Peta po redu Fešta na skalama – poznata tema ljetne stađunske fešte projekat Udruženja Ruke iz Herceg Novog su smokva i grožđe.
Fešta će se odvijati na najvećem stepeništu Grada stepenica Herceg Novi, (Stepenište 28. oktobra) podno glavnog gradskog trga (Nikole Đurković) u petak 30. od 19 – 23 i u subotu 31. avgusta od 9 sati.
U večernjim satima publiku će animirati Dinamika Music – električni kvartet iz Beograda.
Fešta na skalama
Prijavljeno je 40 izlagača sa domaćim proizvodima i rukotvorinama.
Fešta se održava uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Herceg festa, Ministarstva turizma i održivog razvoja i kompanije Lighthouse.
Cilj naših manifestacija je okupljanje na otvorenim prostorima, revitalizacija zajednice i animacija gostiju našeg grada, razmjena znanja i iskustava, i slavljenje onoga što nam je Priroda obilato dala, poručuju iz NVO Ruke.
Drugo takmičenje u Stand Up Paddling-u na plaži pored bazena u Bijeloj održaće se 30. avgusta sa početkom u 16.30 sati u organizaciji TO Herceg Novi i SUP kluba “Kayak”, a u saradnji sa predstavnicima mjesne zajednice Bijela.
Stand Up Paddling je postao veliki svjetski hit i daleko je jednostavniji od bilo kojeg drugog oblika surfovanja. Zbog toga je ovo sport za sve uzraste i bez obzira na fizičku kondiciju.
Kad jednom uhvatite ravnotežu shvatit ćete da je to prekrasan način da istražite obalu. Brzo se uči, jednostavno je, zdravo i zabavno.
Takmičenju će prethoditi jednočasovna obuka, poručuju organizatori.
Američki proizvođač električnih automobila Tesla nastavlja da proširuje svoju prodajnu mrežu u Evropi.
Tesla automobile je sada moguće kupiti u još četiri zemlje – Sloveniji, Poljskoj, Mađarskoj, i Rumuniji.
To znači da državljani ove četiri zemlje mogu da naruče Model 3, Model S ili Model X preko interneta, a prve isporuke se očekuju početkom 2020.
Početna cijena za Model 3 je 39.500 eura za verziju sa zadnjim pogonom i standardnom autonomijom, dok varijanta sa dva elektromotora i pogonom na sva četiri točka košta 48.200 i 53.00 evra kada je u pitanju najsnažniji Performance.
Model S može da se kupi za 78.580 ili 86.580 evra, a za krosover Model X je potrebno izdvojiti 90.480 eura.
Slovenija da je subvencije za kupovinu električnih automobila u iznosu od 7.500 eura.
Sa prodajom u navedene zemlje ne stiže istovremeno i servisna mreža. Najbliži gradovi u kojima će Slovenci moći da servisiraju svoje Tesle su Grac i Salcburg u Austriji, te u italijanskoj Padovi, a uskoro će biti otvoren u Budimpešti.
Nebriga JP “Morsko dobro” i situacija koju vješto koriste privilegovani na žalost nije mimoišla ni Bijelu. Potpuna nebriga za zaštitu bokeške obale i odsustvo empatije kad je u pitanju domaće stanovništvo kulminiralo je ovog ljeta.
Naime, ispred hotela “Delfin” i “Park” srušeno je oko 70 metara parapeta, da bi se na tom mjestu podigli visoki zidovi od kojih se se ne vidi plaža. Da zlo bude veće, u nekad jednoj od najljepših plaža Boke, pored hotela “Park” gradi se još jedna zgrada zbog koje je posječeno egzotično drveće donešeno iz dalekog Japana, čime je definitivno zatvorena jedna stranica prošlosti, na koju smo mogli biti ponosni.
