Veliki pomor školjke palasture zahvatio i Boku Kotorsku

Pomor palastura foto IBM kotor

Naučnici Instituta za biologiju mora iz Kotora registrovali su pomor školjke palasture u Tivatskom zalivu, nakon što je nestajanje te vrste primjetno od 2016. u cijelom Mediteranu, usljed oboljenja koje izaziva jedna vrsta parazita.

U unutrašnjem dijelu Bokokotorskog zaliva, koji zahvata Risanski i Kotorski zaliv, populacije palasture još uvijek nijesu pogođene.

“U jesen 2016. godine u zapadnom dijelu Mediterana, došlo je do velikog pomora školjke palasture (lat. Pinna nobilis). Prvi slučajevi pomora, registrovani su na obalama Španije i sjeverne Afrike pri čemu je smrtnost školjki bila izuzetno visoka, čak i do 100% na pojedinim lokalitetima. U naredne dvije godine, nestajanje palasture je zabilježeno u Tunisu, Francuskoj, Italiji, Turskoj, Kipru, Grčkoj i Albaniji, tako reći cijelom Mediteranu izuzev Jadranskog mora. Nažalost, u maju ove godine, pomor palasture registrovan je i na Elafitskim ostrvima u blizini Dubrovnika, na osnovu izvještaja društva istraživača mora “20.000 milja” iz Zadra.

U junu 2019. godine, naučnici Instituta za biologiju mora iz Kotora, Univerziteta Crne Gore, su u toku redovnog monitoringa životne sredine mora registrovali pomor palasture u Tivatskom zalivu, sa procentom smrtnosti većim od 60% na pojedinim lokalitetima. Takođe, zanačajan broj jedinki sporije nego što je to uobičajeno zatvarao je svoje ljušture na prisustvo ronioca u neposrednoj blizini, što je znak bolesti. U unutrašnjem dijelu Bokokotorskog zaliva koji zahvata Risanski i Kotorski zaliv, populacije palasture još uvijek nisu pogođene.

Ovako velika stopa smrtnosti školjki, posljedica je oboljenja koje izaziva parazit iz grupe Protozoa latinskog naziva Haplosporidium pinnae sp., čije se spore izuzetno brzo šire morem i tako dospijevaju na velike udaljenosti. Parazit ispoljava svoju aktivnost u morskoj vodi temperature više od 14 C, što znači da mu je aktivnost pojačana u toku ljetnjeg perioda. U poslednje vrijeme, otkriveno je da zapravo postoje 2 uzročnika oboljenja. Drugi je bakterija roda Mycobacterium, koja je obično bila prisutna u uzorcima tkiva palasture prije pojave masovnog pomora i nije bila patogena. Međutim, u oboljelim jedinkama se povećano umnožava, posebno u onim koje bi mogle da opstanu nakon napada H. pinnae sp., pa su zato oslabljenog imunog sistema nakon parazitoze. Tako da, prema preliminarnim istraživanjima, parazit iz grupe protozoa obično izazove 80-90% smrtnosti u populaciji palasture, dok ostatak jedinki savlada bakterija.

Nedavno je završen, naučno – istraživački projekat PinnaSPOT, nastao u saradnji Instituta za biologiju mora iz Kotora Univerziteta Crne Gore kao vodećeg partnera na projektu, institucija iz Španije (Katolički Univerzitet u Valensiji „San Vicente Martyr“ – Institut za istraživanje mora – IMEDMAR), Francuske (Institut za okeanografiju “Paul Ricard“ – IOPR) i „Fondacije Petrović Njegoš“ iz Crne Gore kao počasnog partnera. Projekat je bio odobren za finansiranje od strane „Fondacije Princ Albert II od Monaka“.

