Omladinski kulturni centar Herceg Novi počinje kampanju koja za cilj ima prikupljanje sredstava za uspostavljanje i omogućavanje rada Otvorene gradske muzičke vježbaonice/studija za snimanje zvuka.
Kampanja podrazumijeva obavještavanje javnosti i poziv građanima i predstavnicima privrednog sektora da podrže OKC u namjeri da umjetnicima/cama iz Herceg Novog omogući osnovne uslove za kreativno djelovanje i stvaranje na polju muzičke umjetnosti.
Ideja za adaptaciju ovakvog prostora nije nova. Tokom dugogodišnjeg rada i istraživanja potreba mladih osoba u Herceg Novom, stekli smo uvid u težnje ove ciljne grupe, najčešće iskazane u navodima da im je „muzika jako bitna“, da „žele da stvaraju svoju muziku“, da žele „da se bave muzikom van formalno obrazovnih institucija“, da žele da „organizuju festivale omladinskog stvaralaštva“, ali i podvlače da za to nemaju uslove.
S obzirom da u lokalnoj samoupravi do skoro nije postojala omladinska politika, nije bilo zvaničnih tijela koja bi se bavila ovim pitanjem. Sa druge strane, OKC je od 2012. do 2015. razvijao ovakav model učešća omladine i pružao uslove umjetnicima i mladima da se kreativno razvijaju i izražavaju. U okviru tog modela postojala je i otvorena muzička vježbaonica sa studiom za snimanje zvuka, a sama organizacija utemeljena je na ideji dijeljenja prostora i jedno vrijeme je funkcionisala kao prostorni i tehnički resurs svim umjetnicima i kreativnim mladim ljudima u gradu.
Za startovanje prve OKC-ove crowdfunding kampanje u zajednici odlučili smo se nakon učešća naših članova na obuci „Akademija održivosti“. Smatramo da tek dolazi vrijeme kada će većina privrednika i naših imućnih sugrađana postati pravi filantropi. Mnogo oraganizacija građanskog društva u našem gradu već razvija sjajne programe, koji će biti sve bolji, ako ih budemo podržali!
ZA BUDUĆNOST MUZIKE SA SKALA, podržite OKC na Ž.R. 540-963258
sa naznakom: DONACIJA za MUZIČKU VJEŽBAONICU
Rad OKC Tima je TRANSPARENTAN i svako može imati uvid u način sprovođenja kampanje.
Uključi se i utiči: razvoj filantropije za jače civilno društvo!
Kampanju realizujemo sa Fondom za aktivno građanstvo-fAKT i SING mrežom, kroz program „Akademija održivosti“, uz podršku Evropske unije i Balkanskog fonda za demokratiju, poručuju iz Omladinskiog kulturnog centra.
Muzičko-scenski performans “San ljetne noći” koji je pripreman pun mjesec izveden je sinoć na Kanli kuli u finalu Operossa Montenegro opera festivala. Osnivač Operosse i umjetnički direktor Ketrin Hataja pozdravila je publiku i učesnike a potom je uslijedila i dobrodošlica predsjednika Opštine Stevana Katića.
-Operosa Montenegro Opera Festival nam u ljetnjim noćima donosi umjetnost koja ima moć da kao najljepši san ozari duh i obogati nas na jedinstven način. Djelo u kojem ćemo večeras uživati, „San ljetne noći“ izdvaja se od drugih Šekspirovih tekstova na sličan način kao što se Operosa festival razlikuje od svega što u Crnoj Gori
imate priliku da vidite – odstupa od onoga na šta smo navikli, uspijeva da nas nanovo iznenadi, obraduje i edukuje o modernim smjerovima i stilovima u ovoj složenoj umjetnosti.Ovogodišnje izdanje festivala izdvaja se i jednim novim aspektom – uključivanjem lokalne zajednice, i to mladih ljudi iz našeg grada u kreiranje opere, poručio je Katić.
Mendelsonovim “Snom ljetne noći” zaokružen je program Operossa festivala koji je ove godine okrenut promociji crnogorskih mladih talenata, i edukaciji mlade publike. Od ove godine Operosa otvara novo poglavlje u saradnji s lokalnim obrazovnim institucijama i školama kroz Operosa Community program. Shodno tome u ovogodišnjem
festivalu učestvovalo je 20 bokeljskih tinejdžera, učenika muzičke škole iz Podgorice, crnogorskih mladih talenata. Operossa Montenegro orkestar i već iskusni umjetnici. Milica Lalošević, Vesna Đurković, Vladimir Vučković briljirali su na sceni dok na je fenomenalni mladi puk Dragan Sekulić narativno uvodio u priču prisutne.
