#Tivtovanje – Rock Night 13. jula

Boka News
-
0
#Tivtovanje – Rock Night 13. jula
Rock night

Turistička organizacija Tivat poziva sve ljubitelje TIVTOVANJA na Tivat Rock Night.

U subotu 13. jula na rivi Pine sapočetkom od 21, 30  goste će zabavljati poznata rock grupa Van Gogh, dok će se za uvertiru dobrog raspoloženja pobrinuti lokalni bend Ansamb Toć.

Ne propustite nezaboravni provod 13. jula u Tivtu. Ulaz je slobodan. Dobro došli! – poručuju iz Turističke organizacije.

Inače, u Tivtu u poređenju sa prošlom godinom, registrovano je 61 odsto više dolazaka i 38 procenata noćenja za prvih šest mjeseci.

Aplikacija za bookiranje nautičkih vezova – PortHop

Boka News
-
0
Aplikacija za bookiranje nautičkih vezova – PortHop
aplikacija za bookiranje nautičkih vezova – PortHop

Ono kad svoju strast pretvoriš u posao. Tako bi u najkraćim crtama mogli nazvati novi poduzetnički pothvat, mladog i proaktivnog poduzetnika iz Rijeke, Andrija Čolaka, koji ima veliku strast prema moru tj. jedrenju.

Nakon Surf n Fries, koji se širi doslovno po cijelom Svijetu kroz model franšize, pametnog kišobrana KISHA, na red je došla nova poduzetnička avantura, aplikacija za bookiranje nautičkih vezova – PortHop.

Kako u razvoju nekog proizvoda ili usluge najbolje je težiti da riješimo odrađeni problem na tržištu, upravo PortHop rješava jedan od važnim problema u nautici.

Naime, hotelijeri i privatni iznajmljivači su već godinama povezani sa servisima poput Booking.com preko kojih rade booking svojih smještajnih jedinica. Gotovo identični servisi zadnjih par godina ulaze u nautički turizam koji još uvijek funkcionira po zaostalom principu First Come First Serve, odnosno tko dođe dobije vez za noć, a sustava za rezervacije nema. I upravo tu u igru ulazi aplikacija PortHop, koja omogućava online booking nautičkih vezova, i to sve preko mobitela.

Iako je ova sezona tek prva prava sezona, već je ostvareno preko preko 10,000 downloada PortHop aplikacije, a samim time počeli su i prvi ozbiljniji bookinzi.

“Ove sezone sa PortHop-om imamo puno veći broj vezova, također dodatno smo ubacili i najbolje Jadranske uvale za sidrenje (koje se ne naplaćuju) s opisima kada se sidriti u njima ovisno o vremenskim uvjetima, dubinama i ostalim korisnim informacijama. Nadalje, dodali smo i benzinske crpke jer je to vrlo bitno kao stavka za svakog nautičara i naravno ono najbitnije imamo sve ACI marine te mnoge privatne koncesionare” ističe Andrija Čolak, osnivač PortHop-a te dodaje kako iz dana u dan raste broj bookinga preko aplikacije, a ono što ga posebno veseli je to da se većina korisnika aplikacije stalno koriste i bookiraju vezove, što je vrlo bitan pokazatelj da koncept funkcionira na terenu kao i da su je nautičari prihvatili.

“Nažalost većina domaćih lučkih uprava se i dalje oglušuje na organizirani način bookiranja transfernih vezova koji između ostalog eliminira sivo tržište. Nadamo se kako će se uskoro i ministarstvo trgnuti te promijeniti ovu situaciju kako bi podržali moderni razvitak nautičkog turizma, sigurnost za nautičare te bolju organiziranost i ugodnije iskustvo za domaće i strane nautičare na Hrvatskom Jadranu.” govori Čolak.

Umjesto da smo predvodnici trendova, mi opet kaskamo na gluposti

Pitam se: Zašto uvijek kaskamo? Danas u 21. stoljeću gdje je tehnološki razvoj i svijest o istom puno brži i veći nego prije 10,20… godina nema više izlike da stagniramo i sporo prihvaćamo tržišne trendove. Digitalizacija odavno više nije trend, niti budućnost nego stvarnost.

Hoćemo kao “mala” ali moderna država napokon biti predvodnici trendova? Ili ih čak i postavljati? Zašto ne, kada sve imamo i možemo tj. nema apsolutno nikakvog razloga da to ne budemo. Sve je do nas samih i ljudi.

