U Modernoj galeriji JU Muzeji i galerije Budve u subotu, 13. aprila u 20 sati biće predstavljena knjiga Jazz Beat, autora Voja Šindolića iz Dubrovnika, koja govori o uticaju jazz-a na beat generacije i obrnuto.
Predstavljanje knjige organiziraju NVO Feral i JU Muzeji i galerije Budve, i dio je manifestacije Budva Jazz – Tribute to Mimo, koju NVO Feral organizuje već četvrtu godinu u okviru projekta „Budvanske hronike“.
Na predstavljanju će govoriti Srđa Zlopaša iz NVO Feral, Marko Pavlović, istoričar umjetnosti i osnivač prvog jazz kluba u Budvi, Nikola Ivanović, saksofonist iz Gradske muzike Budva i autor Vojo Šindolić. Moderatorica će biti Itana Lalović.
Na šetalištu se moglo naći svašta, od noževa i boksera do magneta foto J.V
Nakon decenija obećanja, u Budvi je počelo uklanjanje privremenih objekata koji su se nalazili na najfrekventnijem šetalištu na Crnogorskom primorju. Malobrojni ugostitelji koji su ulagali u restorane i plažnu ponudu duž Slovenske obale po standardima najposjećenijeg turističkog centra u Crnoj Gori, bili su okruženi bukom, gužvom i tezgama sa ponudom buvljih pijaca na kojima se prodavalo svašta, od noževa i boksera za tuče do majica sa četničkim porukama i likovima Haških osuđenika. I mimo tezgi je bilo svega – od bijelih pitona i majmuna za fotografisanje, do plesačica na šipkama, uz samo šetalište, na otvorenom.
Sve to je bilo nasljeđe razaranja turističke ekonomije ratovima devedesetih, ocjenjuje Dragan Ivančević, predsjednik Odbora za turizam u Privrednoj komori Crne Gore.
“Nekontrolisana najezda privremenih objekata nije samo proizvodila najveći neukus naše turističke ponude, nego je taj tzv. ‘trotoarski turizam’ bio u zoni sive ekonomije, nisu se poštovali zakoni o fiskalnim računima i PDV-u, puno ljudi je tamo zapošljavano na crno, a objekti su nerijetko bili bez higijensko-tehničkih uslova”, kaže Ivančević.
Da se odustaje od imidža jeftinog odredišta po ukusu masovnog turizma, najavljeno je krajem decembra brisanjem oko 250 privremenih objekata iz Plana za naredne četiri godine, što je izglasao lokalni parlament. No i danas, na pragu turističke sezone, još uvijek postoji jedan broj takvih lokala u oblasti koja je nadležnost javnog preduzeća “Morsko dobro”. Nakon što ih zakupci prema dostavljenom nalogu nisu sami uklonili, 10. aprila je to pokušala građevinska inspekcija, ali je odustala zbog protesta zakupaca. Oni su se okupili i dan posle, 11. aprila, tvrdeći da neće dopustiti uklanjanje.
“Tražimo da radimo još ovu sezonu, pa ćemo 10. oktobra sve da skinemo”, kaže jedan od zakupaca Srđan Janković.
I sredinom prošlog mjeseca su zakupci privremenih objekata protestovali zahtijevajući da se ove sezone dopusti rad šest otvorenih diskoteka na šetalištu, kada je i održan sastanak ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića sa predsjednikom Opštine Markom Carevićem i direktorom JP “Morsko dobro” Peđom Jelušićem. Iako je Demokratski front (DF) kao dio vladajuće koalicije u Budvi glasao na skupštinskom zasijedanju za uklanjanje privremenih objekata, predsjednik Opštine Budva Marko Carević (DF) je podržao proteste građana, ali je kazao da Opština nema ingerencije za davanje saglasnosti diskotekama jer su u nadležnosti JP “Morsko dobro”. Iz tog javnog preduzeća su se ranije zalagali za prelazni period kojima bi se dala mogućnost svim zakupcima da rade naredne dvije godine dok se ne odredi druga lokacija za privremne objekte, ali je ministar Radulović tokom nedavnog boravka u Budvi, ponovio da se donesene odluke moraju poštovati:
Majice koje su se, između ostalog, mogle naći na šetalištu u Budvi foto J.V
“U Planu privremenih objekata 2019-2023. godine tih objekata nema. U razgovoru sa tim ljudima (zakupcima), i prije nego je Plan donesen, rečeno im je da u ovom trenutku politika u Crnoj Gori ne vidi takvu vrstu ponude na toj lokaciji. To ne znači da takva vrsta ponude ne treba da postoji. Očigledno postoje konzumenti takve ponude i treba joj naći alternativnu lokaciju. Na žalost, tako nešto se nije desilo.”
