Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u prvih pet mjeseci bilo je 171 ili 18 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, a njima je došlo i 19 posto više putnika ili njih 247,5 tisuća, pokazuju podaci Državnoga zavoda za statistiku (DZS), piše Poslovni dnevnik.
Tih brodova ili kruzera koji su dolazili u Hrvatsku na kružna putovanja bilo je ukupno 43 ili tri više nego u prvih pet mjeseci 2018., a i ostajali su dulje dana nego lani, 386 ili 25,3 posto više dana.
Brodovi su dolazili pod zastavama ukupno deset zemalja, a pod zastavom Malte u prvih pet mjeseci brodovi su ostvarili najviše kružnih putovanja, 41, s kojima je u Hrvatsku došlo 34,4 tisuće putnika.
Iako na drugom mjestu po broju kružnih putovanja, 36 u prvih pet mjeseci, brodovi pod zastavom Italije doveli su znatno više putnika, odnosno najviše među svim brodovima, nešto malo više od 85 tisuća.
Na trećem su mjestu brodovi pod zastavom Paname, kojih je došlo na 26 kružna putovanja, sa gotovo 59 tisuća putnika.
Po mjesecima, najviše kružnih putovanja stranih brodova ove je godine po hrvatskom Jadranu bilo u svibnju, ukupno 88, što je tri putovanja ili 3,5 posto više nego u lanjskom svibnju, dok je najveći porast tih putovanja, od 48,5 posto, ostvaren u travnju, kada je bilo 49 takvih putovanja.
Za razliku od prošle godine u kojoj su neki mjeseci po dolascima kruzera bili u minusu, ove godine toga nema, jer je od početka godine u svakom mjesecu, zaključno sa svibnjem bilo više tih putovanja nego u istom mjesecu u godini prije.
Siječanj je tako sa pet kružnih putovanja stranih brodova donio porast od 25 posto u odnosu na siječanj 2018., veljača je sa 11 putovanja bila u plusu od 22,2 posto, a ožujak je sa 18 tih putovanja bio gotovo 30 posto bolji nego isti mjesec 2018.
Uobičajeno, i ove godine je Dubrovnik bila najposjećenija ‘kruzerska’ morska luka, sa 124 posjete tih brodova, a približava joj se Split sa 76 tih posjeta, dok ih je u Zadru bilo 32, na Korčuli 30, Šibenik 25, a Hvar 20. Ispod 10 posjeta kruzera zabilježili su još Rovinj, Ploče, Stari Grad, Pomena i Pula.
Kompanija Luštica Development podnijela je početkom juna Regulatornoj agenciji za energetiku (RAE) zahtjev za sticanje statusa zatvorenog distributivnog sistema kojim bi se tom preduzeću omogućila samostalna isporuka struje za objekte na tom području.
Postupak po tom zahtjevu je, kako su kazali iz RAE, je u toku.
“Zatvoreni distributivni sistem električne energije omogućava distribuciju električne energije na geografski ograničenom području i to za posebne namjene. Prvenstveno, to su kompleksi na tom području kod kojih postoji integracija rada ili proizvodnih procesa, trgovinskih ili uslužnih djelatnosti”, objasnili su u RAE.
Ukoliko RAE Luštici odobri status zatvorenog distributivnog sistema, to bi značilo da će ta kompanija, umjesto preko CEDIS-ove infrastrukture, samostalno isporučivati struju za sve navedene objekte.
Luštica Development, vlasništvo švajcarskog Orascoma, gradi kompleks Luštica Bay na istoimenom poluostrvu na Crnogorskom primorju.
Institut zatvorenog distributivnog sistema je u Crnoj Gori uveden prije tri godine i od tada je utvrđen samo za sistem u vlasništvu tivatske kompanije PM Power, koja distribuira struju za turistički kompleks Porto Montenegro.