Odavno smo morali digitalizirati cijelu sustav i biti među prvim državama, koje su digitalizirale nautički turizam i sve druge procese, a ne da sustav koči tržišni razvoj, a samim time i brendiranje države.

aplikacija za bookiranje nautičkih vezova – PortHop

Primjer Estonije kao predvodnice digitalizacije sve govori, kao i ljestvica konkurentnosti gdje Hrvatska usprkos svim potencijalima i resursima stoji na začelju Europe. I zato je argumentirana kritika Čolaka prema lučkim upravama da su spore i da se oglušuju na podizanje ljestvice efikasnosti tj. digitalizaciju suluda i nevjerojatna u 21.stoljeću. Lučkim upravama je to u direktnom interesu u svakom pogledu, od organizacije i planiranja do efikasnosti i pozicioniranja Hrvatske kao moderne države.

U konačnici živimo od turizma i stranih eura, zar ne?

Rastu i razviju se oni koji se bave tržišnim razvojem. A upravo je to u Hrvatskoj ključni problem. S druge strane, želimo biti moderna i top turistička destinacija u Europi, a opet kaskamo za tržištem. Kada si “mali”, onda moraš biti brži, proaktivniji, kreativniji i inovativniji da bi iskočio iz mase i kako bi se pozicionirao i brendirao. Evo nam još jedne od stotinu drugih prilika da među prvima ili prvi uskočimo u ovaj vlak i digitaliziramo nautički turizam. Da, mi postavljamo trendove. Uostalom, imamo jedan od endemskih pozitivnih primjera s eVisitor sustavom koji je globalno konkurentan i nagrađen od UNWTO-a i čak će postati izvozni proizvod. Može se, sve je do nas samih. No vratimo se na temu o odličnoj aplikaciji PortHop.

PortHop kao Hrvatski izvozni proizvod za ostala nautička tržišta

Često čujemo poslovnu filozofiju – Dream Big, a Čolak svakako razmišlja veliko i na dugoročne staze. Dugoročni cilj je da aplikacija PortHop postane i hrvatski izvozni proizvod za ostala nautička tržišta.

No, prije proboja na globalno tržište, treba ići korak po korak, osigurati stabilnost aplikacije te dobiti povjerenje korisnika, a od kojih je najbolje naučiti što pripraviti i kako istu nadograditi. Nakon usavršavanja proizvoda, u ovom slučaju aplikacije, skupljanja određene baze zadovoljnih korisnika, stabilizacije prihoda, spremni ste i na osvajanje globalnog tržišta. Iako je to uvijek puno lakše reći, nego i ostvariti jer je konkurencija velika, u prednost upravo dolazi vaša baza dosadašnjih korisnika koji su najbolji ambasadori i promotori. Svega toga svjestan je i Čolak, koji sanja veliko, ali gradi cijelu priču polako, planski i pametno, kao i dosadašnje poslovne poduhvate.

Aplikacija osim početnog engleskog jezika, od ove godine dostupna je i na talijanskom i njemačkom jeziku, kako bi se olakšalo korištenje stranim nautičarima. “Ove godine smo započeli i suradnju s Njemačkom jer smo dobili upit ako bi bili zainteresirani proširiti PortHop servis i na Njemačko tržište. Za sada vršimo interview s Njemačkim davateljima vezova te pripremamo aplikaciju s dodatnim mogućnostima kako bi se prilagodili i Njemačkom tržištu. Ukoliko se dokažemo na tržištu vrlo lako bi mogli PortHop pretvoriti u Hrvatski izvozni proizvod za druga nautička tržišta poput Grčke, Španjolske, Cariba itd. ” zaključuje Čolak.

Odlična priča, zar ne? Može se uspkros svima i svemu. Budni sanjajte. Više o aplikaciji PortHop saznajte OVDJE

/G.Rihelj/

Na otoku Istu otvorena prva plutajuća benzinska stanica na Jadranu

Boka News
-
1
Na otoku Istu otvorena prva plutajuća benzinska stanica na Jadranu
ist-benzinska

Prva ploveća benzinska stanica na Jadranu počela je s radom prošlog tjedna u uvali Kosirača na otoku Istu. Više od deset godina poduzetnik Roko Brala pokušavao je pokrenuti ovaj pionirski posao na nekom od zadarski otoka, ali je svaki put zbog neprohodne šume administrativnih prepreka morao odustati. Sada su se napokon sve kockice posložile i Zadarska županija je, na radost mještana Ista, Premude, Oliba i Silbe, te brojnih nautičara, ribara i turista, dobila prvu hrvatsku benzinsku postaju na moru.

– S radom smo počeli prošlog tjedna. Postaja je usidrena uz mul u uvali Kosirača na sjeverozapadnoj strani otoka Ista. Dosad je najbliža benzinska postaja bila ona na Malom Lošinju, udaljenom 40 nautičkih milja, odnosno u Zaglavu na Dugom otoku, udaljenom preko 30 nautičkih milja. U tom prostoru sada imamo plutajuću pumpu koja ima iste tehničke karakteristike kao svaka benzinska postaja na otoku – kaže Goran Golem, direktor tvrtke Brala d.o.o.

