“PovodomSvjetskog dana lutkarstva, JU Kulturnicentar “Nikola Đurković” Kotor obavještava o svojim aktivnostima na pripremi lutkarske predstave “Tre sorelle” sa kojom će nastupiti na festivalu lutkarstva i video-prezentacije “Lutvid fest” u Bjeljini, 11. aprila 2019. godine.”
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor nastupiće prvi put na trećem festivalu lutkarstva i video-prezentacije knjige “Lutvid festu,“ u organizaciji Narodne biblioteke “Filip Višnjić” u Bijeljini. Ovaj festival ima za cilj da popularizije lutkarstvo i knjigu, dramatizaciju književnog djela i multimedijalnu pismenost. Cijeli projekat se zasniva na takmičenju u izvođenju lutkarske predstave i video-prezentacije izabrane knjige u kategorijama osnovnih škola.
Kulturni centar Kotor će se predstaviti lutkarskom predstavom „Tre sorelle,“ koja oživljava jednu od najpoznatijih legendi sa područja Boke Kotorske. Dramatizacija ove legende je odabrana sa ciljem da široj publici predstavi temu iz kulturne istorije Boke, bokeški govor i običaje.
Predstavu izvode učenici osnovne škole,koji će tumačiti likove sestara sa Prčanja, njihovog brata i kapetana: Mare Jablan, Katja Kapetanović, Zlata Marković, Vojin Begović i Balša Punošević. Predstavu su osmislili i sa učenicima pripremaju profesorica književnosti, Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru i akademski glumac, Slaviša Grubiša, menadžer programskih aktivnosti u Kulturnom centru Kotor.
Crna Gora će od 27. maja do 1. juna ove godine biti domaćin Igara malih zemalja Evrope.
Naša zemlja prvi put će biti domaćin jednog multi-sportskog takmičenja, koje će okupiti oko dvije hiljade učesnika – sportista, trenera, službenih lica, predstavnika nacionalnih olimpijskih komiteta, novinara, volontera…
Riječ je o takmičenju koje okuplja sportiste iz devet zemalja sa manje od milion stanovnika – pored crnogorskih, nadmetaće se sportisti iz Malte, Andore, San Marina, Monaka, Lihtenštajna, Luksemburga, Kipra i Islanda.
Igre malih zemalja održavaju se od 1985. godine, a Crna Gora učestvuje od 2011.
Epicentar zbivanja na Igrama malih zemalja biće Budva. U kompleksu Slovenska plaža, biće smješteni učesnici-sportisti, a Budva će biti domaćin i zvaničnicima nacionalnih olimpijskih komiteta zemalja učesnica.
Očekuje se da će našu zemlju i Budvu prvi put posjetiti predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Tomas Bah.
U Budvi će se održati svečana ceremonija otvaranja Igara, i to na platou ispred Starog grada, koji je atraktivnom lokacijom i izgledom, idealno mjesto za početak lijepe sportske, i ne samo sportske priče, na izmaku proljeća i početku ljeta u našoj turističkoj prijestonici.
U Budvi će se održati takmičenja u odbojci (žene i muškarci), odbojci na pijesku, streljaštvu, boćanju i tenisu.
Pored Budve, sportska takmičenja održaće se u Baru (košarka, atletika), Podgorici (plivanje), Cetinju (džudo) i Tivtu (stoni tenis).
Igre malih zemalja Evrope, kao i sva takmičenja pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta, nisu samo festival sporta, već imaju i mnogo širi značaj.
To je prilika da se brojni gosti upoznaju sa prirodnim ljepotama i turističkim atrakcijama Crne Gore i Budvanske rivijere, da upoznaju našu kulturu i običaje, da osjete poseban mediteranski duh…
Igre malih zemalja Evrope
Igre malih zemalja u Crnoj Gori biće značajne i po tome što se organizovati uz poštovanje najviših ekoloških standarda.
