NVO „Somos Cubanos“ organizuje javni čas salse u cilju prikupljanja sredstava za dječaka Luku Grgurevića iz Herceg Novog. Humanitarna akcija održaće se danas, subota, 30. marta u 16 sati na Pinama.
Luka je rođen u oktobru 2009. godine, a cerebralna paraliza dijagnostikovana mu je 2012. godine. Luka živi sa mamom, tatom, bratom blizancem i sestrom u Herceg Novom.
Doktori u dječijoj bolnici u St. Louisu, Misuri, SAD, prepoznali su visok nivo uspješnosti u liječenju ovog mališana neuro-hirurškom tehnikom (selektivna dorzalna rizotomija) . Ovo je spinalni zahvat kojim se izoluju spastični nervni završeci, nakon kojeg slijedi fizikalna terapija, a sve u cilju da se Luki omogući samostalno kretanje. Lukini roditelji nemaju finansijska sredstva potrebna za operaciju, zato pružimo Luki šansu za liječenje!
Upišimo 23 i pošaljimo SMS na 14543.
Ovom dječaku možemo pomoći i uplatom na žiro račun 520-38897-75 ili devizni račun 520042000001486634. IBAN broj: ME25520042000001486634
Proljeće je vrijeme rezidbe maslina. Redovito održavanje prošla je danas i hiljadu i pol stara maslina u Kaštelima. Taj zaštićeni spomenik kulture prkosi godinama i svim vremenskim nepogodama.
Tako je i ovoga proljeća olistala novim mladicama. O staroj kaštelanskoj maslini, inače, brižno se, i to godinama već, skrbe Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, kaštelansko Društvo “Bijaći” i tamošnja Udruga maslinara ‘Mastrinka’.
Prvi put, ove će se godine, od njezina lišća, s grana ostalih nakon rezidbe, raditi i čaj. Sušit će se i mljeti kod šjor Jure u Šestanovcu.
Od ulja lani nije bilo ni kapi, iako je u godinama prije ova vitalna starica davala i 50 litara.
I lišće i grane, vratila je priroda. Svi se nadaju da će opet biti i ploda. Iz raskošne su krošnje, zato, odstranjene suhe grane, a rane očišćene i premazane zaštitom. Stara je maslina spremna i uređena za još jedan cvat.
Na veliki broj prijava građana ali i višemjesečnih zahtjeva ribolovaca, ribara i mještana Boke Kotorske, juče je sprovedena još jedna akcija uklanjanja nelegalnog i neobilježenog ribolovnog alata i u reonu Kotora, Perasta, Risna, Morinja do brodogradilišta Bijela.
Jaka bura u prethodnih nekoliko dana koja je i danas pravila velike probleme ekipi koja je akciju sprovodila, vjerovatno je razlog što mreža nije bilo koliko ih inače ima, ali je zato uklonjena znatna količina drugog nelegealnog ribolovnog alata, sopštavaju iz Stopa krivolovu.
Uprkos jako teškim uslovima na moru, “združeni tim” koji su sačinjavali komandir i tri pripadnika Jedinice patrolnih brodova i čamaca Herceg Novi, inspektor za ribarstvo i dva člana akcije Stop krivolovu, je ipak prečešljao navedene terene i iz mora izvadio 19 vrša i 3 samolovke.
– Veliko hvala učesnicima današnje akcije, što na trudu, što na angažovanosti, ali najviše na istrajnosti koju iz nedelje u nedelju pokazuju, istrajnosti da se sve dogovoreno Akcionim planom MPRR sprovede u djelo – da zajedničkim snagama (kako to sastav ove ekipe i pokazuje) ,dođemo do cilja koji smo prije dve godine zacrtali, i koji je uredbom podržala Vlada Crne Gore. Ponosni smo na sve urađeno do sada, posebno na tu spregu građana i nadležnih kazali su nam iz Stopa krivolovu.
Stop krivolovu – vrše
Ove akcije će dobijati na intenzitetu, obavljaće se i na drugim delovima obale, zato molimo sve, da svoj alat uvedu u legalne tokove,da se i ne pokušava bilo kakav vid ribolova ili podvodnih aktivnosti bez potrebnih dozvola, poručuju iz neformalne grupe sportskih ribolovaca i ljubitelja prirode Crne Gore.
