Prema podacima Turističke organizacije Tivat u gradu boravi 1.150 gostiju, što je 11 % više nego na isti dan prošle godine.
Stranaca je 1.122, dok je domaćih samo 28.
Privatan smještaj koristi 796 turista iz inostranstva, dok ih u tivatskim hotelima boravi 354.
Monitoring gljiva na Solilima
Solila
Tokom ove godine na području rezervata Solila vršiće se monitoring gljiva, za koji su iz JP Morsko dobro koje gazduje prirodnim rezervatom, angažovali mikologa, dr Gordanu Kasom.
Dr Kasom je već obavila nekoliko terenskih istraživanja, saopštili su iz tog preduzeća
U saradnji NVO “Dramski studio Budva” i JU “Narodna biblioteka Budve” šesti festival Male morske pjesme i priče biće realizovan u periodu od 31. marta do 4. aprila. Petodnevnom programu Festivala prethodile su radionice kreativnog pisanja, a konkurs za osnovce na temu “Moje zamišljeno putovanje” završen je 12.marta. Odluku o najboljim radovima donijeće žiri dječijeg književnog festivala.
Ovogodišnji, šesti po redu Festival počeće u nedjelju 31.marta u 17h dramskom radionicom Moje zamišljeno putovanje u bioskopu Cadmus cineplex koju vode Radmila Knežević, Miloš Boreta, Mirjana Dajičić i Sanja Vilus.U Narodnoj biblioteci Budve program Festivala nastavlja u ponedjeljak, 1.aprilaknjiževnim kvizom od 15 do 17h kao i književnom radionicom Pisac od palube koju će voditi dječiji pisac Žarko Vučinić od 17 do 19h.
U utorak, 2.aprila, na Akademiji znanja u terminu od 16 do 18h književnu radionicu Pisac od palube vodi dječiji pisac Uroš Petrović, a nakon radionice, termin od 18 do 20 časova predviđen je za književnu žurku i svečanu dodjelu nagrada “Mali od palube”.
Program nastavlja u srijedu, 3.aprila u prostorijama Narodne biblioteke Budve ekološkom radionicom Čuvaj more da ti duže traje – koja se realizuje u saradnji sa JP Morsko dobro, a radionicu vode mr biologije Aleksandra Ivanović i diplomirani biolog Nemanja Malovrazić. Istog dana od 20 do 21 čas u Narodnoj biblioteci Budve biće upriličen okrugli sto sa temom Kako razvijamo/sputavamo kreativnost kod djece o kojoj će govoriti pisac Uroš Petrović, koautor inovativnog programa za vaspitne i obrazovne ustanove “NTC sistem učenja” i dugogodišnji predsjednik Mense Srbije, zatim logopedica Mirjanka Jović i pedagogicaisaradnica-predavačica NTC programa u Crnoj Gori Vesna Bubanja. Posljednjeg dana šestog dječijeg književnog festival Male morske pjesme i priče, u četvrtak, 4.aprila od 16 do 17.30h u Biblioteci će biti održana radionica ilustracije sa temom Moje zamišljeno putovanje koju će voditi akademski slikar Simon Vučković. Ovogodišnji festival će završiti projekcijom filma za učesnike u terminu od 18 do 20h u bioskopu Cadmus cineplex.
Programi Festivala Male morske pjesme i priče će se odvijati u JU Narodna biblioteka Budve, u amfiteatru Akademije znanja i u bioskopu Cadmus cineplex.
Na francuskoj atlanskoj obali pronađeno je od januara rekordnih 1.100 mrtvih delfina koji su vjerovatno žrtve industrijskog ribolova, što je pokrenulo javnost u Francuskoj da reaguje.
Ono što je šokiralo francuske istraživače, osim rekordnog broja mrtvih delfina, je sama brutalnost i način na koji su ubijani ovi veoma inteligentni sisari. Naime, tijela delfina su bila užasno osakaćena, peraja odsječena, prenijela je AP.
