim crtama mogli nazvati novi poduzetnički pothvat, mladog i proaktivnog poduzetnika iz Rijeke, Andrija Čolaka, koji ima veliku strast prema moru tj. jedrenju.
Nakon Surf n Fries, koji se širi doslovno po cijelom Svijetu kroz model franšize, pametnog kišobrana KISHA, na red je došla nova poduzetnička avantura, aplikacija za bookiranje nautičkih vezova – PortHop.
Kako u razvoju nekog proizvoda ili usluge najbolje je težiti da riješimo odrađeni problem na tržištu, upravo PortHop rješava jedan od važnim problema u nautici.
Naime, hotelijeri i privatni iznajmljivači su već godinama povezani sa servisima poput Booking.com preko kojih rade booking svojih smještajnih jedinica. Gotovo identični servisi zadnjih par godina ulaze u nautički turizam koji još uvijek funkcionira po zaostalom principu First Come First Serve, odnosno tko dođe dobije vez za noć, a sustava za rezervacije nema. I upravo tu u igru ulazi aplikacija PortHop, koja omogućava online booking nautičkih vezova, i to sve preko mobitela.
Iako je ova sezona tek prva prava sezona, već je ostvareno preko preko 10,000 downloada PortHop aplikacije, a samim time počeli su i prvi ozbiljniji bookinzi.
“Ove sezone sa PortHop-om imamo puno veći broj vezova, također dodatno smo ubacili i najbolje Jadranske uvale za sidrenje (koje se ne naplaćuju) s opisima kada se sidriti u njima ovisno o vremenskim uvjetima, dubinama i ostalim korisnim informacijama. Nadalje, dodali smo i benzinske crpke jer je to vrlo bitno kao stavka za svakog nautičara i naravno ono najbitnije imamo sve ACI marine te mnoge privatne koncesionare” ističe Andrija Čolak, osnivač PortHop-a te dodaje kako iz dana u dan raste broj bookinga preko aplikacije, a ono što ga posebno veseli je to da se većina korisnika aplikacije stalno koriste i bookiraju vezove, što je vrlo bitan pokazatelj da koncept funkcionira na terenu kao i da su je nautičari prihvatili.
“Nažalost većina domaćih lučkih uprava se i dalje oglušuje na organizirani način bookiranja transfernih vezova koji između ostalog eliminira sivo tržište. Nadamo se kako će se uskoro i ministarstvo trgnuti te promijeniti ovu situaciju kako bi podržali moderni razvitak nautičkog turizma, sigurnost za nautičare te bolju organiziranost i ugodnije iskustvo za domaće i strane nautičare na Hrvatskom Jadranu.” govori Čolak.
Umjesto da smo predvodnici trendova, mi opet kaskamo na gluposti
Pitam se: Zašto uvijek kaskamo? Danas u 21. stoljeću gdje je tehnološki razvoj i svijest o istom puno brži i veći nego prije 10,20… godina nema više izlike da stagniramo i sporo prihvaćamo tržišne trendove. Digitalizacija odavno više nije trend, niti budućnost nego stvarnost.
Hoćemo kao “mala” ali moderna država napokon biti predvodnici trendova? Ili ih čak i postavljati? Zašto ne, kada sve imamo i možemo tj. nema apsolutno nikakvog razloga da to ne budemo. Sve je do nas samih i ljudi.
Odavno smo morali digitalizirati cijelu sustav i biti među prvim državama, koje su digitalizirale nautički turizam i sve druge procese, a ne da sustav koči tržišni razvoj, a samim time i brendiranje države.
aplikacija za bookiranje nautičkih vezova – PortHop
Primjer Estonije kao predvodnice digitalizacije sve govori, kao i ljestvica konkurentnosti gdje Hrvatska usprkos svim potencijalima i resursima stoji na začelju Europe. I zato je argumentirana kritika Čolaka prema lučkim upravama da su spore i da se oglušuju na podizanje ljestvice efikasnosti tj. digitalizaciju suluda i nevjerojatna u 21.stoljeću. Lučkim upravama je to u direktnom interesu u svakom pogledu, od organizacije i planiranja do efikasnosti i pozicioniranja Hrvatske kao moderne države.