Nakon posjete Princa Alberta II od Monaka i princa Nikole Petrović Njegoš Kotoru, iskazana je spremnost fondacije iz Monaka da i dalje finansijski podrži istraživanja vezana za konzervaciju palasture u Boki kao osnove za dalju zaštitu biodiverziteta ovog područja. U skadu sa tim, Institut za biologiju mora će i dalje obavljati kontrolu brojnosti populacija palasture u Boki Kotorskoj i zajedno sa pomenutim institucijama iz Španije i Francuske pripremiti novu prijavu projekta koja će imati za cilj da koliko je to moguće spriječi nestajanje palasture” – saopšteno je iz Instituta za biologiju mora Kotor.

Vodovod: Tivaćni 99,9 odsto plaćaju račune na vrijeme

0
Tivat – mikophotography montenegro

Preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ (ViK) Tivat u prošloj je godini poslovalo sa ostvrenom dobiti prije oporezivanja u iznosu od 159.590 eura.

Nakon isplate poreza na dobit u iznosu od 3.354 eura, ostatak dobiti od 156.236 eura uplaćen je ovih dana budžet Opštine Tivat.

Ova opštinska firma lani je ostvarila ukupne prihode od 3.186.183 eura, odnosno rashode u iznosu od 3.026.593 eura. Iako se cijene uslčuga nisu mijenjale u odnosu na ranije godine, za oko 8 odsto su porasli  prihodi VuiK-a od isporučenih količina vode potrošačima iz kategorije kako građana, tako i privrede, kao i prihodi od pružanja usluga odvođenja otpadnih voda. Ukupno su lani priohodi ViK-a od prodaje roba i usluga iznosili 2,56 miliona eura, što je osjetno vipe nego 2017. kada su oni bili 2,37 miliona eura.

Inače, cijena kubika vode u Tivtu za potrošače iz kategorije domaćinstava iznosi 0,97 eura, a za priovredu 1,94 eura. Odvođenje otpadnih voda za potrošače iz kategorije domaćinstava košta 0,29 eura po kubiku, dok cijena kanalizacije za priovredu iznosi 0,58 eura za kubik. Mjesečna naknada za održavanje pogonske spremnosti mreže je 2,4 eura za fizička lica, odnosno 5,4 eura za pravna lica, a sve ove cijene usluga tivatskog ViK-a nisu se mijenjale još od februara 2015. Tivatski ViK ima 8.923 potrošača vode iz kategorije fizičkih i 620 iz kategorije pravnih lica, dok usluge odvođenja kanalizacije pruža za  3.466 domaćinstava i  353 pravna lica. Sa ukupnim stepenom naplate  fakturisanih računa od čak 99,9 odsto, VIK Tivat je ubjedljivo najefikasnije lokalno vodovodno i kanalizaciono preduzeće u Crnoj Gori

.Inače, što se rashoda tiče, tivatski ViK je lani najviše novca – oko 860 hiljada eura potrošio na zarade, naknade zarada i ostala ličnja primanja zaposlenih kojih je ukupno 55.  Trošak za nabavku vode iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje lani je iznosio 675.763 eura i znatno je manji nego 2017. kada je toj državnoj firmi za vodu sa izvorišta Bolje sestre na Skadarskom jezeru, plaćeno ukuopno 729.582 eura,

Tivatski ViK lani je otklonio ukupno 663 kvadara na vodovodnoj mreži i zamijenio preko 2 kilometra dužine sekundarne vodovodne mreže. Od značajnijih novih ulaganja, tokom prošle godine završeno je povezivanje novouizgrađenog rezervoara „Orascom“ na Luštici sa distributivnim cjevovodom promjera 400 milimetara u ukupnoj dužini od preko 3 kilometra, a svi preostali potrošači iz Krašića i sa Obale Đuraševića su spojeni na novoizgrađeni PEHD 315 cjevovod. Zamijenjeno je oko 2 kilometra distruibitivnog cjevovoda promjera 450 mm na potezu od kotorske raskrnice do Solila, završena je kompletna sanacija i uređenje pumpne stanice „Plavda“ na istoimenom izvorištu u Lepetanima, a osposobljen je i odvojak Regionalnog vodovoda „Gradiošnioca“ kao alternativa za snabdijevanje tog dijela opštine Tivat, sa ugradnjom regulatora pritsika, vodomjera i ostale opreme.