Masovna smrt delfina, za koju je u velikoj mjeri kriv agresivni industrijski ribolov, uzbunila je grupe za zaštitu životinja i navela francuskog ministra za ekologiju da pokrene nacionalni plan da ih zaštiti.
“Nikada nije bio ovako veliki broj mrtvih delfina”, rekao je Vili Daubin, član Nacionalnog centra za naučna istraživanja Univerziteta La Rošel, dodajući da je već drugi mjesec nadmašen prošlogodišnji rekord, koji je bio veći od onog 2017. godine, a tada je bilo najviše mrtvih delfina u posljednjih 40 godina.
Iako je Daubin rekao da se 90 odsto smrtnih slučajeva delfina dešava zbog slučajnog hvatanja u industrijske mreže, razlog za ovoliki broj ove godine je misterija.
“Koja je to ribarska mašinerija ili oprema odgovorna za ovolike smrti ?”, zapitao je Daubin.
Autopsije koje su ove godine sproveli na mrtvim delfinima u Nacionalnom centru za naučna istraživanja Univerziteta La Rošel pokazuju ekstremne nivoe sakaćenja.
Aktivisti za zaštitu životinja navode da je uobičajena praksa da ribari odvoje djelove tijela mrtvih delfina, nakon što se oni uhvate u mreže, kako bi spasili same ribarske mreže.
Francuski ministar za zaštitu životne sredine Fransoa de Ruži, posjetio je prošlog petka La Rošel, kako bi predložio određene mjere kojima bi se umanjio broj smrti delfina koje su rezultat ljudskog djelovanja.
On je izašao sa nekim planovima koji uključuju podršku istraživanjima postojećih zvučnih uređaja za odbijanje delfina koji su prisutni na nekim od ribarskih plovila u Biskajskom zalivu, industrijskom ribolovnom čvorištu u Atlantskom okeanu.
Kada se aktiviraju, ovi uređaji šalju neprijatne zvučne signale koje delfini čuju i koji ih odbijaju od ribarskih brodova.
Grupa za zaštitu životinja “Si Šepard” je saopštila da se delfini ne udaljavaju dovoljno daleko od brodova i već je okarakterisala takve mjere kao “beskorisne”.
Oni tvrde da mnogi ribari koje kontrolišu u regionu ne aktiviraju odbijajuće naprave zbog straha da će one uplašiti i dragocjenu ribu koju love, i da će ih uključiti samo ako ih provjere “posmatrači na brodu”, prenosi Tanjug.
Takođe je rečeno da povećanje broja uređaja nije dugoročno rješenje za podvodne sisare, jer bi taj potez učinio okean nepodnošljivim za život zbog “zvučnog zagađenja”, i da su potrebna sistemska rješenja vlade.
Ova organizacija sugeriše da je agresivni ribolov oslića, za koji je dobijeno zeleno svjetlo prije tri godine nakon duge zabrane, bio glavni faktor za ubijanje delfina. Povećani broj smrtnih slučajeva delfina takođe je počeo prije tri godine.
“Si Šepard” objašnjava ekološku krizu kao posljedicu nezapamćene potražnje za jeftinim ribama.
“Upravo sada, morske brancine koji su uhvaćeni od ribara koji ubijaju delfine, možete naći na francuskom tržištu za osam eura po kilograma”, poručuju iz organizacije.
Globalna potrošnja morskih plodova više je nego udvostručena u proteklih 50 godina, prema podacima Evropske komisije, a to je stopa koju su grupe za zaštitu prava životinja proglasile neodrživim, prenosi agencija.
Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom u saradnji sa Opštinom Budva planira da se ozbiljnjije pozabavi najvrijednijim preostalim prostorom, šetalištem od Budve do Bečića ,i da to riješi kroz izradu kvalitetnog plana stalne namjene, kazao je u izjavi za RTV Bdvu dirketor preduzeća Predrag Jelušić. On očekuje da će ovaj projekat koštati 10 miliona eura.
