Hrvatske su autoceste na osnovi Vladina zaključka krenule u realizaciju projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom na sistem mreža autocesta Republike Hrvatske na potezu od čvora Metković do budućeg mosta Pelješac i od čvora Doli do grada Dubrovnika.

Riječ je o projektu gradnje autoceste do budućeg mosta Pelješac i gradnji autoceste do Dubrovnika. HAC je objavio natječaj za izradu studijskih dokumenata koji, između ostalog, obuhvaćaju i izradu idejnog rješenja s procjenama troškova gradnje i izradu prometnog modela. Od ponuditelja se traži i analiza mogućeg prometnog povezivanja preko Neuma, no prema neslužbenim informacijama ta je opcija nakon gradnje Pelješkog mosta najmanje vjerojatna, piše Jutarnji list.

Prva faza

U sklopu natječajne dokumentacije HAC je prvi put predložio i trasu buduće autoceste te neke od tehničkih uvjeta po kojima bi se autocesta gradila. Tako se od ponuditelja traži da razrade mogućnost da se autocesta u prvoj fazi sagradi u poluprofilu autoceste, odnosno prometnica s dvije prometne trake. Naši sugovornici u HAC-u slažu se kako je gradnja autoceste u dvije faze, ako se gleda građevinski, skuplja, no gledajući na dulje razdoblje ima i svoje benefite. Naime, nakon gradnje poluautoceste na njoj se može naplaćivati cestarina i na taj način akumulirati sredstva za nastavak gradnje.

Početak u Metkoviću

Prema prijedlogu HAC-a, trasa autoceste prema Pelješkom mostu počela bi kod čvora Metković, a završila kod čvora Duboka netom pred mostom. Dužina trase je 18,4 kilometra, a proteže se iznimno zahtjevnim terenom te bi na njoj trebalo sagraditi čak deset raznih objekata ukupne dužine 9530 metara, što je više od 50 posto trase. Riječ je o pet tunela, od kojih su najduži tunel Ježevac od 3290 metara i tunel Rujnica u dužini od 1000 metara. Drugi izuzetno zahtjevni objekt je novi most preko Neretve. Njegova je predviđena dužina čak 1540 metara. S obzirom na muljevito tlo oko rijeke, riječ je o izuzetno teškom građevinskom zahvatu. U HAC-u kažu da je trasa podložna promjenama, a s obzirom na okoliš, može se pomaknuti samo stotinjak metara lijevo ili desno.

Naši sugovornici s velikom dozom opreza procjenjuju moguće troškove gradnje te smatraju kako bi ona mogla iznositi oko 17 milijuna eura po kilometru za puni profil autoceste. U tom bi slučaju ovih 18,4 kilometra autoceste u punom profilu stajalo oko 312 milijuna eura, odnosno 2,3 milijarde kuna. U slučaju gradnje poluautoceste najvjerojatnije bi se već u prvoj fazi probile druge cijevi najdužih tunela te sagradila stupišta mostova i vijadukta za puni profil prometnice.

U čvoru Duboka završila bi autocesta i počela nova državna cesta koja bi se spuštala na Pelješki most i prolazila preko poluotoka. Riječ je o cesti u dužini od 32 kilometra za čije su izvođače natječaji još u tijeku. Ona bi stala u čvoru Doli gdje bi počela autocesta prema Dubrovniku u dužini od 28,6 kilometara. U natječaju za izradu studijskih dokumenata HAC je kao prijedlog trase priložio kartu nekadašnje trase autoceste koja je usvojena 2009. godine. “To je ono što mi u HAC-u imamo”, kažu naši sugovornici. Prema tom projektu, na trasi treba sagraditi 30 objekata, od čega deset vijadukata, devet tunela i osam podvožnjaka, piše Jutarnji list.

Trasa ove autoceste prolazi uskim prostorom između mora i državne granice s Bosnom i Hercegovinom. Koliko bi gradnja ovog dijela autoceste stajala, također je teško procijeniti. Prema troškovniku iz 2009. godine, kada je potpisan ugovor za gradnju ove prometnice, ova dionica autoceste stajala je 3,675 milijardi kuna bez PDV-a. To znači da bi gradnja 47 kilometara autoceste čvor Metković – Pelješki most i čvor Doli – Dubrovnik koštalo malo manje od šest milijardi kuna. Kad se tome doda cijena gradnje Pelješkog mosta i nove ceste preko Pelješca, dolazi se do iznosa od oko devet milijardi kuna za povezivanje krajnjeg juga države s ostatkom zemlje preko teritorija Hrvatske.

Rokovi

Prema natječajnoj dokumentaciji, rok za izradu studijskih dokumenata je devet mjeseci, a nakon toga Vlada mora donijeti odluku hoće li i na koji način ići u gradnju nastavka autoceste prema Dubrovniku. U Vladi i HAC-u računaju i na financiranje ovog projekta iz fondova EU. Ako se donese odluka o gradnji autoceste, u optimističnoj varijanti bilo bi potrebno tri godine za izradu potrebne dokumentacije. To uključuje i ponovno ishođenje dokumentacije za dionicu Doli – Dubrovnik jer ona koja je ishođena prije deset godina više ne vrijedi. Ako bi dokumentacija u tom roku bila ishođena, HAC bi krajem 2022. mogao raspisati natječaj za početak radova.

Tada bi već, tako barem tvrdi premijer Andrej Plenković, trebali biti završeni Pelješki most i nova cesta preko poluotoka. Naime, prema njegovim riječima, taj bi projekt trebao biti završen 1. veljače 2022. godine, iako je to u ovom trenutku teško zamisliti jer još nisu odabrani izvođači radova za pelješku cestu.

Za prvu dionicu rok gradnje je 30 mjeseci i da danas počnu radovi, ta dionica ne bi bila završena prije marta 2022. godine.