Biće to prve “Zelene igre”, koje će se organizovati u skladu sa strategijom i jasnim opredjeljenjem olimpijskog pokreta da se kroz sport, a posebno organizaciju sportskih događaja promoviše održivost i zaštita životne sredine.
Zbog toga Igre imaju dva slogana – prvi je “How big we are” – “Koliko smo veliki”, a drugi “Be fair by nature” – “Prirodno je biti fer”.
S obzirom na broj učesnika i širinu svih mogućnosti koje nudi ovakva manifestacija u pogledu promocije naše zemlje i Budve, može se reći da su Igre malih zemalja Evrope za Crnu Goru – Olimpijske igre u malom.
Donirali glisere za sprečavanje prekograničnog kriminala
Italijanska Finansijska policija (Guardia di Finanza) donirala je Upravi policije Crne Gore dva patrolna glisera koje će koristiti crnogorska granična policija za nadzor državne granice na moru u otkrivanju i suzbijanju prekograničnog kriminala.
Svečana primopredaja dva specijalizovana glisera, koji se mogu koristiti i po ekstremnim vremenskim uslovima, održana je juče u Luci Budva, nakon završetka Međunarodne konferencije
„Zajednički odgovor na planu suzbijanja ilegalnih migracija i njihovog uticaja na terorizam“. Dva patrolna plovila pomoćniku direktora Uprave policije za Sektor granične policije Vesku Damjanoviću predao je direktor Centralne direkcije za migracije i graničnu policiju Republike Italije Masimo Bontempi”, saopšteno je iz Uprave policije.
Damjanović je rekao da vjeruje da je ovo početak još bliskije i neposrednije saradnje crnogorske i italijanske policije u borbi protiv svih vidova organizovanog prekograničnog kriminala.
Kako se navodi, Bontempi je naglasio da je crnogorska policija pouzdan i povjerljiv partner italijanskoj policiji i finansijkoj policiji i kazao da je uvjeren da će policije dvije države preduzimati zajedničke aktivnosti koje će doprinijeti još većoj sigurnosti na moru, što je u interesu građana Italije i Crne Gore.
Donirali glisere za sprečavanje prekograničnog kriminala
“General Jedinice u Finansijskoj policiji Italije Rikardo Rapanoti istakao je da je Finansijska policija partner Frontex-a u zaštiti granica na moru, te da je Finansijskoj policiji veoma značajna saradnja sa crnogorskom policijom u otkrivanju i sprječavanju kriminala, posebno svih vidova krijumčarenja. Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Luka Zelioli smatra da je donacija izraz kvalitetne strateške saradnje između dvije policije, te da je potvrda da se odlični odnosi dvije zemlje ne odvijaju samo u oblastima politike, kulture i ekonomije već da su sadržajni i u oblasti od značaja za sigurnost granica Italije i Crne Gore”, navodi se u saopštenju.
Dva patrolna plovila su crnogorskoj policiji donirana na osnovu „Memoranduma o razumijevanju i jačanju saradnje u oblastima upravljanja granicom i migracijama, borbi protiv nezakonitih migracija i krijumčarenja migranata, posebno na moru“, koji su direktor Uprave policije Veselin Veljović i šef Nacionalne policije Republike Italije Franko Gabrijeli potpisali u oktobru prošle godine u Brindiziju.
Novi ulaz u Cavtat s Jadranske magistrale na Zvekovici u utorak u poslijepodnevnim satima je pušten u promet, a načelnik Opštine Konavle Božo Lasić tom prilikom je poručio kako je zadovoljan te kako su Konavljani ovo čekali desetljećima.
– Novi ulaz u Cavtat pušten u promet u utorak u popodnevnim satima, nakon nešto više od godinu i po dana od početka radova. Uistinu Cavtat i Konavle su na ovaj projekt čekali desetljećima.