Morsko dobro je planiralo značajna sredstva za raspisivanje međunarodnog konkursa za izbor najbolje arhitektonskog i vizuelnog rješenja Lungo Mare šetališta, od Sole Mia u Budvi do Plavog kamena u Rafailovićima.
“To će biti jako izazovan posao kako za oba preduzeća tako i za lokalnu samoupravu, vjerujem da ćemo svi biti jednako posvećeni tome da se dođe do kvalitetnog rješenja, jer Lungo Mare treba da ima jednu sasvim drugačiju formu i drugačiju turističku ponudu”, kazao je Jelušić.
On vjeruje da je nakon šetališta u Tivtu i Pet Danica u Herceg Novom, te šetališta u Čanju i Sutomoru, sada red na Budvu.
“Vjerujem da je Budva spremna da se taj prostor osmisli na jedan kvalitetan način, da to postane trajan prostor koji će živjeti barem devet mjeseci tokom godine, da će imati svoj život i primjerene prostore u samom objektu koji će imati turističku ponudu i primjenu i da će Budvi donijeti referentnu namjenu kao i drugim mjestima u Crnoj Gori”, istakao je on.
Jelušić za primjer transparente crnogorske obale, baš onakvom kakva treba biti bez privremenih objekata i kao model na koji se treba ugledati – uzima tivatsku rivu.
On dodaje da će ovaj projekat finansijski biti veoma zahtjevan, ali i da ide u korist hotelskim lancima u zoni Morskog dobra, kao što su hotelska grupa Budvanska rivijera i drugi rizorti kojima je u interesu da se šetalište napravi po najsavremenijim standardima.
“Očekujem punu posvećenost i lokalne turističke organizacije, zato što je ova tema destinacijskog menadžmenta ključna za naš grad, jer Budvu ne smijemo posmatrati parcijalno. Gost koji dolazi želi da svaki segment grada funkcioniše na najbolji mogući način, od parkinga do hortikulture”, dodao je Jelušić.
On je zaključio da prijestonica turizma ima potencijala da sve ove projekte izgura do kraja, jer se u njoj ostvaruje polovina ukupnog prometa Crne Gore, te da od Budve svi to i očekuju.
Predstavnici opštinskih Službe za inspekcijske poslove i Komunalne policije Kotor nedavno su Ministarstvu turizma i zaštite životne sredine dostavili spisak svih nelegalnih deponija na području kotorske opštine.
Prema riječima načelnika Komunalne policije Zorana Vučinovića, spisak je uz propratni materijal o kapacitetima pomenutih „divljih deponija” i drugim detaljima, dostavljen na zahtjev resornog ministarstva. „U pitanju je cijeli potez, počevši od Lovanje do rubnih djelova opštine, zaključno sa dijelom iznad Risna” – kaže Vučinović i dodaje da se ove aktivnosti realizuju u okviru pripreme ovogodišnje turističke sezone.
Na pitanje zbog čega se građevinski šut i drugi sličan materijal odlaže na pojedinim placevima na području opštine Kotor, Vučinović odgovara da je najvjerovatnije u pitanju „nivelacija terena. Ne radi se o nelegalnom deponovanju već o pripremi za građevinske radove. Ta nivelacija terena podrazumijeva dobijanje posebnog elaborata od strane nadležnog ministarstva” – kaže Vučinović i dodaje da je činjenica da se na području opštine susrećemo sa „nelegalnim deponovanjem”.
On podsjeća da na području opštine Kotor ne postoji legalna deponija za odlaganje građevinskog otpada.
3300 metara uzletno-sletne staze na Zračnoj luci Dubrovnik od danas je pušteno u promet.
Nova infrastruktura olakšati će prijem i otpremu zrakoplova te omogućiti brže i lakše funkcioniranje aerodroma. Zrakoplovi će imati više prostora prilikom slijetanja i uzljetanja po jakom vjetru što će im svakako biti od koristi, a slijetanje većeg aviona kao što je Boeing 747 biti će olakšano.
