Prva “povorka ponosa” u BiH u septembru u Sarajevu

0
Prva “povorka ponosa” u BiH

Prva “Povorka ponosa” u Bosni i Hercegovini koja će biti održana u toj zemlji planirana je za 8. septembra u Sarajevu, najavili su u ponedjeljak organizatori ističući kako im je cilj promovirati prava LGBT osoba i na taj načina utjecati na promjenu njihova statusa u društvu.

“BiH konačno dobija ‘Povorku ponosa’ koja je prosvjed protiv nejednakosti i kršenja ljudskih prava lezbijki, gay, biseksualnih, trans, interspolnih i queer osoba. Ona predstavlja borbu protiv nasilja i zahtjeva jednak pristup javnom prostoru kao što ga imaju i drugi građani i građanke koji imaju mogućnost organizirati prosvjede”, kazao je novinarima u Sarajevu aktivist i član organizacijskog odbora Branko Ćulibrk.

Incijativu da se i u BiH organizira “Povorka ponosa” zajedno su potaknuli aktivisti iz Prijedora, Banje Luke, Sarajeva, Bijeljine i Tuzle.

Sarajevskoj policiji već su predali zahtjev za dopuštenje za organiziranje “Povorke ponosa” pozvavši tijela vlasti da odrade svoj dio posla, a ostale građane da podupru njihove zahtjeve za osiguranje ravnopravnog statusa u društvu.

“Ne borimo se samo za našu slobodu nego i za slobodu svih osoba koje su diskriminirane. LGBT osobe su svakodnevno izložene diskriminaciji u obitelji, na poslu, u institucijama, na ulici”, kazala je Lejla Huremović iz nevladine udruge Sarajevski otvoreni centar (SOC).

U BiH do sada nije bilo pokušaja organiziranja “Povorke ponosa”, a manja okupljanja članova LGBT zajednice često su nailazila na otpor i prijetnje nasiljem, primjerice u Sarajevu 2008. godine kada su zabilježeni pokušaji nasilnog ometanja organiziranja festivala “Merlinka”.

Ove je godine sličan problem nastao u Tuzli kada je skupina radiklanih islamista sredinom ožujka prosvjedovala zbog festivala queer filma i umjetnosti.

Internetske portale iz BiH koji su tijekom dana objavili najavu organiziranja “Povorke ponosa” preplavili su komentari ispunjeni prijetećim porukama i pozivima na nasilje.

No neki političari poput predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića kazali su da ne vide ništa sporno u organiziranju “Povorke ponosa”.

“Ja sam pobornik svih različitosti, to je osobna stvar. Naravno, svatko od nas razmišlja drugačije i to treba uvažavati, i to je različitost”, kazao je Čović u Mostaru odgovarajući na novinarska pitanja.

Španjolska i Portugal obilježavaju 500. obljetnicu Magellanova putovanja

0
Magelan

Španjolska i Portugal planiraju obilježiti prvo putovanje morem oko svijeta nizom događaja od ove do 2022. godine.

Program uključuje izložbe, koncerte, kazališne predstave i performanse te sportske i znanstvene projekte, zajednički su u ponedjejlak objavili Madrid i Lisabon.

Prva plovidba oko svijeta počela je 10. avgusta 1519. iz Sevilje, a 20. septembra ekspedicija je izašla na Atlantik u andaluzijskom gradu Sanlucar de Berrameda.

U ime španjolske krune i pod vodstvom portugalskog moreplovca Ferdinanda Magellana, pet brodova isplovilo je u potragu za morskim putem za Indiju i Molučke otoke.

Prvi obilazak Zemlje morskim putem bilo je “iberijsko povijesno djelo” koje je “vrlo značajno” za cijelo čovječanstvo, rekla je zamjenica španjolskog premijera Carmen Calvo.

Portugalski ministar vanjskih poslova opisao ga je kao “prvi čin globalizacije”.

Među 193 planirana događaja su putujuća izložba “Najduže putovanje”, španjolsk-portugalska televizijska serija i opera u kojoj će nastupiti tenorska zvijezda Placido Domingo.

Magellanova ekspedicija 1519. otkrila je prolaz između južnoameričkog kopna i Ognjene zemlje koji je nazvan po tom slavnom moreplovcu.

Godine 1521. Magellan je ubijen na otoku Mactanu u jugoistočnoj Aziji.

Njegova povijesna ekspedicija dovršena je 6. septembra 1522. kada se samo jedan brod iz flote, Nau Victoria vratio u luku Sanlucar.