Plutajuća benzinska postaja nosi službeni naziv “M/B Gaj”, duga je 25 metara i ima nosivost 200 tisuća litara goriva. Riječ je zapravo o malom tankeru s vlastitim motorom koji se može lako premještati s lokacije na lokaciju. Na postaji se toči euro dizel i euro super po istoj cijeni kao i na drugim benzinskim postajama na otocima.

Pumpa radi 24 sata i namijenjena je prije svega stanovnicima zadarskih pučinskih otoka, Ista, Premude, Oliba i Silbe, te svim nautičarima i ribarima na putu iz Dalmacije u Kvarner i obrnuto. Kada ostane bez goriva, pumpa se odveže s mula i doplovi do Gaženice. Tu se ponovno natanka i vrati na svoje radno mjesto. Za jednu takvu operaciju plutajućoj pumpi potrebno je manje od 24 sata.

– Išćani su oduševljeni plutajućom pumpom. Napokon više ne moraju nositi kanistre s gorivom iz Zadra za svoje pente i motokultivatore. Ovo će i njima olakšati život, ali i skratiti gužve na benzinskim postajama u Zaglavu. Također će pomoći svim čarterašima i nautičarima koji plove na ovoj ruti, jer sad imaju sigurno mjesto gdje mogu uzeti gorivo.

Zahvaljujući snažnim agregatima možemo servisirati i velike motorne jahte, a brzina pumpanja goriva je ista, ako ne i bolja, kao i na svim drugim benzinskim postajama. Normalno da očekujemo da će se sve to pozitivno odraziti i na kvalitetu naše turističke ponude – kaže direktor Golem.

Koncesiju za plutajuću pumpu na 10 godina dobili su od Županijske lučke uprave Zadar. Prije nego što je počela s radom, postaja je morala dobiti desetke dozvola i zadovoljiti brojne pravilnike, od studije utjecaja na okoliš do suglasnosti mjesnog odbora Ista. Sam brod je kupljen za oko pola milijuna eura i potom temeljito prerađen kako bi mogao dobiti dozvolu za rad. Zajedno s kupnjom broda, ukupna investicija u plutajuću pumpu penje na oko 6 milijuna kuna.

– U prvoj godini ne očekujemo neke posebne rezultate. Važno je da smo krenuli i da ljudi znaju da postojimo. Paralelno s početkom rada oglasili smo se na svim specijaliziranim portalima za nautičare u susjednim zemljama, od Italije i Slovenije, do Crne gore i Grčke. Pokušavamo pokriti ona tržišta s kojih u Jadran dolazi najviše nautičara – objašnjava direktor Golem.

Ovisno o rezultatima rada vlasnik će procijeniti daljnja ulaganja. Nabavka mini-tankera nije bila nimalo jednostavna, kao ni proces prilagodne koju je brod morao proći u brodogradilištu Lamjana na otoku Ugljanu.

– Pratit ćemo kako posao ide, za sada nemamo planova o novim ulaganjima, ali nikad se ne zna – kaže direktor prve plutajuće benzinske postaje na Jadranu.

Tivat – ugrožena opštinska saobraćajna infrastruktura

Boka News
-
1
Tivat – ugrožena opštinska saobraćajna infrastruktura
Tivat – mikophotography montenegro

Infrastruktura na teritoriji opštine Tivat je kontinuirano ugrožena i potreban je koordinisan rad svih nadležnih inspekcija i službi kako bi ovaj proces bio zaustavljen i zabranjen-  ocijenjeno je juče na sjednici Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone u Tivtu.

Na sastanku je kao ozbiljan problem istaknuto nelegalno pristanište u Krašićima, sa kojeg se, preko tog područja odvozi materijal za razvoj investicionog projekta u Kumboru čime je dodatno ugrožena vrlo oskudna saobraćajna infrastruktura u Krašićima.

Veselin Vojinović iz JP Morsko dobro je saopštio da je to preduzeće uputilo prijavu građevinskoj inspekciji po tom pitanju ali nema reakcije niti povratne informacije, a da je pristanište nelegalno. To pristanište u Petrobvbičima na izlazu iz Krašića, napravila je kompanija „Briv Construction“ iz Kotora čija teška mehanizacija izvodi radove na izgradnji obližnjeg rizorta Portonovi u Kumboru, sa druge strane zaliva.

„Na inicijativu Sekretarijata za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost je postavljena vertikalna signalizacija o zabrani prolaska kamiona tonaže veće od 7,5 tona ali se ta zabrana krši. I lokacijski je neprihvatljivo da pristanište bude tamo gdje se nalazi a naročito što je na teritoriji Opštine Tivat bez ikakvog odobrenja“- rekla je sekretarka za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Tatjana Jelić.