Sve nedoumice oko toga šta je od alata legalno i kako ga pravilno postaviti, kao i prava i obaveze koje nosilac bilo koje ribolovne dozvole ima,lako se mogu rešiti upitom klubovima u kojima ste članovi, a popis klubova i njihovi kontakti se nalaze na sajtu Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore http://www.ssrm-cg.com/
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, usvojio je danas Izvještaj Tenderske komisije za privatizaciju o rezultatima javnog tendera za prodaju 56,4806 odsto akcijskog kapitala Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ A.D. Igalo i ovlastio Tendersku komisiju da sa ponuđačem – konzorcijumom koji čine češka kompanija Philibert.a.s. i crnogorska Vile Oliva d.o.o (vlasništvo biznismena Žarka Rakčevića) započne pregovore o zaključenju ugovora o prodaji.
Kako je saopšteno iz Vlade, ponuđena cijena za akcije je 10 miliona eura, dok investicioni program iznosi 27.944.380 eura (rekonstrukcija i modernizacija objekata, unapređenje usluga i dalji razvoj turističkih i medicinskih kadrova). Tenderom je predviđeno i da u ugovor bude inkorporirana izjava ponuđača o bezuslovnom prihvatanju poštovanja uslova postojećih Kolektivnih ugovora (Opšteg, Granskog i Kolektivnog ugovora kod poslodavca), kao i izjavu da neće zatražiti njihovu izmjenu u periodu od najmanje tri godine od Dana zatvaranja transakcije.
Javni poziv za prodaju objavljen je 16. oktobra 2018. godine sa rokom za dostavljanje ponuda do 14. januara 2019. godine do 12:00 časova. Tendersku dokumentaciju su otkupila tri subjekta, ali je, kako je saopšteno na dan isteka roka, ponudu dostavio samo češko-crnogorski konzorcijum Philibert.a.s. i Vile Oliva d.o.o. Ponuda, je otvorena na sjednici Tenderske komisije održanoj 18. januara, a na sjednici održanoj 24. januara konstatovano je da Ponuda formalno ispravna odnosno da ispunjava uslove definisane Uredbom o prodaji akcija i imovine putem javnog tendera i Tenderskom dokumentacijom.
Vlasnici kapitala koji se prodaje su Vlada Crne Gore, Investiciono- razvojni fond Crne Gore, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore i Zavod za zapošljavanje Crne Gore.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim je predsjedavao premijer Duško Marković, je razmotrio Informaciju o potrebi zaključenja Aneksa ugovora o dugoročnom zakupu lokaliteta planinskog centra „Kolašin 1600“, Kolašin i donošenja Odluke o izmjeni Odluke o davanju u dugoročni zakup zemljišta za izgradnju baznog naselja planinskog centra „Kolašin 1600“, Kolašin sa Predlogom aneksa Ugovora o dugoročnom zakupu lokaliteta planinskog centra „Kolašin 1600“, Kolašin, koji su dostavili Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Sekretarijat za razvojne projekte.
Usljed različitih podataka o geodetskim koordinatama Lokacije i smanjenja površine predmeta zakupa Vladi je predloženo da Usvoji Informaciju, utvdi Predlog odluke o izmjeni navedene Odluke i prihvati Predlog aneksa ugovora, te da ovlasti ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića da u ime Vlade potpiše Aneks.Razmotrena je Informacija o ispunjenosti uslova za vraćanje treće bankarske garancije kompaniji „Global Ports Holdingu“ – kupcu akcija društva „Kontejnerski terminal i generalni tereti“ AD – Bar, koju je dostavilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.
U Informaciji je navedeno da je Kupac dostavio činjenične nalaze u vezi sa Ugovorom o izvođenju radova na sanaciji i ojačanju konstrukcije južne obale Gata 1 i da je Revizorski odbor potvrdio nalaze zbog čega Savjet predlaže Vladi da konstatuje da je Kupac u sanaciju i ojačanje konstrukcije Južbe obale Gata 1 uložio 1.583.284,90 eura čime su se stekli uslovi da Kupcu bude vraćena bankarska garancija izdata na iznos od 450.000 eura.