U konačnici živimo od turizma i stranih eura, zar ne?
Rastu i razviju se oni koji se bave tržišnim razvojem. A upravo je to u Hrvatskoj ključni problem. S druge strane, želimo biti moderna i top turistička destinacija u Europi, a opet kaskamo za tržištem. Kada si “mali”, onda moraš biti brži, proaktivniji, kreativniji i inovativniji da bi iskočio iz mase i kako bi se pozicionirao i brendirao. Evo nam još jedne od stotinu drugih prilika da među prvima ili prvi uskočimo u ovaj vlak i digitaliziramo nautički turizam. Da, mi postavljamo trendove. Uostalom, imamo jedan od endemskih pozitivnih primjera s eVisitor sustavom koji je globalno konkurentan i nagrađen od UNWTO-a i čak će postati izvozni proizvod. Može se, sve je do nas samih. No vratimo se na temu o odličnoj aplikaciji PortHop.
PortHop kao Hrvatski izvozni proizvod za ostala nautička tržišta
Često čujemo poslovnu filozofiju – Dream Big, a Čolak svakako razmišlja veliko i na dugoročne staze. Dugoročni cilj je da aplikacija PortHop postane i hrvatski izvozni proizvod za ostala nautička tržišta.
No, prije proboja na globalno tržište, treba ići korak po korak, osigurati stabilnost aplikacije te dobiti povjerenje korisnika, a od kojih je najbolje naučiti što pripraviti i kako istu nadograditi. Nakon usavršavanja proizvoda, u ovom slučaju aplikacije, skupljanja određene baze zadovoljnih korisnika, stabilizacije prihoda, spremni ste i na osvajanje globalnog tržišta. Iako je to uvijek puno lakše reći, nego i ostvariti jer je konkurencija velika, u prednost upravo dolazi vaša baza dosadašnjih korisnika koji su najbolji ambasadori i promotori. Svega toga svjestan je i Čolak, koji sanja veliko, ali gradi cijelu priču polako, planski i pametno, kao i dosadašnje poslovne poduhvate.
Aplikacija osim početnog engleskog jezika, od ove godine dostupna je i na talijanskom i njemačkom jeziku, kako bi se olakšalo korištenje stranim nautičarima. “Ove godine smo započeli i suradnju s Njemačkom jer smo dobili upit ako bi bili zainteresirani proširiti PortHop servis i na Njemačko tržište. Za sada vršimo interview s Njemačkim davateljima vezova te pripremamo aplikaciju s dodatnim mogućnostima kako bi se prilagodili i Njemačkom tržištu. Ukoliko se dokažemo na tržištu vrlo lako bi mogli PortHop pretvoriti u Hrvatski izvozni proizvod za druga nautička tržišta poput Grčke, Španjolske, Cariba itd. ” zaključuje Čolak.
Odlična priča, zar ne? Može se uspkros svima i svemu. Budni sanjajte. Više o aplikaciji PortHop saznajte OVDJE
Prva ploveća benzinska stanica na Jadranu počela je s radom prošlog tjedna u uvali Kosirača na otoku Istu. Više od deset godina poduzetnik Roko Brala pokušavao je pokrenuti ovaj pionirski posao na nekom od zadarski otoka, ali je svaki put zbog neprohodne šume administrativnih prepreka morao odustati. Sada su se napokon sve kockice posložile i Zadarska županija je, na radost mještana Ista, Premude, Oliba i Silbe, te brojnih nautičara, ribara i turista, dobila prvu hrvatsku benzinsku postaju na moru.
