Mladi aktivist NVO “Naša akcija” čistili rijeku Škurdu

Boka News
-
0
Mladi aktivist NVO “Naša akcija” čistili rijeku Škurdu

Mladi NVO “Naša akcija” juče su, osim volontiranja u okviru 27. Kotorskog festivala pozorišta za djecu, očistili gornji dio rijeke Škurde koji je, kako kažu,  bio zatrpan plastikom.

“Naša nevladina organizacija ove godine posebnu pažnju usmjerava na zagađenje mora kroz projekat Mladi za čist Jadran finansiran od strane Beyond plastic Med i fondacije Princ Albert II od Monaka.

Stariji članovi ove organizacije uklanjali su otpad, dok su oni mlađi učili o zagađenju mora, te o tome kako u svakodnevnom životu eliminisati plastiku za jednokratnu upotrebu. Ovom akcijom mladi su oduševili građane i turiste”, kazali su iz NVO “Naša akcija”.

Završena kanalizacija na Jazu, uskoro i kolektor

Boka News
-
0
Završena kanalizacija na Jazu, uskoro i kolektor
Jaz

Kanalizaciona mreža na Jazu završena je, kao i asfaltiranje ulice na toj dionici, a uskoro se očekuje i puštanje u rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, saopštili su iz Sekreterijata za investicije Opštine Budva.

Jedan od glavnih uzroka zagađenja na području plaže Jaz, kako pjašanjavaju u ovom Sekretarijatu, je nekontrolisano ispuštanje otpadnih voda iz septičkih jama usljed većih padavina, kao i nesnosni smrad tokom ljetnje sezone. To je ujedno bio uzrok i velikog broja prijava od turista i mještana ovog područja.

“U cilju rešavanja višegodišnjeg problema Opština Budva je objavila tender za adaptaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Jaz i pripadajuće kanalizacione mreže u vrijednosti od 120.00o eura, nakon čega su izabrani izvođač radova i nadzor na objektu”, istakao je sekretar Sekretarijata za investicije Mladen Mikijelj, dodajući da je 31. maja ove godine, izvođač uveden u posao sanacije objekta.

Zajedno sa investitorom, izvođačem i nadzorom izvršen je detaljan pregled objekta i sagledano je postojeće stanje. Završeni su radovi na opravci šahti kanalizacione mreže i dodate kanalizacione cijevi za buduće priključke.

Kako dodaju, na zahtjev mještana, od nadzora je dat predlog da se i preostali dio naselja poveže na kanalizacionu mrežu. Vrijednost izvedenih radova na kanalizacionoj mreži iznosi 30.500 eura.

Jaz

“Trenutno se izvode radovi na sanaciji samog postrojenja – remont postojećih pumpi i nabavka potrebnih djelova. Rok za završetak svih radova definisan tenderskom dokumentacijom iznosi 60 radnih dana, a dinamičkim planom radova završetak radova predviđen je 31. jula ove godine. Po završetku svih radova neophodan je probni rad postrojenja i tehnički prijem objekta”, zaključio je Mikijelj.

Kako je dodao, nakon završetka radova na kanalizacionoj mreži pristupilo se asfaltiranju ulice na predmetnoj dionici koje se koštalo 70.000 eura.

Tri do 100 – PVK Jadran Carine proslavio 97. rođendan i 60 godina od tri titule

Boka News
-
0
Tri do 100 – PVK Jadran Carine proslavio 97. rođendan i 60 godina od tri titule

Plivački vaterpolo klub Jadran Carine proslavio je sinoć 97. rođendan i 60 godina od tri šampionske titule, koje je klub osvojio 1959. godine.

Na svečanosti “Tri do 100” uručena su priznanja trećoj grupi Jadranaša „počasni član“ za igrače rođene (od 1950. do 1960.),a predstavljen je i novi projekat „Olimpijski zid“ na kojem će biti imena 30 olimpijaca poniklih na Škeveru ili koji su igrali u Jadranu na Olimpijskim igrama od Helsinkija 1952. do Rija 2016. godine.

Polazna “stanica” Jadranovih uspjeha 1959. bio je prvi Zimski vaterpolo Kup Jugoslavije, koji je održan u Zagrebu. Jadran je osvojio prvo mjesto pod vodstvom trenera Božidara Boška Vuksanovića.

