Nikoli Kovaču treća nagrada na međunarodnom konkursu
Mladi ekoreporter iz Kotora, Nikola Kovač OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“, iz Dobrote, osvojio je treću nagradu za članak “Kud plovi ovaj brod” u kategoriji 11-14 godina na međunarodnom konkursu “Young reporters for the environment”.
U pripremi rada pomogla mu je profesorka Aleksandra Sindik. Na takmičenje u Kopenhagen iz naše zemlje poslato je sedam radova (dva članka, dvije fotografije i tri video rada u tri starosne kategorije). Nikolin članak biće publikovan na portalima Medium i ClimateTracker.com.
Nikoli je uručena međunarodna diploma 5. juna na svečanosti podizanja prve Plave zastavice u 2019. godini na plaži Dolce vita u Bečićima. Zanimljivo je da je Nikola prošle godine sa Nikolinom Nikolić osvojio drugu nagradu na istom takmičenju.
Nevladina organizacija EKOM – Udruženje za ekološki konsalting u Crnoj Gori dvanaestu godinu zaredom organizovala je konkurs „Mladi eko-reporteri” kao jedan od pet programa Fondacije za ekološku edukaciju (FEE).
Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore, u ovoj godini proslavlja svoj jubilej – 60 godina tradicije obrazovanja kadra u pomorstvu, čime se svrstava u red najstarijih visokoškolskih ustanova u okviru Univerziteta Crne Gore.
Sa dekanom ovog fakulteta Špirom Ivoševićem razgovarao je UCG o studijskim programima ovog fakulteta, kako strane pomorske kompanije vrednuju znanje naših svršenih studenata, o praktičnom radu studenata, krstarenju školskim brodom „Jadran“, međunarodnim i drugim aktivnostima koje će obilježiti godinu jubileja.
UCG: Nakon šest decenija rada u obuci i podučavanju i prenošenju znanja budućim pomorcima i profesionalcima za rad na kopnu, šta danas preporučuje ovaj Pomorski fakultet Kotor ?
Ivošević: Sa zadovoljstvom možemo da istaknemo da danas imamo značajne infrastrukturne kapacitete i kompeteImagentno nastavno osoblje koje kroz nastavni proces možemo ponuditi mladim ljudima, odnosno svojim sadašnjim i budućim studentima. Prije svega, želim da istaknem kvalitet novih akreditovanih akademskih studijskih programa koji su 2016. godine koncipirani i implementirani u skladu sa najnovijim dostignućima naučne teorije i prakse, ali i kompatibilni sa vodećim pomorskim fakultetima regiona i Evrope i usaglašeni sa nacionalnim zahtjevima visokog obrazovanja. Kurikulumi sa ishodima učenja definišu adekvatne kompetencije u obavljanju niza poslova na brodu i kopnu, ali i širim segmentima pomorske privrede.
UCG: Za koje studijske programe mogu da se opredijele studenti?
Ivošević: Raspolažemo sa tri tehnički profilisana studijska programa: Nautika i pomorski saobraćaj, Brodomašinstvo i Pomorska elektrotehnika koji su u potpunosti u skladu sa STCW Konvencijom i standardima sistema kvaliteta potvrđenog od strane Hrvatskog registra brodova kao renomirane sertifikacione kuće. Četvrti studijski program je Menadžment u pomorstvu i logistika koji je osavremenjen vrlo aktuelnim predmetima koji pružaju široku lepezu znanja i kompetencija u donošenju upravljačkih odluka u pomorstvu i logistici. Po završetku osnovnih studija naši studenti na matičnom Fakultetu mogu da nastave master i doktorske studije na studijskim programima Pomorske nauke i Menadžment u pomorstvu i logistika. Svi studijski programi su akademski i u skladu sa važećim pravnim okvirom koji predviđa modularnost i učešće od minimum 20% praktične nastave u okviru pojedinačnih studijskih programa.
UCG: Koje se sve mogućnosti otvaraju za studente upisom na Pomorski fakultet Kotor?
Ivošević: Pomorski fakultet Kotor je u proteklom periodu sklopio brojne ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji sa privrednim subjektima, kako bi na najbolji način studenti, pored teorijskih, stekli i praktična znanja i vještine. Sa ciljem implementacije strategije internacionalizacije Univerziteta i Fakulteta, studentima se pruža mogućnost mobilnosti, tj. boravka na (srodnim) fakultetima drugih zemalja u trajanju od jednog ili više semestara, čime upoznaju i druge obrazovne institucije i na njima stiču ECTS kredite, ali i nova znanja i iskustva različitih kultura. Na ovom planu Fakultet ima više od 10 potpisanih sporazuma sa partnerskim institucijama.