Prema riječima potpredsjednika Opštine Dejana Maslovara, sve i da dokumenta za pristanište postoje, i da ih vlasnik posjeduje, moralo je da budu usaglašena sa Opštinom Tivat.   „Tivat je kolateralna šteta, uništava se naša imovina da bi se gradio projekat u Herceg Novom.“ -zaključio je direktor Radio Tivta Dragan Popadić.

Jovica Stojković, direktor Uprave za inspekcijske poslove najavio je podnošenje krivične prijave protiv uprave tivatskog hotela La Roche zbog povrede pečata koji je mimo inspekcije, skinut sa terase objekta.  Sekretarka za planiranje prostora i održivi razvoj Tamara Furtula podsjetila je da je građevinsko-urbanistička inspekcija bila obavezna da dostavi podatke o izvršenim kontrolama na određenim gradilištima ali se to nije desilo.

Ona je od predstavnika JP Morsko dobro zatražila da bude ispravljena tehnička greška u ugovoru za zakup plaže 5A, na Ponti Seljanovo, i da se osigura da površina ostane javna bez plažnog mobilijara.

Jovo Radonjić iz Morskog Dobra je najavio da će natpis na informativnoj tabli na ulazu u plažu biti zamijenjen novim, koji je u skladu sa pravilnicima i Atlasom kupališta i plaža.

Kako je saopšteno na sjednici, ove godine je izdat minimalan broj rješenja za gradnju tokom sezone.

Prema riječima Silvane Čupić iz Turističke organizacije Tivat, u poređenju sa prošlom godinom, registrovano je 61 odsto više dolazaka i 38 procenata noćenja za prvih šest mjeseci.

Predstavnik Granične policije je saopštio da saobraćaj na aerodromu Tivat obara sve rekorde, te da je za jedan dan proteklog vikenda tivatski aerodorom prihvatio 104 vazduhoplova, odnosno više od 12 hiljada putnika. Saobraćajna i komunalna policija pružaju ispomoć u regulisanju saobraćaja automobila i autobusa sa aerodroma.

Mladi aktivist NVO “Naša akcija” čistili rijeku Škurdu

Boka News
-
0
Mladi aktivist NVO “Naša akcija” čistili rijeku Škurdu

Mladi NVO “Naša akcija” juče su, osim volontiranja u okviru 27. Kotorskog festivala pozorišta za djecu, očistili gornji dio rijeke Škurde koji je, kako kažu,  bio zatrpan plastikom.

“Naša nevladina organizacija ove godine posebnu pažnju usmjerava na zagađenje mora kroz projekat Mladi za čist Jadran finansiran od strane Beyond plastic Med i fondacije Princ Albert II od Monaka.

Stariji članovi ove organizacije uklanjali su otpad, dok su oni mlađi učili o zagađenju mora, te o tome kako u svakodnevnom životu eliminisati plastiku za jednokratnu upotrebu. Ovom akcijom mladi su oduševili građane i turiste”, kazali su iz NVO “Naša akcija”.

Završena kanalizacija na Jazu, uskoro i kolektor

Boka News
-
0
Završena kanalizacija na Jazu, uskoro i kolektor
Jaz

Kanalizaciona mreža na Jazu završena je, kao i asfaltiranje ulice na toj dionici, a uskoro se očekuje i puštanje u rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, saopštili su iz Sekreterijata za investicije Opštine Budva.

Jedan od glavnih uzroka zagađenja na području plaže Jaz, kako pjašanjavaju u ovom Sekretarijatu, je nekontrolisano ispuštanje otpadnih voda iz septičkih jama usljed većih padavina, kao i nesnosni smrad tokom ljetnje sezone. To je ujedno bio uzrok i velikog broja prijava od turista i mještana ovog područja.

“U cilju rešavanja višegodišnjeg problema Opština Budva je objavila tender za adaptaciju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Jaz i pripadajuće kanalizacione mreže u vrijednosti od 120.00o eura, nakon čega su izabrani izvođač radova i nadzor na objektu”, istakao je sekretar Sekretarijata za investicije Mladen Mikijelj, dodajući da je 31. maja ove godine, izvođač uveden u posao sanacije objekta.

Zajedno sa investitorom, izvođačem i nadzorom izvršen je detaljan pregled objekta i sagledano je postojeće stanje. Završeni su radovi na opravci šahti kanalizacione mreže i dodate kanalizacione cijevi za buduće priključke.

Kako dodaju, na zahtjev mještana, od nadzora je dat predlog da se i preostali dio naselja poveže na kanalizacionu mrežu. Vrijednost izvedenih radova na kanalizacionoj mreži iznosi 30.500 eura.