Mislim kako na Jadranu nije bilo neprimjerenijeg ulaza od ovoga kojeg smo imali, a radi se o ulazu u jedan od turističkih bisera Hrvatske. U realizaciji ovog projekta sudjelovale su Hrvatske i županijske ceste kao i Općina Konavle. U cijelosti su Hrvatske ceste financirale projekt i na tome smo im zahvalni. Prilikom gradnje bilo je različitih kritika i sugestija, npr. moglo je ovako ili onako. No kako su naši ljudi ‘treneri’ kada igra reprezentacija tako su i svi inženjeri u ovom digitalnom dobu. No, šalu na stranu, mislim da će se u dogledno vrijeme pokazati kako je novi ulaz u Cavtat dobro projektiran i izveden te da će smanjiti prometne gužve, posebice tijekom ljetnih mjeseci, te povećati sigurnost prometa što je najvažnije”, rekao je načelnik Lasić.
Prije četiri-pet godina svakako ni sama nije očekivala da će postati zaljubljenica u jedrenje, a kamoli dvaput preploviti Atlantik. Marina Đukanović iz Malog Lošinja svoje je profesionalne aktivnosti u (turističkom) marketingu na neko vrijeme stavila u drugi plan, sudjelujući prošle godine u dijelu pothvata posade jedrilice »Hir 3« koju predvodi Saša Fegić – oplovljavanja Zemlje. Fegić je ujedno jedini stalni član posade – ostali su se izmjenjivali na pojedinim etapama, a Marina Đukanović bila je »u igri« od prvih milja u sjevernom Jadranu do Cape Towna u Južnoafričkoj Republici, piše Novi list.
O temeljitim pripremama i samom putovanju održala je predavanje svojim sugrađanima, u domaćinstvu i organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice Mali Lošinj, odnosno Kluba pomoraca Lošinja. U devedesetak minuta, uz projekciju fotografija, govorila je o svojem prvom susretu sa slavnom jedrilicom koja je proslavljena kada je pod vodstvom Mladena Šuteja oplovila svijet, a vrlo gledane dokumentarce snimio je Mario Saletto. Posjetitelji predavanja doznali su o Fegićevoj ideji da jedrilicu obnovi i njome krene u veliku avanturu, kako se predavačica, dotad bez ikakva jedriličarskog iskustva, uključila u posadu i sudjelovala u pripremama. Upravo je na pripreme za isplovljavanje, označene kao »pola posla«, stavila fokus predavanja, kao i na način prehrane na oceanu.
Pritom je, kombinirajući namirnice ponesene od kuće i one koje do kojih se dolazilo putem u lukama i u moru, napisala niz recepata koje namjerava objaviti kao svojevrsnu brodsku kuharicu. Zapravo je trebala ploviti uz zapadnu afričku obalu od Gibraltara prema Južnoj Africi, no zbog oštećenja na brodu, Fegić i ona sami su prešli Atlantik, kako bi u tada najbližoj luci, brazilskom Salvadoru, otklonili problem i potom krenuli natrag prema Africi. Nešto od jela prema receptima iz buduće knjige u praksi je i ponuđeno brojnim posjetiteljima, nakon završetka predavanja.
A »Hir«? Ovih je dana uz jug Australije, a Marina Đukanović trebala bi mu se vratiti u završnoj etapi pri povratku u Mediteran.
Tokom zimskih karnevalskih svečanosti u Kotoru desio se incident čiji će epilog biti na sudu 22. aprila ove godine.
Vinovnik incidenta je Robert Bernard, funkcioner Demokratske Crne Gore, potpredsjednik kotorskog odbora ove partije i kandidat za odbornika na prethodnim lokalnim izborima u Kotoru.
Bernard je fizički nasrnuo na sugrađanku Lj.P. koja je učestvovala u karnevalskoj povorci i bila pod pod maskom pišu Dnevne novine.
Nakon incidenta uslijedila je prijava Sudu za prekršaje o kojoj će se odlučivati na ročištu zakazanom 22. aprila ove godine.