Pomorfski fakultet Kotor
Imajući u vidu činjenicu da je nastava na Pomorskom fakultetu Kotor bazirana na novim akademskim studijskim programima koji odgovaraju svim izazovima modernog obrazovanja u pomorstvu, te kontinuiranom praktičnom radu, evidentno je da znanje naših studenata vrlo uporedivo sa znanjem njihovih kolega sa srodnih fakulteta u regionu. Znanje naših svršenih studenata se evaluira od strane eminentnih pomorskih kompanija i agencija, i to tako što se putem selekcionih intervjua svake godine izabere priličan broj kandidata koji ispunjavaju stroge međunarodne kriterijume za ukrcaj na brod. Interesovanje za kandidate koji su diplomirali na Pomorskom fakultetu Kotor raste iz godine u godinu, što potvrđuje sve veći broj gostujućih dolazaka predstavnika inostranih pomorskih kompanija sa ciljem dugoročne saradnje u ovom domenu. Preliminarna istraživanja na bazi podataka iz alumni baze Pomorskog fakulteta Kotor pokazuju da većina naših studenata ostvari prvi ukrcaj na brod u periodu od tri do šest mjeseci po završetku studija.
UCG: Kako izgleda praktična nastava studenata na Pomorskom fakultetu Kotor?
Ivošević: Pomorski fakultet Kotor veliku pažnju posvećuje praktičnoj obuci studenata. Izvodi se rad na simulatorima (brodomašinski, nautički, GMDSS, HV i drugi), čime studenti stiču praktična znanja neophodna za posao na brodu. Takođe, studentima su na raspolaganju vježbe u računarskim centrima, laboratorijama, radionicama, vježbe spašavanja i traganja, protivpožarne zaštite i ostale aktivnosti koje ih pripremaju za buduće zanimanje.
Za praktičnu obuku na simulatorima zaduženi su kompetentni nastavnici, saradnici i laboranti, pri čemu su neki od njih iskusni pomorci sa najvišim pomorskim zvanjima. Pored navedenog, obuku naših studenata izvodimo i u realnim uslovima na plovilima Mornarice Vojske Crne Gore i putničkom brodu Vodena kočija.
UCG: Pomorski faklultet Kotor i Ministarstvo odbrane Crne Gore već duži niz godina organizuju plovidbu studenata i nastavnika školskim brodom „Jadran“…
Ivošević: Ove godine je, u periodu od 22. aprila do 5. maja, realizovana dvonedjeljna plovidba, Tivat-Istanbul-Pirej-Tivat, što je vremenski najduža i najdalja pomorsko-transportna ruta koju smo do sada realizovali. Studenti se na ovaj način prilagođavaju različitim vremenskim prilikama, integralan su dio brodske posade, učestvuju u obavljaju radnih zadataka iz oblasti brodskog inženjerstva i nautike, ali se, na osnovama timskog rada, razvijaju i kao ličnosti. Kroz iskustva studenta potvrđeno je da je ovaj način obuke izuzetna prilika za njihovu pripremu za prvi ukrcaj na brod.
UCG: Pomorski fakultet Kotor je, ove godine, u saradnji sa Pomorskim fakultetom iz Splita organizovao Osmu međunarodnu konferenciju pomorskih nauka (eng. Eight International Maritime Science Conference – IMSC 2019). Šta ova konferencija znači za PFK UCG?
Ivošević: Konferencija je okupila oko 120 autora iz 19 različitih zemalja. Od preliminarno pristiglih oko 120 apstrakata, za konferenciju su prihvaćena 82 naučna rada iz oblasti brodomašinstva, pomorskog transporta i logistike, pomorske ekologije, navigacije, sigurnosti i bezbjednosti na moru, pomorskog prava, primijenjene matematike, ljudskih resursa, upravljanja brodskim sistemima, pomorske automatike i elektronike, informacionih sistema i jezika pomorske struke.