– S radom smo počeli prošlog tjedna. Postaja je usidrena uz mul u uvali Kosirača na sjeverozapadnoj strani otoka Ista. Dosad je najbliža benzinska postaja bila ona na Malom Lošinju, udaljenom 40 nautičkih milja, odnosno u Zaglavu na Dugom otoku, udaljenom preko 30 nautičkih milja. U tom prostoru sada imamo plutajuću pumpu koja ima iste tehničke karakteristike kao svaka benzinska postaja na otoku – kaže Goran Golem, direktor tvrtke Brala d.o.o.
Plutajuća benzinska postaja nosi službeni naziv “M/B Gaj”, duga je 25 metara i ima nosivost 200 tisuća litara goriva. Riječ je zapravo o malom tankeru s vlastitim motorom koji se može lako premještati s lokacije na lokaciju. Na postaji se toči euro dizel i euro super po istoj cijeni kao i na drugim benzinskim postajama na otocima.
Pumpa radi 24 sata i namijenjena je prije svega stanovnicima zadarskih pučinskih otoka, Ista, Premude, Oliba i Silbe, te svim nautičarima i ribarima na putu iz Dalmacije u Kvarner i obrnuto. Kada ostane bez goriva, pumpa se odveže s mula i doplovi do Gaženice. Tu se ponovno natanka i vrati na svoje radno mjesto. Za jednu takvu operaciju plutajućoj pumpi potrebno je manje od 24 sata.
– Išćani su oduševljeni plutajućom pumpom. Napokon više ne moraju nositi kanistre s gorivom iz Zadra za svoje pente i motokultivatore. Ovo će i njima olakšati život, ali i skratiti gužve na benzinskim postajama u Zaglavu. Također će pomoći svim čarterašima i nautičarima koji plove na ovoj ruti, jer sad imaju sigurno mjesto gdje mogu uzeti gorivo.
Zahvaljujući snažnim agregatima možemo servisirati i velike motorne jahte, a brzina pumpanja goriva je ista, ako ne i bolja, kao i na svim drugim benzinskim postajama. Normalno da očekujemo da će se sve to pozitivno odraziti i na kvalitetu naše turističke ponude – kaže direktor Golem.
Koncesiju za plutajuću pumpu na 10 godina dobili su od Županijske lučke uprave Zadar. Prije nego što je počela s radom, postaja je morala dobiti desetke dozvola i zadovoljiti brojne pravilnike, od studije utjecaja na okoliš do suglasnosti mjesnog odbora Ista. Sam brod je kupljen za oko pola milijuna eura i potom temeljito prerađen kako bi mogao dobiti dozvolu za rad. Zajedno s kupnjom broda, ukupna investicija u plutajuću pumpu penje na oko 6 milijuna kuna.
– U prvoj godini ne očekujemo neke posebne rezultate. Važno je da smo krenuli i da ljudi znaju da postojimo. Paralelno s početkom rada oglasili smo se na svim specijaliziranim portalima za nautičare u susjednim zemljama, od Italije i Slovenije, do Crne gore i Grčke. Pokušavamo pokriti ona tržišta s kojih u Jadran dolazi najviše nautičara – objašnjava direktor Golem.
Ovisno o rezultatima rada vlasnik će procijeniti daljnja ulaganja. Nabavka mini-tankera nije bila nimalo jednostavna, kao ni proces prilagodne koju je brod morao proći u brodogradilištu Lamjana na otoku Ugljanu.
– Pratit ćemo kako posao ide, za sada nemamo planova o novim ulaganjima, ali nikad se ne zna – kaže direktor prve plutajuće benzinske postaje na Jadranu.
Infrastruktura na teritoriji opštine Tivat je kontinuirano ugrožena i potreban je koordinisan rad svih nadležnih inspekcija i službi kako bi ovaj proces bio zaustavljen i zabranjen- ocijenjeno je juče na sjednici Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone u Tivtu.