Nezvaničnih verzija ovog incidenta ima nekoliko da je Bernard šakom udario ženu pod maskom, da je odgurnuo, da je lupio po glavi nakon čega se zateturala i pala.
Da nije riječ o kuloarskim pričama i spekulacijama potvrđuju odgovori na pitanja Dnevnih novina iz Suda za prekršaje Budva Odjeljenje u Kotoru.
“Povodom Vašeg pitanja, dostavljenog ovom sudu na e-mail predsjednice suda, a nakon provjere evidencija ovog suda obavještavam Vas o sljedećem: Sud za prekršaje u Budvi Odjeljenje u Kotoru, dana 11.marta zaprimio je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije OB od 7.marta podnijet protiv Bernard Roberta iz Kotora zbog prekršaja iz čl.10.st.2. Zakona o javnom redu i miru. Predmet je zadužen od strane sudije Ivane Vukasović, i isti je zakazan za dan 22.april 2019. godine sa početkom u 12,00 časova”, navodi se u odgovorima koje potpisuje Marko Đukanović, zamjenik predsjednika Suda za prekršaje u Budvi u okviru kojeg je i Odjeljenje za prekršaje u Kotoru.
Ako pogledamo član 10 Zakona o javnom redu i miru, na koji se pozivaju u prijavi dostavljenoj Sudu, jasno je da je u pitanju bio incident za koji kazna može da bude i zatvorska.
“Ko na javnom mjestu podstrekava ili izaziva drugog na tuču, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 150 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 30 dana. Ko na javnom mjestu fizički napadne drugog ili se fizički obračunava, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 350 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana”, navodi se u članu 10 važećeg Zakona o javnom redu i miru.
S obzirom da se u prijavi pominje stav 2, člana 10, može se jedino zaključiti da je funkcioner Demokrata “fizički napao”, odnosno “fizički se obračunavao”.
Pronaći nove sadržaje, privući nove goste, produžiti turističku sezonu – to je cilj. Eno-gastronomija, aktivni ili kulturni turizam – to su mogući aduti. Hrvatska tu još traži svoje mjesto.
TOMAS istraživanja Instituta za turizam pokazala su da su glavni motivi dolaska u neku od turističkih destinacija u Hrvatskoj za više od 55 posto ispitanika još uvijek, sunce i more. Slijede ih nova iskustva i doživljaji , te eno-gastronomija čiji se postotci iz godine u godinu povećavaju. Upravo tu Hrvatska vidi svoju šansu kako bi produljila turističku sezonu, a ključ uspjeha leži u specijaliziranju, jer je posebnost jedini jamac daljnjeg razvoja.
„Trebalo je prvo promijeniti sklop u glavama turističkih djelatnika kroz niz edukacija u svim sektorima, kako bi postalo jasno kakve programe moramo nuditi da bi se nametnuli kao destinacija. Potrebno je promijeniti imidž iz destinacije „samo sunca i mora” u destinaciju, koju se zbog prirodnih resursa posjećuje u bilo koje doba godine. To je proces koji je dugo trajao i trajat će”, objašnjava Jurica Glavina predsjednik Udruge destinacijskih menadžment kompanija Dalmacije, i organizator B2B konferencije u Splitu. Tema je bila produljenje turističke sezone.
Konferencija se organizira drugu godinu za redom kako bi spojila ponudu i potražnju, te zajedničkim radionicama i diskusijama privukla nove goste u regiju, a ponuđače educirala o turizmu posebnih interesa.
„Osmislili smo sto paketa odnosno sto razloga zašto bi neko došao kod nas u pred i post sezoni. A onda smo došli do problema kome to prodati. Stoga smo odlučili povezati ponudu i potražnju. Odlučili smo inozemne kompanije, koje žele raditi s agencijama u Hrvatskoj, pozvati ovdje da sami stvore svoje iskustvo” , dalje objašnjava Jurica Glavina.