Jaz

“Trenutno se izvode radovi na sanaciji samog postrojenja – remont postojećih pumpi i nabavka potrebnih djelova. Rok za završetak svih radova definisan tenderskom dokumentacijom iznosi 60 radnih dana, a dinamičkim planom radova završetak radova predviđen je 31. jula ove godine. Po završetku svih radova neophodan je probni rad postrojenja i tehnički prijem objekta”, zaključio je Mikijelj.

Kako je dodao, nakon završetka radova na kanalizacionoj mreži pristupilo se asfaltiranju ulice na predmetnoj dionici koje se koštalo 70.000 eura.

Tri do 100 – PVK Jadran Carine proslavio 97. rođendan i 60 godina od tri titule

Boka News
-
0
Tri do 100 – PVK Jadran Carine proslavio 97. rođendan i 60 godina od tri titule

Plivački vaterpolo klub Jadran Carine proslavio je sinoć 97. rođendan i 60 godina od tri šampionske titule, koje je klub osvojio 1959. godine.

Na svečanosti “Tri do 100” uručena su priznanja trećoj grupi Jadranaša „počasni član“ za igrače rođene (od 1950. do 1960.),a predstavljen je i novi projekat „Olimpijski zid“ na kojem će biti imena 30 olimpijaca poniklih na Škeveru ili koji su igrali u Jadranu na Olimpijskim igrama od Helsinkija 1952. do Rija 2016. godine.

Polazna “stanica” Jadranovih uspjeha 1959. bio je prvi Zimski vaterpolo Kup Jugoslavije, koji je održan u Zagrebu. Jadran je osvojio prvo mjesto pod vodstvom trenera Božidara Boška Vuksanovića.

U predtakmičenju Novljani su nadigrali splitski Mornar 4:2 . Na finalnom turniru, gdje su učestvovale četiri ekipe, borba je bila od prvog do četvrtog mjesta. Ekipa sa Škvera poražena je tada od imenjaka iz Splita 1:2.

Druga utakmica, Jadran je trijumfovao protiv zagrebačke Mladost 4:2 i treća utakmica donijela je slavlje Jadranašima protiv Akademski Plivačkog Kluba Beograd 4:0.

Zahvaljujući pomenutim rezultatima, vaterpolisti sa Škvera postali su prvi prvaci Zimskog vaterpolo Kupa Jugoslavije. Nastupali su: golman Đuro Radan, Boris Čukvas, Slobodan Pura Uljarević, Božidar Boško Vuksanović koji je ujedno i trener, Dragan Čolović, Stjepan Stevko Klisura, Božidar Cikota Stanišić koji je bio najbolji strijelac na tom turniru, Petar Peško Kosać i
Dušan Keša Bilas.

Zatim je na red došao 14. Šampionat Jugoslavije u plivanju, na kojem je učestvovalo preko 200 plivača iz 16 klubova. Pobjednik se saznao tek po okončanju poslednje trke, što slikovito govori o konkurenciji na takmičenju.

Hercegnovski Jadran sa 74 boda zauzeo je prvo mjesto, drugo mjesto pripalo je ekipi Triglav Kranja sa takođe 74 boda, a treće mjesto pripalo je riječkom Primorju isto 74 boda. Ali, Novljani su imali pet zlatnih medalja i pet prvih mjesta, Triglav Kranj četiri zlatne medalje i četiri prva mjesta i Primorje Rijeka dvije zlatne medalje i dva prva mjesta.

Vođeni mladim harizmatičnim trenerom Ivanom Ivicom Zuberom nastupale su Jadranove heroine: Melanija Meke Andrić Erdevički, Natalija Nataša Bajković Vukotić, Tia Čamdžić, Zagorka Zage Golubin Mikić, Tinda Mađar Bulatović,  Ljiljana Ljilja Stanišić Zloković, Slobodanka Bobe Klisura Vukčević i Mirjana Samardžić.

Mušku plivačku ekipu činili su: Petar Bubalo, vaterpolista Boris Čukvas, Ljubisav Koreja Gavrilović, kapiten ekipe Ćaba Mađar, Marijo Dido Marić, vaterpolista Božidar Cikota Stanišić i Jerko Zelić.

Svih 74 boda su osvojile člance ženske plivačke ekipe i tako je trofej prvaka Jugoslavije u plivanju našao adresu na Šveru.

Brilijantni rezultati pet prvih mjesta, pet zlatnih medalja i titulu prvaka su donijele: prvog dana Zagorka Golubin na 100 metara leptir, prvo mjesto i zlatna medalja. Drugog dana Tia Čamdžić brilijantna na 100 metara slobodno prvo mjesto i zlatna medalja. Takođe, drugog dana štafeta 4×100 metara slobodno u sastavu Ljiljana Stanišić, Tinda Mađar, Natalija Bajković i Tia Čamdžić su donjele prvo mjesto i zlatnu medalju.

