Jeste li znali da u Jadranu ima ovako velikih?

0
Foto Daniela Kramarić

Fotografija ‘mega škampa’ dugog kao cijela podlaktica, od lakta do vrha prstiju, objavljena je na Instagramu kvarnerske ugostiteljice Daniele Kramarić. Uz fotografiju je napisala da je kapitalac kakvog se ne viđa često težio čak 250 grama i dodala hashtag #longtimenoseen.

Slika je izazvalapravo oduševljenje, ali i čuđenje, jer većina nas uistinu rijetko nailazi na ovako velike primjerke ove vrste raka. Bacili smo oko na stručnu literaturu i doznali da škampi u Jadranu narastu do 25 centimetara. To se odnosi na mužjake, dok ženke dosežu do 17 centimetara dužine.

Je li vam poznat podatak da škampi žive u rupama u morskom dnu? Rupe su duge i do metar, a dosežu i do 30 centimetara duboko u mulj ili pijesak te su promjera oko 10 centimetara. Škampi u njima borave tijekom dana, obično sami,no tu i tamo se dogodi da nastambu podijele s drugima. U sumrakizlaze iz rupa u potrazi za hranom, no na većim dubinama – što ponekad iznosi i do 200 metara – su aktivni i danju.

U Jadranu su najgušće populacije zabilježene uz otok Jabuku, u Velebitskom kanalu te na Kvarneru i Kvarneriću,a razmnožavaju se jednom godišnje, obično ljeti.

Inače, kvarnerski je škamp specifičan po crvenkastoj boji, dok su dalmatinski puno svjetliji. Postoji priča da kvarnerski nisu autohtoni stanovnik Jadrana nego su, navodno, dopremljeni u doba Marije Terezije, kao delicija za bogataše u vrijeme kad se počela razvijati Opatija. Zanimliv je i podatak da su osjetljivi na potrese pa se nakon podrhtavanja tla zavuku u svoje rupe i neko ih je vrijeme teško uloviti.

Trst – Nekad najveća šoping meka danas je zanimljivija kao turistička i kulturna destinacija

0
Trst

Kako izgleda kupovina ovih dana u legendarnom Trstu, Glas Istre otkrio je šetnjom gradom.

Velika tišina i rijedak saobraćaj ulicama u strogom centru grada neposredno pred otvaranje trgovina. Radi spoja oštrica sunca i magličaste izmaglice iz isparavajućeg asfalta, u centru grada vlada nesnošljiva žega i treba nositi bocu vode sa sobom. Srećom pa u garaži nekadašnjeg novog Upima, a danas New Yorkera nije problem pronaći parkirno mjesto.

Na starim ulicama sve je manje poznatih trgovina. Jednostavno su nestale, ispražnjene. Izlozi su oblijepljeni papirima, a na vratima piše: Zatvoreno radi prestanka rada, piše Glas Istre a prenosi Novac.hr.

Sve po pet i deset eura

U Dondi, nekad otmenoj trgovini cipela, staroj 132 godine, u kojoj su se rado obuvale tršćanske dame, totalno je promijenjen asortiman i osim jeftinih cipela i torbica nudi se i jeftina odjeća za djecu i odrasle – sve po pet i deset eura.

Radi se o robi Made in China. Massimo Donda, četvrta generacija vlasnika trgovine, pomalo rezignirano priča o velikoj krizi u Italiji pa kao što su kazivali njegovi djedovi da se treba prilagođavati situaciji, učinio je to i on u vjeri da će se kroz koju godinu oporaviti italijanska ekonomija.

Pamti one slavne dane kada je Trst živio od Jugoslovena, a danas tek povremeno navrate Hrvati i Slovenci. Uglavnom se roba danas prodaje turistima kojih je sve više i koji sve duže borave u Trstu, a najčešće su to Njemci, Španci i Englezi. Ove jeseni, Donda planira preuređenje trgovine, a namjerava da otvori i muzej cipela, od kojih je nekoliko istorijskih uzoraka već izloženo u samom izlogu trgovine.