U predtakmičenju Novljani su nadigrali splitski Mornar 4:2 . Na finalnom turniru, gdje su učestvovale četiri ekipe, borba je bila od prvog do četvrtog mjesta. Ekipa sa Škvera poražena je tada od imenjaka iz Splita 1:2.

Druga utakmica, Jadran je trijumfovao protiv zagrebačke Mladost 4:2 i treća utakmica donijela je slavlje Jadranašima protiv Akademski Plivačkog Kluba Beograd 4:0.

Zahvaljujući pomenutim rezultatima, vaterpolisti sa Škvera postali su prvi prvaci Zimskog vaterpolo Kupa Jugoslavije. Nastupali su: golman Đuro Radan, Boris Čukvas, Slobodan Pura Uljarević, Božidar Boško Vuksanović koji je ujedno i trener, Dragan Čolović, Stjepan Stevko Klisura, Božidar Cikota Stanišić koji je bio najbolji strijelac na tom turniru, Petar Peško Kosać i
Dušan Keša Bilas.

Zatim je na red došao 14. Šampionat Jugoslavije u plivanju, na kojem je učestvovalo preko 200 plivača iz 16 klubova. Pobjednik se saznao tek po okončanju poslednje trke, što slikovito govori o konkurenciji na takmičenju.

Hercegnovski Jadran sa 74 boda zauzeo je prvo mjesto, drugo mjesto pripalo je ekipi Triglav Kranja sa takođe 74 boda, a treće mjesto pripalo je riječkom Primorju isto 74 boda. Ali, Novljani su imali pet zlatnih medalja i pet prvih mjesta, Triglav Kranj četiri zlatne medalje i četiri prva mjesta i Primorje Rijeka dvije zlatne medalje i dva prva mjesta.

Vođeni mladim harizmatičnim trenerom Ivanom Ivicom Zuberom nastupale su Jadranove heroine: Melanija Meke Andrić Erdevički, Natalija Nataša Bajković Vukotić, Tia Čamdžić, Zagorka Zage Golubin Mikić, Tinda Mađar Bulatović,  Ljiljana Ljilja Stanišić Zloković, Slobodanka Bobe Klisura Vukčević i Mirjana Samardžić.

Mušku plivačku ekipu činili su: Petar Bubalo, vaterpolista Boris Čukvas, Ljubisav Koreja Gavrilović, kapiten ekipe Ćaba Mađar, Marijo Dido Marić, vaterpolista Božidar Cikota Stanišić i Jerko Zelić.

Svih 74 boda su osvojile člance ženske plivačke ekipe i tako je trofej prvaka Jugoslavije u plivanju našao adresu na Šveru.

Brilijantni rezultati pet prvih mjesta, pet zlatnih medalja i titulu prvaka su donijele: prvog dana Zagorka Golubin na 100 metara leptir, prvo mjesto i zlatna medalja. Drugog dana Tia Čamdžić brilijantna na 100 metara slobodno prvo mjesto i zlatna medalja. Takođe, drugog dana štafeta 4×100 metara slobodno u sastavu Ljiljana Stanišić, Tinda Mađar, Natalija Bajković i Tia Čamdžić su donjele prvo mjesto i zlatnu medalju.

Trećeg dana Natalija Bajković na 100 metara leđno prvo mjesto i zlatna medalja. Štafeta 4×100 metara mješovito, posljednja trka na tamičenju i neizvjesnost do kraja ko će biti prvak Jugoslavije, nastupale su Natalija Bajković leđno, Melanija Andrić prsno, Zagorka Golubin leptir i Tia Čamdžić slobodni stil, osvajaju prvo mjesto i tako Jadran postaje prvak Jugoslavije u plivanju sjajne 1959. godine

Potom su Jadranovi vaterpolisti bili nezaustavljivi na Prvenstvu Jugoslavije
u vaterpolu. Titula je osvojena bez izgubljene utakmice, sa sedam pobjeda i
tri neriješene utakmice.

U prvom kolu Novljani su savladali Korčulanski Plivački Klub 6:1, a potom igrali neriješeno sa dubrovačkim Jugom 2:2. Ipak, slavili su protiv Mladost Zagreb 3:2, dok su sa Mornarom odigrali neriješeno 3:3. Takođe, neriješeno su igrali i sa imenjakom iz Splita 1:1.