Savjet je razmotrio Izvještaj o izvršenoj kontroli izvedenih radova i nivoa uloženih investicija, u skladu sa investicionim programom projekta „Portonovi“– Kumbor, Herceg Novi, za period od 01.01.2017. – 31.12.2018. godine, koji je dostavilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Predlaže se Vladi da usvoji Izvještaj u kojem je konstatovano da je kompanija Azmont u izjveštajnom periodu investirala 146.158.532,53 eura, a od početka realizacije investicije 329.882.782,02 eura.
Na osnovu predloga Komisije za imovinska pitanja, Savjet je donio mišljenja po zahtjevima kompanija Uniprom i Jadran Perast za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte se upoznao sa Informacijom Ministarstva finansija o realizaciji obaveza shodno zaključku Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte od 22. oktobra 2018. godine koji se tiču kompanije Vektra Boka.
Time Out Istria 2019. bogat je vodič kroz turističku ponudu Istre u 2019. godini koji objavljuje Time Out Croatia u saradnji sa Turističkom zajednicom Istarske županije.
Na 164 stranice magazina donosi priče o novostima u kulturnoj, gastronomskoj, zabavnoj i ukupnoj turističkoj ponudi Istarske županije, a u ukupna tiraža iznosi 21.000 primjeraka.
Iz TZ Istre ističu kako su se opredijelili za realizaciju ovog važnog izdanja koji je, prije svega, namijenjen tržištu Ujedinjenog Kraljevstva, Skandinaviji, Beneluxu zatim Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, jer smatraju da se radi o jako važnim zemljama čiji gosti mogu doprinijeti produženju sezone, odnosno jačanju pred i posezone.
“Upravo je i to razlog, kada govorimo konkretno o tržištu UK-a i Skandinavije, zbog kojeg TZIŽ već dugi niz godina ulaže velike napore u promocijskom smislu” ističu iz TZ Istre.
U prvoj fazi aktivnosti TZ Istarske županije bile su fokusirane na unapređenju i povećanju prometa u Zračnoj luci Pula uz otvaranje novih zračnih linija te intenziviranju postojećih linija iz UK-a i Skandinavije u pred i posezoni. Druga faza obuhvaćala je angažman PR agencije koja bi se intenzivno bavila promocijom Istre kod tamošnjih medija i opinion makera s fokusom na off i on line izdanja i oglašavanja, a slijedom toga na tržištu UK-a posljednjih godina Istra je pokazala izuzetan rast.Treća faza uključuje konkretne projekte poput ovog važnog izdanja Time Out Istria
Iz TZ Istre u narednom razdoblju žele se probiti u Londonu i njegovoj široj okolici s fokusom na goste srednje-više i više platežne moći.
“Vjerujemo da će ova publikacija naići na plodno tlo te ostvariti veliki uspjeh na tržištima engleskog govornog područja te pridonijeti afirmaciji branda Istre” ističu iz TZ Istre.
Istra ovom publikacijom po prvi puta dobiva svoje posebno izdanje u Time Out globalnoj medijskoj obitelji štampanih i digitalnih medija koji izlaze u 58 zemalja i 108 najvećih gradova poput New Yorka, Londona, Tokya, Barcelone, Sydneya, Dubaia i drugih ključnih turističkih destinacija diljem svijeta s publikom od 242 milijuna čitatelja.
Katić predstavio investicioni potencijal Herceg Novog privrednicima iz Njemačke
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i saradnici boravili su u Podgorici, gdje su Odboru njemačke privrede za istočnu Evropu predstavili grad, turistički i ekonomski potencijal, kao i mogućnosti investiranja u postojeće kapacitete i otvaranja novih privrednih sektora.
Predstavnici Odbora njemačke privrede za istočnu Evropu upoznati su sa prednostima položaja Herceg Novog na tromeđi Crna Gora-Bosna i Hercegovina-Hrvatska, kao i potencijalom za daljim razvojem liječilišnog turizma u Herceg Novom i Igalu.