Sa svakim sljedećim korakom gradskim ulicama postaje jasnije da uspomene neće otvoriti vrata starih radnji. Malo je izbora u postojećim trgovinama. Iako na izlozima preostalih prodavnica piše sconti, ribassi, saldi, sale (popust)… gotovo su prazne ili privremeno zatvorene zbog korišćenja godišnjeg odmora vlasnika.

Trgovina za djecu i novorođenčad, poznati Chicco je pust, cijene su pale do 70 odsto, a odjevni modeli za malene šminkere izgledaju kao s naslovnica dječjih revija. U Vialle XX. Settembre zatvorene su neke stare radnje cipela i torbica, pa čak i Yamamay, koji tek razvučenim nazivom iznad vrata i golišavim lutkama u izlogu podsjeća na svoju prošlost, prodavnicu donjeg rublja.

Kupci se mogu nabrojati na prste

U obližnjoj robnoj kući marke OVS (nekadašnja Standa) kupci se mogu nabrojati tek na prste iako su cijene snižene na 70 odsto i cool su modeli. Već od 15 eura ima izazovnih krpica u obilju.

Izlog trgovine obućom Lina Marijanija oblijepljen je papirima, znači i Lino više ne stanuje ovdje.

Na rivi je i trgovina Stefanel privremeno zatvorena.

UBNOR HN: Obilježavanje 123 godine od rođenja dr Sima Miloševića

0
Simo Milošević

UBNOR-a i antifašista Herceg Novi sutra (5. septembra) obilježiće 123 godine od rođenja našeg sugrađanina dr Sima Miloševića,polaganjem vijenca na obnovljenu Spomen-ploču na rodnoj kući u Kamenarima. Prigodnim sjećanjem na doktora i revolucionara,novski antifašisti nastavljaju putevima i slavnim djelima naših predaka,djelima našeg Sima čije ime nosi Institut u Igalu.

Student medicine na Beogradskom univerzitetu,specijalizant u Hamburgu i Parizu,svoje uspjehe na profesionalnom planu(70 naučnih radova iz medicine objavljeno u zemlji i inostranstvu) nikad nije stavio ispred borbe za studentska i narodna prava pa je hapšen 1933 i 1939 godine kao organizator bunta protiv nenerodnog režima.

-1941.godine,puškom je zamjenio lagodnost i privilegije univerzitetskog profesora,pa je rukovodio zdrastvenom službom pri Glavnom štabu NOP odreda Crne Gore,Boke i Sandžaka i predsjedavao Skupštinom crnogorskih i bokeljskih rodoljuba u Manastiru Ostrog 8.02.1942.godine. Vijećnik je AVNOJA na I zasjedanju u Bihaću đe je izabran za člana Izvršnog odbora, te prve vlade Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije. U V ofanzivi,bici na Sutjesci je ranjen i u selu Vrbnici kod Foče zarobljen i mučki ubijen od strane četnika,zajedno sa bardom pjesništva Ivanom Goranom Kovačićem. Novski antifašisti ponosni smo što baštinimo djelo dr.Sima Miloševića i tako lakše uvjek budemo na strani pravde i humanosti, navedeno je u saopštenju UBNOR-a i antifašista Herceg Novog. Vijence će u Kamenarima položiti u 11:30 sati.

Simo Milošević

INSTITUT: OBILJEŽAVANJE DANA ROĐENJA DR SIMA MILOŠEVIĆA

U sklopu jubilarne godine Instituta “Dr Simo Milošević” AD Igalo , 70 godina od osnivanja i uspješnog rada, menadžent je donio odluku da se na dostojanstven način oda priznanje revolucionaru dr Simu Miloševiću, u četvrtak 05. septembra na dan njegovog rođenja.

-Sutra u 10:00 sati  u parku ispred Prve faze Instituta izraziće zahvalnost i poštovanje čovjeku čije ime sa ponosom nosi naša ustanova.

Istog dana u 11:30h ispred rodne kuće dr Sima Miloševića u Kamenarima biće upriličeno polaganje vijenca na spomen ploči. Iz Instituta pozivaju zainteresovane da nam se pridruže na ovaj značajan datum.

Tivat – raspisan tender vrijedan 800.000 eura za asfaltiranje puteva

0
Tivat – mikophotography montenegro

Opština Tivat raspisala je tender za otvoreni postupak javne nabavke vrijedan 800.000 € za izvođenje radova na sanaciji lokalnih javnih puteva na 30 lokacija.