Saobraćaj predstavlja jedan od najizraženijih izvora zagađenja životne sredine, a, prema podacima iz Nacrta Lokalnog plana zaštite životne sredine za opštinu Kotor od 2019. do 2023. godine, broj registrovanih motornih vozila u ovom gradu 2017. godini bio je 10.963, od čega 9.312 putničkih vozila.
Projekat regulisanja stacionarnog saobraćaja (parkiranja) i analize regulisanja i odvijanja auto-taksi prevoza, u okviru kojeg su izvršena mjerenja saobraćajnog opterećenja magistralnog puta na dijelu pored Starog grada pokazao je da u toku ljetnjih mjeseci u saobraćajnom špicu, tačnije u intervalu od 13 do 14 sati, ovom saobraćajniciom iz pravca Škaljara prema Dobroti prođe oko 650, a iz suprotnog smjera oko 620 vozila. Tada dolazi do potpunog zagušenja ove dionice i formiranja kolone vozila prema Dobroti u dužini, kako se navodi u projektu, od 500 metara, a prema Škaljarima preko jednog kilometra.
Kotor saobraćajna gužva
– Ukoliko uzmemo u obzir podatak da prosječan automobil po pređenom kilometru emituje otprilike 100 gr CO2, a u situaciji kada je saobraćaj zagušen i znatno više zbog rada u praznom hodu, može se zaključiti da je količina emitovanog CO2 i drugih zagađujućih čestica zabrinjavajuća. Veliki broj teretnih vozila i autobusa koji koriste Kotor kao tranzitnu ili ciljnu tačku, emituje još veće količine polutenata (zagađujuće materije) od putničkih vozila. Takođe jedan od najvećih saobraćajnih problema u Kotoru je i problem parkiranja vozila, pri čemu su kao uzročnici tog problema prepoznati manjak parking prostora, ad hok definisani režimi za parkiranja i drugo. Sve to dovodi do situacije da veliki broj vozila, njih oko 30 odsto, koja se kreću saobraćajnicom kroz centar grada, svoje kretanje obavljaju u svrhu traženja mjesta za parkiranje. Ukoliko bi se pitanje parkinga riješilo, ta vozila ne bi pravila gužvu na saobraćajnici i samim tim bi se smanjila emisija štetnih gasova u atmosferu – ističe za „Dan” Ljilja Radunović, predsjednica Eko centra „Delfin”, NVO koja je, uz Opštinu Kotor, autor Nacrta Lokalnog plana zaštite životne sredine.
Planom se preporučuje i izrada i usvajanje odluke o ograničavanju kretanja kamiona iznad tri tone kroz gradsku zonu Kotora, to jest njihovo preusmjeravanje na trajekt u periodu zabrane izvođenja građevinskih radova od 15. juna do 15. septembra.
Na dionici puta Meljine-Podi, od stambeno poslovnog objekta „Igalopromet“ do kuća Murišića, počela je izgradnja trotoara. Na ovaj način, Opština Herceg Novi će riješiti problem brojnih pješaka, koji su do sada morali da koriste kolovoz, i omogućiti bezbjedan prolazak ovim dijelom puta.
Trotoar će biti izgrađen u dužini 160 metara, što je investicija ukupne vrijednosti oko 14 hiljada eura koju zajedno finansiraju Opština Herceg Novi i mještani ovog dijela grada. Radove izvodi firma „Nikas ing“ d.o.o, koja je izabrana kao najpovoljniji ponuđač. Rok za završetak radova je 25 dana.
Kako je precizirano ugovorom o izvođenju radova, Izvođač je dužan da radove izvee stručno i kvalitetno, držeći se tehničkih propisa, pravila i standarda koji važe u građevinarstvu. Garantni rok za radove je dvije godine, tokom kojih je Izvođač dužan da o svom trošku otkloni sve nedostatke koji se pokažu na izvedenim radovima. Takođe, Izvođač je ugovorom obavezan da po završetku radova očisti gradilište i uredi okolinu.