Ovom prilikom pružena je mogućnost velikom broju i mladih naučnika da prezentuju svoja dostignuća i svoje naučne radove. Za Pomorski fakultet Kotor, ova konferencija je prva koju smo organizovali na ovom nivou, što potvrđuje da smo dostigli nivo respektabilnog naučnoistraživačkog centra. Takođe, ovu priliku smo iskoristili da zajedno sa autorima i predstavnicima različitih pomorskih i obrazovnih institucija razmatrimo aspekte buduće saradnje, zajedničkih programa, projekata i istraživanja. Već su pokrenuti postupci u cilju potpisivanja ugovora o mobilnosti sa pomorskim fakultetima iz Finske, Bugarske i Gruzije. Konferencija je organizovana uz pomoć brojnih sponzora, ali prije svega uz svesrdnu pomoć Univerziteta Crne Gore. Suorganizatori ove konferencije bili su Fakultet za pomorstvo i transport iz Portoroža, Poljska pomorska akademija iz Gdinje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatski hidrografski institut iz Splita.
Pomorci
UCG: Koje sve aktivnosti će nadalje obilježiti tekuću godinu obilježavanja jubileja PFK UCG?
Ivošević: Najprije ćemo organizovati proslavu 30 godina od osnivanja pomorske biblioteke u junu ove godine, a potom promovisati Zbornik radova Pomorskog fakulteta Kotor sa radovima zaposlenih na Pomorskom fakuletu i na Univerzitetu Crne Gore. Kontinuirano radimo i na pripremi dvojezične publikacije posvećene proslavi 60 godina rada Pomorskog fakulteta Kotor početkom nove studijske godine. Istovremeno radimo na unapređenju i intenziviranju međunarodne mobilnosti, u toku su aplikacije za nove bilateralne i međunarodne projekte, radimo na punoj afirmaciji Centra za inovacije i istraživanja i Centra za obuku pomoraca. Smatramo da su sve navedene aktivnosti od izuzetne važnosti za pozicioniranje Pomorskog fakulteta Kotor kao kvalitetne i konkuretne visokoškolske institucije za obrazovanje i obuku u pomorstvu. Jedan od ključnih zadataka u okviru tekućih aktivnosti je razvoj strategije Pomorskog fakulteta Kotor za period 2020-2025. godina.
Crna Gora bi trebalo da ima proizvodnju nafte i gasa, saopštio je direktor Uprave za ugljovodonike, Vladan Dubljević i dodao da bi u februaru naredne godine trebalo da počne bušenje na dvije lokacije.
On je kazao da ugljovodonike u crnogorskom podmorju istražuju kompanije Eni i Novatek i Energan.
“Planirano je da početkom februara naredne godine započne bušenje na dvije lokacije. Jedna bušotina će tražiti naftu na dubini od 6,5 kilometara, a druga gas na 1,5 kilometara. Da li ćemo imati naftu i gas znaćemo sredinom naredne godine”, rekao je Dubljević,
On je na stručnom skupu, koji su u četvrtak organizovala Privredna komora (PKCG) i Inženjerska komora – Strukovna komora mašinskih inženjera, saopštio da Uprava iščekuje rezultate snimanja koji će utvrditi mjesto bušenja, a da će naredne sedmice doći brod koji će raditi sofisticirana geofizička istraživanja.
Dubljević je, kako je saopšteno iz PKCG, podsjetio da je relevantna svjetska agencija Mackenzie Boothe, Crnu Goru svrstala među 20 najperspektivnijih prospekata – vjerovatnih novih nalazišta ugljovodonika.
“Južni dio Jadrana je najmanje istražen. Naftne kompanije očekuju da će pronaći nalazišta ugljovodonika, jer ona već postoje u drugim djelovima podmorja”, rekao je Dubljević.
Dubljević je na skupu pod nazivom Složeni inženjerski objekti, postrojenja i instalacije tečnog naftnog gasa od 1971. do ove godine, objasnio da nije jednostavno naći naftu i gas i da taj proces uključuje primjenu najsavremenijih skupih tehnologija koje treba da umanje mogućnost izostanka rezultata.
“Naftne kompanije koje se bave istraživanjem mnogo rizikuju, ali zato ostvaruju i veće rezultate nego one koje bave trgovinom ugljovodonicima. Eni i Novatek su, za potrebe seizmičkih istraživanja crnogorskog podmorja, tokom novembra i decembra prošle izdvojili 2,1 milion EUR samo za gorivo”, rekao je Dubljević.
Dubljević je kazao da je kreirana zakonska regulativa koja propisuje pravila ponašanja nafnih kompanija i valorizacije ovih resursa.
Narednih dana očekuje nas sunčano vrijeme sa temperaturama i do 35 stepeni, najavio je direktor Hidrometeorološkog zavoda Luka Mitrović.