Trećeg dana Natalija Bajković na 100 metara leđno prvo mjesto i zlatna medalja. Štafeta 4×100 metara mješovito, posljednja trka na tamičenju i neizvjesnost do kraja ko će biti prvak Jugoslavije, nastupale su Natalija Bajković leđno, Melanija Andrić prsno, Zagorka Golubin leptir i Tia Čamdžić slobodni stil, osvajaju prvo mjesto i tako Jadran postaje prvak Jugoslavije u plivanju sjajne 1959. godine

Potom su Jadranovi vaterpolisti bili nezaustavljivi na Prvenstvu Jugoslavije
u vaterpolu. Titula je osvojena bez izgubljene utakmice, sa sedam pobjeda i
tri neriješene utakmice.

U prvom kolu Novljani su savladali Korčulanski Plivački Klub 6:1, a potom igrali neriješeno sa dubrovačkim Jugom 2:2. Ipak, slavili su protiv Mladost Zagreb 3:2, dok su sa Mornarom odigrali neriješeno 3:3. Takođe, neriješeno su igrali i sa imenjakom iz Splita 1:1.

Rezultati drugog dijela takmičenja bili su u korist Jadranaša. Novljani su nadigrali Korčulanski Plivački Klub 1:4 i bili bolji od Juga 1:0. Takođe, slavili su i protiv Mornara 3:4, kao i protiv Jadran splitskog 3:4. Pobjednički niz Jadran je nastavio trijumfom nad ekipom Mladosti 1:2. Tako je hercegnovski Jadran sa 17 bodova postao prvak Jugoslavije, ispred splitskog Jadrana, zatim slijede Mornar, Jug, Mladost i KPK Korčula.

Sa iskusnim strategom, Božidarom Boškom Vuksanovićem, nastupali su: golman Đuro Radan, Boris Čukvas, Petar Pešo Kosać, Božidar Cikota Stanišić koji je prvi strijelac kluba, Slobodan Pura Uljarević, Dragan Čolović, rezervni golman Zoran Marić, Drgoslav Šiljak, Dušan Keša Bilas, Božidar Boško Vuksanović koji je ujedno bio igrač i trener, Srđan Ćićo Mikić i Stjepan Stevko Klisura.

Ono što se posebno izdvaja, uz sve fantastične uspjehe jadranovih sportista, je to da u deset najboljih sportista Crne Gore 1959. godine, pet je bilo upravo iz Jadrana. Do tada to se nikada nije desilo, da jedan u to vrijeme mali klub a ipak tako veliki, iznjedri sportiste čiji su uspjesi ispisali istoriju koja je danas povod za slavlje. Sledećim redosljedom nabolji sportisti 1959. godine bili su: Božidar Cikota Stanišić, Đuro Radan, Natalija Nataša Bajković, Boris Čukvas i Tia Čamdžić. I to je slavna 1959. godina.

Rade noću da avioni nesmetano lete danju

Boka News
-
0
Rade noću da avioni nesmetano lete danju
Radovi na aerodromu Tivat

Radnici i operativna preduzeće „Asfalt beton gradnja“ iz Podgorice, sinoć su počeli sa radovima na sanaciji najbitnijih djelova poletno-sletne staze aeropdroma Tivat.

Ukupno će se u šest radnih noći obaviti skidanje dotrajalog i oštećenog habajućeg asfaltnog sloja na 7.200 kvdarata od ukupno 112.500 kvadarata površine kompletne piste u Tivtu. Novim asflatnim slojem naime,  presvlači se  ukupno 600 dužnih metara piste od tzv. touch down zone, koja je oko 200 metara udaljena praga piste 32.  To je dio poletno-sletne staze u kojem prvi dodir sa tlom ostvaruju točkovi aviona koji slijeću na pistu 14, a što je najčešći slučaj tokom obavljanja vazdušnih operacija u Tivtu, pa je logično da se asfalt na tom dijelu koji je i izložen najvećim opterećenjima, i najbrže troši. Ovdje će se zamijeniti novim asfaltom, površina dugačka 600 metara uz tzv. centralnu liniju poletno-sletne staze i široka od 12 metara uz nju.

Ovaj posao vrijedan je 200 hiljada eura, a obavlja se noću pod svjetlošću reflektora jer  je tivatski aerdrom uobičajeno zatvoren za saobraćaj tokom noćnih sati. Pista se, naokon obavljanja radova tokom noći, ujutro normalno otvara za odvijanje saobraćaja nakon što je pregledaju za to posebno osposobljena i licencirana stručna lica ACG.