Zakupci koji protestuju kažu i da će prestankom njihovog rada nekoliko stotina ljudi ostati bez prihoda. Na pitanje kolike su imali troškove, a kolike sezonske prihode, većina izbjegava odgovor. Jedan od zakupaca (ime poznato redakciji) koji je je imao piceriju od petnaest kvadrata kazao nam je da su ulaganja za taj objekat svake godine iznosile oko 15 hiljada eura (komunalije, zakup, radna snaga), ali nije želio da kaže ni okvirne prihode od tog sezonskog posla.
Odbornik i poslanik budvanskih demokrata Mijomir Pejović, s druge strane, tvrdi da su privremeni objekti decenijama bili unosan biznis za privilegovane.
“Čujem da zakupci kažu mi smo tu dvadeset, trideset godina. Na osnovu čega su oni dobili monopol da tu budu tolike godine? Da li su ikad za sve te godine izašli na neki tender, javno nadmetanje, da li je bila pružena prilika drugim građanima da učestvuju, da se nadmeću? Ne. Samo zahvaljujući pripadnosti Demokratskoj partiji socijalista (DPS) oni su imali monopol na te lokacije. Neki su tu radili direktno, a neki su ih preprodavali”, kaže Pejović.
Budva šetalište
Odluka da se uklone privremeni objekti treba biti samo prvi korak da se nakon dugogodišnjeg haosa uredi najpoznatije šetalište na rivijeri. Iz JP “Morsko dobro” najavljuju da će to uraditi kroz međunarodni tender.
“Morsko dobro je u svom planu za ovu godinu izdvojilo oko 300.000 eura za prvi korak međunarodnog konkursa za idejno arhitektonsko i urbanističko rješenje kojim će se urediti šetalište, i to od lokacije ispod pošte u Budvi do Plavog kamena u Rafilovićima”, najavio je direktor Predrag Jelušić.
Budva slovi za metropolu crnogorskog turizma zbog bogate ponude ljetnjeg provoda i oko 100.000 kreveta, što u hotelima, što u privatnom smještaju. Svjetsku promociju Budva je stekla nakon koncerata svjetski poznatih muzičara i bendova poput Rolingstonsa, Madone, Lenija Kravica na Jazu, jednoj od najvećih plaža ove opštine.
Najmanje četrnaest premijera zemalja istočne i srednje Europe sudjeluje na summitu inicijative 16+1 koja se u četvrtak i petak održava u Dubrovniku.
U četvrtak poslijepodne u grad su stigli sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev, crnogorski premijer Duško Marković, češki premijer Andrej Babiš, mađarski premijer Viktor Orban, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, estonski premijer Juri Ratas, bugarski premijer Bojko Borisov, premijerka Rumunjske Viorica Dancila, slovački premijer Peter Pellegrini, slovenski premijer Marjan Šarec, srbijanska premijerka Ana Brnabić i albanski premijer Edi Rama.
U petak bi trebao stići i poljski premijer Mateusz Morawiecki, a svoj je dolazak tijekom susreta s hrvatskom predsjednicom u četvrtak najavio i češki predsjednik Miloš Zeman.