Za izvršenje posla odabrani ponuđač će imati rok od 50 dana od dana uvođenja u posao a po zaključivanju ugovora.

Rok za dostavljanje ponude je 22 dana, odnosno najkasnije do 24. septembra.

Sanacija lokalnih javnih puteva na 30 lokacija biće izvedena na površini od oko 37000 metara kvadratnih na teritoriji svih mjesnih zajednica.

Prva faza asfaltiranja lokalnih saobraćajnica i sanacija trotoara i šetališnih staza, ukupno vrijedna oko 700.000,00 €, realizovana je uoči turističke sezone i tokom juna.

U mjesnoj zajednici Gradiošnica nedavno je počela izgradnja šetališnih staza vrijedna 30.609,00 eura.

Kineski turisti u regionu: Najviše idu u Hrvatsku, Crna Gora i Albanija ih i ne računaju…

0
Turizam – foto Boka News

Procjenjuje se da će kineski turisti ove godine širom svijeta obaviti 166 miliona putovanja, od čega će na Balkan stići manje od milion.

Od januara do kraja jula, Hrvatsku je posjetilo 154.898 kineskih turista i 23.959 iz Hongkonga. Hrvatska je tako privukla najveći broj kineskih turista, ali oni ne spadaju među deset najbrojnijih grupa turista u Hrvatskoj.

Odmah za Hrvatskom je, po broju kineskih turista, Srbija. Tokom prvih sedam meseci ove godine, Srbiju je posetilo 73.559 kineskih turista (uračunat i Hongkong) i tako su oni izbili na prvo mesto kao najbrojniji grupa stranih turista u zemlji.

Sloveniju je tokom prvih sedam mjeseci 2019.godine posjetilo 55.742 kineskih turista a Bosnu i Hercegovinu ih je tokom prve polovine godine bilo 45.781.

Sjevernu Makedoniju je tokom prvog polugodišta posjetilo 6.877 kineskih turista, dok u Crnoj Gori i Albaniji zvanična statistika ne pominje kineske turiste kao poseban statistički podatak.

Predstavljanje književnog opusa savremenog njemačkog književnika Marsela Bajera

0
GETE – PLAKAT

JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u saradnji sa Goethe Institutom iz Beograda u petak 6. septembra sa početkom u 20 sati u multimedijalnoj sali Kulturnog centra organizuju predstavljanje književnog opusa savremenog njemačkog književnika Marsela Bajera.

Sa Marselom Bajerom razgovor će voditi prof. dr Jelena Knežević, a prevoditeljka je Biljana Pajić iz Goethe Instituta iz Beograda.

“Marsel Bajer rođen je 23. novembra 1965. u Tajlfingenu/Virtemberg, a odrastao je u Kilu i Nojsu. Studirao je germanistiku, anglistiku i teoriju književnosti na Univerzitetu u Zigenu. 1992. godine odbranio je magistarski rad na temu djela Friderike Majreker. Bajer je dobitnik brojnih nagrada, među kojima su Nagrada Jozef Brajtbah (2008) i Nagrada Georg Bihner (2016). Do 1996. godine Marsel Bajer je živio u Kelnu, a od tada do danas živi u Drezdenu. Bajerovi romani Leteće lisice (1995, Geopoetika 2010) i Kaltenburg (2008, Geopoetika 2012) objavljeni su na srpskom jeziku u prevodu Jana Krasnog, koji je za ovu priliku preveo pjesme iz knjige „Paprat” – stoji u najavi iz Kulturnog centra.

“Morsko dobro” priprema koncesioni akt za Luku Risan

0
Luka Risan foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom odlučilo je da pripremi koncesioni akt za Luku Risan i taj projekat uvrstilo u izmijenjeni plan korišćenja sredstava za tekuću godinu.

U planu je za dodatnu stavku izrada koncesionog akta za Luku Risan opredijeljeno 20.000 eura.

Na izmjene plana Vlada je dala saglasnost pred godišnje odmore, a dokument je nedavno objavila.