„Pored uobičajenog pregleda piste, uveli smo i poserban protokol koji pored naših zaposlenih, treba da poštuju i izvođač i nadzor nad radovima, a kako bi see garantovalo da pista ujutro spremno i u besprekorno sigurnom stanju, dočekuje avione.“- kazao je juče „Vijestima“ direktor Aerodroma Tivat Rade Marić. Prema njegovim riječima, građevinske mašine na pistu izlaze oko 21 sat uveče i već do 2 časa ujutro, završi se skidanje starog i postavljanje novog habajućeg asfaltnog sloja na po oko 1.200 kvadarata površine poletno-sletne staze. To daje dovoljno vremena novom asfaltu da se ohladi i „stisne“ do ujutro kada oko 6 časova, po redu letjenja, slijeće prvi avion na tivatski aaerpdrom.

„Sinoć smo imali prvu radnu noćč i sve je besprekorno fukcionisalo, tako da sam ubijeđen da će ovaj posao biti bez problema završen do nedjelje, ako nas posluže vremenski uslovi.“- kazao je Marić.

Agencija za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV) je pukotine na dijelu habajućeg asfaltnog zastora poletno-sletne staze Aerodroma Tivat evidentirala prilikom kontrole te vazdušne luke u aprilu prošle godine. Tada je konstatovano da je riječ o „nepravilnostima koje mogu direktno uticati na sigurno slijetanje vazduhoplova i njegovo manevrisanje“ po pisti aerodroma u Tivtu“, i da ih treba sanirati u što kraćem roku, ali i naglašeno da tadašnje stanje evidentiranih oštećenja „nije još uvijek alarmantno“, te da se tek ukoliko se ona prošire, „mogu predstavljati opasnost za pucanje pneumatika i moguće izlijetanje vazduhoplova sa poletno-sletne staze“. Građanski pokret URA koji je došao do tog zapisnika o inspekcijskoj kontroli Aerodroma Tivat, ovo je protumačio kao „direktno ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja“ (iako je riječ o sigurnosti, a ne bezbjednosti) od strane rukovodstva ACG zbog čega su iz te partije najavili podizanje krivičnih prijava protiv direktora ACG Danila Orlandića i direktora Aerodroma Tivat Radeta Marića. Iz GP URA poručili su da su „zabrinuti za bezbjednost i živote putnika i zaposlenih na Aerodromu Tivat” i izrazili svoje uvjerenje da je sigurnost letjenja iz te vazdušne luke dovedena u pitanje zbog oštećenja na pisti koju je od momenta kada su ona evidentirana prošle godine do danas, bez i najmanjeg incidenta, koristilo preko 8.000 aviona četrdesetak aviokompanija iz cijelog svijeta. ACV ni jednog trentka nije potvrdila stavove URA o navodno ugroženoj sigurnosti obavljanja aviosaobraćaja u Tivtu, dok je Orlandić najavio da će zbog takvih javnih tvrdnji, ACG tužiti funkcionere URA koji su ih javno iznosili.

Prilikom posljednjeg pregleda piste u Tivtu, Inspekcija sigurnosti vazdušne plovidbe ACV je 25.aprila ove godine konstatovala da oštećenja na poletno-sletnoj stazi nisu takvog karaktera da bi nametala ograničavanje ili zabranu upotrebe te vazdušne luke, jer operater, preduzeće Aerodromi Crne Gore i sama ACV „preduzimeju kontinuirane mjere kako bi se taj problem ublažio i ne bi ugrozila sigurnost obavljanja vazdušnih operacija u Tivtu“.

Cadmus Cineplex prikazuje od 11. do 17. jula

Boka News
-
0
Cadmus Cineplex prikazuje od 11. do 17. jula
repertoa

NOVI FILMOVI:

  1. ORTACI NA TOČKOVIMA

Kada dobroćudni vozač Ubera po imenu Stu (Kumail Nanjiani) pokupi putnika (Dave Bautista) za kog se ispostavi da je policajac koji je na tragu brutalnom ubici, on upada u mučno iskušenje tokom kog očajnički pokušava da zadrži svoju pamet, svoj život i svoju ocjenu od pet zvjezdica.

PLIJEN

Kada veliki uragan pogodi Floridu, Hali (Kaja Skoldelario) će ignorisati naređena za evakuaciju kako bi pronašla svog oca koji je nestao (Bari Peper). Ona ga nalazi teško ranjenog u njihovoj porodičnoj kući i njih dvoje ostaju zarobljeni, jer se voda od poplava sve brže širi. Kako ostaje sve manje vremena da se pobjegne od snažne oluje, Hali i njen otac će otkriti da je voda koja nadolazi njihov najmanji problem.

OTROVNA RUŽA

Film je inspirisan klasičnim noir filmom o bivšoj sportskoj zvijezdi, koji radi kao privatni detektiv u Holivudu, a ustvari je okoreli kockar i alkoholičar. Karson Filips (Džon Travolta) dobija novi slučaj, koji ga odvodi u rodni grad Galveston u Teksasu, u potrazi za nestalom ženom. Tokom istrage moraće da se suoči ne samo sa samim vrhom organizovanog kriminala i bivšom ljubavnicom, veći i sa svojoj mračnom prošlošću.