Mitrović je za TVCG kazao sa nas takvo vrijeme očekuje do 15. juna i da su to pouzdane prognoze.
O tome kakvo nas ljeto očekuje, kako kaže Mitrović, nema preciznih prognoza, ali postoje dugoročne globalne prognoze.
“Svi prognostički modeli na globalnom nivou daju prognoze za ljeto koje kažu da će ljeto obilježiti toplotni talesi tokom jula i avgusta i sušni periodi sa visokim temperaturama. Te dugoročne prognoze treba uzeti sa dozom rezerve“, kazao je Mitrović.
Ljeto će se, kako navodi Mitrović, produžiti i na septembar i oktobar, kada ćemo takođe imati dosta toplog vremena.
“Po svim tim prognozama vidi se jedno drastično odstupanje po pitanju temperaturne normale. Ako bude padavina biće sporadične, neće biti ciklonskih padavina, njih očekujemo tek krajem septembra”, kazao je Mitrović.
Subota:
Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama moguća magla a u planinskim oblastima, u popodnevnim satima, ponegdje kratkotrajno kiša ili grmljavina. Vjetar slab do umjeren, uglavnom sjevernih smjerova, tokom noći ponegdje pojačan.
Jutarnja temperatura vazduha 9 do 19, najviša dnevna 25 do 34 stepena.
Ususret Svjetskom danu oceana 8. juna, organizacija Green Sail iz Splita na otoku Braču snimila je video o problemu mikroplastike u Jadranskom moru, u suradnji s višestrukim svjetskim prvakom i svjetskim rekorderom u ronjenju na dah Goranom Čolakom te uz pomoć lokalnog ronilačkog centra Draulik.
Goran Čolak najuspješniji je hrvatski ronioc te jedan od najuspješnijih ronioca u povijesti ronjenja na dah u svijetu koji je na prvenstvima AIDA i CMAS, najpoznatijih organizacija za ronjenje na dah u svijetu, oborio više od 30 nacionalnih rekorda. Čolak je trenutno najuspješniji sportaš sa AIDA-ovog Svjetskog prvenstva sa šest zlatnih, tri srebrne i jednom brončanom medaljom.
Cilj je videozapisa podsjetiti lokalno stanovništvo i turiste na važnost pravilnog odvajanja otpada. Osim toga, ovim se videom lokalno stanovništvo želi upozoriti posebno na problem mikroplastike i pretjerane uporabe štetne plastike kao jednog od najkritičnijih problema današnjeg vremena.
Plastika koja završi u moru iz raznih izvora, uglavnom zbog ljudskog nemara, nikada se zapravo ne raspada, već se pretvara u male čestice. Ove male štetne čestice (manje od pet milimetara) koje završavaju u našem okolišu nazivaju se mikroplastika. Mikroplastika ulazi u svaki dio naših prirodnih ekosustava iz različitih izvora, uključujući kozmetiku, odjeću i tehnološke procese. Zbog mikroplastike, rizik od onečišćene prirode, vode i hrane se danas alarmantno povećava.
Mikroplastika ima sposobnost apsorpcije otrovnih spojeva iz okoline i oslobađanja dijelova plastične strukture tijekom procesa degradacije. Pod utjecajem sunca, mora i valova, mikroplastika na kraju ulazi u sve dijelove okoliša. Štoviše, otrovna mikroplastika naposljetku ulazi u prehrambeni lanac zbog čega je konzumiraju i ljudi.
Svojim sudjelovanjem u videu, Goran Čolak je htio ne samo skrenuti pozornost na ovaj problem, već i značajno istaknuti bitnu osobnu odgovornost u praksi gospodarenja otpadom. Važno je da cjelokupna zajednica počne smanjivati nepotrebnu uporabu plastike u svakodnevnom životu i ispravno reciklirati kako problem plastičnog otpada ne bi i dalje rastao. Svjesnim odlučivanjem i mijenjanjem naših navika, svi možemo odigrati veliku ulogu u očuvanju okoliša.
Vlada Crne Gore donijela je u četvrtak odluku o izradi izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Golf i Donji Radovići zapad“ koji pokriva dio teritorije na poluostrvu Luštica koji je na 90 godina iznajmljen kompaniji Orascom, radi izgradnje novog turističkog naselja Luštica Bay vrijednog 1,1 milijardu eura.