U osvrtu na ovogodišnji festival iz Operosse naglašavaju: podrška UNDP-a uz titulu „Zelenog festivala“ odražava našu međusobnu misiju za bolju budućnost generacija kako u očuvanju opere tako i naše planete. Kada se kratko osvrnemo, Operossa festival ove godine može da se pohvali sa četiri premijere od kojih su dve izuzetno važne za mlade ljude, edukativna opera o vršnjačkom nasilju Be My Superstar u saradnji sa LOD muzičkim teatrom iz Belgije kao i San Ljetnje Noći koji promoviše mlade crnogorske talente. Veče Kamerne Muzike je performans na kome je mladi kompozor Jug Marković imao prilike da predstavi svoje kompozicije. Mlade operske pjevačice Jana Cvetković i Milena Damjanović predstavile su svoj talenat u najboljem svjetlu, međutim ništa ne bi bilo moguće bez maestralnog gudačkog kvarteta Operosa strings, bez cijenjenih sponzora i podrške, kao i lokalnih institucija.
Operossa festival najavljuje veliku premijeru opere “Rigoleto” sledeće godine, u punom vokalno-orkestarskom sastavu kao i internacionalna imena, koja će kreirati performans za pamćenje, a čije pripreme počinju za nekoliko dana. Svi lokalni umjetnici mogu pratiti datume audicija na Operosa društvenim mrežama.
Predsjednica Demokratske srpske stranke Dragica Perović saopštila je da je predsjednik kotorskog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Vladimir Potpara “dvije godine, u kontinuitetu, na ovaj ili onaj način, opstruirao rad lokalne vlasti”.
Potpara je radnije danas saopštio da je prisustvovao sjednici Odbora za izbor i imenovanje Opštine Kotor kako bi obrazložio da Dragica Perović i Vladimir Jokič imaju pravo na tražene nadoknade i da je glasao za njihove zahtjeve.
“Zna se koje i kakve zahtjeve je ispostavljao pred skupštinska zasijedanja. Naprosto, tajno dvogodišnje šurovanje sa DPS i SDP i posebno opstruiranje rada skupštine dobilo je zvanični epilog i sada se javno obznanilo. Stoga, svi oni koji su mu dali povjerenje sada su u situaciji da se preispitaju da li je on taj koji je zaslužio njihov glas. Želim da vjerujem da je ovo njegov lični čin i namjerno ga izdvajam i pravim distinkciju između njega i partije koju personifikuje, navela je Perović u reagovanju
Ona je zamolila Potparu da joj ništa ne pomaže, “jer mi njegova pomoć ne treba”.
“Uostalom, kako je Vladimir Potpara glasao, je li bio uzdržan, za ili protiv mog zahtjeva, možda je i najmanje bitno, bitno je da je on činio kvorum, raspravljao i odlučivao o nečem, ispostavilo se, u šta se ne razumije”, navodi se između ostalog u reagovanju Perović.
Kao što turisti i po nekoliko puta uvećaju broj kupača u primorskim mjestima tokom sezone u Crnoj Gori, tako se uvećava i broj plovila koja zgusnu pomorski saobraćaj u ljetnjim mjesecima. To, međutim, ne prati i dovoljan nadzor, smatra Petar Antonioli, mještanin budvanskog Starog grada, ispod čijih bedema je vezano stotine plovila, od barki i skutera, do skupocjenih jahti.
“Velike nam probleme prave skuteri i parasejling gliseri koji prolaze bukvalno na desetak metara od kupača. Kada smo ovdje prije neki dan imali humanitarni plivački maraton, skuteri su proletjeli na pet metara od nas”, priča Antonioli, ali i dodaje da probleme ne prave samo iznajmljeni skuteri i gliseri.
“I jahte prave ozbiljne probleme, plove mimo plovnog puta i ulijeću u luku neprilagođenom brzinom, što izaziva velike talase; znači, dok negdje neko ne padne sa broda i dok se neko ne povrijedi, mislim da ovdje niko ništa neće preduzeti”, navodi mještanin budvanskog Starog grada.
Problemi kod Luštice
Da svi ne poštuju propise, uočljivo je i u Boki Kotorskoj, gdje je u više navrata nevladina organizacija Naša akcija upozoravala na ugrožavanje bezbjednosti na moru kod Luštice.
Patricija Pobrić, iz ove organizacija, navodi kao primjer prekomjeran broj plovila u Plavoj špilji, poznatoj izletničkoj atrakciji, gdje taksi brodići voze turiste na obilazak i kupanje.
Iako ovaj problem nije od juče, svake godine je sve izraženiji, kaže Pobrić i navodi brojke kotorskog Instituta za biologiju mora koji je objavio da preko 250 plovila na dan istovremeno uđe u špilju.