Katić je prisutne uputio i na činjenicu da Herceg Novi ima izrađenu mapu investicija sa 20 projekata, te istakao da je grad otvoren za saradnju i pružiće podršku svim kredibilnim investitorima. On je podsjetio njemačke privrednike i da se na teritoriji Herceg Novog realizuju neki od najvećih investicionih projekata u državi: Portonovi, Lazure, Monterose i Mrkovi.
Stav lokalne uprave je da Herceg Novi treba da se razvija kao Smart City i biznis sredinu koja će privući, između ostalog, IT kompanije i njihova predstavništva.
-Vrijednost planiranih investicija u Herceg Novom, prema planskim dokumentima, iznosi preko dvije milijarde eura. Ovo otvara velike mogućnosti za direktne strane investicije i modele javno privatnog partnerstva, ali i za plasman finansijskih sredstava domaćim kompanijama, za investicije putem kredita i zajmova, kazao je Katić. On je poručio da će Herceg Novi pružiti maksimalnu podršku poslovanju njemačkih kompanija, transferu tehnologija i znanja, uz visok stepen zaštite životne sredine.
Susret sa njemačkim privrednicima bio je prilika za podsjećanje da su tokom 70-ih i 80-ih godina u Herceg Novom njemački turisti prosječno ostvarivali 750.000-800.000 noćenja na godišnjem nivou, što je činilo 60% noćenja stranih gostiju. Tada je u našem gradu svake godine boravilo 75.000-80.000 gostiju iz Njemačke.
Katić je napomenuo da, iako taj broj danas nije ni približan broju gostiju iz prethodnih vremena, svjedoci smo da u poslednjih nekoliko godina značajno raste broj turista iz Njemačke. Tokom 2017. godine približno 5.000 njemačkih turista je ostvarilo oko 38.000 noćenja u Herceg Novom, a već sledeće godine taj broj je porastao za 2.2 puta, odnosno na više od 11.000 njemačkih turista sa preko 83.000 ostvarenih noćenja.
Delegacija kineskih privrednika, predvođena predsjednikom Savjeta za međunarodnu promociju Šangaja, Yangom Jiarongom (Yang Jiarong) i generalnim sekretarom šangajske privredne komore, Guom Zheom (Gu Zhe), boravi u prvoj zvaničnoj vipednevnoj posjeti Tivtu.
Za goste iz Kine danas je u zgradi Opštine upriličena prezentacija grada domaćina i susret sa čelnicima Tivta predvođenim predsjednikom Opštine dr Sinišom Kusovcem, kao i lokalnim privrednicima. Delegaciji iz Kine te razvojne priojekte predstavili su i predstavnici stranih investitora – kompanija ije stoje iza projekat Porto Montenegro, Luštica By i Qatari Diar, a gosti su potom imali priliku id a sami obuđu Porto i Lušticu.
“Otvorena je široka lepeza mogućnosti međusobne saradnje, ne samo u oblasti obrazovanja kakvu smo imali u prethodne tri godine, nego i u drugim segmentima privrede, poput turizma i tehnologije.Zajednički je zaključak da se trebaju konkretizovati projekti poslovne saradnje, a obostrano smo se složili da mali sa velikima, čini jednu predivnu stvar na tržištu.”- kazao je nakon susreta sa kineskom delegacijom, gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac. On je istakao da predstoji i razmjena iskustava u domenu održivog razvoja i ekologije, jer su gosti iz Kine bili posebno impresionirani očuvanošću životne sredine i ljepotom prirode u Boki.
Inače, nakon posjete tivatskih čelnika Šanjagu, 2015. godine, Opština Tivat je sklopila pobratimske odnose sa jednom od najbogatijih oblasti u Šangaju – distriktom Jiading.Već treću godinu za redom organizuje se razmjena tivatskih srednjoškolaca i vršnjaka iz Šangaja, učenici iz Tivta svake godine učestvuju na kineskom „Ljetnjem kampu pobratimskih gradova“ koji se održava u Šangaju, a Fakultet za mediteranske poslovne studije iz Tivta povezao se sa Univerzitetom „Zhejiang Wanli“ iz kineskog grada Ningbo koji broji preko 20.000 studenata.