„Izmjene i dopune DUP-a predstavljaju planski osnov za korišćenje potencijala, održivi razvoj, očuvanje, zaštitu i unapređenje ovog područja“- stoji u obrazloženju ove odluke uz napomenu da je rok za tradu izmjena i dopuna ovog DUP-a šest mjeseci. Taj posao koštaće 7.000 eura i finasiraće se sredstvima iz državnog budžeta preko Ministarstvga održivog razvoja i turizma koje je nosilac posla izrade izmjena i dopuna ovog planskog dokumenta.
Za rukovodioca izrade izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Golf i Donji Radovići zapad“, Vlada je odredila diplomiranu inženjerku arhitekture Kseniju Vukomanović.
Ona će biti i rukovodilac tima za izradu izmjena i dopuna DUP-a „Donji Radovići Centar“, a za što je Vlada takođe dala zeleno svjetlo i odredila da izdvoji takođe 7 hiljada eura iz državnog budžeta. Ovaj DUP koji obuhvata glavni dio kompalksa Luštuica Bay, mijenja se na inicijativu Orascomove crnogorske kćerke-kompanije Luštica Development iz Tivta, a obrađivač ima rok od šest mjeseci od dana potpisivanja ugovora da završi naručeni posao.
Luštica Bay
U programskom zadatku za izmjenu DUP-a „Donji Radovići Centar“ stoji da je njihov cilj da se „preispitaju urbanistička riješenja u okvuru važećeg DUP-a… i shodno razvojnim potrebama stvore preduslovi za valorizaciju oprostora u cilju visokokvalitetnog tuističkog projekta Luštuica Develošpment“. Izmjene i dipune obavljaju se za površinu od skoro 36 hektara kompleksa Luštica Bay. Taj dio zahvata buduće naselje Central na lokaciji nekadašnje kasarne „Milan Spasić“ u Radovićima i dio sada neizgrađene površine između puta za Oblatnu prema obali zaliva Trašte i Marina Village-u Luštica Bay-a.
Nakon nešto nestabilnijeg vremena u drugoj polovici maja, izgleda da smo napokon dočekali sunčanije dane. Iako to dosad baš i nismo uspjeli osjetiti, ljeto je vrlo blizu, a s njime i ljetne gužve na obali. No, ljetni mjeseci ne donose gužve samo autocestama te trgovima i rivama turističkih gradića u Dalmaciji i Istri. I Jadransko je more posljednjih godna sve prometnije.
U prošloj godini domaća je flota brojala ukupno 123.469 brodica te 2 900 jahti, što je povećanje od nešto manje od pola posto u odnosu na godinu ranije.No, iako broj plovila na našem moru nije toliko snažno porastao, prometno opterećenje na Jadranu ozbiljno se povećalo. Prema podacima Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava CIMIS, u 2018. godini evidentirano je 388.808 putovanja, što je 9,92% više nego godinu ranije.
Veće prometno opterećenje značilo je i veći broj nesreća i nezgoda na moru. Prema podacima Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, tako je zabilježeno ukupno 669 akcija na moru u kojima je spašeno 1080 ljudi i 216 plovila.
Do intervencija na moru najčešće je dolazilo zbog kvarova pogonskih strojeva te na upravljačkim sustavima, a manji broj intervencija izazvalo je nestajanje goriva. Ukupno su tijekom godine zabilježena 83 takva slučaja.
Prema zabilježenim statistikama, najugroženiji tip plovila su jahte i brodice, kod kojih je intervenirano u 84,03% slučajeva. U nesrećama je potpuno izgubljeno 13 plovila. Značajna suoštećenja pretrpjela njih 43, a u intervencijama nadležnih službi spašeno je 197 brodica i jahti.
Prvi limitator buke u Crnoj Gori ugrađen je u Herceg Novom, tačnije u ugostiteljskom objektu Pub Got. Uređaji za ograničavanje nivoa zvuka novitet su na našem tržištu, ali, sudeći po iskustvima drugih turističkih zemalja, neophodan su element u regulaciji i poštovanju propisa koji se tiču zvučnog zagađenja.
Kako je istakla načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marija Andrić, radi se o aktivnostima sa ciljem podizanja kvaliteta života u gradu, a kao i prethodnih godina, ta služba će vršiti konstantne kontrole i tom prilikom mjeriti nivo buke koja nastaje iz ugostiteljskih objekata u večernjim satima. U cilju sprovođenja zakonitosti zaštite od buke, komunalni inspektor i komunalni policajac su dužni da kontinuirano prate i kontrolišu izvršenje mjera i radnji koje su naredili, i da uvijek u redovnom potupku po službenoj dužnosti prate ispunjenost uslova tehničke ispravnosti i funkcionalnosti instaliranog limitatora jačine zvuka.