Građani i sveštenstvo spriječili rušenje krstionice

5

Pokušaj Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) i firme koju je ono angažovalo da sruši bespravno podignutu krstionicu manastira Svetog Arhangela Mihaila na prevlaci kod Tivta, jutros oko 4.00 sata nije uspio.

Naime, izvršitelji su do krstionice, koja se nalazi na ponti sa južne strane Ostrva cvijeća, pokušali da dođu sa mora, plovilima plovne jedinice MUP-a, dok je na kopnu bilo prisutno više desetina pripadnika Interventne jedinice MUP-a sa opremom za razbijanje demonstracija.

Predstavnici policije pozvali su okupljeno sveštenstvo i vjernike koji su stajali oko krstionice da se raziđu, jer “ovo je teritorija Crne Gore i treba da se uklonite”. Okupljeni građani i sveštenik Mijajlo Backović su to odbili, a policija nije intervenisala.

Backović je otišao na informativni razgovor u policiju, gdje su sa njim razgovarali čelnici CB Herceg Novi i Agencije za nacionalnu bezbjednost za Boku kotorsku, pokušavajući da ga ubijede da sveštenstvo i vjernici odustanu od čuvanja malog objekta za kojeg je građevinska inspekcija donijela rješenje o rušenju.

Backović je to odbio, nakon čega se vratio kod vjernika na prevlaku i oni su ostali da čuvaju krstionicu.

Krstionica Ostrvo cvijeća

Policiju, koja je došla da ih odatle ukloni, građani i sveštenstvo manastira su počastili su čajevima, sokovima i sendvičima, nakon čega su se jutros oko sedam časova policajci povukli.

Na prevlaci je prisutno nekoliko stotina građana iz cijele Boke Kotorske, a među okupljenima su i predstavnici političkih partija, poput poslanika DNP-a Miluna Zogovića, predsjednice SO Kotor Dragice Perović (DSS) i članova Prave Crne Gore, na čelu sa predsjednikom te partije, Markom Milačićem.

Među okupljenima je i iguman manastira Svetog Arhangela Mihaila, arhimandrit Benedikt i arhijerejski namjesnik bokokotorski, protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić, a građanima se upravo pridružio i predsjednik Bokeškog foruma, dr Andrija Petković.

U toku je liturgija, a okupljeni poručuju da se neće razilaziti dok god država ne odustane od namjere da sruši krstionicu, jer takav potez Vlade oni doživljavaju kao diskriminaciju i selektivnu primjenu zakona, s obzirom da na samo nekoliko stotina metara udaljenosti od ove lokacije postoji više desetina nelegalno podignutih objekata, ponti i bespravno zagrađenih privatnih plaža, a koje inspekcija ili ne vidi, ili ništa ne preduzima tim povodom.

Rušenje Krstionice – Sveštenik pozvao policiju da se povuče

0
Policija rano jutros počela da pristiže (Foto: Fecebook/Manastir Miholjska prevlaka)

Sveštenik Manastira Miholjska prevlaka, na Ostrvu  Cvijeća – Tivat, na kojem se nalazi krstionica na vodi čije je uklanjanje najavljeno za danas, pozvao je policiju da se povuče s ostrva.

Na Fejsbuk stranici Manastira Miholjska prevlaka objavljeno je da je ostrvo na kojem se nalazi krstionica policija opkolila sa kopna i sa mora.

Krstionica /Manastir Miholjska prevlaka

Navode da je policija počela da pristiže jutros prije pet sati, iako je to bilo najavljeno za devet sat.

“U toku je policijsko opkoljavanje Prevlake. Najavljeno u 9.00, a došli su u 4.35 časova, sa ugašenim svjetlima sa mora, pokušavši da tajno i nečujno opkole Кrstionicu u kojoj se mnoštvo naroda molilo i učestvovalo na službi Božijoj”, navodi se na Fejsbuk stranici.

Sveštenik je, kako se ističe, pozvao policajce da se povuku i pođu kućama “i zagrle svoju djecu kako bi bili ponosni na očeve koji nijesu napravili bezumlje i poslušali naređenje da ruše svetinju”.

Hotel Regent počinje sa procesom eliminacije plastike…

Regent foto Boka News

Hotel Regent od danas realizuje ekološku inicijativu u poslastičarnici – restoranu Gourmet Corner u sklopu koje pozivaju posjetioce da donesu svoju omiljenu šolju te na svaku vrstu kafe dobiju 50 % popusta na “kafu za ponijeti”.