“Ta plovila uglavnom ulaze dok im motor radi, a pošto se tu kupaju turisti, kajakaši, vozači bordova, ta interakcija kupača, propelera i plovila je na alarmantnom nivou”, upozorava Pobrić i dodaje da se na cijelom primorju mora više i bolje kontrolisati iznajmljivanje plovila maloljetnicima i osobama koje nemaju dovoljno znanja da njima upravljaju.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
Česte kazne za prebrzu vožnju
Za sada nema ukupne statistike o broju i najčešćoj vrsti nesreća i prekršaja iz oblasti pomorske sigurnosti i bezbjednosti ovog ljeta na Crnogorskom primorju. No, u Boki Kotorskoj, koja je omiljena destinacija nautičara, inspekcija najčešće piše kazne za prekoračenje brzine.
Inspektor pomorske sigurnosti Željko Lompar je dio inspekcijskog tima koji kontroliše područje od Platamuna do Kotora, gdje je ljeti značajno povećana frekvencija pomorskog saobraćaja.
Lompar navodi da samo broj kruzera koji stižu u kotorsku luku prelazi 550, a da je procijenjeni broj jahti koje će uploviti u zaliv oko 20.000. Najčešći prekršaj je nepoštovanje brzine plovila, za što su propisane kazne od 1.500 do 20.000 eura za pravna lica, a za fizička do 2.000 eura.
“Brzine su u Boki limitirane na deset čvorova, a u Kumboru i tjesnacu Verige na šest, pa su najčešći prekršaji prekoračenje brzine, i to od strane fizičkih lica koji su vlasnici plovila. Ali, fokus naših patrola je na približavanju obali, da zaštitimo plivače”, navodi Lompar koji podsjeća da je zona do koje skuteri mogu da se približe obali 200 metara, dok plivači u toj zoni mogu da plivaju do 100 metara od obale, pa ta “tampon zona” sprječava kontakt.
Boka kotorska – foto Miro Marušić
‘Bezbjednost je najbitnija’
Brojnim kupačima na Slovenskoj plaži, jednoj od najposjećenijih plaža Budvanske rivijere, nude se razni zabavni sadržaji, poput džet ski skutera. U jednom od od sportsko-rekreativnih centara za njihovo iznajmljivanje vlasnik Igor Labović kaže da postoje mnogi propisi koji regulišu njihovo poslovanje, kao što je punoljetstvo onih koji iznajmljuju plovila i tačno određen poligon za brzu vožnju.
“Džet ski skutere mogu iznajmiti samo oni između 18 i 60 godina starosti. Tu je instruktor kao pratnja koji odvodi grupu iza ostrva Sv. Nikola, gdje je tačno propisan poligon za polusatnu vožnju”, kaže Labović.
Navodi i da je instruktor obučen i za nadgledanje vožnje, a da je u skuterima ugrađen sistem koji ne dozvoljava da se približavaju jedan drugom, pomoću kojeg se može u svakom trenutku pratiti lokacija i brzina skutera.
No, nisu samo vlasnici i upravitelji plovila odgovorni za bezbjednost na moru, pravila jednako trebaju poštovati i svi ostali, od ribara i ronilaca do kupača.
U našoj anketi, Slobodan iz Vranja kaže da nije zabrinut za svoju sigurnost kao plivač, jer je obilježen prostor za bezbjedno kupanje u moru.
“Čini mi se da je previše barki tu blizu obale, ali mi ionako nismo neki veliki plivači, pa se rađe držimo plićaka”, kaže njegova supruga Tanja.
Sonja iz Banjaluke predlaže da se obilježena zona za kupače na Slovenskoj plaži proširi.
“Ovdje je najviše kupača, a ljudi koji imaju barke i druga plovila imaju mnogo više od plivača prostora i za sidrenje i plovidbu tamo prema ostrvu i dalje u akvatoriju”, riječi su Sonje.
Vlasnik jednog od sportsko-rekreativnih centara Igor Labović naglašava da je bezbjednost najvažniji segment njihovog posla i uspješne sezone.
“Zabranjeno je glisiranje uz obali i uz bove, non stop imamo kontrole Lučke kapetanije i plovne jedinice MUP-a, jer nikome ne odgovara da se nešto loše desi. To hoće li biti bolja ili lošija sezona zavisi od vremena i toga kakva je platežna moć gosta, ali bezbjednost je najvažnija”, zaključuje Labović.
Pitanje pomorske sigurnosti i bezbjednosti aktuelizovano je nedavnim slučajem u akvatorijumu zaliva Trašte kod Tivta kada je gliser iz još nepoznatih razloga teško povrijedio ronioca u blizini marine Luštica Bay.
Prošle godine su u nesreći na Velikoj plaži kod Ulcinja u udesu turističkog broda i “banane” sa turistima, koju je vukao skuter, poginule dvije osobe, a još dvije su teško povrijeđene.
A budvanska tragedija koja se desila u neposrednoj blizini Starog grada, kada je mještanina usmrtio gliser u blizini plaže Pizana gdje je zabranjeno kretanje plovila ostala je pravno neprocesuirana. Istraga o tome ko je upravljao gliserom, ni danas, poslije petnaest godina, nije dala rezultate.