Ona je napomenula da je Zakon o turizmu i ugostiteljstvu donio novitete sa ciljem spriječavanja prekoračenja dozvoljenog nivoa buke. Tako će sada svaki ugostiteljski objekat u kome se izvodi muzički program, uz upotrebu elektroakustičnih i akustičnih uređaja, biti dužan da na uređaju sa kojeg se muzika emituje, instalira limitator jačine zvuka.
Andrić je napomenula da je za dobijanje Odobrenja za izvođenje muzičkog programa, uz zahtjev kao jedan od priloga neophodno dostaviti i Potvrdu o instaliranim limitatorima.
Kako je pojasnio stručni saradnik za mjerenje buke u životnoj sredini Instituta „Sigurnost“ Boško Perović, od 1. maja ove godine važi Pravilnik o graničnim vrijednostima buke u životnoj sredini i o limitatorima zvuka.
-Stupanjem na snagu ovog propisa stvorili su se uslovi za rješavanje problema sa bukom, koji su naročito izraženi u primorskim opštinama. Sada te probleme možemo koliko toliko sanirati i riješiti. Postoje i pozitivni podzakonski propisi koji regulišu dozvoljeni nivo buke, ovog puta i unutar zatvorenog objekta, kao i spolja, kazao je Perović i dodao da spoljašnji zvuk, odnosno zvuk van objekta, ne bi trebalo da pređe 65 decibela, shodno Zakonu o zaštiti od buke. Prema pravilnicima o zaštiti na radu, granica za kafe-barove je 75 decibela.
On pojašnjava da se instaliranjem limitatora nivoa zvuka obezbijeđuje funkcionalnost – ukoliko dođe do prekoračenja nivoa zvuka, sam uređaj će vratiti nivo zvuka na onaj nivo na koji je uređaj baždaren.
-To znači da neće biti ukidanja muzike i struje. Smatram da je ovo najbolje rješenje, ugostiteljski objekat će moći nastaviti sa radom normalno, odnosno pod onim uslovima koje mu limitator dozvoljava, kazao je Perović.
U Herceg Novom ugrađen prvi limitator buke
Limitacija zvuka se vrši na osnovu mjerenja akreditovane institucije za mjerenje buke, koja sačinjava izvještaj o ispunjenosti uslova za postavljanje limitatora. Ovlašćeni serviser-uvoznik limitatora montira uređaj na osnovu terenskih mjerenja, a Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora stavlja svoj službeni žig na limitator, koji ne smije biti fizički povrijeđen ni u jednom trenutku za vrijeme svog rada.
Herceg Novi je prvi grad u Crnoj Gori koji započinje ovu praksu, a u narednim danima će to uraditi i pojedini ugostiteljski objekti u Nikšiću i Baru.
Aleksandar Brajović iz kompanije „Rez“, koja uvozi i vrši servis Elkod limitatora iz Hrvatske, kazao je da koliko god da neko bude spreman da premaši dozvoljeni nivo buke, uređaj će uvijek vrati vrijednost na koju je limitiran.
-U Hrvatskoj je ideja o postavljanju limitatora ozbiljno zaživjela, došlo do toga da kafedžije sami traže uređaje, jer imaju drakonske kazne, a vidjeli su i da su turisti zadovoljniji kada se u malom prostoru ne mijenju razne vrste muzika. Mislim da će veći dio crnogorskog primorja na dobar način riješiti probleme sa bukom, kazao je Brajović.
On je uputio da svi zainteresovani mogu kontaktirati kompaniju „Rez“, Institut “Sigurnost“ ili „Montispekt“, koji rade elaborate za ugradnju limitatora.
Prvi ugostiteljski objekat u našem gradu koji je uveo limitator za zvuk u upotrebu je Pub Got, koji je u prethodnom periodu imao problema zbog prijava građana na jačinu emitovane buke.
Vlasnik objekta Vuksan Stamenković napominje da je do sada bilo 285 prijava, svakog puta je Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora izašla na teren, napravila zapisnik i konstatovala ispravno stanje. Nada se da će limitatori pomoći u boljem i lakšem sprovođenju pravnih akata koji se tiču zaštite životne sredine, ali i u izbjegavanju situacija neosnovanih prijava.