“Impresionirani smo Tivtom i smatramo da je ovaj grad biser Jadrana. Odavde nosimo prelijepe utiske, posebno o vašoj prirodi jer imate čisto, plavo more i plavo nebo, a to je nešto što se na žalost, u Kini više skoro ne može nigdje vidjeti. Nadam se da ćete biti svjensi koliko je to važno i da ćete u svojim razvojnim politikama uložiti napore i pažnju da se ta priroda sačuva. Imajući u vidu da unazad dvoje tri decenije, Tivat nije bio tako jak turistički centar kakav je danas, naročito smo impresionirani brzinom razvoja i snagom ove turističke destinacije.”- istakao je predsjednik Savjeta za međunarodnu promociju Šangaja, Yang Jiarong. On i njegove kolege domaćinima su preporučili da se fokusiraju i na razvoj zdravstvenog turizma jer kako je kazao, Tivat i Boka nude obilje mogućnosti ljubiteljima zdravih stilova života i aktivnog odmora. Istakao je da privrednici Šangaja posebne mogućnosti za saradnju vide u realizaciji budućih infrastrukturnih projekata u Tivtu.
Sekretar Sekretarijata za turizuam i preuzetništvo Opštine Tivat Petar Vujović kazeo je da su neki lokalni privrednici već iskoristili priliku da uspostave konkretnu saradnju sa privrednicima iz šangajske oblasti, pa je tako tivatska kompanija “Kovinić” postigla sporazum o zastrupanju i distrubuiranju na crnogorskom tržištu građevinskih mašina jednog velikog proizvođača iz Kine.
Centar za kulturu Tivat je danas održao komemorativni skup povodom smrti Krsta Kika Tomičića. U prisustvu porodice Tomičić, brojnih prijatelja, kolega i sugrađana, od ovog uglednog fotografa i radnika Centra za kulturu, biranim riječima se pozdravio Neven Staničić, direktor Centra.
„Skupili smo se ovdje da se suočimo sa sopstvenom prolaznošću, kao djeca koja su odlučila da mjere vrijeme a ipak postaju njega svjesna tek kada ono prestaje, kao što danas prestaje jedan životni ciklus, ciklus Krsta Kika Tomičića.
Kiko je jedan od ljudi koji je u CZK , tj. Radničkom domu „Gracija Petković“ obilježio jedan prostor i jedno vrijeme. Ima ljudi koji to učine na specifičan način, oni su ispred svog vremena i na kraju postaju upamćeni po tom periodu.
Kiko je bio specifičan čovjek, mogli ste ga prihvatiti onakav kakav jeste ili niste morali biti u njegovom društvu ili u njegovoj blizini a on je to jasno svima stavljao do znanja, na ovaj ili onaj način. On je obilježio jedno tivatsko vrijeme, zaista na pravi način. Danas brojni ljudi koji se bave onim čime i on, pokušavaju da profesionalizuju amaterizam a on je od svog amaterizma napravio profesionalnost. Ma kako to izgledalo čudno, zapravo je bilo tačno.
Krsto Kiko Tomičić – foto Boka News
Puno je toga ostavio iza sebe, počev od te njegove čuvene fotografije kojom je počeo da se bavi 1958. a filmom 1960. do tih njegovih 12 snimljenih djela od koji su neka učestvovala na brojnim festivalima. Jedan je od rijetkih koji je u tadašnjoj SFRJ dobijao nagrade u Italiji, Holandiji i u SSSR-u. Nosilac je Zlatne plakete Foto kino saveza Jugoslavije i Narodne tehnike Jugoslavije kao i Novembarske nagrade grada Tivta 1977.
Vrlo umjetnički i vrlo intelektualno, nekako sa strane a na svoj specifičan način, učestvovao je u osnivanju Foto kino kluba „Mladost“ , zatim sa Mašom Čekićem u počecima Radio Tivta, sa Stjepom Bjelicom- Kulturnog centra i kulturnog života našeg grada a kasnije i sa svima nama ovdje i u osnivanju Cenara za kulturu i CID-a.