Luka Gaženica-Zadar Cruise Port jedna je od tri finalista najprestižnijeg izbora za najbolju svjetsku luku Seatrade Cruise Awards 2019., a pobjednik će biti proglašen 11. septembra tokom najvećeg svjetskog sajma industrije kružnih putovanja Seatrade Europe 2019 u Hamburgu, izvijestili su iz te Luke.
To je veliko priznanje za Lučku upravu Zadar i koncesionara Zadar International Port Operations (ZIPO), odnosno Global Ports Holding (GPH), ističe se u saopštenju, uz napomenu da je upravo GPH, kao vodeći svjetski operator luka za kružna putovanja, nominirao zadarsku luku za kružna putovanja u kategoriji “Luka godine”, kojom se nagrađuju lučke uprave/kruzing kompanije koji su u upravljanju lukom za kružna putovanja postigli najveći napredak u posljednjih godinu dana.
Prijaviti se mogu luke iz bilo kojeg dijela svijeta, a ove godine su finalisti i luke OldenLoen u Norveškoj te Yokohama u Japanu.
Direktor Lučke uprave Zadar Robert Škifić naglasio je kako se već sada, u prvoj godini suradnje s GPH-om i ZIPO-om, vide jako dobri rezultati.
Zadar – Luka Gaženica – foto EPA
“Ulazak u finale, gdje se uz nas nalaze još samo dvije svjetske luke, dovoljno govori o našem zajedničkom uspjehu. Uvjereni smo da će u idućim godinama ova suradnja biti sve bolja i bolja i da će Zadar u što skorije vrijeme zauzeti mjesto koje mu i pripada u kruzerskom biznisu”, ocijenio je Škifić.
Direktorica tvrtke Zadar International Port Operations Rebeka V. Pevec kazala je da je to ujedno i priznanje za trud koncesionra i Lučke uprave u pozicioniranju Zadra kao važne destinacije za kružna putovanja na Jadranu, povećanju broja putnika u luci te razvoju luke i pružanju još boljeg iskustva posjetiteljima Zadra.
Na sajmu Seatrade Europe u Hamburgu, gdje će biti proglašeni i pobjednici izbora, Zadar i Zadarsku županiju predstavljat će i promovirati Lučka uprava Zadar, ZIPO i GPH, turističke zajednice grada Zadra i Zadarske županije te Zračna luka Zadar.
Nagrada Seatrade Cruise Awards dodjeljuje se više od deset godina najizvrsnijim primjerima i praksama unutar industrije kružnih putovanja. Svake se godine za izbor prijavi više stotina luka, tako da je sam ulazak u finale ogroman uspjeh.
“Kao dio Global Ports Holdinga, vodećeg svjetskog operatora luka za kružna putovanja koji u svom portfelju broji 17 luka za kružna putovanja smještenih u nekim od najpoznatijih svjetskih destinacija, posvećeni smo pružanju visoke razine korisničkog iskustva putnicima te izvrsnosti u upravljanju lukama”, poručila je uz ostalo Pevec.
Barska plovidba konstantno pokušava da nađe i kupi adekvatan sopstveni brod, koji bi bio korišćen na liniji Bar – Bari, kazao je izvršni direktor te firme Tihomir Mirković..
„Međutim do sada nijesmo prepoznali brod za koji bi sa sigurnošću mogli reći da je nejadekvatniji za ovu liniju“, rekao je.
Pri tome, prema njegovim riječima treba naglasiti da se brodovi starosti preko 30 godina na tržištu prodaju po cijenama od sedam, osam pa i više miliona eura.
„Nije jednostavno obezbijediti sredstva čak i za brod tih godina starosti, a pogotovo ne za noviji i skuplji brod“, istakao je Mirković
On je naveo da Barska Plovidba ima dobru saradnju sa kompanijom Jadrolinija iz Rijeke, koja sa brodom ,,Dubrovnik“ održava liniju Bar – Bari.
„Sarađujemo već treću godinu na obostrano zadovoljstvo. Brodom ,,Dubrovnik“ je prije nekoliko dana prevezen rekordan broj od 1.250 putnika na jednom putovanju. Obale Crne Gore i Italije, brod ,,Dubrovnik“ će spajati do kraja novembra kada ćemo sumirati rezultate od putničkog saobraćaja za ovu godinu“, kazao je Mirković.
Fešta nad feštama, tradicionalna Bokeljska noć 2019. stara dva vijeka, održana je sinoć u akvatoriju kotorskog zaliva podno zidina drevnog Kotora pred više hiljada posjetilaca.
Gradska muzika Kotor, i jedrilice Jedrličarskog kluba “Lahor” najavili su defile ukrašenih barki koje su se u tri đira predstavile publici.