Perović: Nastaviću da sazivam i držim sjednice SO Kotor

0
Dragica Perović

Smijenjena predsjednica SO Kotor Dragica Perović saopštila je da neće “ni milimitar odstupiti da ubuduće, kao i do sada, saziva i drži skupštinske sjednice u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, Statutom i Poslovnikom Opštine Kotor, “svidjelo se to matematičkoj odborničkoj većini”.

Ona je kazala da je za očekivati da Vlada zavede red u Opštini Kotor, raspusti skupštinu i raspiše izbore.

“To, sasvim sam sigurna, od Vlade očekuju građani Kotora, kako korov političke korupcije, kao pelcer, ne bi zaživio u Crnoj Gori kao manir rada i formiranja bilo kakve vlaste i na bilo kom nivou, čak ni na nivou mjesnih zajednica i kućnih savjeta”, poručila je Perović u saopštenju.

Ona je dodala da nije u redu da se “uz flagrantno kršenje” odredbi Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta i Poslovnika gazi izborna volja kotorskih birača.

“Nije u redu da se svjesno čine krivična djela samovlašća i lažnog predstavljanja, u produženom trajanju, uz prećutni amin Vlade i resornog ministarstva, koji, skupa i zajedno, pored nepoštovanja svih propisa, ne poštuju ni sopstvenu Odluku o upozorenju Skupštini Opštine Kotor. Za nezakonitost ne može i ne smije biti alibi “mi smo većina”, jer ako to pravilo zaživi možemo doživjeti da nam većina iz skupštinskih stolica počne upadati i po kućama radi preuzimanja naših domaćinstava.

Zbog ovakvih i sličnih situacija i osvajačkih ambicija pojedinaca i grupa, svaka pravna država ima uređenu i funkcionalnu podjelu vlasti, koja, svaka za sebe i iz svoje nadležnosti zavodi red, pa je stoga i za očekivati da Vlada CG konačno zavede red u Opštini Kotor, raspusti skupštinu i raspiše izbore! To, sasvim sam sigurna, od Vlade očekuju građani Kotora, kako korov političke korupcije, kao pelcer, ne bi zaživio u Crnoj Gori  kao manir rada i formiranja bilo kakve vlaste i na bilo kom nivou, čak ni na nivou mjesnih zajednica i kućnih savjeta” – zaključila je Perović.

Nebojša Glogovac je bio iznad svih

0
Monografija „Nebojša Glogovac“

Monografija „Nebojša Glogovac“ autorke Tatjanje Nježić, posvećena rano preminulom glumcu, promovisana je sinoć u ljetnjoj bašti Porto Montenegra, u sklopu Festrivala mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu.

Nebojša Glogovac koji je važio za jednog od njaboljih savremenih srpskih glumaca rođen je 30. avgusta 1969. u Trebinju, u porodici sveštenika Milovana i krojačice Milene. Dio života proveo je u Pančevu, a prvu ulogu ostvario je 1987. u poznatoj TVseriji „Bolji život“. Poslije srednje škole upisuje studije psihologije na Filozofskom fakultetu, a nakon dvije godine prelazi na Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu u klasi profesora Vladimira Jevtovića. Tokom karijere koja se na žalost, prerano ugasila uslijed teške bolesti u februaru prošle godine, Glogovac je ostvario brojne upečatljive i nezaopravne filme i pozorišne uloge za koje se okitio i brojnim nagradama i priznanjima i publioke i kritike. Posebno upečatljive uloge ostvario je u filmovima “Vukovar, jedna priča“, „Ubistvo s predumišljajem“, „Do koske“, „Bure baruta”, “Nebeska udica”, “Hadersfild”, “Krugovi”…

Nježić je kazala da je knjiga o Nebojši Glogovcu rađena kao pripadajući dio nagrade “Dobričin prsten”, na osnovu odluke Udruženja dramskih umjetnika Srbije. Glogovac je jedini  laureat koji je posthumno dobio tu nagradu.