Pelješki most “izronio” je iz mora. Nakon što su u maju zabijeni svi piloti, 148 stalnih i dva testna, koji su ispod morske površine, na njih su se počele postavljati naglavne ploče, a to su prvi dijelovi mosta koji će biti vidljivi na površini mora.
Most je tako provirio iz mora za manje od godinu dana otkako je kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC) uvedena u posao. Na mjestu budućeg mosta, kako doznaje Večernji list u Hrvatskim cestama, trenutačno je čak 21 plovilo – plovne dizalice, barže za prijevoz elemenata konstrukcije, trajekti, remorkeri i klapete.
Najveća dizalica na svijetu za zabijanje pilota Xong Cheng 1 napustila je Malostonski zaljev prije mjesec i pol. Na gradilištu Pelješkog mosta trenutačno je ukupno 385 radnika.
Pjesnikinja i profesorica književnosti Maja Perfiljeva umrla je 79. godini života, doznaje se u ponedjeljak od porodice.
Rođena je u Tivtu, u Boki Kotorskoj, gdje je provela najranije djetinjstvo, a školovala se i živjela u Zagrebu. U javnosti se afirmisala kao autorica tekstova pop i rock muzike.
Svom zavičaju posvetila je više pjesama, među kojima je najpoznatija postala pjesma “Bokeljska noć”, a napisala je, među ostalim, tekstove za neke od najpoznatijih pjesama sarajevske grupe Indexi – “Da sam ja netko” i “Sanjam”.
Bokeljska noć 2016.- Maja Perfiljeva- foto Boka News
Podsetimo, Maja Perfiljeva,učešćem u Bokeljskoj noći 2016. godine na poseban način je obilježili zlatni jublej, 50 godina, jedne od njenih najčuvenijih pjesama – „Bokeljska noć“.
Kompoziciju za koju je tekst napisala, izveli su Vice Vukov i Radmila Karaklajić pobijedivši sa njome 1966. na čuvenom Splitskom festival zabavne muzike.
Godinu kasnije “Bokeljska noć” je dobila i nagradu “Zlatni ključ” na festivalu zabavne muzike u Bratislavi.
Stihovi “Jedne će se noći lude, zapaliti u nama vatre…” i “Zasjaće palace, antike tarace…”, postali su dio pučke kulture u Boki i neizostavni dio svake bokeške fešte i zabavno-turističkog događaja.
Sedamnaest odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD), Hrvatske građanske inicijative (HGI), Liberalne partije (LP) i Bruna Lončarević iz SDP-a, glasajuci prozivkom, smijenili su danas predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića (Demokrate).
Oni su prethodno dali saglasnost na rješenje Jokića od 24. aprila, kada je on smijenio potpredsjednika Opštine Kotor, Branka Nedovića ( SDP).
Odluka o Jokićevoj smjeni donijeta je na sjednici SO Kotor koju je zakazao novi predsjednik lokalnog parlamenta Jovo Suđić (DPS). Suđića je prošle nedjelje nova politilka većina izabrala za predsjednika parlamenta umjesto Dragice Perović (DSS).
Kako je najavljeno, nova većina će u petak za novog predsjednika Opštine imenovati predsjednika OO DPS Kotora, Željka Aprcovića.
On je danas tokom kratke rasprave u parlamentu, zastupao inicijativu za smjenu Jokića, istakavši da to treba uradiri zbog političke blokade u kojoj se Kotor nalazi već godinu ipo dana od kada se ne održavaju sjednice lokalnog parlamneta jer Jokić nije mogao da za svoje predloge odluka dobije saglsnost svih aktera dosadašnje vladajuće koalicije. Aprcović je gradonačelnika prozvao i za nepotizam, prekomjerno i nezakonito zapošljavanje u lokalnoj upravi, revanšizam prema kadrovima bliskim DPS-u i uzurpaciju dijela vlasti koji pripada parlamentu i odbornicima. Odbacio je javne navode Jokića da DPS preuzima vlast političkom korupcijom, bez vanrednih izbora koji su najlegitimnije riješenje krize,te mijenja volju građana Kotora sa izbora 2016 jer je SDP čija je Lončarevič formalno još šefica Kluba odbornika, tada nastupio na anti-DPS platformi I formirao većinu sa protivnicima te partije.