“Ovom akcijom koju smo nazvali “eko kafa” želimo da smanjimo potrošnju jednokratnih papirnih čaša, plastičnih poklopaca i slamki te u nastavku kampanje uvedemo brendirane šolje od keramike / porcelana za prodaju koja će biti pogodne za “kafu za ponijeti”.

Regent – Gourmet Corner

Ovim otpočinjemo proces eliminacije plastike u hotelu Regent što je u skladu sa ekološkim opredjeljenjem Intercontinental Hotels Group kojoj pripadamo,  ovogodišnjim motom akcije “Sat za planetu” – „Skini se s plastike, navuci se na prirodu!” i naš doprinos Danu planete Zemlje koji se obilježava 22.aprila” – najavio je Željko Knezović, menadžer za hranu i piće hotela Regent.

Krivolovci aktivni, oko Vrgade vuku ludaru, devastirat će podmorje

0
Koča – foto pomorac.net

Cijeli vikend, subotu i nedjelju, u akvatoriju otoka Vrgade, siva ribarica biogradskih registarskih oznaka vuče ludaru, iako je sezona lova tim tradicionalnim ribarskim alatom završila, upozoravaju čitatelji Zadarskog.hr.

Zadnji put ribaricu su primijetili u blizini otočića Šipnat u smjeru prema ribogojilištu. Ribarica je bila usidrena u uvali u kojoj je inače zabranjeno sidrenje, a iza nje je nekoliko stotina metara dugačka mreža koja “ore” sve po dnu. Tako se devastira podmorje, ali i riblja mlađ jer ovo je vrijeme kad je ima najviše, upozoravaju čitatelji koji su krivolov prijavili i zadarskoj policiji.

“Bojimo se da od svega toga neće biti ništa, zato smo se vama i obratili. Vlasnik ribarice će platiti 500 kuna kazne i sve će ostati po starome. Jednom kada dobiju dozvolu za lov ludrom, ostaje im do kraja života. Nikoga nije briga što se ovako, već godinama, ponašaju neki vlasnici ribarica i uništavaju podmorje na našem području” objašnjavaju čitatelji.

Ista je ribarica nekidan viđena na području Turnja, ali su je mještani, kažu nam čitatelji, otjerali kad su vidjeli da je riječ o krivolovcima.

Od Podgorice do Bolonje dva puta sedmično

0
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com

Niskobudžetna aviokompanija Rayanair od danas povezuje Podgoricu i Bolonju. Letovi će biti realizovani dva puta sedmično – ponedjeljkom i petkom avionima tipa Boing 737-800, kapaciteta 189 sjedišta.

Bolonja će tako biti peti italijanski grad sa kojim je naša zemlja povezana preko Aerodroma Crne Gore, a šesta linija koju održava Rayanair.

“Jedna od najznačajnijih niskobudžetnih kompanija je od 2003. godine prevezla više od 500 hiljada putnika ka i iz Crne Gore, a osim ka Bolonji, sa Aerodroma Podgorica leti ka Londonu, Briselu, Stokholmu, Berlinu i Vroclavu. Od juna Rajaner će povezivati Crnu Goru i sa Barselonom”, podsjećaju iz Aerodroma Crne Gore.

Iz kompanije, shodno najavama avioprevoznika i turoperatora očekuju da će tokom 2019. godine biti premašeni i prošlogodišnji rekordni rezultati i da će Aerodromi opslužiti oko 2 miliona i 600 hiljada putnika.

Tivat – stanari zabrinuti, graditelji ugrožavaju statiku naše zgrade

4
Seljanovo gradnja nove zgrade

Stanari stambene lamele C-1 u Zagrebačkoj ulici na Seljanovu uznemireni su zbog pojave veće količine podzemnih voda koje su djelimično poplavile temeljnu jamu obližnjeg velikog višenamjenskog objekta koji ispred ove zgrade pravi Opština Tivat.

„Iskop koji vrši druga, a ne firma koja je ovaj posao dobila na tenderu je katastrofalan, nestručan, bez nazornog organa i velika je opasnost za tu eventualnu novu  građevinu, a pogotovo prijeti velika opasnost za našu zgradu. U pitanju je statika, odnosno poroznost zemljišta, a pogotovo negativni uticaj pojave ogromne količine pozemnih voda”- kazao je danas novinarima predsjednik Skupštine stanara zgrade C-1 Pero Ercgegović.