Monografija „Nebojša Glogovac“

“Meni to nije prva knjige o nekom glumci. Ali, sve koje sam ranije radila, prosto sam sarađivala sa tim ljudima. Ovdje to nije bilo moguće. Imala sam međutim, veliku sreću da mi je porodica dala jednu čudesnu kutiju sa mnogo materijala. To je neka vrsta pres klipinga. Raznorazne stvari, uspomene , i to mi je bio osnov.”-kazala je autorka monografije koja je o tom djelu pred publikom u Tivtu preksinoć razgovarala sa Vanjom Gavroski iz izdavačke kuće “Laguna”.

“Nebojša je promišljao uloge. To je ključno. Svaku repliku, svaki gest. Kako, zašto, kakvi su tu lomovi. Mislim da je bio iznad svih. Stvorio je opus, ne samo umjetnički, nego ljudski, koji je gradivni element ove kulture, našeg života i našeg duha.” – istakla je Nježić dodajući da je kao autorka, željela da monografija koja je napisala o pokojnom glumcu bude svojevrsni njegov DNK.

Budva – Crkva Svetog Antuna Padovanskog na Mogrenu biće obnovljena

0
Razglednica-Mogren-Budva-foto mojacrnagora

Menadžer Opštine Budva, Milo Božović, pokrenuo je inicijativu za obnovu crkve Sv. Antuna Padovanskog.

Crkva Svetog Antuna Padovanskog na plaži Mogren u Budvi porušena je 1952. godine.

Crkva je izgrađena je 1571. godine, ali vremenom je propadala, da bi je na kraju veliko nevrijeme 1899. godine gotovo potpuno uništilo. Nakon nekoliko godina 1. maja 1905. godine crkva je obnovljena od priloga mještana.

Decenijama se na dan 13. juna održavala svečanost u čast Svetog Antuna, u kojem su mnogi mještani Budve vidjeli zaštitnika grada.

Ova tradicija trajala je do 1952. godine, kada je crkva porušena.

Smatramo da je obnova ove crkve koja potiče iz 1571. godine dužnost svih građana Budve, poručeno je iz Opštine Budva.

Platne liste tivatskih funkcionera – šefovi vatrogasaca, policije i inspektora zarađuju više od gradonačelnika

1
Tivat-zarada foto Boka News

Najveću platu u lokalnoj samoupravi Tivta tokom maja mjeseca primio je komandir Službe zaštite i spašavanja Zoran Barbić (DPS) čija je zarada iznosila 1.494 eura.

Po visini primanja prate ga direktor lokalne Uprave za inspekcijske poslove Jovica Stojković (DPS)) sa 1.440, odnosno  Novak Leković (DPS), v.d. načelnik Komunalčne policije Opšgtine Tivat koji je u maju inkasirao 1.420 eura.

Njih trojica imaju znatno veću platu od predsjednika Opšptine Tivat dr Siniše Kusovca (DPS) koji je u maju zaradio 1.245 eura, ali ih, kada se imaju u vidu ukupna primanja, sve zajedno „šije“ predsjednik lokalnog parlamenta, Ivan Novosel (DPS(). On je u maju primio osnovnu platu od 1.272 eura i preko toga još 228 eura odborničke nadoknade, iako tokom maja nije bilo sjednica Skupštine Opštine. To znači da je Novosel ukupno za taj mjesec inkasirao  1.500 eura sa čime je on lokalni činovnik koji ubjedljivo najviše košta građane Tivta.

Potpredsjednici Opštine Dejan Maslovar (SD) i Ilija Janović (HGI) imaju platu od 1.315, odnosno 1.019 eura, dok glavna admionistratorka Marija Sijerković (DPS) zarađuje 1.012 eura. Na sajtu Oopštine Tivat međutim, nije objavljeno kolika je plata menadžera Opštine Marka Petričevića (DPS). Nema ni podatka o plati aktuelne šefice kabineta predsjednika Opštine Blaženke Pajović (DPS), ali je Dijana Fantić-Čolaković koja je na porodiljskom odsustvu i koju Pajevićava mijenja, na tom mjestu primala 727 eura.