U povorci je učestvovalo 43 barke.
Prema odluci žirija pobjednička barka Bokeljske noći 2019. je barka barka “40 godina od zemljotresa” – autor Mijo Milovanović.
Bokeljska noć 2019.foto Boka News
Druga nagrada i 1.500 eura podijelile su kreacije pod nazivom “Rušenje još traje” (br. 34) i “Evropski šampioni bez bazena” (br 27).
Bokeljska noć 2019.foto Boka News
Autori: Dragan Buzdovan i Zvjezdan Šantić.
Bokeljska noć 2019.foto Boka News
Treće mjesto nagrada i 1.000 eura pripalo je učesnicima za kreacije pod nazivom “Divne plave moje vale” (omaž Maji Perfiljevoj – br. 7) i “Špiljarska crkva” (br. 24), Marku Ševaljeviću i Božu Zorniji.
Odluku je donio žiri u sastavu: mr Lana Bokan likovna umjetnica – predsjednica žirija, prof. Marina Dulović sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor i akademski slikar Vladimir Jovićević.
Bokeljska noć 2019. foto Boka News
Slavlje se zatim nastavilo na destak trgova u starom Gradu do ranih jutarnjih sati…
Građani Perasta nezadovoljni ne rješavanjem problema saobraćaja kao i odgovorom predsjednika Opštine Kotor Željka Aprcovića nakon zajedničkog sastanka u mjesnoj zajednici, danas su organizovali protestnu šetnju.
Mještani zahtjevaju da Opština Kotor peuzme kontrolu nad rampama, te kontrolu nad javnim lokalnim putem kroz Perast.
Odgovor predsjednika Aprcovića na njihov zahtjev, pročitao je Mladen Dabižinović ispred Odbora grupe građana Perasta:
„Dana 23. 08. 2019. Godine održan je sastanak sa predstavnicima privrednih subjekata koji obavljaju djelatnost na području grada Perasta. Na sastanku je dogovoreno da će od 01. 09. do okončanja sezone upravljanje rampama na ulasku u grad Perast vršiti ovlašena angažovana firma. Troškove za angažovanje iste u visini od 3.440 eura će snositi Opština Kotor i Udruženje ugostitelja Prast. Nako konstituisanja Savjeta MZ Perast, pristupiće s cjelovitom rješavanju identifikovanog problema saobraćaja u Perastu”.
Dabižinović navodi da odgovor predsjednika Aprcovića upućen Odboru grupe građana Perasta predstavlja prelazno rješenje, odnosno prvi stepenik u rješavanju problema mještana Perasta.
Prema njegovim riječima, sljedeći korak Peraštana jeste osnivanje Savjeta mjesne zajednice Perast. Podsjetio je da je prošli saziv Mjesne zajednice podnio ostavku prije godinu dana.
„Danas smo oslobođeni i niko ne može da nam zatvara rampe mimo zakona, nijedan privatnik niti pojedinac. Sa tim se samo može upravljati zakonski” – poručuje Dabižinović.
On ističe da svaki pojedinac ima pravo na osnovnu ljudsku slobodu – slobodno kretanje, ulazak u svoj grad i svoju kuću.
Perast protest – foto Radio Kotor
Peraštani su tražili od Opštine Kotor i da, u skladu sa sistemom integrisanog saobraćaja, ponovo uspostave kriterijume o tome koje vozilo može ući u mjesto, zatim uklanjanje vozila sa javnog lokalnog puta. Zahtjevaju i da zakupci parkinga, koji su istovremeno i hotelijeri, svoja mnogobrojna vozila parkiraju van mjesta jer, kako navode, nemaju pravo ulaska sa tolikim vozilima po kriterijumima sistema integrisanog saobraćaja.
Mještani su tražili i utvrđivanje javnih parking mjesta koja se nalaze unutar Perasta, koja će se dati mještanima na korišćenje, te utvrđivanje od strane Komunalne policije, koji djelovi parkinga na krajevima Perasta su ostali javni, tj. nisu obuhvaćeni Ugovorom o zakupu , te da se isti oslobode za parkiranje mještana i turista.
Tradicionalna kotorska fešta “Bokeljska noć” biće održana večeras subot, 24. avgusta, sa početkom u 21 sat.
Boka News će uživo prenosti Bokeljsku noć na svoj FB stranici.