Komemoracija Kiku Tomičiću
Kiko je definitivno bio autoritet. Odluke je donosio sporo i teško, odgovore nije davao isti dan, a kad bi to učinio počela bi i beskrajna ubjedjivanja i rasprave . Volio je to što radi, mogao je da bude mnogo važniji nego što jeste i uvjek je koračao ispred svog vremena, u stvarima koje su ga interesovale.
I uvjek ste znali da je to Kiko po tri karakteristične stvari – po mornarskoj majici , safari odjelu i pjevanju, dok prolazi hodnicima kad dolazi na posao. A pjevao je smatrajući da tako utiče na kolektiv , na bolji početak dana, na radni elan. Ovi prostori su zato poslije njega postali tihi i to nam teško pada “ – kazao je Neven Staničić na današnjoj komemoraciji.
Prema podacima Turističke organizacije Tivat u gradu boravi 1.150 gostiju, što je 11 % više nego na isti dan prošle godine.
Stranaca je 1.122, dok je domaćih samo 28.
Privatan smještaj koristi 796 turista iz inostranstva, dok ih u tivatskim hotelima boravi 354.
Monitoring gljiva na Solilima
Solila
Tokom ove godine na području rezervata Solila vršiće se monitoring gljiva, za koji su iz JP Morsko dobro koje gazduje prirodnim rezervatom, angažovali mikologa, dr Gordanu Kasom.
Dr Kasom je već obavila nekoliko terenskih istraživanja, saopštili su iz tog preduzeća
U saradnji NVO “Dramski studio Budva” i JU “Narodna biblioteka Budve” šesti festival Male morske pjesme i priče biće realizovan u periodu od 31. marta do 4. aprila. Petodnevnom programu Festivala prethodile su radionice kreativnog pisanja, a konkurs za osnovce na temu “Moje zamišljeno putovanje” završen je 12.marta. Odluku o najboljim radovima donijeće žiri dječijeg književnog festivala.
Ovogodišnji, šesti po redu Festival počeće u nedjelju 31.marta u 17h dramskom radionicom Moje zamišljeno putovanje u bioskopu Cadmus cineplex koju vode Radmila Knežević, Miloš Boreta, Mirjana Dajičić i Sanja Vilus.U Narodnoj biblioteci Budve program Festivala nastavlja u ponedjeljak, 1.aprilaknjiževnim kvizom od 15 do 17h kao i književnom radionicom Pisac od palube koju će voditi dječiji pisac Žarko Vučinić od 17 do 19h.
U utorak, 2.aprila, na Akademiji znanja u terminu od 16 do 18h književnu radionicu Pisac od palube vodi dječiji pisac Uroš Petrović, a nakon radionice, termin od 18 do 20 časova predviđen je za književnu žurku i svečanu dodjelu nagrada “Mali od palube”.
Program nastavlja u srijedu, 3.aprila u prostorijama Narodne biblioteke Budve ekološkom radionicom Čuvaj more da ti duže traje – koja se realizuje u saradnji sa JP Morsko dobro, a radionicu vode mr biologije Aleksandra Ivanović i diplomirani biolog Nemanja Malovrazić. Istog dana od 20 do 21 čas u Narodnoj biblioteci Budve biće upriličen okrugli sto sa temom Kako razvijamo/sputavamo kreativnost kod djece o kojoj će govoriti pisac Uroš Petrović, koautor inovativnog programa za vaspitne i obrazovne ustanove “NTC sistem učenja” i dugogodišnji predsjednik Mense Srbije, zatim logopedica Mirjanka Jović i pedagogicaisaradnica-predavačica NTC programa u Crnoj Gori Vesna Bubanja. Posljednjeg dana šestog dječijeg književnog festival Male morske pjesme i priče, u četvrtak, 4.aprila od 16 do 17.30h u Biblioteci će biti održana radionica ilustracije sa temom Moje zamišljeno putovanje koju će voditi akademski slikar Simon Vučković. Ovogodišnji festival će završiti projekcijom filma za učesnike u terminu od 18 do 20h u bioskopu Cadmus cineplex.
Programi Festivala Male morske pjesme i priče će se odvijati u JU Narodna biblioteka Budve, u amfiteatru Akademije znanja i u bioskopu Cadmus cineplex.