Rezultati drugog dijela takmičenja bili su u korist Jadranaša. Novljani su nadigrali Korčulanski Plivački Klub 1:4 i bili bolji od Juga 1:0. Takođe, slavili su i protiv Mornara 3:4, kao i protiv Jadran splitskog 3:4. Pobjednički niz Jadran je nastavio trijumfom nad ekipom Mladosti 1:2. Tako je hercegnovski Jadran sa 17 bodova postao prvak Jugoslavije, ispred splitskog Jadrana, zatim slijede Mornar, Jug, Mladost i KPK Korčula.

Sa iskusnim strategom, Božidarom Boškom Vuksanovićem, nastupali su: golman Đuro Radan, Boris Čukvas, Petar Pešo Kosać, Božidar Cikota Stanišić koji je prvi strijelac kluba, Slobodan Pura Uljarević, Dragan Čolović, rezervni golman Zoran Marić, Drgoslav Šiljak, Dušan Keša Bilas, Božidar Boško Vuksanović koji je ujedno bio igrač i trener, Srđan Ćićo Mikić i Stjepan Stevko Klisura.

Ono što se posebno izdvaja, uz sve fantastične uspjehe jadranovih sportista, je to da u deset najboljih sportista Crne Gore 1959. godine, pet je bilo upravo iz Jadrana. Do tada to se nikada nije desilo, da jedan u to vrijeme mali klub a ipak tako veliki, iznjedri sportiste čiji su uspjesi ispisali istoriju koja je danas povod za slavlje. Sledećim redosljedom nabolji sportisti 1959. godine bili su: Božidar Cikota Stanišić, Đuro Radan, Natalija Nataša Bajković, Boris Čukvas i Tia Čamdžić. I to je slavna 1959. godina.

Rade noću da avioni nesmetano lete danju

Boka News
-
0
Rade noću da avioni nesmetano lete danju
Radovi na aerodromu Tivat

Radnici i operativna preduzeće „Asfalt beton gradnja“ iz Podgorice, sinoć su počeli sa radovima na sanaciji najbitnijih djelova poletno-sletne staze aeropdroma Tivat.

Ukupno će se u šest radnih noći obaviti skidanje dotrajalog i oštećenog habajućeg asfaltnog sloja na 7.200 kvdarata od ukupno 112.500 kvadarata površine kompletne piste u Tivtu. Novim asflatnim slojem naime,  presvlači se  ukupno 600 dužnih metara piste od tzv. touch down zone, koja je oko 200 metara udaljena praga piste 32.  To je dio poletno-sletne staze u kojem prvi dodir sa tlom ostvaruju točkovi aviona koji slijeću na pistu 14, a što je najčešći slučaj tokom obavljanja vazdušnih operacija u Tivtu, pa je logično da se asfalt na tom dijelu koji je i izložen najvećim opterećenjima, i najbrže troši. Ovdje će se zamijeniti novim asfaltom, površina dugačka 600 metara uz tzv. centralnu liniju poletno-sletne staze i široka od 12 metara uz nju.

Ovaj posao vrijedan je 200 hiljada eura, a obavlja se noću pod svjetlošću reflektora jer  je tivatski aerdrom uobičajeno zatvoren za saobraćaj tokom noćnih sati. Pista se, naokon obavljanja radova tokom noći, ujutro normalno otvara za odvijanje saobraćaja nakon što je pregledaju za to posebno osposobljena i licencirana stručna lica ACG.

„Pored uobičajenog pregleda piste, uveli smo i poserban protokol koji pored naših zaposlenih, treba da poštuju i izvođač i nadzor nad radovima, a kako bi see garantovalo da pista ujutro spremno i u besprekorno sigurnom stanju, dočekuje avione.“- kazao je juče „Vijestima“ direktor Aerodroma Tivat Rade Marić. Prema njegovim riječima, građevinske mašine na pistu izlaze oko 21 sat uveče i već do 2 časa ujutro, završi se skidanje starog i postavljanje novog habajućeg asfaltnog sloja na po oko 1.200 kvadarata površine poletno-sletne staze. To daje dovoljno vremena novom asfaltu da se ohladi i „stisne“ do ujutro kada oko 6 časova, po redu letjenja, slijeće prvi avion na tivatski aaerpdrom.