Program konferencije bio je u potpunosti prilagođen željama kupaca iz dvanaest europskih zemalja i SAD-a koji su uglavnom po prvi put došli u Hrvatsku. Dva dana su obilazili Split i susjedne županije, gdje ih se upoznavalo s destinacijom, a potom su „kupci”(buyeri) pričali što Hrvatska mora napravit da bi bila atraktivnija, bolja, kvalitetnija i dostupnija njihovim gostima.
Anna Håkansson došla je u ime velikog švedskog turoperatora.
„Nikad prije nisam bila u Hrvatskoj, pa sam htjela malo istražiti ovo područje. Budući da smo mi turoperator koji radi s velikim grupama zanimaju nas privatne vile, dobri hoteli i privatna putovanja brodovima, to je naš fokus” naglašava Ana. Ona ističe i eno-gastronomiju kao obavezan dio ponude.
Zanimljivu priču donijela je Susan Komarnicki iz SAD-a čija agencija radi s američkim sveučilištima.
„Mi se usredsređujemo na studijska putovanja. Studenti mnogo putuju s profesorima, ono što uče u učionicama, žele doživjeti na terenu. Teme su različite, od toga kako se turizam razvija u novoj destinaciji, do toga kako se proizvodi malinovo ulje ili vino, i zato Hrvatsku vidimo kao idealno novo odredište. Do sada smo surađivali s Italijom, a sada je upravo Hrvatska na putu da uđe u kurikulum na američkim sveučilištima i postane nova zemlja predmet istraživanja”, objašnjava Susan. Ona kaže da je Hrvatska Amerikancima postala zanimljiva kroz svjetsko nogometno prvenstvo i nekoliko TV showova.
Da su neki pomaci vidljivi dokazuje primjer Splitsko dalmatinske županije koja je prošle godine imala najviše noćenja od svih županija u Republici Hrvatskoj.
„Činjenica je da se u posljednjih sedam godina sezona produžuje od tri do pet dana” potvrdio nam je i Joško Stella direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije.
Avio kompanije ranije su krenule sa letovima, od kraja trećeg sve do početka jedanaestog mjeseca, pa se samim time sezona produžila. Tu su i događanja poput polumaratona, ili svjetski poznate utrke Otillo Swimrun na Hvaru. No postoje i druge atraktivne aktivnosti koje provodi ova turistička zajednica kako bi privukla goste u pred i post sezoni: poput ciklo- turizma, tematskih staza, aktivnog odmora, kulturnog i ruralnog turizma, eno-gastronomije.
„Sve su to niše koje je lako popuniti, samo treba lokalne agencije više zainteresirati da rade sa stranim turoperatorima na selektivnim oblicima turizma”, objašnjava Stella.
Kupci su na konferenciji najviše interesa pokazali za eno-gastronomiju i kulturno povijesno naslijeđe budući da su mnogi gradovi u Hrvatskoj pod zaštitom UNESCO-a.
Velika većina sudionika konferencije nikad ranije nije bila u Hrvatskoj niti su surađivali s domaćim agencijama, pa nisu ni znali da je toliko atraktivna. Stoga se organizatori B2B-a nadaju da su svojim gostoprimstvom uspjeli promijeniti percepciju, te kako će svake sljedeće godine privući sve više interesenata.
Hor „Pomlad“ iz Novog Mesta u Sloveniji predstavio se danas u Herceg Novom, na Trgu Nikole Đurkovića, gdje su izveli nekoliko numera karakterističnih za region Dolenjske pokrajine.
Muzičkom nastupu prethodila je posjeta delegacije Novog Mesta Opštini Herceg Novi, gdje su na čelu sa županom Gregorom Macedonijem održali sastanak sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem i saradnicima. Razgovarano je na temu proširivanja saradnje u turističkom i obrazovnom sektoru, sa akcentom na uzajamnu promociju i mogućnost još konkretnijeg povezivanja ugostiteljskih škola Herceg Novog i Novog Mesta.