Premijeri su se u Dubrovniku pridružili premijerima Hrvatske i Kine, Andreju Plenkoviću i Liju Keqiangu, koji su se susreli već u srijedu, a u četvrtak prijepodne sudjelovali i na simboličnom dovršetku prve faze izgradnje Pelješkog mosta koje provodi kineski konzorcij China Road and Bridge Company.
Mediji pišu kako bi se inicijativi u petak mogao pridružiti i Aleksis Cipras, premijer Grčke koja već ima značajnu ekonomsku suradnju s Kinom. Primjerice, kineski kapital vlasnik je Pireja, najveće grčke luke.
Prema pisanju Financial Timesa, Cipras je ovaj mjesec izvijestio druge članice inicijative 16+1 o želji svoje države da im se pridruži.
Inicijativa, s ciljem jačanja kineskih investicija u Europu, osnovana je 2012. godine. Prvi skup se održao u Varšavi, a od tada je Peking objavio kako je u 16 država investirao više od 15,4 milijardi dolara.
Oko 70 posto te svote otišlo je u pet članica formata koje nisu dio Europske unije, piše FT.
U petak se u Dubrovniku održava glavni dio summita i to u dva dijela – politički skup u vidu plenarne sjednice inicijative, te gospodarski forum.
Na događajima sudjeluje više od hiljadu sudionika.
“Vazduhoplovnom operativnom centru (VOC) Vojske Crne Gore 9.aprila ujutru, NATO Združeni Vazduhoplovni operativni centar, u Torehonu, u Španiji, javio je da se očekuje ulazak putničkog aviona Boing B-737 u vazdušni prostor Crne Gore iz pravca Bosne i Hercegovine, a koji je izgubio radio vezu sa Kontrolom leta Zagreb.
VOC je kontaktirao Aerodromsku kontrolu leta Podgorica i dobio informaciju da imaju komunikaciju sa svim vazduhoplovima, uključujući i ovaj B-737. U međuvremenu, kako procedura nalaže aktivirana su dva italijanska Eurofightera, zadužena za zaštitu vazdušnog prostora Crne Gore i Albanije, radi presrijetanja i vizuelne identifikacije, a zbog predostrožnosti. Italijanski lovci, presrijetanje su izvršili u vazdušnom prostoru Albanije i identifikovali vazduhoplov”, rekli su u resoru ministra Predraga Boškovića.
Istražitelji provjeravaju imovinu 50 bezbjednosno interesantnih osoba koje su povezane sa kavačkim i škaljarskim klanom, za koju postoji sumnja da potiče iz kriminalnih djelatnosti, piše Pobjeda.
Policija prikuplja podatke o svim nekretninama koje su registrovane na osobe koje su označene kao saradnici dva ozloglašena kotorska klana. U fokusu finansijskih istraga su i firme koje su osnovali njihovi bliski srodnici, pa je i ta imovina i porijeklo novca pod lupom istražitelja, jer smatraju da su na taj način pokušali da prikriju nelegalno stečene višemilionske iznose.
Tim inspektora koji radi na provjeri porijekla imovine prikupio je brojnu dokumentaciju i za osobe koje slove kao članovi zagoričke, budvanske i barske grupe, a naslonjene su na škaljarski kriminalni klan. Inspektori u borbi protiv organizovanog kriminala u saradnji sa Tužilaštvom za sada analiziraju imovinu 50 osoba, da bi došli do traga koji bi mogao razotkriti da su nekretnine stečene iz prljavih poslova.
Nedavno je sud privemeno blokirao imovinu vođi kavačkog klana Slobodanu Kašćelanu, članu te grupe Igoru Božoviću i još trojici optuženih zbog sumnje da nije zakonito stečena. Kako je Pobjeda ranije pisala, usvojen je prijedlog tužilaštva da se Kašćelanu blokira 19 nepokretnosti. Protiv njega i Božovića je u toku krivični postupak.