Opština Tivat

Sekretari opštinskih sekretarijata zarađuju od  955 eura kolika je platra v.d. sekretarke za planiranje prostora i održivi razvoj Tamare Furtule (DPS) do 1.127 eura koliko je u maju inkasirala njena stranačka koleginica Dubravka Nikčević, sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti.

V.d. direktor Direkcije za investicije i razvoj Bogdan Čučković (DPS) ima platu od 985 eura, rukovoditeljka Službe za unutrašnju revioziju Jela Mrdak (DPS) 876 eura, dok njena stranačka koleginica Milena Ćipranić koja rukovodi Služnom za javne nabavke prima 925 eura. Najmanju platu među javnim funkicionerima u Opštini Tivat ima Elvis Mustajbašić (DPS) koji kao v.d. rukovodilac Službe za opšte i zajedničke poslove prima 773 eura.

Sekretar Skupštine Opšptine Tivat Goran Babović (DPS) u maju je primio platu od 942 eura dok su odborničke nadoknade za taj mjesec iznosile od 198 eura koliko je dobila većina odbornika što osim na plenumu, nisu angažovanmi po skupštinskim radnim tijelima i komisijama, do čak 337 eura koliko je u maju dobio odbornik DPS Alen Muminović.

Saradnjom Opštine i “Azmonta” asfaltiran put u Kumboru

0
asfalt Kumbor

Proteklih dana asfaltirani su priobalni put kroz Kumbor, uz rizort „Portonovi“, kao i krak do Jadranske magistrale. Radovi su izvedeni zahvaljujući dogovoru i saradnji kompanije „Azmont Investments“ i Opštine Herceg Novi.

– Na nedavno održanom sastanku u Kabinetu Predsjednika Opštine istaknuto je da je uređenje putne infrastrukture kroz Kumbor zajednički interes grada i prestižnog rizorta „Portonovi“.  Za kratko vrijeme dogovoren je model saradnje i završeni radovi.

Uklonjen je oštećeni asfalt, pripremljen teren i potom postavljen novi sloj asfalta na trasi dužine oko 1 000 metara.  Asfaltirana je trasa od zapadne kapije „Portonovog“ do ulaza u kompleks, kao i saobraćajnica iznad rizorta, koja povezuje priobalni put sa Jadranskom magistralom, saopšteno je iz službe za informisanje Opštine Herceg Novi.

Dubrovnik bi mogao zabraniti sva taksi vozila – osim električnih

0

Zbog prometnih gužvi i nezadovoljstva liberalizacijom domaćeg taksi tržišta, dubrovački gradonačelnik ima plan povući radikalni potez.

Foto www.bug.hr

Dubrovnik bi, osim što je najpoznatije hrvatsko turističko središte u svijetu, mogao postati i prvi hrvatski grad u kojem će se djelatnost taksi prijevoza smjeti obavljati samo električnim automobilima. Ova mogućnost jedna je od opcija koje predlaže dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

On je, naime, na jučerašnjoj konferenciji za medije govorio o višku taksi vozila koja prometuju ulicama ovog grada, te je napomenuo da ceste Dubrovnika više ne mogu podnijeti trenutačnu preopterećenost. “Ili će se promijeniti zakon o liberalizaciji taksi tržišta ili ćemo uvesti odluku gdje taksi automobili mogu biti samo električni automobili. Jedno od toga će sigurno biti”, izjavio je Franković, a prenosi Dubrovački dnevnik.

“Ako bi zakon ograničio broj taksi vozila u područjima pod zaštitom UNESCO-a, gradska uprava bi odredila jasne kriterije. Ako do toga ne dođe i ostane na snazi liberalizacija autotaksi tržišta, uvest ćemo zonu ograničenog prometnog režima u koji će moći ući jedino taksi vozila na električni pogon”, dodao je gradonačelnik i napomenuo da bi odluka o zabrani mogla biti donesena u novembru.