“Da li je politička korupcija ono što je u Budvi već uradila Crnogorska? Mi ne želimom vlast radi vlastri, već da u ovih 7-8 mjeseci što su ostali do redovnih izbora, ispravimo dio anomalija koje su se u Opštini Kotor dešavale ui protekle tri godine i vrlo brzo ćemo svi doći do političke vage građana Kotora.”- kazao je Aprcović da bi već u narednoj rečenici kazao da “moramo poštovati volju građana iz 2016 i to je elementarno”. Jokiću je poručio da se “politika ne vodi preko fejsbuka” i istakao da je u četvrtak kada su izabrali Suđića za predsjednika SO “demokratija ponovno prodisala u Kotoru, a već narwedne sedmice će se to u punom smislu pokazati”.
Aprcović se, osvrćući se na odluku Upravnog suda koji je zbog nezakonitosti poništio već jednom u aprilu donešenu odluku iste većine da smijeni Jokića, zapitao “neka mi neko kaže ovdje što smo mi uradili nezakonito”.
“Legitimna je samo volja većine.”- kazao je šef kotorske DPS dodajući da je “legitimno da jedan odbornik promijenin svoje mišljenje i da želi da proba sa nekim drugim politilčkim subjektima da napravi određene promjene”.
Odbornica SDP Bruna Lončarević je , prisjećajući se svoje izjave da je DPS sa kojim je sada partner, ”gora pošast od skakavaca”, kazala da su “skakavci samo jedno od biblijskih zala, a što je sa ostalih devet”.
“Tih devet me je i natjeralo da promijenim stav, a tada nisam bila sama. Cijela SDP iz Kotora je bila sa mnom, da mi budemo podnosioci prve inicijative za smjenu predsjednika Jokića” – kaže Lončarević. Istakla je da bi prinudbna uprava do održavanja vanrednih izbora “odgovarala samo Jokiću”.
“Nas 17 ovdje ima koji mislimo svojom glavnom i bolje možemo voditi grad nego što je to on činio otvarajući samo neke svečanosti, festivale i fešte. Može se ovaj grad voditi i bez toga.”- poručiia je Lončarević.
Jokić nije prisustvovao današnjem zasijedanju kotorskog parlamenta, kao ni nio od odbornika sada već bivše vladajuće kolacije u tom gradu koju su predvodile Demokrate. Jokić je, na konfetrenciji za movinare održanoj prije sjednice SO, a kojoj su prisustvovali i njegovi koalicioni partneri iz SNP, DSS, PzP i DNP, ali ne i iz URA i Nove, kazao da svojim prisustvom sjednici koju je sazvao Suđić, ne želi da “daje legitimitet tom proizvodu političke korupcije i kršenja izborne volje građana”.
“SO Kotor danas zasijeda kako bi DPS, njihovi sateliti i odbornica koja je političkom korupcijom završila u toj sali pobjegli od izbora i volje građana, svjesni da tu provjeru ne bi mogli proći danas, kao što je više nikada neće proći u Kotoru. Ovaj udruženi korupcionaško hajdučki poduhvat DPS predstavlja pokušaj da se silom na sramotu vrate na vlast bez izbora, pa barem na godinu dana, kako bi se zaustavile revizije i sakrila druga nepočinstva. Potvrdu zakonitog djelovanja kotorske uprave i političkog stava subjekata koji je čine ćemo tražiti na jedinom mjestu u ovom ambijentu mogućem za potvrdu ispravnosti onoga što radimo u odbrani prava i pravde, zakona i Ustava naše zemlje – a to su sudske instance.”- istakao je Jokić dodajući da jće i on i Perovićka u međuvremenu napustitio svoje kabinete.