Lamela u kojoj u desetak stanova živi 40-tak ljudi, nalazi se na samo 4 metra od ivice temeljne jame novog višespratn/og objekat koji ovdje gradi Opština Tivat. Mještani Seljanova već su proteklih mjeseci u više navrata protestovali protiv namhere Opštine da ovdje na placu od nepunih 300 kvadrata, sagradi objekat od skoro 900 kvadrata sa četiri nadzemne etaže, smatrajući da će ih tako velika zgrada “poklopiti”, potpuno im zakloniti sunce i znatno umanjiti kvalitet života i vrijednost njihove imovine. U novoj zgradi spratnosti Su+P+3 koja će skoro do posljednjeg centimetra „pokriti“ plac u vlasništvu Opštine Tivat i „doći“ na manje od četiri metra od fasade jedne od obližnjih lamela u ovom naselju, biće prostorije Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, Crvenog krsta, Mjesne zajednice i Dnevnog centra za stare.

Ercegović je kazao da su radnici firme „Etrlang“ koja ovdje umjesto kompanije „Artek“ što je dobila posao na opštinksom tenderu, proteklih dana iskopali „ogromnu rupu dubine oko 4 metra, a i pored nadolaženja vode, oni uporno pokušavaju da kopaju u mulju i kaljugi”.

“Pokušavaju sa pumpama da iscrpe vodu koja stalno nadolazi ali ni tako ne mogu da suzbiju izbijanje vode. Dovoze kamionima ogromnu količinu tampon materijala kojim pokupavaju “zatrpati” poplavljeni dio jame, ali to nisu kamene stijene kakve bi trebale biti, već. dovoze sa neke deponije otpadni građevinski materijal u kojem je minimum 50% zemlja”- kaže Ercegović dodajuči da se posao vrši nestručno i bez npristtva nadzornog organa, zbog čega su stanari lamele C-1 zabrinuti za sigurnost svoje zgrade.

“Voda radi svoj posao, nemilosrdno nadolazi, tako da je već dostigla nivo nad u međuvremenu napravljenim nasipom od metar visokog sloja nabačaja. U jednom dijelu jame je bukvalno izbor dubine preko metar i da je pravne države, odmah bi ovi radovi bili obustavljeni i naložena sanacija terena. Naša zgrada je u maksimalnoj statičkoj opasnosti. Potkopani su tom jamom i tim pozemnim vodama temelji i stabilitet nase zgrade.”- kazao je Ercegović dodajući da se stim u vezi obratio nadležnima u Opštini Tivat, ali do sada nije bilo nikakve reakcije sa njihove strane. Gradilište u Zagrebačkoj juče ujutro kada ga je obišla i naša ekipa, bilo je prazno i na njemu se nisu izvodili radovi, a podzemna voda je, iako sušni period u Boki traje već skoro 20-tak dana, i dalje nailazila i polako potapala veliku temeljnu jamu.

Petričević: Statika obližnjeg objekta nije ugrožena

Menadžer Opštine Tivat Marko Petričević nam je danas kazao da pojava podzemnih voda na gradilištu novog objekta u Zagrebačkoj nije bila iznenađenje , s obzirom na sastav tla u ovom dijelu Tivta.

„Preduzete su adekvatne mjere, situacija je pod kontrolom i stalnim nadzorom te nema nikakvih većih problema. Statika obližnjeg objekta ni u jednom trenutku nije i neće biti ugrožena.“- poručio je Petričević.

Demokrate Tivta – preispitati odluku o rušenju Krstionice

0
Krstionica na Ostrvu cvijeća

“Težak momenat za Tivat i za cijelu Boku Kotorsku dogadja se upravo ovih dana.  Izgradja krstionice na Miholjskoj prevlaci ,u srcu ostrva, postala je duhovni podstrek  vjernicima i molitvenom narodu na jednoj, a problem državnim organima na drugoj strani” – saopšteno je iz OO Demokrata Tivta.

I takva, još jedna podjela u društvu, pa i u ovom momentu, nikome, ponavljamo, nikome nemože  donijeti dobro.

To se, kao i sve do sada, mora riješiti. I riješće se.