Foto: Dubrovnik airport
Radovi na uzletno-sletnoj stazi odrađeni su u roku i prema zamišljenim planovima.
Iako je najavljeno da će rekonstrukcija puta kroz Nacionalni park Lovćen, sa kojeg se pruža jedan od najljepših pogleda na Bokokotorski zaliv, biti završena u decembru, to se neće desiti prije maja.
To je juče kazao direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača, demantujući time ministra saobraćaja Osmana Nurkovića koji je pred poslanicima saopštio da će ovaj put biti ponovo otvoren u decembru 2018.
Ovaj 3,9 miliona eura vrijedan posao (Krstac – Ivanova korita) dobila je nikšićka “Međanizacija i programat”.
“Izvođač je uveden u radove 12. marta ove godine (2018) sa ugovorenim rokom za realizaciju od devet mjeseci”, kazao je ministar u Skupštini krajem maja prošle godine, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Momčila Martinovića.
U pitanju ministru, Martinović je naveo da je potrebno ulagati u putnu infrastrukturu i konstatovao da taj kraj karakteriše izletnički turizam koji je “kako kažu ljudi koji se bave turizmom da je isti ‘u modi’.”
Međutim, sa istim podacima ne barata Uprava za saobraćaj, koja je dio njegovog Ministarstva.
Parača je kazao da su pripremni radovi započeti početkom decembra 2017, ali su zbog sniježnih padavina obustavljeni već sredinom istog mjeseca. Kao novi početak radova označava april, a ne sredinu marta, kako tvrdi ministar.
Rekonstrukcija puta u NP Lovćen
“Radovi su nastavljeni početkom aprila 2018. i izvođeni do kraja novembra iste godine, kada su obustavljeni zbog niskih temperatura i sniježnih padavina, koje u tehničko-tehnološkom smislu i u skladu sa pravilima struke nijesu dozvoljavale izvođenje preostalih radova. Napominjemo da su tokom ljetnje turističke sezone (period jul-septembar 2018), zbog povećane frekvencije saobraćaja, radovi izvođeni smanjenim intenzitetom”, kazao je Parača.
Projektom je predviđena izgradnja saobraćajnice sa dvije kolovozne trake u širini od dva sa 3,3 metra.
Dvije dionice duž ovog puta nisu završene – manja pored vidikovca, a veća na samoj raskrsnici sa koje se s sjedne strane ide prema Kotoru, a sa druge prema Njegušima. Mada su mašine bile parkirane na nedovršenim djelovima puta, na putu se nisu obavljali radovi u trenutku kada je krajem prošle nedjelje novinar “Vijesti” prolazio tom dionicom. “Preostali građevinski radovi su ponovo nastavljeni sredinom marta 2019. i planirano je da budu završeni sredinom maja”, kazao je Parača.
Parača: Kazna za sva neopravdana kašnjenja
Za sva neopravdana kažnjenja u realizaciji ugovora, biće primijenjene odredbe člana 19, kazao je Parača na pitanje da li će nikšićka kompanija biti kažnjena zbog probijanja roka.Tim članom precizirano je da ako izvođač bez krivice naručioca ne završi radove na objektu u ugovorenom roku, dužan je platiti na ime ugovorene kazne penale – jedan promil – od ugovorene cijene svih radova za svaki dan prekoračeja ugovorenog roka završetka objekta. Visina ugovorene kazne ne može preći pet odsto od ugovorene cijene radova. Plaćanje ugovorene kazne (penala) ne oslobađa izvođača obaveze da u cjelosti završi i preda na upotrebu ugovoreni objekat, stoji u članu.
Vlada predloženo restrukturiranje Uljanik grupe ne može podržati jer bi ono značilo veliku financijsku izloženost države i ostaje otvorena za traženje dodatnih rješenja za brodogradiliša u Puli i Rijeci, rekao je u četvrtak na Vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.