On je sugerisao i da je prilikom izrade Pravilnika trebalo uzeti u obzir i parametre o nivou buke u situacijama kada u ugostiteljskom objektu nema gostiju, kao i kada je objekat pun, jer može doći do toga da u večernjim satima žagor gostiju bude glasniji od muzike. Turistička sezona počinje, pa će naredni period pokazati šta i kako još treba uraditi kako bi oblast zaštite od buke bila u potpunosti regulisana.
Jedan od projekata koje Institut za biologiju mora iz Kotora realizuje sa kolegama iz Jadranskih zemalja u cilju podrške razvoju ribarstva je i Jadranska mreža za morski ekosistem (Adriatic Network for Marine Eco System) – ADRINET.
Iako o tradiciji ribarstva u Boki i Ulcinju svjedoče arhivski spisi još iz Srednjeg vijeka, Crna Gora je danas tek u fazi formiranja ozbiljnije ribolovne flote i pozicioniranja u kontekstu ribolovnih aktivnosti na Jadranskom moru, za što je neophodna sinergija u djelovanju samih ribara i svih nadležnih institucija.
Pozicija Crne Gore na Jadranu je specifična, jer sa svega 293 km obale raspolaže malom ribolovnom flotom, ističe ekspert za morsko ribarstvo, ihtiolog dr Aleksandar Joksimović, šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje o ribarstvu u procesu približavanja Crne Gore pravnoj tekovini EU. Od prošle godine, Joksimović se nalazi i na čelu Naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, čija je naša zemlja članica od 2008.godine.
„Naša zalaganja su rezultat timski definisanih potreba naših ribara, u čemu su pored Instituta za biologiju mora učestvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja- Direktorata za ribarstvo, kao i sami ribari kao najvažniji akteri ribarstva. Na svim sastancima Generalne komisije za ribarstvo Mediterana ističemo da Komisija u budućem radu mora prepoznati specifičnosti malih zemalja prilikom definisanja preporuka ili ograničenja ribolova i ribolovnih aktivnosti,“ istakao je Joksimović nakon nedavnog sastanka u Ljubljani.
Osnaživanje crnogorske ribolovne flote, koja trenutno raspolaže sa oko 20 većih ribarskih brodova, te većim brojem malih barki čiji vlasnici za izlov ribe koriste tradicionalne tehnike i alate, podrazumijeva edukaciju ribara, obezbjeđivanje grantova, ali i uvođenje inovativnih tehnologija koje će biti od koristi i za ribare i za morske ekosistem. Sve ove ciljeve objedinio je prekogranični projekat ADRINET, čija je implementacija započela 2018.godine.
Adriatic Network for Marine Eco System- ADRINET se realizuje u okviru IPA programa Crna Gora- Italija- Albanija. Cilj projekta je uspostavljanje boljeg sistema upravljanja obalnim ribolovom. Pilot područje projekta u Crnoj Gori je akvatorijum Hercegnovskog zaliva, u Albaniji je to Vlora, dok se projekat u Italiji implementira na području Barija.
Ribar
U okviru ADRINET-a biće izrađeni planovi upravljanja obalnim robolovom za očuvanje biološke raznolikosti i obalnih ekosistema unutar pilot zona, koje dijele ista probleme u pogledu zagađenja, prekomjernog iskorištavanja ribljeg fonda, nelegalnog ribolova, i tzv. “ghost fishing”- “ribolova duhova.”
Projekat uključuje ulaganja u tehnologiju, mapiranje ribolovnih ruta i praćenje zagađenja mora, te pruža usluge, naučnu podršku i vještine za profesionalce i potrošače u ribarstvu, kako bi potrošnja ribe bila sigurnija i usklađena s pravilima i smjernicama EU.
„U pilot područjima će se odrediti hot-spot pozicije, one na kojima ima najviše izgubljenog ribolovnog alata. Naravno, ribari nisu u mogućnosti da izvade izgubljeni ribolovni alat, on ostaje na dnu mora i dalje aktivan. Ovaj projekat donosi veoma dobar predlog- da se svi ribolovni alati kodiraju ugradnjom malih čipova koji će slati signale, kako bi svi ribari u budućnosti mogli da pronađu svoj alat i vrate na obalu. Na taj način će ribari uštedjeti novac, jer su ribarski alati izuzetno skupi. Ono što je još značajniji cilj je da će se uvijek znati gdje su izgubljeni alati i moći ćemo da čistimo morsko dno od tih alata,“ objašnjava dr Joksimović.