Opštinski odbor Demokratske Crne Gore  apeluje na državne organe da još jednom, do utorka, preispitaju svoju odluku o izvršenju rješenja koje sobom nosi odluku o rušenju objekta. Pozivamo, svakako, i lokalnu vlast da se uključi u rješenje ovog osjetljivog vjerskog pitanja. Složićemo  se  da se gro objekata nelegalno izgradjenog u prostoru priobalja na teritoriji naše opštine ne ruši, iako je i te kako devastiralo obalu i narušilo sve zakonske norme. I tamo se našlo sluha  za dogovor ili ćutanje,pa se za isto to mora naći i u slučaju krstionice. Tamo gdje se traže rješenja za stotine hiljada kvadrata nelegalnih objekata, tamo se mora naći i rješenje za 11 m2 ovog ,priznaćete, prelepog objekta.

Apelujemo da trenutni problem mora da sačeka svoje rješenje, posebno s aspekta, da smo svi u saznanju da je podnešen zahtjev ka državnim organima za izdavanje uslova za legalizaciju objekta. A druga, takodje, važna činjenica je da se krstionica kao vjerski objekat napravila na postojećoj ponti, u zoni morskoga dobra, na istome mjestu gdje je nekada bila vjekovima ranije. Ona, zaista i prostorno i ambijentalno, pripada cjelini u kojoj se nalazi, jer je u srcu ostrva, i ne vidimo da ikome kao takva može da smeta.

Težak momenat za Tivat i za cijelu Boku Kotorsku dogadja se upravo ovih dana.  Izgradja krstionice na Miholjskoj prevlaci ,u srcu ostrva, postala je duhovni podstrek  vjernicima i molitvenom narodu na jednoj, a problem državnim organima na drugoj strani – saopšteno je iz OO Demokrata Tivta.

I takva, još jedna podjela u društvu, pa i u ovom momentu, nikome, ponavljamo, nikome nemože  donijeti dobro.

To se, kao i sve do sada, mora riješiti. I riješće se.

Opštinski odbor Demokratske Crne Gore  apeluje na državne organe da još jednom, do utorka, preispitaju svoju odluku o izvršenju rješenja koje sobom nosi odluku o rušenju objekta. Pozivamo, svakako, i lokalnu vlast da se uključi u rješenje ovog osjetljivog vjerskog pitanja. Složićemo  se  da se gro objekata nelegalno izgradjenog u prostoru priobalja na teritoriji naše opštine ne ruši, iako je i te kako devastiralo obalu i narušilo sve zakonske norme. I tamo se našlo sluha  za dogovor ili ćutanje,pa se za isto to mora naći i u slučaju krstionice. Tamo gdje se traže rješenja za stotine hiljada kvadrata nelegalnih objekata, tamo se mora naći i rješenje za 11 m2 ovog ,priznaćete, prelepog objekta.

Apelujemo da trenutni problem mora da sačeka svoje rješenje, posebno s aspekta, da smo svi u saznanju da je podnešen zahtjev ka državnim organima za izdavanje uslova za legalizaciju objekta. A druga, takodje, važna činjenica je da se krstionica kao vjerski objekat napravila na postojećoj ponti, u zoni morskoga dobra, na istome mjestu gdje je nekada bila vjekovima ranije. Ona, zaista i prostorno i ambijentalno, pripada cjelini u kojoj se nalazi, jer je u srcu ostrva, i ne vidimo da ikome kao takva može da smeta.

Težak momenat za Tivat i za cijelu Boku Kotorsku dogadja se upravo ovih dana.  Izgradja krstionice na Miholjskoj prevlaci ,u srcu ostrva, postala je duhovni podstrek  vjernicima i molitvenom narodu na jednoj, a problem državnim organima na drugoj strani – saopšteno je iz OO Demokrata Tivta.

I takva, još jedna podjela u društvu, pa i u ovom momentu, nikome, ponavljamo, nikome nemože  donijeti dobro.

To se, kao i sve do sada, mora riješiti. I riješće se.

Opštinski odbor Demokratske Crne Gore  apeluje na državne organe da još jednom, do utorka, preispitaju svoju odluku o izvršenju rješenja koje sobom nosi odluku o rušenju objekta. Pozivamo, svakako, i lokalnu vlast da se uključi u rješenje ovog osjetljivog vjerskog pitanja. Složićemo  se  da se gro objekata nelegalno izgradjenog u prostoru priobalja na teritoriji naše opštine ne ruši, iako je i te kako devastiralo obalu i narušilo sve zakonske norme. I tamo se našlo sluha  za dogovor ili ćutanje,pa se za isto to mora naći i u slučaju krstionice. Tamo gdje se traže rješenja za stotine hiljada kvadrata nelegalnih objekata, tamo se mora naći i rješenje za 11 m2 ovog ,priznaćete, prelepog objekta.