„Sinoć smo imali prvu radnu noćč i sve je besprekorno fukcionisalo, tako da sam ubijeđen da će ovaj posao biti bez problema završen do nedjelje, ako nas posluže vremenski uslovi.“- kazao je Marić.

Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV) je pukotine na dijelu habajućeg asfaltnog zastora poletno-sletne staze Aerodroma Tivat evidentirala prilikom kontrole te vazdušne luke u aprilu prošle godine. Tada je konstatovano da je riječ o „nepravilnostima koje mogu direktno uticati na sigurno slijetanje vazduhoplova i njegovo manevrisanje“ po pisti aerodroma u Tivtu“, i da ih treba sanirati u što kraćem roku, ali i naglašeno da tadašnje stanje evidentiranih oštećenja „nije još uvijek alarmantno“, te da se tek ukoliko se ona prošire, „mogu predstavljati opasnost za pucanje pneumatika i moguće izlijetanje vazduhoplova sa poletno-sletne staze“. Građanski pokret URA koji je došao do tog zapisnika o inspekcijskoj kontroli Aerodroma Tivat, ovo je protumačio kao „direktno ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja“ (iako je riječ o sigurnosti, a ne bezbjednosti) od strane rukovodstva ACG zbog čega su iz te partije najavili podizanje krivičnih prijava protiv direktora ACG Danila Orlandića i direktora Aerodroma Tivat Radeta Marića. Iz GP URA poručili su da su „zabrinuti za bezbjednost i živote putnika i zaposlenih na Aerodromu Tivat” i izrazili svoje uvjerenje da je sigurnost letjenja iz te vazdušne luke dovedena u pitanje zbog oštećenja na pisti koju je od momenta kada su ona evidentirana prošle godine do danas, bez i najmanjeg incidenta, koristilo preko 8.000 aviona četrdesetak aviokompanija iz cijelog svijeta. ACV ni jednog trentka nije potvrdila stavove URA o navodno ugroženoj sigurnosti obavljanja aviosaobraćaja u Tivtu, dok je Orlandić najavio da će zbog takvih javnih tvrdnji, ACG tužiti funkcionere URA koji su ih javno iznosili.

Prilikom posljednjeg pregleda piste u Tivtu, Inspekcija sigurnosti vazdušne plovidbe ACV je 25.aprila ove godine konstatovala da oštećenja na poletno-sletnoj stazi nisu takvog karaktera da bi nametala ograničavanje ili zabranu upotrebe te vazdušne luke, jer operater, preduzeće Aerodromi Crne Gore i sama ACV „preduzimeju kontinuirane mjere kako bi se taj problem ublažio i ne bi ugrozila sigurnost obavljanja vazdušnih operacija u Tivtu“.

Cadmus Cineplex prikazuje od 11. do 17. jula

Boka News
-
0
Cadmus Cineplex prikazuje od 11. do 17. jula
repertoa

NOVI FILMOVI:

  1. ORTACI NA TOČKOVIMA

Kada dobroćudni vozač Ubera po imenu Stu (Kumail Nanjiani) pokupi putnika (Dave Bautista) za kog se ispostavi da je policajac koji je na tragu brutalnom ubici, on upada u mučno iskušenje tokom kog očajnički pokušava da zadrži svoju pamet, svoj život i svoju ocjenu od pet zvjezdica.

PLIJEN

Kada veliki uragan pogodi Floridu, Hali (Kaja Skoldelario) će ignorisati naređena za evakuaciju kako bi pronašla svog oca koji je nestao (Bari Peper). Ona ga nalazi teško ranjenog u njihovoj porodičnoj kući i njih dvoje ostaju zarobljeni, jer se voda od poplava sve brže širi. Kako ostaje sve manje vremena da se pobjegne od snažne oluje, Hali i njen otac će otkriti da je voda koja nadolazi njihov najmanji problem.

OTROVNA RUŽA

Film je inspirisan klasičnim noir filmom o bivšoj sportskoj zvijezdi, koji radi kao privatni detektiv u Holivudu, a ustvari je okoreli kockar i alkoholičar. Karson Filips (Džon Travolta) dobija novi slučaj, koji ga odvodi u rodni grad Galveston u Teksasu, u potrazi za nestalom ženom. Tokom istrage moraće da se suoči ne samo sa samim vrhom organizovanog kriminala i bivšom ljubavnicom, veći i sa svojoj mračnom prošlošću.