Donosimo tekst mr Jovana J. Martinovića o Bokelskoj noć, nematerijalnoj kulturnoj baštini Crne Gore i zašto je Bokeljska noć fešta nad feštama…
Piše: mr Jovan J. Martinović
Dekadentni i prosvijećeni osamnaesti vijek polako se primicao svome kraju da bi ustupio mjesto uzburkanom vrtlogu napoleonskih ratova, koji su sahranili najmoćniju silu na Jadranu, Prevedru republiku Veneciju, zajedno sa svim njenim hiljadugodišnjim tradicijama i institucijama. Međutim, tih posljednjih decenija ništa nije nagovještavalo potpuni krah čitavog jednog sistema, naprotiv – u tople ljetnje noći grad na lagunama živio je poseban život sastavljen od prepuštanja hedonističkom uživanju u slastima jedne pomalo dekadentne atmosfere. Kanalima i ispod mostova klizile su gondole osvijetljene šarenim papirnim lampionima, noseći u sebi odabrane grupe takozvane elite i krema društva, dame u svilenim i brokatnim krinolinama i gospodu sa visokim napudranim perikama, svi sa malim crnim maskama – moretinama, dok je gondolijerov kompanjom na provi prebirao po strunama mandoline i pjevao one slatko-gorke kancone pune melanholije neuzvraćenih ljubavi.
U nekima od tih gondola sigurno su se kao gosti svojih mletačkih kolega nalazili i kotorski mladići, studenti čuvenog univerziteta u Padovi, uživajući u čarima Venecijanskih noći i zaklinjući se u sebi da će po povratku u zavičaj pokušati da urade nešto još bolje, noć koja će za tri koplja nadmašiti sve što je viđeno.
I pored toga što je Kotor u to doba bio neka vrsta garnizonskog grada ili bastiona za odbranu mletačkih posjeda od eventualnih turskih napada, i grad i okolna pomorska naselja živjeli su intenzivnim duhovnim, kulturnim životom. Saloni kapetanskih palata, sa bogatim bibliotekama, stilskim namještajem i umjetničkim slikama, bili su širom otvoreni za ljude širokih horizonata, kapetane što su plovili po svim morima svijeta, visokoučena sveštena lica, mlade dojučerašnje studente iz Padove, sada nastavnike čuvene kotorske Gramatiklane škole iz XIII vijeka. Na tim učenim sesijama čitale su se drame i prikazanja, latinski i „slovinski“ stihovi skromnih lokalnih literata, izmjenjivali se komentari o nekim pročitanim knjigama, širili se horizonta, a napolju iza zatvorenih škura sa griljama lile su beskrajne kotorske kiše.
Ljeti pak, na vrelini od koje se i kamen topi, svi potražili spasa u hladovitim vrtovima oko grada, u pirkanju popodnevnog maestrala ili večernje bave s Vrmca. Najpogodniji za to su bili vrtovi čuvene kotorske plemićke porodice Bolica, na položaju koga je zapremao lijepi park nekadašnjeg hotela „Slavija“ ili „Fjord“, sa visokim zidom i kulama na uglovima, otvoren prema moru. Možda se upravo tada, jedne takve baršunasto-plave ljetnje večeri, dok je mjesec prelivao srebrom okolna brda, rodila ideja da se pokuša dočarati pa i prevazići sjaj venecijanskih noći dosanjanih iz mladosti.
Bokeljska noć 2016.
Nabavljene su brzo gaete i leuti iz okolnih ribarskih mjesta. Posluga ih je kitila girlandama i festonima lovorike, postavljala šarene lampione. Dame i kavaljeri su oblačili svoje krinoline, čipkane žaboe i napudrane perike, sjedali u okićene barke i uz tihu primorsku pjesmu klizili po glatkom zrcalu Zaliva, kružeći kao u transu po tamnoj vodi sna, doživljavajući unutrašnju katarzu, duhovno pročišćenje. Tako je možda, prije više od dva vijeka, počela tradicionalna manifestacija „Bokeljska noć“.
Uskoro je nastala Venecija i njen uticaj, no došli su neki novi zavojevači, uglađeni i uparađeni Napoleonovi oficiri, koji su ovom starom običaju noćne šetnje osvijetljenih barki dodali neke nove, glamuroznije elemente, veću pompu, eventualno još i osvjetljenje bedema, sviranje vojne muzike i slično.
Bokeljska noć 2015.
Zatim je došla racionalna i stroga Austrija, stari vlasteoski rodovi su postepeno izumirali, kapetanske porodice su lagano siromašile, ponosni bokeljski jedrenjaci nestali sa pučine, ali jednom ustaljena tradicija nije nestala, preuzeli su je agilni kotorski zanatlije i trgovci. Fešte su se nastavljale ne manje sjajno, posebno za zimski Karneval ili, kako su ga zvali – Veljun (pošto se održavao u mjesecu veljači – februaru).
Bokeljska noć 2016.