Predsjednik Katić se zahvalio gostima iz Slovenije koji su sa svojom velikom delegacijom Praznik mimoze učinili bogatijim. On je podsjetio da je Karavan Praznika mimoze polovinom januara posjetio Novo Mesto, a ono što je sigurno i nakon današnjeg sastanka, saradnja dva grada će biti podignuta u narednom periodu na još viši nivo.
Posjeta delegacije Novog Mesta
Župan Macedoni srećan je i ponosan što je Novo Mesto učesnik u obilježavanju pola vijeka Praznika mimoze u našem gradu.
-Došli smo sa „jakom“ ekipom sa preko 50 članova i mislim da je to stvorilo jednu ugodnu gastronomsku i kulturnu cjelinu. Bila je velika čast učestvovati, zaključio je Macedoni.
Današnji prijem u Opštini Herceg Novi i nastup hora „Pomlad“ u centru grada uslijedili su nakon sinoć održane gastro večeri slovenačke kuhinje u Gradskoj kafani. Pored hora i ukusnih specijaliteta, gostima se predstavio i vokalno muzički sastav iz Novog Mesta, „De’ci“.
U okviru ovogodišnjeg 50. Praznika mimoze održano je više manifestacija na kojima su učestvovali predstavnici ambasada, obrazovnih ustanova i ustanova kulture drugih zemalja, među kojima su Poljska, Mađarska, Turska, Norveška, Finska, Italija, Srbija, Njemačka i Slovenija.
U susret Svjetskom danu voda (22.mart), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj i “Vodovod i kanalizacija” – Tivat doo, u saradnji sa OŠ “Drago Milović”, danas su organizovali posjetu izvorištu “Plavda “ i rezervoaru Pod Kuk, za učenike III i IV razreda ove škole.
Svjetski dan voda, 22. mart, ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1992. godine, a od 1993. u svetu počinje obilježavanje ovog ekološkog datuma, kako bi se podigla svijest o značaju i očuvanju voda i podsjetilo na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima sveta.
Tokom ove posjete, tivatski mališani su pokazali da su obuli različite čarapice, obilježivši na taj način i Svjetski dan osoba sa Daunovim sindromom, i dajući podršku drugarima sa Daunom.
Posada TRIGLAVA odaje pocast na spomeniku Spasicu i Maseri
Posada patrolnog broda VNL-11 “Triglav“ Ratne mornarice Slovenije, položila je juče vijenac na spomenik narodnim herojima, poručnicima bojnog broda Kraljevske mornarice Jugoslavije, Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri u velikom Gradskom parku u Tivtu.
Slovenačku delegaciju predvodio je komandant „Triglava“, poručnik fregate Simon Vrabec, a polaganju vijenca prisustvovali su i članovi posade školskog broda Mornarice VCG, jedrenjaka “Jadran”.
Višenamjenski patrolni brod VNL 11 “Triglav” iz sastava NATO snaga trenutno boravi u posjeti Mornarici VCG u Baru, a njegova posada posjetila je u srijedu Tivat i boravila na školskom brodu “Jadran”.
“Triglav” je patrolni čamac klase “Svetlyak” kakvi su građeni u Rusiji za potrebe ruske i više inostranih mornarica. Slovenački ratni brod često obavlja brojne misije u Sredozemlju i u više navrata je boravio u Crnoj Gori. Svaki njegov dolazak u Crnu Goru posada “Triglava” iskoristi da oda počast svom sunarodniku, slovenačkom pomorskom oficiru Sergeju Mašeri i njegovom kolegi iz Srbije Milanu Spasiću koji su, žrtvujući svoje živote, 17.aprila 1941. u Tivatskom zalivu, da brod ne bi pao neprijatelju u ruke, potopili razarač Kraljevske mornarice Jugoslavije “Zagreb”.