Mi smo legalisti i poštujemo sudske instance čak i kada nam njihove odluke ne odgovaraju. To nas razlikuje od provalnika koji su se na ovaj besprizoran način, drznuli da ne priznaju pravni poredak ove države, u čemu im, iz uskopartijskih DPS interesa, na žalost pomaže i Vlada Crne Gore”.- kazao je Jokić.
On je podsjetio na dešavanja u do sada vladajučoj kotorskoj koaliciji gdje je kako je rekao, prije godinu ipo počelo “smišljeno i otvoreno opstruiranje rada, uz brojne ucjene sa ciljem ostvarivanja partijskih, a dijelom i ličnih iteresa”. Kao isključivog klrivca za to on je označio počasnog predsjednika SDP Ranka Krivokapića istakavši da je njegov i cilj njegovih saradnika bio “prikazati stanje u opštini Kotor kao katastrofalno, napraviti alibi za prodaju mandata, a sve pod maskom spasilaca Kotora, ostvariti lične iterese i ambicije i ostati “moralno čist”. Jokić je kazao da je sve što se proteklih mjeseci izdogađalo u Kotoru, Krivokapić još u decembru prošle godine dogovorio u Skupštini Crne Gore sa poslanikom DPS Željkom Aprcvovićem.
“Clij je jasan – treba završiti sve one započete projekte koji su u domaćoj i stranoj javnosti ocijenjeni kao štetni i koruptivni, a koji su od strane ove vlasti zaustavljeni. Bezskrupuloznost njihovog ponašanja samo pokazuje veličinu ličnih i partijskih interesa koje imaju namjeru da realizuju a u čijoj su realizaciji do sada bili spriječeni.”- zaključio je Jokić dodajući da će nastaviti pravnim sredstvima da se bori protiv bezakonja koje DPS i njegovi sateliti sprovode u Kotoru.
NVU Maškarada Tivat proteklog vikenda je učestvovalo na 14. Međunarodnom karnevalu u Leskovcu sa maskom Ljepotica i zvijer. U konkurenciji 37 karnevalskih grupa iz desetak zemalja, čak iz Egipta i Indonezije, prema odluci međunarodnog žirija Maškarada je osvojila nagradu za najbolju karnevalsku grupu, što je čini pobjednikom ovogodišnjeg karnevala.
„Publika na tri bine, na kojima je bilo predstavljanje grupa, jasno je iskazivala oduševljenje našom maskom koja je i ovaj put pokazala da nema konkurenciju, uz performans koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Ovaj put nam je međunarodni žiri, u velikoj i ozbiljnoj konkurenciji, dodijelio priznanje koje Maškaradu svrstava u sami vrh karnevalskih grupa regiona. Veoma smo srećni što se kvalitet rada našeg udruženja prepoznaje daleko izvan granica Crne Gore” saopštavaju iz Maškarade.
Maškarada – najbolja karnevalska grupa
Gradonačelnik Leskovca dr Goran Cvetanović, koji je inače i predśednik FECC za Srbiju, upriličio je svečani prijem za predstavnike Federacije Evropskih Karnevalskih Gradova i predstavnike karnevalskih grupa. Delegacija Maškarade na čelu sa menadžerom međunaronog karnevala u Tivtu Goranom Božovićem razmijenila je sa organizatorom prigodne poklone, a Božović je bio i član međunarodnog žirija na đečijem karnevalu održanom dan prije međunarodnog.
„Maškarada ponovo potvrđuje da je jedan od najboljih ambasadora Tivta i Crne Gore u inostranstvu. Ove godine smo bili jedini predstavnici Crne Gore i uz ovaj uspjeh sigurno smo dostojanstveno predstavili i Tivatski karneval, i naš grad, ali i našu državu” naglašavaju iz Maškarade.