U RATU

Uprkos velikim finansijskim žrtvama svojih zaposlenih i rekordnom profitu u toj godini, uprava Perin Industrije odlučuje da zatvori fabriku. Zaposlenih 1100 radnika i njihov predvodnik Loran Amedeo riješili su da se bore protiv ovakve brutalne odluke, spremni na sve kako bi sačuvali svoja radna mjesta.

Analize pokazale visoki kvalitet morske vode na crnogorskim kupalištima

Boka News
-
0
Analize pokazale visoki kvalitet morske vode na crnogorskim kupalištima
Boka Kotorska – foto Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 02. do 03. jula pokazali su da je na 98% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 2% kupališta bio K2 klase.

Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

Od ukupno 16 kupališta na kojima se radi analiza kvaliteta vode u opštini Ulcinj, na njih 15 voda je bila odličnog kvaliteta K1, dok je na 1 kupalištu voda bila kvaliteta K2. U Baru je kvalitet vode na svih 13 kupališta bio K1 klase, dok je u opštini Budva, od ukupno 26 lokacija, na njih 25 morska voda bila K1 klase, dok je na 1 ona bila K2 klase. Kada je u pitanju Bokokotorski zaliv, u Tivtu je voda bila odličnog kavliteta na svih 9 kupališta, a ista situacija je bila i u Kotoru, gdje je kvalitet vode bio K1 klase na svih 15 lokacija uzorkovanja, kao i u Herceg Novom gdje su rezultati pokazali kvalitet vode K1 klase na 21 kupalište na kojima su spovedene analize.

Programom za 2019. godinu previđen je monitoring kvaliteta morske vode na ukupno 100 lokacija duž crnogorskog primorja i to: 16 u opštini Ulcinj, 13 u opštini Bar, 26 u Budvi, 9 u Tivtu, 15 u Kotoru, i 21 na teritoriji opštine Herceg Novi. Predviđeno je da se analize vrše u petnaestodnevnim intervalima u periodu od maja do oktobra.

U skladu sa crnogorskim propisima, kao i Direktivom EU o kvalitetu voda za kupanje, Programom je obuhvaćeno praćenje 2 obavezna mikrobiološka parametra (bakterije Escherichia coli i Intestinalne enterokoke).

Shodno članu 13. Uredbe o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda, morske vode koje se koriste za kupanje i rekreaciju, na osnovu obavezujućih mikrobioloških parametara razvrstavaju se u dvije klase i to: klasa K1-odlične, klasa K2-zadovoljavajuće, dok uzorci čije vrijednosti prelaze propisane granice za ove dvije klase se svrstavaju u grupu Van klase (VK).

O rezultatima analiza, Javno preduzeće redovno obavještava nadležne opštinske komunalne i republičku vodoprivrednu inspekciju, kao i nadležne institucije i javnost. Ukoliko rezultat uzorka prelazi dozvoljene granice (van kategorije), vrši se ponovno uzorkovanje radi utvrđivanja da li se radi o prolaznoj promjeni ili zagađenju.

Za realizaciju ovogodišnjeg Programa, putem javnog tendera, izabran je Institut za biologiju mora iz Kotora, čija laboratorija posjeduje akreditaciju za metodologiju analize obaveznih mikrobioloških parametara po ISO standardima koji su propisani i našim propisima i EU Direktivom. Samim tim, način uzimanja uzoraka, njihova analiza, kao i granične vrijednosti bakterija u uzorku koji su dozvoljeni za kupanje i rekreaciju u Crnoj Gori usklađeni su sa odredbama Direktive EU o kvalitetu voda za kupanje.

Prezentacija podataka putem interneta (aplikacija na Internet stranici http://www.monitoring.morskodobro.com/monitoring/ )

Ažurne informacije o kvalitetu morske vode na kupalištima su dostupne zainteresovanoj javnosti, posebno turističkim organizacijama, hotelima, turističkim agencijama, i svim ljubiteljima rekreacije u moru.

Radi kvalitetnije prezentacije i dostupnosti podataka o kvalitetu morske vode građanima i turistima, JP Morsko dobro je izradilo softverski aplikativni sistem za obradu i prezentaciju podataka, kojem se može pristupiti putem Interneta. Aplikacija se nalazi na web stranici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom www.morskodobro.com i dostupna je na crnogorskom i engleskom jeziku. Takođe, aplikacija je rađena prema najnovijim stanardima, te je prilagođena za prikazivanje podataka na svim modelima računara, laptopova, tableta i mobilnih telefona.