Izmjenama Zakona o lukama, podsjetimo, koncesija se može dati na rok do 30 godina, osim za koncesiju za pružanje lučkih usluga koja se daje na period do 10 godina. Izuzetno koncesija za pružanje lučkih usluga koja uključuje investicije za njihovo obavljanje se može dati na rok do 30 godina. Trajanje koncesije određuje se u zavisnosti od trajanja koncesije, ekonomskih efekata kojim se koncesijom postižu visine, namjene i dinamike investicija i vremena potrebnog za povraćaj investicije. Zakonom je takođe definisano kada se rok trajanja koncesije može produžiti odnosno samo za period za koji koncesionar nije mogao koristiti koncesiju usljed više sile.

Rok trajanja koncesije iz stava 1 ovog člana može se produžiti samo za period za koji koncesionar nije mogao koristiti koncesiju usljed više sile.

Podsjetimo da je još 2015. godine javno preduzeće pripremilo plan davanja luka na koncesije kojim je obuhvaćena i Luka Risan, ali se čekalo donošenje DSL-a (Državna studija lokacije) kojom treba precizirati način organizacije i korišćenja luke u smislu namjene prostora (komercijalni, komunalni vezovi, operativna obala)…

U izmjenama plana korišćenja sredstava JP za upravljanje morskim dobrom se takođe navode ne samo povećanja nego i smanjenja budžeta za određene programe pa je u konačnom ukupni prihod javnog preduzeća povećan za pedeset hiljada eura sa 7,05 na 7,1 milion eura. Izmjenama plana duplira se iznos za Adu Bojanu.

– Za predsezonsko nasipanje pijeska na plaži Ada Bojana u Ulcinju, koje je bilo planirano na 50.000 eura, na osnovu zaključka Vlade povećava se na sto hiljada eura navedeno je u ovom dokumentu.

U dokumentu se navodi da je preimenovana sanacija oštećenog obalskog zida na ušću rijeke Škudre u more u opštini Kotor za koji je planirano 50 hiljada eura u izradu projektne dokumentacije i elaborate o uticaju na životnu sredinu i studija za rekonstrukciju obalnog zida ove rijeke za šta je određeno 15 hiljada eura.

Irci preuzimaju free shopove na crnogorskim aerodromima

0
Aerodrom Tivat – foto Boka News

Kompanija „Air Rianta International” iz Dublina preuzeće od oktobra fri šopove na dva crnogorska aerodroma, u Tivtu i Podgorici iako ugovor o zakupu sa Aerodromima Crne Gore još nije potpisan.

Kompanija je obavestila dobavljače slobodnih carinskih prodavnica Aerodroma Crne Gore da će ih od oktobra preuzeti, odnosno ući u njihov posed, saopštio je u Privrednom sudu Vladan Bojić, advokat firme Regal Impex, koja je sadašnji zakupac free shopova, prenose Vijesti.

U sudu je nastavljena parnica po tužbi Regal Impexa protiv Aerodroma CG, a glavna rasprava odložena je za 7. oktobar.

Regal Impex tužio je ACG krajem 2018. Privrednom sudu i tužbom traži obeštećenje od 3,5 miliona eura jer ACG dovodi u pitanje stari ugovor o zakupu, prećutno produžen na dodatni rok od još pet godina, uz navodno prethodnu pribavljenu saglasnost Ministarstva finansija i Ministarstva saobraćaja, iz marta 2011. godine.

Bojić je sudu dostavio dokaze Regala o uplati zakupnine Aerodromima CG za jun i jul ove godine u ukupnom iznosu od 360 hiljada eura.

Advokat ACG Velibor Marković kaže, međutim, da je taj dokaz „bez značaja” u sporu budući da je prethodnim ugovorom bilo predviđeno da stari zakupac plaća zakupninu do izbora novog ponuđača.

Ministarstvo finansija obavestilo je Privredni sud da ne poseduje akt od 9. marta 2011, na osnovu kojeg je, prema tvrdnjama tužioca u ovom sporu produžen zakup na dodatnih pet godina.

Ministarstvo je obavijestilo sud da je istekao rok za čuvanje tog akta i da on više ne postoji.