Pod višemjesečnom istragom je i škaljarski klan i njihovi saradnici iz Podgorice, Nikšića, Budve i Bara, provjerava se porijeklo imovine više osoba protiv kojih su pokrenute istrage u Crnoj Gori i u inostranstvu. Pod lupom je nekoliko saradnika koji su povezani sa škaljarskim klanom, a nalaze se u pritvoru zbog krivičnih djela za koja je zaprijećena višegodišnja zatvorska kazna. Istražitelji prikupljaju podatke o imovini i za osobe koje su na međunarodnim potjernicama, a, prema procjeni bezbjednosnih službi, odrađuju posao za “škaljarce”. Bezbjednosne službe označile su kao vođe škaljarskog klana Igora Dedovića i braću Jovana i Igora Vukotića.
Jovan Vukotić je u Beogradu osuđen na godinu i tri mjeseca zatvora zbog falsifikovanja isprava. Protiv Vukotića u Crnoj Gori pokrenute su dvije istrage. On se sumnjiči da je sa Dedovićem i Milićem Minjom Šakovićem pokušao da prije tri godine ubije Miloša Radonjića i Vojina Stupara koji su, prema evidenciji policije, bliski kavačkoj grupi. Istražitelji Vukotića takođe terete i za pokušaj ubistva Tamare Zvicer, supruge vođe kavačkog klana Radoja Zvicera 2016. godine.
Protiv Jovanovog brata Igora i još 18 osoba podignuta je optužnica zbog više krivičnih djela. Igor Vukotić je u tom aktu označen kao vođa jedne od tri kriminalne grupe i on je nedostupan crnogorskim vlastima.
“Paška sol” novi je hrvatski proizvod koji je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla, objavila je u četvrtak Evropska komisija.
Zaštita naziva “Paška sol” obuhvaća dva proizvoda – sitnu morsku sol i solni cvijet.
“Paška sol” – sitna morska sol je nemljevena morska sol dobivena iz morske vode Paškog zaljeva kontinuiranim ulijevanjem u sustav bazena za isparavanje, sve do kristalizacije u Solani Pag na otoku Pagu. Oblika je pravilnih malih kristala kubične strukture koji su bijele boje te sadrže minerale i elemente u tragovima. Većina kristala je veličine do jednog milimetra pa tako više od 98 posto svih kristala prolazi kroz sito s veličinom otvora od 1,3 milimetra. Ima koncentrirani slani okus bez gorčine.
“Paška sol” – solni cvijet je proizvod koji nastaje u početnoj fazi proizvodnje sitne morske soli tj. prilikom proizvodnje ugušćene morske vode. Ima blago slatkasti okus. Tekstura je hrskava i vrlo krhka. Boja je bijela do blijedo žuta, što je posljedica prisustva veće količine minerala. Specifičnog je okusa, manje je slana u odnosu na kuhinjsku sol te sadrži više prirodnih minerala (magnezij, kalcij, kalij, jod). Granulacija “Paške soli” – solnog cvijeta je krupnija u odnosu na granulaciju “Paške soli” – sitne morske soli, a kristali su u obliku ljuskica i lako se drobe trljanjem pod prstima.
“Paška sol” proizvodi se u Solani Pag u Paškom zaljevu, a njezine specifične karakteristike proizlaze iz klimatskih uvjeta definiranog zemljopisnog područja te činjenice da je solana Pag smještena na izoliranom terenu udaljenom od teške industrije ili poljoprivredne djelatnosti.
Morska voda Paškog zaljeva iznimno je čista i profiltrirana jer je dno Paškog zaljeva bogato školjkama koje su prirodni pročistači mora, pa tako morska voda ima vrlo niske vrijednosti teških metala, koje su znatno niže od prosječnih vrijednosti za Sredozemno more, odnosno značajno su niže od koncentracija za standard kakvoće vodnog okoliša.
Prvi pisani tragovi o proizvodnji “Paške soli” sežu još u IX stoljeće.