Plenković je podsjetio da su prošli tjedan javnosti predstavljene brojke troškova restrukturiranja koje bi išle na teret poreznih obveznika.
Prema ponudi strateškog partnera (Brodosplita u vlasništvu Tomislava Debeljaka), ukupni troškovi restrukturiranja u maksimalističkoj varijanti iznosili bi 10,8 milijardi kuna, a minimalna varijanta bi bila oko 7,5 milijardi kuna, rekao je.
“Provođenje ovakvog programa restrukturiranja od Vlade odnosno države zahtjevalo bi dodatno veliko i izdašno financijsko izlaganje, a bilo bi i nedvojbeno veliko opterećenje za sve hrvatske građane i za sve porezne obveznike. S obzirom na sve okolnosti, to nas upućuje na zaključak da je održivost predloženog koncepta restrukturiranja upitna, slijedom čega Vlada u ovom trenutku ovakvo restrukturiranje ne može podržati i ostajemo otvoreni da tražimo dodatna rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci”, rekao je premijer na početku današnje sjednice Vlade.
Podsjetio je da je od 1992. do 2017. ukupno utrošeno 31,7 milijardi kuna za sanaciju brodogradilišta ili državne potpore. Od toga se 4,3 milijarde kuna odnose na pulski Uljanik a devet milijardi kuna na riječki 3. maj, ili ukupno 13,3 milijarde kuna za sadašnju Uljanik grupu.
“To govori o velikoj solidarnosti svih hrvatskih građana prema brodograđevnoj industriji uopće, a osobito prema Puli i Rijeci”, istaknuo je Plenković.
Po podatcima koje je iznio, ukupna izloženost države prema Uljanik grupi na dan 15. listopada prošle godine iznosila je 4,3 milijarde kuna, a kako grupa nije mogla servisirati obveze i otkazani su ugovori pa je na temelju protestiranih državnih jamstava do 11. ožujka ove godine iz državnog proračuna ukupno isplaćeno 3,1 milijardu kuna.
“Sve ove isplate napravljene su u dogovoru i koordinaciji s Državnim odvjetništvom, svi su ti ugovori još jednom pregledani i verificirani. Država, jednom kad izda ovakvu vrstu jamstava, ovdje govorimo o jamstvu za brodove, nema opciju da svoju obvezu ne realizira”, rekao je premijer.
Istaknuo je i da je Vlada, radeći na pitanju hrvatske brodogradnje, sagledavala krizu u Uljaniku sa svih aspekata – političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, regionalnih, strukturnih – te je u situaciji da donese odluku koja je “odgovorna i branjiva u svim tim aspektima”.
Po riječima premijera, Vlada je pokazala dobru volju prema sindikatima i radnicima prošle godine u želji da se održi brodogradnja u Puli i Rijeci.
Pritom je podsjetio da je Vlada u siječnju prošle godine, uz prethodnu konzultaciju s Europskom komisijom, odobrila potporu za sanaciju brodogradilišta Uljanik odnosno država je dala jamstvo za zajam (rescue-aid) u iznosu od 716 milijuna kuna.
“Ta potpora za sanaciju osigurala je plaće radnicima i 3. maja i Uljanika te omogućila završetak dva broda s kojih su skinuta državna jamstva i trebala je stvoriti temelje i pretpostavke za daljnje restrukturiranje”, rekao je premijer.
No, podsjetio je i da prošle godine sa strateškim partnerom koji je bila odabrala Uprava Uljanika (Kermas energija u vlasništvu Danka Končara) nije izrađen prihvatljiv plan restrukturiranja, odnosno plan koji bi bio prihvatljiv i resorima Vlade i Europskoj komisiji te je Vlada dala podršku novoj Upravi Uljanika u pronalasku novog strateškog partnera.