Oko Krka sve više tuna, u lovu najuspješniji Slovenci

0
foto SD

Omišaljski 14. BIG OM, međunarodni kup u big game fishingu u jakoj konkurenciji je pripao izvrsnoj slovenskoj ekipi Barracuda pod vodstvom kapetana Bojana Cestara i u sastavu Blaž Legiša, Pino Bačić i Tomislav Jukić. U konačnom poretku slovenska posada osvojila je 1521 boda koje su im donijele dvije ulovljene tune teške 82 i 66 kilograma te dvije puštene (po principu catch and release). S obzirom na iskustvo, znanje i vještinu koju su pokazali na domaćim i stranim natjecanjima od ekipe Barracuda očekuje se zapažen rezultat i na sljedećem svjetskom big game fishing prvenstvu u Kostariki gdje su se direktno plasirali zahvaljujući pobjedi na BIG OM-u.

Posada El diablo ulovila je tunu od 135 kilograma, najtežu tunu natjecanja. Ovim iskusnim ribolovcima iz Voloskog Robertu i Marselu Šepinskom i Kristijanu Žagaru donijela je 1079 bodova i drugu poziciju.Trećeplasirana ekipa Mima II osvojila je 1073 boda. Riječki dečki Domagoj, Hrvoje i Marin Grabovac i Zoran Jukica ulovili su lijep primjerak tune teškog 104 kilograma. Ribu na brodu imale su još ekipe No limits, Zappa i Orhan. Ovogodišnji BIG OM potvrdio je da je broj tuna posljednjih godina u porastu, da je Kvarner omiljeno područje najvećih jadranskih tuna, ali i da tunu nije lako uloviti. Prvi dan na moru je bio iznimno težak, ribari su se znojili i strpljivo pokušavali namamiti lovinu, ali tuna se nije dala – od sparine i visokih temperatura bez daška vjetra sakrila se u dubinu i inje se dala nasamariti. Drugog dana bilo je kurenta, nosio je trag i konačno je tuni probudio apetit te je počela gristi. Posljednji dan bio je uzbudljiv i prepun doživljaja, praktički nije bilo trenutka bez ribe na štapu, a napetost je vladala do posljednjeg trenutka.

U konačnici i brojke govore o uspjehu. BIG OM okupio je 28 iskusnih posada koje su svog kapitalca tražile tijekom tri ribolovna dana akvatoriju Kvarnera. Zabilježeno je ukupno 23 zagriza, od čega je ulovljeno sedam komada, a pet ih je pušteno i bodovano. Osim tune, ribolovci su zabilježili i dva zagriza psa lisice. Ovogodišnja kvota za ulov tune iznosila je 1300 kilograma od čega je iskorišteno 600. Bogat i zanimljiv program na omišaljskoj rivi okupio je mnogobrojne goste koji su sa znatiželjom promatrali ulovljene primjerke, slušali ribarske doživljaje, uživali u dobroj glazbi i izvrsnoj hrani. 14. BIG OM organizirao je Klub za sportski ribolov na moru BIG OM uz svesrdnu pomoć partnera natjecanja Hotele Njivice i uz potporu TZ Općine Omišalj, Općine Omišalj i Primorsko-goranske županije.

Pred nama je još jedno županijsko natjecanje u Njivicama (13. i 14. septembr), a onda slijede velike pripreme za jubilarni 15. BIG OM!

U Budvi skoro 50 hiljada gostiju

0
Budva foto TO Budva

U Opštini Budva ovih dana boravi 49,21 hiljada turista, što je tri odsto više u odnosu na isti period prošle godine, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).

Od ukupnog broja gostiju, njih 48,93 hiljade je stranaca.

Prema podacima TO Budva u hotelima boravi 12,99 hiljada, od čega je 12,85 hiljada stranaca.

U privatnom smještaju boravi 35,27 hiljada turista, od kojih je 35,12 hiljada stranaca.

Iz TO Budva su podsjetili da je, s obzirom na to da na budvanskoj rivijeri ne postoji precizan statistički podatak o broju gostiju u privatnom smještaju, navedena samo procjena broja gostiju koji borave u toj vrsti smještaja.

U kampovima odmara 392 gosta, odmaralištima 300, dok je u hostelima 266 turista.