Europske oznake izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla jamči potrošaču da kupuje autentičan i kontroliran proizvod, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla. Kroz zaštitu se proizvođačima pružaju brojne mogućnosti u promidžbi kao i povećanje proizvodnje i potražnje.
O zaštiti “Paške soli” izvijestili su danas i iz Ministarstva poljoprivrede, ističući kako time Hrvatska ima 22 zaštićena proizvoda. “Iako smo najmlađa država članica Europske unije možemo biti izrazito zadovoljni jer Republika Hrvatska ima 22 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji naziv je zaštićen kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije”, navode iz Ministarstva.
“Bal kamelija” sa izborom dame kamelija u okviru tradicionalne „Fešte kamelija Stoliv 2019″, biće održan u petak 12. aprila u predholu diskoteke “Maximus” sa početkom u 20.30 sati.
Cijena ulaznice sa večerom iznosi 20 eura, a može se kupiti na Kamenom kiosku na ulazu u Stari grad – Kotor. Organizatori poručuju da još ima slobodnih mijesta.
Telefon za informacije: 069 644 506
Podsjetimo, prvi Bal kamelija održan je prije 26 godina kada je izabrana prva Dama kamelija glumica Dragica Tomas. Poslednja birana Dama kamelija prije pet godina bila je tadašnja direktorica ŠOSMO Kotor Marina Dulović koja će svečano vijencem od kamelija krunisati novoizabranu Damu Kamelija.
Kamelija
Pored bogatog kulturnog zabavnog programa, posjetioce će zabavljati muzički sastav Tri kvarta iz Kotora.
Pokrivitelj manifetacije je Turistička organizacija Kotor, a organizatori su NVU “Kamelija” i Mjesna zajednica Stoliv.
Na Croatia Boat Showu izloženo više od 150 plovila
Na Zapadnoj obali u Splitu u četvrtak je otvoren 21. nautički sajam Croatia Boat Show (CBS), na kojemu nastupa 300 izlagača iz 25 zemalja, a izloženo je više od 150 plovila.
Sajam je to koji okuplja brodograditelje, proizvođače brodske opreme, čarter tvrtke, ugostitelje i predstavnike iz turističkog i gospodarskog sektora. Otvoren je do ponedjeljka, 15. travnja.
Posjetitelji uz ostalo mogu vidjeti brojne luksuzne jahte, a po prvi puta je predstavljena i stotinjak metara duga teglenica pretvorena u Yacht club.
Direktor CBS-a Vicenco Blagaić je kazao kako sajam ponovno raste nakon “osam teških godina”.
“Imamo više hrvatskih premijera, šest svjetskih, a najveći brod je Mangusta, dug 42 metra. Tu je i veliki Sunreave od 80 stopa, a imamo i puno manjih”, rekao je Blagaić.
Glavni tajnik Ministarstva turizma Ivo Bašić ocijenio je nautički turizam hrvatskim vrhunskim proizvodom podignutim na zavidnu razinu, te dodao da je Hrvatska izvrsna i u čarteru, ali i u malom kruzingu koji se zadnjih deset godina jako dobro razvija.
“I dalje ćemo poticati inovativnost i kreativnost. Znamo koliko je to danas važno. Bez novih znanja, modela i tehnologija u turizmu ne možemo raditi nove iskorake”, kazao je Bašić.
Da sajmovi kao što je CBS znače mnogo, posebno za nautički turizam, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
“Ovaj sajam doprinosi i tome da je Hrvatska nautička velesila koja ima više od 4000 plovila, 17 tisuća vezova i preko 140 luka nautičkog turizma, te da smo jedna od najjačih nautičkih destinacija, ne samo na Mediteranu nego i globalno. Turisti u nautici dnevno troše po 183 eura što je više nego dvostruko u odnosu na prosječnog hrvatskog turista koji troši 79 eura, a taj novac se ne troši samo u plovilima nego više od 30 posto na razne druge ponude u turizmu”, dodao je Kovačević.