Inače, nešto prije početka sjednice Vlade na Trgovačkom sudu u Rijeci ponovno je odgođeno ročište u sklopu prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka u 3. maju, a novo je ročište zakazao za 17. travnja.
“Ako Vlada u međuvremenu donese odluku da se neće ići u spašavanje 3. maja, ročište mogu zakazati i telefonom da ne čekamo 17. travnja”, kazala je sutkinja Liljana Ugrin.
U organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u pres centru budvanskog hotela TRE CANNE, na zadovoljstvo ljubitelja kulture, održano je književno veče OLIVERE DOKLESIĆ iz Herceg Novig.
Govoreći o njemoj knjizi Ljubav i laži, ili Kuća od kartona, dr SOFIJA KALEZIĆ je pored ostalog kazala, da ona ona osvaja aktuelnošću temata, jer je otivika psihološkog, (duhovnog) i fizičkog (seksualnog i reproduktivnog) života žene nakon četrdesete, jedan od najaktuelnijih u ženskoj prozi kraja XX i početka XXI vijeka.
Teme duševnog i spiritualnog čovjekovog iskustva, realizovane lroz prizmu autorkinoh shvatanja pojma sudbinskog, koje je i do sada koristila u zbirkama priča i pripovjedaka, u ovom djelu dolazi do punog izraza.
Doklesić ovim roanom, izmedju ostalog daje jednudeziluzionističku sliku sliku ljubavi, izmedju muškarca i žene, pokazujući da taj, naizgled božanstveni spoj funkcioniše savršeno, sve dok se ne pojave prvi problemi, kazala je u veoma studioznom osvrtu na ovz knjiuhu Olivere Doklesić, dr Sofija Kalezić.
Dr ANDRIJANA NIKOLIĆ je osvrćući se sa posebnom pažnjom na roman “Četvrta dimenzija”, kazala, da je riječ o kultnom tomanu, pa se, kako je kazala, na početku postavlja pitanje, “ Da li možemo i da li smijemo da se usudimo da pokušamo da damo ocjenu napisanog”? Ili, “Da li smo dovoljno vidjeli, snažno doživjeli, razumjeli, sve ono što nam je Olivera Doklesić iznijela? Koliko smo spremni da poniremo, da bi smo na površinu iznijeli istinu. Zapravo, šta je to istina? Da li je istina, ono što vidimo svojim, ili tudjim očima? Da li je istina ono što nam se sa moranjem servira, ili koju prihvatamo kao kao lekciju, ili obavezu? Ili je istina, iznad treće dimmenzije oovozemaljskog života, istakla je pored ostalog Andraijana Nikolić, postavljajući pitanje, da li je moguće roman “Četvrta dimenzija” Olivere Doklesić, sagledati u komparaciji istorijskog i književnog, za proučavanje, biologije, geografije, hemije, geologije, fizike, psihologije, ili, jednom riječju, eklektizam zakona pomenutih nauka, kojima raspolaže književnica Doklesić?
Olivera Doklesić je rodjena u Herceg Novom. Diplomirala je na Gradjevinskom fakultetu u Beogradu, a magistrirala na Univerzitetu u Novom Sadu.
Putevima pisane riječi krenula je kao novinarka na hercegnovskom Radiju, a pisala je i za veći broj medija u zemlji i regionu.
Član je Udruženja novinara Srbije i Crne Gore i Udruženja književnika Crne Gore. Piše poeziju i prozu, eseje i pripovijetke u većem broju časopisa i zbornika za za književnost i umjetnost, a autorka je i većeg broja naučnih radova.
Objavila je po tri knjige poezije i proze, knjigu eseja i nekoliko monografija.
Posebno su zapažena dva poslednja romana Olivere Doklesić: “Četvrta dimenzija “ i “Ljubav i laži”.
Zastupljena je u tri antologije crnogorske ženske poezije i proze.
Za svoje pregalaštvo u domenu kulture i lični književni opus, dobinica je Oktobarske nagrade Opštine Herceg Novi za prošlu godinu, saopštio je organizator književne večeri, budvanski ART PRESS.