Na Jadranu ove godine 18 posto više kruzera nego lani

Boka News
-
0
Na Jadranu ove godine 18 posto više kruzera nego lani
Zadar – Foto Luka Gerlanc/Hanza Media

Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u prvih pet mjeseci bilo je 171 ili 18 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, a njima je došlo i 19 posto više putnika ili njih 247,5 tisuća, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku (DZS), piše Poslovni dnevnik.

Tih brodova ili kruzera koji su dolazili u Hrvatsku na kružna putovanja bilo je ukupno 43 ili tri više nego u prvih pet mjeseci 2018., a i ostajali su dulje dana nego lani, 386 ili 25,3 posto više dana.

Brodovi su dolazili pod zastavama ukupno deset zemalja, a pod zastavom Malte u prvih pet mjeseci brodovi su ostvarili najviše kružnih putovanja, 41, s kojima je u Hrvatsku došlo 34,4 tisuće putnika.

Iako na drugom mjestu po broju kružnih putovanja, 36 u prvih pet mjeseci, brodovi pod zastavom Italije doveli su znatno više putnika, odnosno najviše među svim brodovima, nešto malo više od 85 tisuća.

Na trećem su mjestu brodovi pod zastavom Paname, kojih je došlo na 26 kružna putovanja, sa gotovo 59 tisuća putnika.

Po mjesecima, najviše kružnih putovanja stranih brodova ove je godine po hrvatskom Jadranu bilo u svibnju, ukupno 88, što je tri putovanja ili 3,5 posto više nego u lanjskom svibnju, dok je najveći porast tih putovanja, od 48,5 posto, ostvaren u travnju, kada je bilo 49 takvih putovanja.

Za razliku od prošle godine u kojoj su neki mjeseci po dolascima kruzera bili u minusu, ove godine toga nema, jer je od početka godine u svakom mjesecu, zaključno sa svibnjem bilo više tih putovanja nego u istom mjesecu u godini prije.

Siječanj je tako sa pet kružnih putovanja stranih brodova donio porast od 25 posto u odnosu na siječanj 2018., veljača je sa 11 putovanja bila u plusu od 22,2 posto, a ožujak je sa 18 tih putovanja bio gotovo 30 posto bolji nego isti mjesec 2018.

Uobičajeno, i ove godine je Dubrovnik bila najposjećenija ‘kruzerska’ morska luka, sa 124 posjete tih brodova, a približava joj se Split sa 76 tih posjeta, dok ih je u Zadru bilo 32, na Korčuli 30, Šibenik 25, a Hvar 20. Ispod 10 posjeta kruzera zabilježili su još Rovinj, Ploče, Stari Grad, Pomena i Pula.

Luštica Bay traži da bude energetski nezavisna

Boka News
-
0
Luštica Bay traži da bude energetski nezavisna
Lustica bay

Kompanija Luštica Development podnijela je početkom juna Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE) zahtjev za sticanje statusa zatvorenog distributivnog sistema kojim bi se tom preduzeću omogućila samostalna isporuka struje za objekte na tom području.

Postupak po tom zahtjevu je, kako su kazali iz RAE, je u toku.

“Zatvoreni distributivni sistem električne energije omogućava distribuciju električne energije na geografski ograničenom području i to za posebne namjene. Prvenstveno, to su kompleksi na tom području kod kojih postoji integracija rada ili proizvodnih procesa, trgovinskih ili uslužnih djelatnosti”, objasnili su u RAE.

Ukoliko RAE Luštici odobri status zatvorenog distributivnog sistema, to bi značilo da će ta kompanija, umjesto preko CEDIS-ove infrastrukture, samostalno isporučivati struju za sve navedene objekte.

Luštica Development, vlasništvo švajcarskog Orascoma, gradi kompleks Luštica Bay na istoimenom poluostrvu na Crnogorskom primorju.

Institut zatvorenog distributivnog sistema je u Crnoj Gori uveden prije tri godine i od tada je utvrđen samo za sistem u vlasništvu tivatske kompanije PM Power, koja distribuira struju za turistički kompleks Porto Montenegro.