Postoji jedan dragocjeni zapis, pisan drhtavom rukom kotorskog zanatlije „štramacijera“ Romea Fjorelija, koji se odnosi na dolazak engleskog kralja Edvarda VII u Kotor, oktobra 1888.godine, i odlazak na Cetinje radi kumovanja najmlađem sinu knjaza Nikole.Ratni brodovi engleske flote bili su ukotvljeni u Zalivu, od Kotora do Orahovca, svečano okićeni i ukrašeni . Citat iz zapisa: „Zadnju večer njihovog odlaska, Građanska glazba je obišla okolo na jednoj tribini postavljenoj na dvije barke, koje je vukao motor. Tribina je bila dekrisana sa festonima lovorike, zastavama i rasvjetom baluka, bengala, bakljade … Tu večer su sva crnogorska brda bila u rasvjetu od velikih ognjeva“. Tradiciju Bokeljskih noći, defilea dekorisanih barki uz iliminaciju okolnih brda, prekinuo je Prvi svjetski rat, ali su volja, sposobnost i mašta njihovih kreatora preživjeli sve te tmurne godine.
Bokeljska noć 2015.
Za period između dva svjetska rata ima relativno dosta pisanih podataka u kotorskom nedjeljnom listu „Glas Boke“, a odnose se na međuratne Bokeljske noći. Za 1933. godinu postoji indicija da je jedna ztakva manifestacija održana prilikom posjete eskadre engleske ratne flote sa nosačem aviona „Glorious Boki Kotorskoj, a isto tako za maj 1934. godine, kada je svečanost priređena prilikom posjete joslovenskog kralja Aleksandra, kada su – po riječima novinara „… obale gorjele, na crkvama zvonila zvona, prangije pucale, narod klicao, pjesma se orila na sve strane. Cijela Boka, i ljudi i stvari, promijenili su svoj izgled, i stranci i domaći bili su kao fasciniran ….“. Međutim, 1936. godine stvari su krenule na širokom frontu, izabran je Glavni priređivački odbor Bokeljske noćei, koji je pod parolom „BOKA SEBI“ izdao proglas o organizovanju svečanosti i pozvao sve Bokelje da aktivno učestvuju u pripremama i realizaciji. Napor se višestruko isplatio pa se na Vidovdan, 28. juna, pod nebom koje se zacrnilo i uz munje ljetnog neverina koje su sijevale iznad Orahovca i Perast, u bazenu Kotorskog zaliva održala najspektakularnija manifestacija do tada. Novinar priča: „Kotor obasjan nizom šarenih žarulja, sa osvijetljenom obalom, iluminiranim zidinama sve do Sv. Ivana, koji je opet bio sav u vatri, i sa osvijetljenim serpentinama sve do Trojice, pužao je veličanstvenu sliku, koju ješarao i bojadisao lijepi vatromet … Bila je osvijetljena sva obala do Ljute … a sa druge strane sjao je Muo sa obalom, kućama i krasno osvijetljenom crkvom. Prčanj je bio divno osvijetljen … Bila je osvijetljena obala oko Stoliva, a s visine je sjao Gornji Stoliv … Vatre su sjale i na vrhpovima, osobito na Vrmcu. I vrh samoga Lovćena bio je osvijetljen, dominirajući kao plamena zublja nad Kotorskim zalivom“. Uslijed nadolazećeg nevremena u defileu je učestvovalo svega nekoliko osvijetljenih alegorijskih barki, ali su ostala sačuvana njihova imena: „Galeb“ sa Prčanja, „Jadranka“ , mornarička „Gondola“ iz Đenovića, „Paviljon“ i Labud“ iz Kotora, „Venecijanska gondola“ sa Prčanja.
Bokeljska noć 2015.
Međutim, u avgustu te iste godine engleski kralj Edvard VIII posjetio je na jahti „Nahlin“ u pratnji jednog razarača Boku i razgledao grad Kotor, svečano dočekan od vojnih i civilnih vlasti, oduševljeno pozdravljen od naroda. Kraljeva jahta sa pratnjom trebalo je da isplovi u 20 sati, ali kada su kralju rekli da se u njegovu čast sprema neviđeni spektakl, polazak je odgođen za 2 sata. Turističko društvo „Jadranski fjord“ već je bilo izvršio sve potrebne pripreme, pa je „Boka još jednom trebala da plane, da se okiti plamenim grivnama i da u lijepoj ljetnoj noći prospe po svojim njedrima raskošje vatrenog nakita, da se načička hiljadama žižaka i krijesova, da – divna kakva jeste – pruži svakom oku i u ovoj noći sve čari i krasote opjevane nevjeste, nedostižne ljube plavoga Jadrana. I noć je pala. Spustila se tamna koprena sa vedroga neba koje je treperilo milijardama zvijezda, a Kotorski bazen, maestozan u noćnoj tišini i ćutljiv u nestrpljivom iščekivanju da sav plane, ličio je na ogromnu prirodnu dvoranuu kojoj je imala da započne raskošna svečanost iz bajki. Njprije su počela plamsati brda. Stara tvrđava Sv. Ivana nad Kotorom planula je osvijetljenim zidinama u hiljadama plamenova … Na kamenoj glavi Pestingrada razbuktale su se vatre osvjetljavajući veličanstveno goli krš, a odmah za tim javili su se visokim vatrama lovćenski vrhovi.