Izvršni direktor preduzeća Luka Kotor AD Branko Kovačević, dostavio je danas sekretarki Nacionalne komisije za UNESCO Milici Nikolić Poslovni plan sa Investicionim programom te firme za narednih 12 godina, kako bi on bio dostavljen Centru za svjetsku baštinu UNESCO na uvid i reviziju.
Biznis plan Luke Kotor AD sa kojim je ona nedavno dobila prvenstvenu koncesuju na upravljanje najvećim privrednim potencijalom grada – njegovom lukom, problematizovale su članice lokalne vladajuće koalicije zu Kotoru URA i SDP tvrdeći da je Plan „nakaradan“, „nezakonit“ i da aktivnosti predviđene tim dokumentom oko izgradnje infrastrukture za prihvat velikih kruzera u obliku samostalnog pilon-odbojnika u moru kod Luže i priveznih plutača ispred Dobrote, uništavaju prirodnu i kultunu baštinu Kotora, te da „opredjeljuju nakaradno sudbinu ovog grada i ovog zaliva decenijama unaprijed”.
Zbog toga su iz OO URA Kotor inicirali skraćenje mandata aktuelnom sazivu SO Kotor u kojoj je na vlasti koalicija te stranke, SDP, Demokrata i DF uz parlamentarnu podršku SNP-a.
SDP je otišao i korak dalje, te je zajedno sa opozicionim partijama DPS, SD i HGI potpisao i formalizovao predlog za izglasavanje nepovjerenja kotorskom gradonačalniku Vladimiru Jokiću (Demokrate).
Milica Nikolić – foto Boka News
U pismu sekretarki nacionalne komisije za UNESCO, direktor Luke Kotor je podsjetio na sastanak menadžmenta te firme sa predstavnicima Reaktivne misije UNESCO u Inistitutu za biologiju mora u Kotoru 31.oktobra prošle godine i istakao da im Luka stoji na raspolaganju za sva eventualna dodatno potrebna objašnjenja u vezi Biznis i Incesticionog plana.
“Poslovni plan Luke Kotor AD bazira se na postojećoj i važećoj planskoj dokumentaciji u ovom slučaju na Državnoj studiji lokacije Sektor 16. Reaktivna monitoring misija UNESCO je imala uvid u ovu plansku dokumentaciju i nije imala primjedbe na istu, a upravo je tim planskim dokumentom predviđena izgradnja samostalnog odbojnika-pilona, koja za cilj ima upravo smanjenje nekih negativnih egfekata o kojim smo govorili prilikok sastanka sa Reaktivnom monitoring misijom”- stoji u pismu Kovačevića uz napomenu da Biznis plan predstavlja sastavni dio Ugovora o prvenstvenoj konceisji između Luke Kotor AD i Vlade Crne Gore “i ne stvara prava i obaveze za treća lica”.
“Država neposredno a lokalna samouprava kao većinski vlansik Luke Kotor AD posredno, kao članice Konvencije, imaju obavezu poštovanja preporuka Centra za svjetsku baštinu.”- naglasio je Kovačević ističući da je menadžmentu Luke veoma bitno da mišljenje UNESCO-a dobije prije početka realizacije ugovorom o koncesiji predviđenih obaveza.
“Napominjeno da izgradnji ključnih objekata infrastrukture i suprastrukture prethodi izrada projektne dokumentacije te je od posebnog značaja da prije toga dobijemo Vaše mišljenje kako bi projektni zadatak bio usaglašen sa vašim sugestijama. Kao odgovorni privredni subjekt i cijeneći opredjeljenje većinsog vlasnika – Opštine Kotor, implementiraćemo uz saglasnost Vlade, sve preporuke Centra za svjetsku baštinu po njihovom dobijanju”-zaključuje se u dopisu Kovačevića sekretarki Nacionalne komisije za UNESCO.