Kotor – za sat vremena gradom prođe preko 1.200 vozila

Boka News
-
3
Kotor – za sat vremena gradom prođe preko 1.200 vozila
 Kotor – gužve foto Boka News

Saobraćaj predstavlja jedan od najizraženijih izvora zagađenja životne sredine, a, prema podacima iz Nacrta Lokalnog plana zaštite životne sredine za opštinu Kotor od 2019. do 2023. godine, broj registrovanih motornih vozila u ovom gradu 2017. godini bio je 10.963, od čega 9.312 putničkih vozila.

Projekat regulisanja stacionarnog saobraćaja (parkiranja) i analize regulisanja i odvijanja auto-taksi prevoza, u okviru kojeg su izvršena mjerenja saobraćajnog opterećenja magistralnog puta na dijelu pored Starog grada pokazao je da u toku ljetnjih mjeseci u saobraćajnom špicu, tačnije u intervalu od 13 do 14 sati, ovom saobraćajniciom iz pravca Škaljara prema Dobroti prođe oko 650, a iz suprotnog smjera oko 620 vozila. Tada dolazi do potpunog zagušenja ove dionice i formiranja kolone vozila prema Dobroti u dužini, kako se navodi u projektu, od 500 metara, a prema Škaljarima preko jednog kilometra.

Kotor saobraćajna gužva

– Ukoliko uzmemo u obzir podatak da prosječan automobil po pređenom kilometru emituje otprilike 100 gr CO2, a u situaciji kada je saobraćaj zagušen i znatno više zbog rada u praznom hodu, može se zaključiti da je količina emitovanog CO2 i drugih zagađujućih čestica zabrinjavajuća. Veliki broj teretnih vozila i autobusa koji koriste Kotor kao tranzitnu ili ciljnu tačku, emituje još veće količine polutenata (zagađujuće materije) od putničkih vozila. Takođe jedan od najvećih saobraćajnih problema u Kotoru je i problem parkiranja vozila, pri čemu su kao uzročnici tog problema prepoznati manjak parking prostora, ad hok definisani režimi za parkiranja i drugo. Sve to dovodi do situacije da veliki broj vozila, njih oko 30 odsto, koja se kreću saobraćajnicom kroz centar grada, svoje kretanje obavljaju u svrhu traženja mjesta za parkiranje. Ukoliko bi se pitanje parkinga riješilo, ta vozila ne bi pravila gužvu na saobraćajnici i samim tim bi se smanjila emisija štetnih gasova u atmosferu – ističe za „Dan” Ljilja Radunović, predsjednica Eko centra „Delfin”, NVO koja je, uz Opštinu Kotor, autor Nacrta Lokalnog plana zaštite životne sredine.

Planom se preporučuje i izrada i usvajanje odluke o ograničavanju kretanja kamiona iznad tri tone kroz gradsku zonu Kotora, to jest njihovo preusmjeravanje na trajekt u periodu zabrane izvođenja građevinskih radova od 15. juna do 15. septembra.

/B.M./

Počela izgradnja dijela trotoara od Meljina do Poda

Boka News
-
0
Počela izgradnja dijela trotoara od Meljina do Poda
Trotoar u izgradnji_Meljine – Podi

Na dionici puta Meljine-Podi, od stambeno poslovnog objekta „Igalopromet“ do kuća Murišića, počela je izgradnja trotoara. Na ovaj način, Opština Herceg Novi će riješiti problem brojnih pješaka, koji su do sada morali da koriste kolovoz, i omogućiti bezbjedan prolazak ovim dijelom puta.

Trotoar će biti izgrađen u dužini 160 metara, što je investicija ukupne vrijednosti oko 14 hiljada eura koju zajedno finansiraju Opština Herceg Novi i mještani ovog dijela grada. Radove izvodi firma „Nikas ing“ d.o.o, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač. Rok za završetak radova je 25 dana.

Kako je precizirano ugovorom o izvođenju radova, Izvođač je dužan da radove izvee stručno i kvalitetno, držeći se tehničkih propisa, pravila i standarda koji važe u građevinarstvu. Garantni rok za radove je dvije godine, tokom kojih je Izvođač dužan da o svom trošku otkloni sve nedostatke koji se pokažu na izvedenim radovima. Takođe, Izvođač je ugovorom obavezan da po završetku radova očisti gradilište i uredi okolinu.

1...3.0273.0283.029...4.547Stranica 3.028 od ukupno 4.547