Dvojica izuzetnih britanskih umjetnika Bo Kuk (Boo Cook) i Sajmon Dejvis (Simon Davis) pridružuju se listi specijalnih gostiju ovogodišnjeg 13. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji je na programu od 6. do 11. septembra.
Dejvis je 90ih godina prošlog vijeka počeo raditi za britansku kuću 2000AD, a njegova sjajna slikarska ful-kolor umjetnost mu je omogućila da bude dugogdišnji ilustrator mnoštva priča poput Sinister Dexter, Black Siddha i Judge Dredd. Noviji projekti na kojima je radio su Ampney Crucis sa Ianom Edgintonom i Slaine: The Brutania Chronicles sa Pat Millsom. Dejvisovo najnovije ostvarenje je Thistlebone folk-horor priča sa piscem T.C. Eglingtonom. Uz rad na stripovima, Sajmon je i portretista i trenutno je potpredsjednik Kraljevskog Udruženja portretista (The Royal Society of Portrait Painters).
Kao i svi značajniji strip autori u Britaniji, tako je i Kuk svoj rad na stripu počeo u kući 2000AD i to na likovima kao što su Judge Dredd, Anderson Psi, Blunt, ABC Warriors and Harry Kipling. Pored toga bio je redovni autor naslovnica za mjesečnik Elephantmen u izdanju Image/Comixology. Kuk je autor i ogromnog broja korica, uključujući Wolverine i X Factor, za najpoznatiju američku izdavačku kuću Marvel. Bo je kao i Sajmon polivalentni umjetnik pa je pored stvaralaštva u stripu, on uspješan i kao slikar, pisac i muzičar-bubnjar i to u bendu Forktail gdje svira upravo sa Dejvisom, ali i u experimental-synth bandu Motherbox. Za sebe kaže da voli sci-fi, kari (curry) i mačke.
Londonski strip stvaraoci, u skladu sa praksom HSF-a da svi hedlajneri naprave i specijalni poster za hercegnovsku svetkovinu devete umjetnosti, već su i poslali svoje radove za ovogodišnje izdanje festivala. Premijernim objavljivanjem ovih izuzetnih ostvarenja podsjećamo da pored dvojice sjajnih britanskih umjetnika listu specijalnih gostiju čine – Argentinac, legenda strip stvaralaštva Enrique Breccia; Italijani Vanessa Belardo, Pasquale del Vecchio, Andrea di Vito i Mario Allberti, te Španci Raul Allen i Javier Fernandes, kao i belgijanac Alain Mauriset. Oni će predvoditi impresivnu umjetničku armiju od više od 50 stvaralaca koji će boraviti u Herceg Novom u septembru, a među kojima su sada praktično već rezidentni umjetnici – William Simpson, Rufus Dayglo, Walter Venturi, Walter Trono, Dražen Kovačević, Mirko Čolak, Aleksa Gajić, Stevan Subić, ali i oni koji su od prvog festivala na hercegnovskoj smotri stripa i smatraju se neodvojivim dijelom HSF-a, Tihomir Tikulin, Vladimir Vesović, Iztok Sitar.
S obzirom na činjenicu da je 2019. godina prepuna značajnih jubileja iz svijeta stripa, ovogodišnje izdanje HSF-a će biti u znaku obilježavanja tih krucijalnih istorijiskih momenata poput 90 godina od izlaska Tin Tina, 80 godina Betmena, 60 godina Asteriksa, 50 godina Alana Forda i 50 godina najpoznatijeg balkanskog stripa Dikan. U tom kontekstu predavanja će držati legenda ovdašnjeg strip stvaralaštva, autor Dikana, Lazar Sredanović, sjajni crnogorski teoretičar stripa Luka Rakojević, te poznati strip znalci Moreno Buratini, Iztok Sitar, Vladimir Vesović, Milko Peko, Zoran Stefanović, Enis Čišić i mnogi drugi. Predavanja koja će se održavati u hercegnovskim školama i na ustaljenim HSF lokacijama, pored izložbi, crtanja za fanove, umjetničkih radionica, koncerata i pozantih HSF žurki, dio su cjeodnevnog programa kojim su ispunjeni svih šest dana hercegnovske svetkovine posvećene devetoj umjetnosti i svi događaji su potpuno besplatni za sve posjetioce.