Apelujemo da trenutni problem mora da sačeka svoje rješenje, posebno s aspekta, da smo svi u saznanju da je podnešen zahtjev ka državnim organima za izdavanje uslova za legalizaciju objekta. A druga, takodje, važna činjenica je da se krstionica kao vjerski objekat napravila na postojećoj ponti, u zoni morskoga dobra, na istome mjestu gdje je nekada bila vjekovima ranije. Ona, zaista i prostorno i ambijentalno, pripada cjelini u kojoj se nalazi, jer je u srcu ostrva, i ne vidimo da ikome kao takva može da smeta.

Kinezi rade k’o sat, postavljanje pilota za Pelješki most ide brže od planiranog…

0
Gradnja Pelješkog mosta foto SD

Gradilište pelješkog mosta između Komarne i Brijeste ovih je dana poprimilo potpuno novi izgled. Brodom “Zhen hua 34” iz Kine je dopremljeno 12 plovnih objekata.

Među njima su plovne dizalice, trajekti, tegljač i platforme pa se već na prvi pogled može zaključiti da se radovi zahuktavaju. Inače, radovi u podmorju teku predviđenom dinamikom te je već zabijeno 77 pilota od ukupno 148, koji će nositi pelješki most.

Početni piloti su bili dužine od 126 do 128 metara, dok se sada zabijaju oni dužine 80 metara, što je veoma zahtjevan posao.

Kompliciran zahvat

Riječ je o vrlo kompliciranom zahvatu, posebno kada se uzme u obzir zaštita podmorja Neretvanskog kanala. Pilot se zabija u muljevito dno do čvrste stjenovite podloge. Zatim slijedi izvlačenje mulja, čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara, te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota.

Kako bi se smanjile vibracije u podmorju primjenjuje se sustav “air bubble courtain”, koji se pokazao učinkovitom kod ovakvih zahvata. Naime, oko pilota koji se zabija postavit će se zaštitna kolona unutar koje ostaju mjehurići zraka koji izlaze na površinu i ne šire vibracije u podmorju.

Da radovi u Neretvanskom kanalu teku prema planu potvrdio nam je i Jere Šegedin, glavni inženjer i voditelj projekta ispred “Hrvatskih cesta”.

Sam dolazak ove flote brodova je potvrda da je stanje na gradilištu dobro. Ova plovila su osnova za početak sljedeće faze radova. Došle su i klapete za odvoz materijala koji će se kopati iz pobijenih pilota te trajekti za prijevoz betona za njihovo betoniranje.

– Još uvijek se pobijaju piloti i njihovo zabijanje ide brže od plana. Ovi sada su kraći pa i samo zabijanje ide brže i učinkovitije. Dnevno se postave četiri pilota, a kompletan posao zabijanja trebao bi biti dovršen početkom svibnja – kazao je Šegedin, naglašavajući da su na putu iz Kine dva broda, koja dovoze dodatnu opremu za gradnju mosta.

Naredna faza radova je iskapanje materijala iz zabijenih pilota te betoniranje.

U armiračkom pogonu u Brijesti tako se već proizvode armaturni koševi – rekao je Šegedin.

Tri javne nabave

I dok radovi u Neretvanskom kanalu na pelješkom mostu poprilično dobro napreduju, a samo gradilište poprima novi izgled – jer se na njemu nalaze deseci plovnih objekata, platformi, dizalica i brodova – ništa se ne radi na pelješkim cestama, pa je realno očekivati da se most izgradi prije pristupnih cesta.

A pelješke ceste kasne zbog komplicirane papirologije i Zakona o javnoj nabavi, na što nitko ne može utjecati, pa ni predsjednica RH, koja je primila izaslanstvo China Road and Bridge Corporation (CRBC), izvođača radova izgradnje mosta Pelješac, koji su je informirali da se radovi na mostu izvode brže nego što je planirano.

Podsjetimo, u tijeku su tri postupka javne nabave: izgradnja dionice Duboka – Sparagovići, stonske obilaznice (podionice Sparagovići – Papratno i Papratno – Doli) te nadmetanje za opremanje i napajanje dionice Duboka – Sparagovići.

Premda u “Hrvatskim cestama” ističu da je rok za dovršetak cijelog projekta – gradnje mosta i pristupnih cesta 31. siječnja 2022., to očito neće biti tako zbog trenutačnih i budućih žalbi u postupcima javnih nabava.