Istovremeno, vlasnici hotela “Park” i “Delfin” zauzeli su preko 400 metara obale, a pristup plažama zabranjen je, osim ako se naravno ne plate uluge korištenja, što je u suprotnosti sa svim aktuelnim zakonima, koji postoje samo na papiru. Pomenute plaže, a kao prilog toga dostavljamo fotografije, gotovo čitavog ljeta zvrje prazne ili poluprazne, dok ono malo preostalih slobodnih mjesta za kupanje bude toliko pretrpano da i gosti i mještani izbjegavaju da duže borave na njima. Naravno, sve ovo se dešava uz amin vjerovatno najgoreg crnogorskog preduzeća “Morsko dobro”.
Bijela foto BF
Posebno tragičan odnos je prema domicilnom stanovništvu koje je potpuno nezaštićeno. Većina mještana podizala je kredite, gradila apartmane, koje neće imati kome da izda. Jer, ko će doći negdje gdje ne postoje osnovni uslovi za normalan ljetnji odmor, koji podrazumjeva korištenje plaža.
Mi u “Bokeškom Forumu” smatramo da je ova sezona na izdisaju veliki nauk i da se pod hitno mora pronaći model, prema kojem će se odrediti procentualni odnos u kojem vlasnici velikih hotela i vlasnici manjih objekata imaju jednake šanse da dočekaju i ugoste turiste. U suprotnom, moraćemo da se zapitamo šta i kako dalje. Jer, ovakva situacija apsolutno je neodrživa. A za nju smo poštovani Bokelji, dobrim dijelom i sami krivi. Bledunjavi komentari, bez sloge među ljudima, vješto napravljene podijele koje je ova vlast nametnula. Sve to i te kako je pomoglo podgoričkoj oligarhiji da nametne svoj prepoznatljivi sistem vrijednosti u kojoj se jedino poštuje : zakon jačeg.
Bijela foto BF
Vrijeme je da takvom odnosu prema Bokeljima i svima onima koji poštuju Boku i doživljavaju je kao svoj dom kažemo:dosta! – kaže se u saopštenju koje potpisuje koordinator Bokeškog Foruma Martin Bilafer.
Video snimci izuzeti sa sigurnosnih kamera pokazali su da je osumnjičeni za članstvo u kriminalnoj organizaciji i šverc droge u slučaju “Jadran”, podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović, na školski brod unio 56 kilograma kokaina i oružje, pišu Dnevne novine.
Prema navodima istrage, on je imao zadatak da preuzima drogu od drugih pripadnika kriminalne organizacije, unosi je na školski brod i sakriva.
Njegova uloga, kako je pokazala istraga, bila je da drogu nakon uplovljavanja školskog broda “Jadaran” u lukama Turske i drugih država prema dobijenim uputstvima predaje drugim članovima kriminalne organizacije, i od njih preuzima iste količine kokaina, te da ih po povratku u Crnu Goru predaje drugim članovima kriminalne organizacije radi dalje prodaje.
Vojinu Stuparu, osumnjičenom da je član navodne kriminalne organizacije koja je pokušala šverc kokaina vrijednog pet miliona eura preko školskog broda “Jadran”, produžen je pritvor do 1. oktobra.
Istragom je utvrđeno da je njegov zadatak bio da postupa po naredbama organizatora i članova kriminalne organizacije, osumnjičenih Dejana Rovčanina i Vladimira Račića koji su u bjekstvu, te da obezbjeđuje i čuva vatreno oružje i municiju za potrebe kriminalne grupe, da istovremeno priprema, pakuje kokain u rance u kojima će je transportovati.
Optužnica za predmetni slučaj naći se se na kontroli pred Višim sudom u Podgorici početkom septembra.
Podsjećamo, Vojna policija i Specijalno policijsko odjeljenje, u saradnji sa Specijalnim tužilaštvom, 19. aprila spriječili su transport kokaina prema Turskoj. Vrijednost zaplijenjene droge, procijenjena je na pet miliona eura.