Bokeljska noć 2015.
Na drugoj opet strani plamtale su vatre po grbama Vrmca, koje su se začas pretvarale u prave vulkanske plamenove … Odjednom, upravo munjevitom brzinom zasjaše hiljadama plamičaka kotorski bedemi i sva obala … Iz mraka stadoše da se nižu ognjeni đerdani duž Mula, Prčanja, Stoliva, Dobrote, Orahovca … pa preko Perasta tamo na Kostanjicu, Morinj, Lipce, Risan, nad kojim su bile divno obasjane visoke serpentine … Kotorski bazen, koji je do maločas ličio na ogromnu tamnu i ćutljivu dvoranu, kao da se odjednom pretvorio u raskošno obasjano i duboko jezero, u čije je tihe vode sa obale i naslje, sa planisnakih padina i visokih vrhova počelo da toči goruće zlato … Tako je sav unutrašnji bazen plivao u moru svjetlosti. Dok je reflektor sa razarača obasjavao crkvicu Gospe od zdravlja poviše poviše Kotora, veliki broj raketa … šarao je ognjenim bojama zvjezdano nebo. Rimske svijeće uz bengalsku vatru … upotpunjavale su jedinstveni prizor … Odjednom sa kraljevske jahte „Nahlin“ stadoše da se prelijevaju u noći jake i raznobojne rakete kao goruće raznobojno cvijeće“. Kralj Edvard VII poebno je zahvalio opštinama i narodu Boke Kotorske na divnom osvjetljenju i uloženom trudu, ali kako izgleda nije bilo defilea iukrašenih barki, već samo iluminacija.
Bokeljska noć 2015.
Poslije Drugog svjetskog rata pokušavala je osiromašena Opština da vrlo skromno obnovi tradiciju, ali je to pošlo za rukom u punom sjaju tek prilikom posjete posjete Kotoru maršala Josipa Broza Tita i krštenja novog razarača „Kotor“, početkom septembra 1959. godine. Ovu začaranu, nestvarnu Bokeljsku noć svi koji su vidjeli pamtiće kao nešto što se samo u akvatoriju amfiteatralnog Kotorskog zaliva može doživjeti. I tada je plamtjela kotorska tvrđava S. Ivan, sva domaćinstva kojima prozori gledaju prema moru dobila su pakete svijeća da ih zapale u prozorima, vojnici i mornari izvukli su na vrhove Pestingrada i Vrmca velike protivavionske reflektore, posudama sa mješavinom piljevine i nafte osvijetljen je bio ćitav dužobalni put i sve ponte i mandraći preko Mula i Prčanja, kao i preko Dobrote. Uz rivu su bili vezani ratni brodovi sa svijetlećim u zastavnim galama, a morem je plovio veličanstveni konvoj ukrašenih barki, koje je vukao brod sa Gradskom muzikom. U delifeo je bilo na desetine okićenih, maštovito okićenih cjelina: maketa razarača „Kotor“, venecijanska gondola, biserna školjka sa divnom djevojkom unutra, stara Njegoševa kapela na Lovćenu, Gradski sat, česma Karampana i – ko bi se sjetio svih što su to veče pretvorili u prizor iz sna.
Bokeljska noć 2015.
Obnovljena Bokeljska noć nastavila je svoju plovidbu po sjajnom moru mašte sa promjenljivim uspjehom, no zaokupljujući veliku pažnju na našim prostorima pa se cijeni da je svaku od nekoliko posljednjih priredbi posmatralo između 30 i 40 hilljada posjetilaca, tako da je ona postala neslućeni propagator kotorskog turizma , a njenim pomjeranjem sa početka na drugu polovinu avgusta produžena je turistička sezona.
Kruna svake Bokeljske noće i vatromet, doveden do pirotehničkog savršenstva. Kako je teško bilo nabaviti specijalne rakete iz Italije u vrijeme enormne krize 1993. godine – to znaju samo organizatori, koji su se mijenjali skoro svake godine, dok se konačno organizacija nije ustalila u Centru za kulturu.
Bokeljska noć 2015.
No zato su te rakete proizvodile nevjerovatne svjetlosne efekte koji se odražavaju u mirnom ogledalu Zaliva, a praštanje eksplozija stostruko odzvanja među brdima. A kada se i posljednja vine u nebo, i kada se podijele nagrade za najuspješnije okićene i ukrašene barke, razdragani narod probija se uz tešku muku kroz uska Glavna vrata Grada i razliva poput plimnog vala po pjacama i pjacetama, nastojeći da zadrži u sebi svu onu upijenu ljepotu. Fešta se nastavlja do jutarnjih sati, a kako je uspjela – najbolje znaju škovacini – gradski smetlari, kada u ranu zoru počnu čišćenje i umivanje Grada.