U Lovranu održana deseta regata tradicijskih barki

0
Foto: Marin Aničić

Po laganom maestralu i povremenoj slaboj buri na regatnom polju ispred Lovrana uspješno je održana ovogodišnja tradicionalna 10. regata tradicijskih barki na jedra za Trofej »Nino Gasparinic«. U organizaciji članova Udruge »Naš Lovran – Lovrana Nostra«, sekcija »Lovranska lantina« na natjecanju je nastupilo 12 tradicijskih barki iz Krka, Rovinja, Opatije, Ike, Ičića, Mošćeničke Drage i domaćina Lovrana. Regata je održana u ranim poslijepodnevnim satima u duljini od 2 morske milje te su je s obale pratili brojni zaljubljenici u ovu vrstu tradicijskih plovila na jedra, piše Novi list.

Guc, batana, pasara

Prvo mjesto osvojio je kvarnerski guc naziva »Kade si« s posadom Anton Grego i Gianfranco Sirotnjak ispred barke »M D 551« iz Mošćeničke Drage s posadom Robert i Đani Mohović, Franko Gržin i Jakov Karmelić. Tradicijska barka tipa batana imena »Regina« iz Rovinja s posadom Ennio Cherin i Ermano Turcinovich u svojoj kategoriji ostvarila je najbolji rezultat, dok je u kategoriji lovranski guc najbolja bila posada Ivo Grbac i Stanko Iskra iz Lovrana barkom »Don Ćićo« ispred krčke barke »Plav 1876« posade Danko i Miljenko Milohnić.

U natjecanju pasara najbolji su bili Lovranci Ivo Kesten i Mauro Tesittori s barkom »Julijana« te barke tipa gajeta iz Ičića imena »Nebuloza i ničija« posade Denis Agapito i Tamara Žerić.

Brojne čestitke primila je najmlađa posada jedriličara lovranske Istre koji su se prvi put natjecali u jedrenju tradicijske barke imena »Mularija« u sastavu Val Matulja, Frane Šijan i Juraj Lencović.

Tradicijsko jedro

Na svečanosti što je uslijedila nakon natjecanja na prostoru lovranskog mandraća organizator je nagradio najbolje posade tradicijskih barki. Posebno priznanje Lovranska lantina je uručila predsjedniku koordinacije Udruge »Tradicijsko jedro« Kvarnera i Istre Robertu Mohoviću za njegov dosadašnji doprinos na očuvanju brodograditeljske i pomorske baštine. Počasni članovi Lovranske lantine s posebnim priznanjem postali su poznati dugogodišnji lovranski brodograditelji tradicijskih barki Gianfranco Sirotnjak i Ivan Kalčić, a zahvalnice za dugogodišnii rad u ovoj udruzi primili su Frane Gržin, Neven Dusper, Mario Legat i TZ Općine Lovran.

Uspješnosti organizacije ovogodišnjeg natjecanja svojim sponzorstvom pripomogli su Primorsko-goranska županija, Općina Lovran i njena Turistička zajednica, lovranski restoran Kvarner i hotel Park te opatijska turistička agencija Katarina Line.

Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

0
Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

U Kotoru je sinoć otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu. U narednih 12 dana djeca će preuzeti vlast i upravljati gradom pa je povodom toga predsjednik opštine Vladimir Jokić predao  ključeve grada Kristini Miljanović.

Mnogobrojna djeca i roditelji prisustvovali su otvaranju,a direktor festivala Petar Pejaković najavio je bogat pozorišni program.

Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

Tokom otvaranja festivala na scenu je sletio Vanzemaljko koji je 27 godina lutao svemirom u potrazi za festivalom.

Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

Ovogodišnji festival otvoren je predstavom ,,Ivo Vizin- kapetan od snova” u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica, Kotorskog festivala pozorišta za djecu i KC Nikola Đurković.

Predstava govori o tome kako se postaje heroj i kako se heroji bore s nedaćama.
Tekst je osvojio prvu nagradu na prošlogodišnjem konkursu ASSITEJ-a.

Otvoren 27. Kotorski festival pozorišta za djecu

Festival će trajati od 1. do 12. jula i  biće proropraćen razčičitim edukativnim radionicama i kulturnim dešavanjima namijenjenim djeci.