U RATU

Uprkos velikim finansijskim žrtvama svojih zaposlenih i rekordnom profitu u toj godini, uprava Perin Industrije odlučuje da zatvori fabriku. Zaposlenih 1100 radnika i njihov predvodnik Loran Amedeo riješili su da se bore protiv ovakve brutalne odluke, spremni na sve kako bi sačuvali svoja radna mjesta.

Analize pokazale visoki kvalitet morske vode na crnogorskim kupalištima

Boka News
-
0
Analize pokazale visoki kvalitet morske vode na crnogorskim kupalištima
Boka Kotorska – foto Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 02. do 03. jula pokazali su da je na 98% kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 2% kupališta bio K2 klase.

Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

Od ukupno 16 kupališta na kojima se radi analiza kvaliteta vode u opštini Ulcinj, na njih 15 voda je bila odličnog kvaliteta K1, dok je na 1 kupalištu voda bila kvaliteta K2. U Baru je kvalitet vode na svih 13 kupališta bio K1 klase, dok je u opštini Budva, od ukupno 26 lokacija, na njih 25 morska voda bila K1 klase, dok je na 1 ona bila K2 klase. Kada je u pitanju Bokokotorski zaliv, u Tivtu je voda bila odličnog kavliteta na svih 9 kupališta, a ista situacija je bila i u Kotoru, gdje je kvalitet vode bio K1 klase na svih 15 lokacija uzorkovanja, kao i u Herceg Novom gdje su rezultati pokazali kvalitet vode K1 klase na 21 kupalište na kojima su spovedene analize.

Programom za 2019. godinu previđen je monitoring kvaliteta morske vode na ukupno 100 lokacija duž crnogorskog primorja i to: 16 u opštini Ulcinj, 13 u opštini Bar, 26 u Budvi, 9 u Tivtu, 15 u Kotoru, i 21 na teritoriji opštine Herceg Novi. Predviđeno je da se analize vrše u petnaestodnevnim intervalima u periodu od maja do oktobra.

U skladu sa crnogorskim propisima, kao i Direktivom EU o kvalitetu voda za kupanje, Programom je obuhvaćeno praćenje 2 obavezna mikrobiološka parametra (bakterije Escherichia coli i Intestinalne enterokoke).

Shodno članu 13. Uredbe o klasifikaciji i kategorizaciji površinskih i podzemnih voda, morske vode koje se koriste za kupanje i rekreaciju, na osnovu obavezujućih mikrobioloških parametara razvrstavaju se u dvije klase i to: klasa K1-odlične, klasa K2-zadovoljavajuće, dok uzorci čije vrijednosti prelaze propisane granice za ove dvije klase se svrstavaju u grupu Van klase (VK).

O rezultatima analiza, Javno preduzeće redovno obavještava nadležne opštinske komunalne i republičku vodoprivrednu inspekciju, kao i nadležne institucije i javnost. Ukoliko rezultat uzorka prelazi dozvoljene granice (van kategorije), vrši se ponovno uzorkovanje radi utvrđivanja da li se radi o prolaznoj promjeni ili zagađenju.

Za realizaciju ovogodišnjeg Programa, putem javnog tendera, izabran je Institut za biologiju mora iz Kotora, čija laboratorija posjeduje akreditaciju za metodologiju analize obaveznih mikrobioloških parametara po ISO standardima koji su propisani i našim propisima i EU Direktivom. Samim tim, način uzimanja uzoraka, njihova analiza, kao i granične vrijednosti bakterija u uzorku koji su dozvoljeni za kupanje i rekreaciju u Crnoj Gori usklađeni su sa odredbama Direktive EU o kvalitetu voda za kupanje.

Prezentacija podataka putem interneta (aplikacija na Internet stranici http://www.monitoring.morskodobro.com/monitoring/ )

Ažurne informacije o kvalitetu morske vode na kupalištima su dostupne zainteresovanoj javnosti, posebno turističkim organizacijama, hotelima, turističkim agencijama, i svim ljubiteljima rekreacije u moru.

Radi kvalitetnije prezentacije i dostupnosti podataka o kvalitetu morske vode građanima i turistima, JP Morsko dobro je izradilo softverski aplikativni sistem za obradu i prezentaciju podataka, kojem se može pristupiti putem Interneta. Aplikacija se nalazi na web stranici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom www.morskodobro.com i dostupna je na crnogorskom i engleskom jeziku. Takođe, aplikacija je rađena prema najnovijim stanardima, te je prilagođena za prikazivanje podataka na svim modelima računara, laptopova, tableta i mobilnih telefona.

1...3.0653.0663.067...4.585Stranica 3.066 od ukupno 4.585