Naravno, HSF ne bi bio jedan od najjačih festivala u ovom dijelu Evrope da ne priprema svake godine i po neko vrhunsko iznenađenje, pa se tako u preostalih mjesec i po do početka može očekivati još novih imena na spisku specijalnih gostiju, kao i spisak vrhunskih muzičkih stvaralaca koji će biti dio 13. izdanja Hercegnovskog strip festivala.
Iz Građanskog pokreta URA saopštili su danas da ih je obradovala vijest da će početi primarna sanacija poletno-sletne piste tivatskog aerodroma i da je njihov krajnji cilj objelodanjivanja ovog problema u javnosti krajem aprila mjeseca bio upravo to – natjerati nadležne da izvrše sanaciju piste i otklone evidentna oštećenja na njoj.
Iz URE su pitali direktora tivatskog aerodrome Rada Marića zbog čega se čekalo petnaest mjeseci da se odradi primarna sanacija, ako je za istu potrebno, kako su iz Aerodroma Tivat ustvrdili, svega šest dana.
Izvršni direktor URE, Zoran Mikić, podsjetio je da su iz ove stranke prije nekoliko mjeseci predstavili izvještaje Agencije za civilno vazduhoplovstvo u kojima su bila evidentirana oštećenja na pisti tivatskog aerodrome i poručio da se nije moralo čekati skoro dva mjeseca da bi se radovi otpočeli.
“Da je bilo manje sujete i više profesionalne odgovornosti nadležnih, ovaj problem bi se mogao početi rješavati i van samog špica sezone. Ovako, izgubljeno je vrijeme na neosnovane i neutemeljene kvalifikacije nadležnih iz Aerodroma da smo iz URE imali samo lošu namjeru i da nam je cilj bio da sabotiramo rad Aerodroma u turističkoj sezoni. Koliko je argumentacija nadležnih iz Aerodroma bila nevalidna u dijelu da sigurnost putnika i zaposlenih nije ugržena pokazuje i činjenica da su primorani da radove izvode u špicu turističke sezone”, navodi Mikić.
On se nada da će se poslije primarne sanacije brzo izvršiti i temeljna rekonstrukcija poletno-sletne staze jer na istoj za 40 godina ništa nije rađeno.
Mikić ukazuje i da je infrastruktura “Aerodroma Tivat” u lošem stanju i da su neophodne nove investicije kako bi se popravilo stanje a Aerodrom Tivat učinio konkurentnijim.
Vjeruje i da će nadležni pravosudni organi procesuirati njihove prijave protiv nadležnih u Aerodromima Crne Gore.
“Tužilaštvo ove zemlje sada ima nacrtane dokaze da su odgovorni u Aerodromima Crne Gore ugrozili sigurnost i bezbjednost putnika, zaposlenih na Aerodromu Tivat i zaposlenih u avio-kompanjama te da su počinili krivična djela protiv službene dužnosti, kao i krivična djela ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja. Zbog nemara i javašluka neko mora snositi odgovornost a URA će i dalje pratiti ovu situaciju i eventualno dopunajti ranije podnošene krivične prijave”, ukazuje Mikić.
Izvršni direktor URE zaključuje i da je sada za Aerodrom Tivat najneophodnije da ostane u ruke stvarnih vlasnika, Opštine Tivat i njenih građana.