Istražitelji su došli do saznanja da je član grupe koja je švercovala 56 kilograma kokaina koji je pronađen na brodu “Jadran” i Radomir Ostojić iz Tivta, a status svjedoka saradnika dodijeljen je starijem vodniku Milošu Kuliću.
Završeno je Evropsko prvenstvo u konkurenciji jedriličara do 21 godine, za olimpijsku klasu Laser, u gradu Dživnovu u Poljskoj na kome je mladi jedriličar tivatskog Delfina Ilija Marković (17) zauzeo 13. mjesto u konkurenciji najboljih jedriličara Evrope u konkurenciji do 19 godina.
Na osnovu svega prikazanog, ima za čim da žali, a istovremeno je evidentno da mu u nastavku karijere nedostaje iskustva i rutine, kao i više jakih međunarodnih takmičenja kako bi stigao do samog vrha.
Mladi Tivćanin je fenomenalno počeo Evropsko prvenstvo, pa je poslije prve regate bio treći u generalnom plasmanu, a prvi u konkurenciji do 19 godina. Mladost sa sobom nosi oscilacije. Marković je imao dosta uspona i padova, ali je stigao do primarnog cilja, do zlatne grupe, do prilike da se bori za pobjedničkog postolje. Uoči finalnih regata, Ilija Marković je bio na osmom mjestu, pružio je sve od sebe u posljednja tri dana, ali mu ni vremenski uslovi nisu bila naklonjeni, s obzirom da Iliji odgovara jači vjetar. Na kraju je zauzeo sjajno 13. mjesto u jakoj konkurenciji. Treba naglasiti da je na Evropskom prvenstvu u klasi Laser Standard učestvovalo 138 jedriličara, i u olimpijskoj klasi za žene Laser Radial 63 jedriličarke. JK Delfin je domaćin ovog Europskog prvenstva dogodine od 6.6. do 13. 6.
Kada je regija u pitanju, Ilija Marković je zauzeo treće mjesto, a bolji od njega bili su jedino momci iz Hrvatske, Bruno Gaspić koji je na kraju bio četvrti i Roko Čopić koji je zauzeo šesto mjesto.
U konkurenciji do 19 godina, zlatnu medalju je osvojio Niko Nujok iz Njemačke, srebro je pripalo Filipu Valkenbahu, također iz Njemačke, a bronza je otišla u Francusku, zahvaljujući Aleksandru Kovalskom.
Za Iliju Markovića nema vremena za odmor jer već 6. septembra. počinje Balkansko prvenstvo u jedrenju u Tivtu, na kome će Marković nastojati da se umiješa u borbu za pobjedničko postolje, kao i prošle godine kada je na grčkom Hiosu zauzeo četvrto mjesto- – saopšteno je iz JK Delfin.
Na hercegnovskom trgu Belavista u srijedu 28. avgust tokom svečanog zatvaranja 6. Trga od ćirilice sa početkom u 21 sat biti predstavljena fotomonografija „Sveti Sava u Boki” Vaska Kostića u izdanju Knjižare So.
“Od svih eparhija Srpske pravoslavne crkve u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji najveći broj hramova posvećenih Svetom Savi imali smo u eparhiji Bokokotorskoj.
Ovo ne treba da čudi ako znamo da je Boka ona zemlja na čijoj je teritoriji Sveti Sava 1219. ustanovio sjedište Zetske episkopije.
Ova knjiga otkriva koliko je Sveti Sava bio vezan za Primorje, kakva je pomorska putovanja preduzimao iz Boke, ali nas upoznaje i sa tim da je veći dio Boke Kotorske bio zemlja Svetog Save.
Autor govori o zalivskim specifičnostima, kao što su Svetosavski badnjaci, Svetosavski post, potom o Savindanu kao o školskoj slavi od davnina, o Savindanu kao krsnoj slavi Bokokotorske eparhije, o brojnosti crkava Svetog Save u Boki.