Na sastanku je kao ozbiljan problem istaknuto nelegalno pristanište u Krašićima, sa kojeg se, preko tog područja odvozi materijal za razvoj investicionog projekta u Kumboru čime je dodatno ugrožena vrlo oskudna saobraćajna infrastruktura u Krašićima.
Veselin Vojinović iz JP Morsko dobro je saopštio da je to preduzeće uputilo prijavu građevinskoj inspekciji po tom pitanju ali nema reakcije niti povratne informacije, a da je pristanište nelegalno. To pristanište u Petrobvbičima na izlazu iz Krašića, napravila je kompanija „Briv Construction“ iz Kotora čija teška mehanizacija izvodi radove na izgradnji obližnjeg rizorta Portonovi u Kumboru, sa druge strane zaliva.
„Na inicijativu Sekretarijata za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost je postavljena vertikalna signalizacija o zabrani prolaska kamiona tonaže veće od 7,5 tona ali se ta zabrana krši. I lokacijski je neprihvatljivo da pristanište bude tamo gdje se nalazi a naročito što je na teritoriji Opštine Tivat bez ikakvog odobrenja“- rekla je sekretarka za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Tatjana Jelić.
Prema riječima potpredsjednika Opštine Dejana Maslovara, sve i da dokumenta za pristanište postoje, i da ih vlasnik posjeduje, moralo je da budu usaglašena sa Opštinom Tivat. „Tivat je kolateralna šteta, uništava se naša imovina da bi se gradio projekat u Herceg Novom.“ -zaključio je direktor Radio Tivta Dragan Popadić.
Jovica Stojković, direktor Uprave za inspekcijske poslove najavio je podnošenje krivične prijave protiv uprave tivatskog hotela La Roche zbog povrede pečata koji je mimo inspekcije, skinut sa terase objekta. Sekretarka za planiranje prostora i održivi razvoj Tamara Furtula podsjetila je da je građevinsko-urbanistička inspekcija bila obavezna da dostavi podatke o izvršenim kontrolama na određenim gradilištima ali se to nije desilo.
Ona je od predstavnika JP Morsko dobro zatražila da bude ispravljena tehnička greška u ugovoru za zakup plaže 5A, na Ponti Seljanovo, i da se osigura da površina ostane javna bez plažnog mobilijara.
Jovo Radonjić iz Morskog Dobra je najavio da će natpis na informativnoj tabli na ulazu u plažu biti zamijenjen novim, koji je u skladu sa pravilnicima i Atlasom kupališta i plaža.
Kako je saopšteno na sjednici, ove godine je izdat minimalan broj rješenja za gradnju tokom sezone.
Prema riječima Silvane Čupić iz Turističke organizacije Tivat, u poređenju sa prošlom godinom, registrovano je 61 odsto više dolazaka i 38 procenata noćenja za prvih šest mjeseci.
Predstavnik Granične policije je saopštio da saobraćaj na aerodromu Tivat obara sve rekorde, te da je za jedan dan proteklog vikenda tivatski aerodorom prihvatio 104 vazduhoplova, odnosno više od 12 hiljada putnika. Saobraćajna i komunalna policija pružaju ispomoć u regulisanju saobraćaja automobila i autobusa sa aerodroma.
Mladi NVO “Naša akcija” juče su, osim volontiranja u okviru 27. Kotorskog festivala pozorišta za djecu, očistili gornji dio rijeke Škurde koji je, kako kažu, bio zatrpan plastikom.
“Naša nevladina organizacija ove godine posebnu pažnju usmjerava na zagađenje mora kroz projekat Mladi za čist Jadran finansiran od strane Beyond plastic Med i fondacije Princ Albert II od Monaka.
Stariji članovi ove organizacije uklanjali su otpad, dok su oni mlađi učili o zagađenju mora, te o tome kako u svakodnevnom životu eliminisati plastiku za jednokratnu upotrebu. Ovom akcijom mladi su oduševili građane i turiste”, kazali su iz NVO “Naša akcija”.