Ocijenio je kako dolazi razdoblje borbe za svakog gosta, dometnuvši da zbog konkurencije, posebno na Mediteranu, više nećemo moći zbrajati dvoznamenkasti rast i zato je mišljenja da i u nautici treba vući mudre poteze. Očekuju donošenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kako bi se riješio “koncesijski kaos”, a smatra i da treba ojačati usklađeno djelovanje svih institucija koje upravljaju nautičkim turizmom.
Osma međunarodna konferencija pomorskih nauka, čiji su organizatori Pomorski fakultet Kotor Univerziteta Crne Gore i Pomorski fakultet Sveučilišta u Splitu, otvorena je u četvrtak u Budvi, a rektor Univerziteta Crne Gore Danilo Nikolić istaknuo je prilikom otvaranja kako konferencija pruža idealnu akademsku platformu za istraživače u pogledu razmjene stručnih znanja i najnovijih rezultata istraživanja u svim aspektima pomorske nauke.
Oko 200 učesnika konferencije će razmijeniti znanja iz područja kao što su brodogradnja, plovidba, remont brodova, pomorski transport i logistika, zaštita morskog dobra, pomorski zakoni i slično.
“Danas se globalni pomorski sektor suočava s višestrukim izazovima: pritisak da se održi konkurentnost i operativna efikasnost, nove tehnologije vođene digitalizacijom, besprijekornom povezanošću, mogućnostima rasta plave ekonomije itd. Ovi i drugi izazovi mogu se riješiti jačanjem istraživanja, razvoja i inovacija i širenjem akademskih programa i programa obuke u području pomorskog obrazovanja i stručnosti“, poručio je Nikolić.
“S ponosom mogu reći da od osnivanja Konferencije, već osam godina zaredom, Pomorski fakultet Kotor i Univerzitet Crne Gore dijele svoje akademske aspiracije, istraživačke kapacitete i operativnu podršku kako bi aktivno promicali različite aspekte i dostignuća pomorske znanosti i obrazovanja“, kazao je rektor Nikolić.
D. Nikolić
Prema Nikolićevim riječima, pomorstvo je dio crnogorske povijesti i predstavlja jedno od najperspektivnijih područja razvoja.
“Tradicija pomorstva duga devet stoljeća i danas se nastavlja, sa šest tisuća aktivnih pomoraca Crne Gore i sa šest desetljeća suvremene i sveobuhvatne pomorske edukacije i istraživanja, uz pomoć Pomorskog fakulteta Kotor“, dodao je Nikolić.
Š. Ivošević
Na otvaranju su govorili prof. dr Špiro Ivošević, dekan Pomorskog fakulteta Kotor, prof. dr Pero Vidan, dekan Pomorskog fakulteta Univerziteta u Splitu i prof. dr Elen Twrdy, dekan Fakulteta pomorskih studija i transporta Univerziteta u Ljubljani.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević nastavlja da se odriče pripadajućeg dijela zarade u korist građana Budve.
Vanja i Minja Kraljević su djeca kod kojih je dijagnosticifiran autizam, oboje imaju smetnje u razvoju, govoru, pokretima.
Prilikom svakog njihovog odlaska u razne centre za tretmane, preglede i konsultacije neophodna im je novčana pomoć jer njihovi roditelji Stanislav i Olivera Kraljević ne mogu da pokriju sve troškove sami.
Njima je potrebna posebna ishrana koju moraju imati i posjete logopedima, psihijatrima, defektolozima i drugim stručnim licima.
“S obzirom da je 2. aprila bio Svjetski dan djece sa autizmom i da je Vanji i Minji neophodna novčana pomoć da bi oni nastavili sa tretmanima liječenja, pregledima i kontrolama radi njihovog daljeg razvoja, predsjednik Carević se odrekao svog pripadajućeg dijela zarade u iznosu od 1.200 eura i donirao ih njima”, navode iz Carevićevog kabineta dodajući da je porodica Kraljević izrazito zahvalna na ovoj donaciji.