Autor nas takođe upoznaje i sa legendama o Svetom Savi, o porijeklu brojnih toponima vezanih za Svetog Savu, te bilježi kako su u prošlosti izgledale Svetosavske svečanosti po Boki, u Kotoru i drugdje po Zalivu, ali i kako su izgledala Svetosavska slavlja Bokelja u prekomorskim zemljama.
Izuzimajući Hilandar, kult Svetog Save razvijeniji je u Boki nego u ma kojem kraju gdje žive Srbi.
Na promociji će govoriti: Iguman savinski, jeromonah Makarije i Nikola Malović, urednik izdavačke djelatnosti Knjižara So” – saopšteno je iz Knjižre So.
Bio je to savršen ljetni dan za sve – pa tako i 17. regatu “Za dušu i tilo”, regatu brodova na latinsko idro, tamo, odakle su brodovi i potekli, u kolijevci njihovih kolijevki, u Betini.
Cijela je Betina zvonila od ranih dopodnevnih sati. Iskidalo se i ala venecijana spremilo bar 70 kila janjećih džigarica i izgradelalo par desetaka kila srdela. To za marendu, onako kako se, valjda, nekad marendivalo po betinskim škverima i radionicama. A uvečer – tradicionalni gulaš.
Između toga – sretna plovidba 49 brodova iz starta pred Betinom koji je, međutim, ojadio njegova meštra, inače kalafata Antu Fržopa:
– Je, bilo je malo pometnje na startu, to se dogodi kad svi ne dođu na sastanak skipera pa ne čuju dogovor. Imali smo pet minuta do starta, pa tako brojili do minute, a četiri su broda krenila na minutu, prije znaka za start. A šta ćeš… sve je drugo dobro prošlo. Puva je donjak, lagani meštral, ali više odozdal, lipih desetak čvorova i dizalo do dvanaest, i bija je lipi broj brodova na startu…
A onda je procedura jasna: cijela ta golema, lijepa, živahna a opet troma flota, puna vikanja, dozivanja, natezanja konopa, beštimanja iza starta, trkanja i skakanja po brodovima, zaputila se do prve bove u Plitkoj vali, odnosno kod Prve gore, punte koja zatvara valu.
Dieter murterski
I dalje se zna, to je već regataška staza slonova: iz Prve gore prema Monsteru (otočiću Sustipanac), pa na bovu od Punte gradine…
-…i otle na cilj u Betinu. Sve je proteklo bez problema, bez sudara, bez šteta, a imali smo i jedan novi brod – govori Ante.
Na ovim je regatama jako, jako važno kad se pojavi neki novi – a to može biti i baš novi ili obnovljeni brod.
Ovaj put to je brod, kako ga u Betini zovu, “zubara”, stomatologa Srećka Srdjaka koji s njim odavno regatava. Ali, gajeti je nekad netko napravio kabinu koju je vlasnik sada dao skinuti i gajetu urediti:
– Tu je gajetu sedamdeset treće sagradio moj majstor Branimir Uroda. Sa’ je obnovio kalafat Siniša Mikin i dobar je to brod. Mislim da je prominjeno sve od mora naviše – govori mi Fržop.
Tako je jedna od nagrada ovogodišnje betinske regate otišla u ruke vlasnika Nadaline, rečenog Srećka Srdjaka, u pohvalu vlasniku koji je betinsku flotu povećao za jedan brod. A Nadalinom (MU1890) timunio je njezin obnovitelj Siniša Mikin.
Na betinsku je regatu došao – i u grupi pobijedio – i murterski leut Jaruh s posadom Grge Jerata, i to je bila njihova prva regata od nesretne smrti Željka Jerata, najvažnijeg među pokretačima regata na latinsko idro, nezaboravnog kormilara cijelog toga pokreta…
Od zanimljivosti, spominjemo i sve bolje plasmane leuta Orlić, bio je drugi. Ime je dobio po nadimku ogranka murterske obitelji Pleslić premda ime kormilara i vlasnika zvuči nekako strano… Dieter Shelinger oženio je sad već davnih dana Mariju Orlićevu, prije nekoliko godina sagradili su leut kako bi onih pola godine u Murteru mogli živjeti na način Marijinih predaka… redoviti su sudionici svih regata ne samo u matičnom, šibenskom akvatoriju nego i drugdje uokolo.