Kniga „Ljudi i brodovi” autora, novinara i publiciste Siniše Lukovića promovisana je u četvratak u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Veliki broj zaljubljenika u pomorstvo, Boku i more, među kojima i nekoliko pomorskih kapetana, imali su priliku čuti kako je nastala nova Lukovićeva knjiga koju su ispisali ljudi i brodovi Boke Kotorske.
O knjizi su pored autora, govorili urednik Nikola Malović i kustos Pomorsko-tehničke zbirke Ilija Mlinarević.
„Poznati istoričar i kulturolog Boke Kotorske don Niko Luković svojevremeno je napisao da je poznata istorijska činjenica da primorski narodi propadaju ako ne znaju da se morem koriste. Večeras ćemo se prisjetiti onih ljudi koji su to znali, događaja i brodova koji su oblikovali Boku do današnjih dana. Istoriju bokeljskog pomorstva pisali su sami pomorci u svojim dnevnicima ili pismima, a Siniša ih je sabrao i otrgnuo od zaborava. U biblioteci Pomorskog muzeja kao relevatnom mjestu za istraživanje povjesti pomorstva ovoga kraja naučni radovi, novinski članci i knjige Siniše Lukovića postali su nezaobilazno štivo za sve studente, istraživače i zaljubljenike u more. Ovu knjigu je napisao Bokelj, koji poznaje istoriju ovog kraja, ali i koji shvata i sadašnja kretanja i na prefinjeni način pravi poveznicu prošlosti i sadašnjosti, ostavljajući prostor za budućnost koja će donijeti nešto novo…“ – kazao je kustos Ilija Mlinarević.
Promocija knjige Ljudi i brodovi
Knjiga „Ljudi i brodovi u ediciji knjižare So iz Herceg Novog napisana na 228 strana podijeljena je na dva poglavlja, tematike, ljude i brodove. Svaka od njih obrađuje po dvanaest priča suptilno povezanih i mudro odabranih.
„Prvi dio knjige donose storije o čuvenim pomorcima, velikim brodovlasnicima, herojima na moru odlikovanim od strane američkog predsjednika, o jedriličarima-pustolovima, brodolomnicima, autorima „Morskih dnevnika”, patriotama poput Spasića i Mašere, o jednom zalivskom svećeniku iz kapetanske porodice koga su odlikovale tri države u kojima je živio te o mnogim kapetanima i njihovim sudbinama…
Drugi dio knjige čitalačkom oku nudi da se ukrca na impozantne palube koje su brodile Bokom: na najluksuzniji parorbod koji je ikad saobraćao za luku Kotor, na torpednu krstaricu koja je učestvovala u čuvenoj Pobuni mornara 1918, na najveći jedrenjak na svijetu, na najbrži jedrenjak na svijetu, na školske brodove nekoliko država, na megakruzer sa genima slavnih transatlantika, ali i na nosač aviona – sasvim u skladu sa vremenima u koja smo uronjeni” – kazao je predstavljajući knjigu urednik i izdavač Nikola Malović.
Ova knjiga je nastala iz nečega što je moja najveća strast, a to su more, brodovi i istorija pomorstva, sa željom da pokušam to prenjeti na što širi krug čitalaca, poručio je autor Siniša Luković.
Promocija knjige Ljudi i brodovi
„Mi smo u Boki pomalo zaboravili što su brodovi i ljudi koji su navigavali na tim brodovima učinili za nas i naš zavičaj jer sve ovo čime se mi danas dičimo, počev od kulturnog i materijalnog bogatstva i duhovnog nasljeđa došlo je preko mora brodovima ili su ga zaradili ljudi koji su se topili po svjetskim morima i okeanima, a imali dovoljno pameti, razumijevanja i dalekovidnosti da lijepe pametne kulturne stvari utilitarne koje su vidjeli po stranimk lukama donesu i implementiraju u svoj zavičaj. Ljudi i brodovi su zrna, bisera iz bokeljske nepresušne riznice u koje ja zahvatam zbog svoga gušta pa se onda potrudima da taj gušt podijelim sa drugim ljudima, pišući ove stvari, koliko uspijevam u tome na vama je da prosudite“ – kazao je između ostalog autor Siniša Luković.
Kniga „Ljudi i brodovi” izašla je u ediciji „Bokeljologija“, izdavača Knjžare So, štampanje je pomogla Opština Kotor.
Organizator promocije je bio Pomorski muzej Crne Gore Kotor.