Evo – murterski kaić obitelji Jerat, čuvenu “Mariju“, vozio je zet Šime Šojić i tako na timunu odmijenio svoju trudnu suprugu Anu Šojić rođenu Jerat koja nosi novog obiteljskog timunjera. Ili timunjerku…
Gajete u caklu
Tako, valjda svaki od tih 49 brodova na startnoj crti ima svoju priču. I trebalo bi je, jednu po jednu, zabilježiti i napisati. Spomenimo i da su posebne nagrade za organizaciju regate dobili Branko Jadrešić, Jadranko Pavić i Zoran Jušić – dobili su slike stalnog donatora regate Slavimira Miće Kapova, a onda je i sam Miće dobio posebnu nagradu – sliku, ali naravno, ne svoju.
Gajete u caklu dobili su Tonko Skračić Treva (od sponzora Klaudija Bochettija iz Zadra), Dragan Juroš Bagi dobio je škamjić, sponzora Nikole Papeše iz brodogradilišta “Čedomir Burtina”, a već smo spomenuli nagradu “zubaru” Srećku za najnoviju obnovljenu gajetu.
Kad bi se mene pitalo, magrade su, bar za ovaj tekst, zamiritale i dvije gospođe. Ana Mijat i Marinka Fržop. Bez njih, ne biste sad ovo čitali, ni gledali! Za ovaj put i ovo malo mjesta još samo poredak po grupama, i – kako rekosmo – Mačkov gulaš na Trgu na moru, klapa “Rišpet” i more svita koji je pristigao na ovu regatu.
Ovogodišnje izdanje Hercegnovskog strip festivala (HSF) je po mnogo čemu specijalno i pa tako i po najavnoj izložbi „Herceg Novi u stripu“ koja se realizuje u saradnji sa novim turističkim kompleksom Portonovi u Kumboru.
Izložba će biti otvorena u petak, 30. avgust, 2019. godine u 20:00h na Perla square u Portonovom.
Postavkom se premijerno predstavljaju promotivni posteri koje su radili ovogodišnji specijalni gosti Hercegnovskog Strip Festivala, kao i retrospektiva najboljih radova prethodnih dvanaest godina naše manifestacije.
Podsjetimo ove godine specijalni gosti HSF-a, čiji će se promotivni posteri naći na štafelajima u Portonovom su Enrike Breća, Mario Alberti, Andrea di Vito, Paskvale del Vekjo, Vanesa Balardo, Rufus Dejglo, Bo Kuk, Sajmon Dejvis, Raul Alen, Havijer Fernandes, Štef Bartolić i Leonid Pilipović, koji će predvoditi armiju od 50 ostalih gostiju takođe vrhunskih umjetnika i teoretičara stripa u svijetu. Hercegnovski strip festival ove godine doživljava svoje 13. izdanje i počinje 6. septembra.
U Stonskoj solani jučer je ujutro, četiri dana kasnije nego prošle godine, počela ovogodišnja berba soli. Sol se vadila iz bazena Frano iz kojega je prikupljeno nešto više od 60 tona kvalitetne soli za široku potrošnju, javlja HRT Radio Dubrovnik.
U vađenju soli koja se i dalje obavlja na starinski način, što taj posao čini atraktivnim, pogotovo za domaće i inozemne goste, uz stalno zaposlene i sezonce sudjelovalo je i više volontera s Korčule.
Danas će se, kako je planirano, sol vaditi iz bazena Mundo, jedinog bez svetačkog imena, a sutra iz bazena Petar i Pavao.
