Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Nj. E. g-đa Alison Kemp sastala se danas sa predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem i njegovim saradnicima. U fokusu prvog zvaničnog razvogovora Katića i Kemp bili su potencijali za razvoj Herceg Novog, vizija lokalne uprave, aktuelni i planirani projekti, odnos lokalne i državne vlasti, te pitanja privatizacije Instituta Igalo i Bolnice Meljine.
Ambasadorka je istakla da je Herceg Novi grad značajnih potencijala, čiji razvoj treba da bude pažljivo planiran. S tim u vezi, predstavnici Opštine informisali su je o usvajanju Prostorno urbanističkog plana Opštine, aktivnostima i poteškoćama u toj oblasti.
Ambasadorka Kemp je izrazila zainteresovanost za pitanje privatizacije Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu i status Bolnice Meljine, te istakla da sa pažnjom prati ove procese. Predsjednik Katić je informisao o aktuelnim dešavanjima u vezi sa ova dva važna preduzeća, naglasivši da je interes građana Herceg Novog da ona zadrže svoju zdravstvenu, odnosno funkciju zdravstvenog turizma i unaprijede djelatnosti.
Govoreći o aktuelnim investicijama u oblasti turizma, ambasadorka Kemp je kazala da je u komunikaciji sa britanskim turoperatorima došla do zaključka šta su prepreke daljem razvoju – gužve na granici sa Hrvatskom i registracija boravka. Imajući u vidu da gosti iz Velike Britanije u Herceg Novi stižu sa dubrovačkog aerodroma, učesnici sastanka su se saglasili da je neophodno riješiti pitanje ljetnjih gužvi na granici sa Hrvatskom, na šta će Ambasada nastojati da skrene pažnju.
Sastanak Katić-Kemp, 22. novembar 2019.
Predsjednik Katić je kazao da britanski turisti na godišnjem nivou ostvare između 15.000 i 20.000 noćenja u Herceg Novom, te da se nada povećanju tog broja u narednim godinama. Posebno se osvrnuo na otvaranje novih hotela visoke kategorije i marina na teritoriji hercegnovske opštine, koje Herceg Novi vraćaju na svjetsku turističku mapu i čine ga atraktivnijim odredištem za građane Velike Britanije.
Predsjednik Katić je Ambasadorku upoznao sa bogatim društvenim i kulturnim životom Herceg Novog, te joj uputio poziv da tokom februara i marta posjeti Herceg Novi i bude gost našeg grada tokom 50. Praznika mimoze.
Služba zaštite NP Skadarsko jezero zajedničkom akcijom u saradnji sa NVO „Grupa za zaštitu šarana“ u mjestu Milica livade spriječila je vršenje nezakonitog ribolova, 21.01.2019. godine.
U toku akcije zatečena su dva lica kako vrše ribolov na nezakonit način upotrebom plinske lampe i osti. Zatečena lica su procesuirana inspektorki za poljoprivredu i ribarstvo koja im je Prekršajnim nalogom izrekla novčanu kaznu u iznosu od 500 eura.
Ističemo da Služba zaštite NP Skadarsko jezero redovno vrši kontrolu prostora i u saradnji sa drugim subjektima doprinosi očuvanju i zaštiti prirodnih i kuturnih vrijednosti parka. U tom pravcu, od velikog je značaja saradnja sa sportsko-ribolovnim klubovima i udruženjima koji doprinose suzbijanju svih oblika nelegalnih aktivnosti u zaštićenim prodručjima.
NP Skadarsko jezero apeluje na ukupnu društvenu zajednicu da se na odgovoran način odnosi prema bogatstvu prirodnog nasljeđa i da sve eventualne nezakonite radnje prijave na dežurni telefon Službe zaštite 067 310 454.
Dva nova broja časopisa Udruženja književnika Crne Gore “STVARANJE”, biće promovisana, u Press centru hotela TRE CANNE u Budvi, u četvrtak, 24. januara u 19 sati, u organizaciji NIP ART PRESS iz Budve.
O novim brojevima književnog časaopisa, “STVARANJE” koji postoji sedamdeset godina, ljubiteljima književnosti u Budvi, govoriće, književnici i publicisti : PERIVOJE POPOVIĆ, VESELIN RAKČEVIĆ, urednica “STVARANJA” MILICA BAKRAČ, SAVO GREGOVIĆ, RADMILA KNEŽEVIĆ i RANKO PAVIĆEVIĆ.
Časopisi “STVARANJE”, koji će biti predstavljeni, u bogatom sadržaju objavljuju, poeziju, prozu i književnu kritiku, poznatih književnih stvaralaca, kao što su: RADOMIR ANDRIĆ, DUŠKA VRHOVAC, ILIJA LAKUŠIĆ, GENADIJ KRASNIKOV, RANKO JOVOVIĆ, DRAGAN LAKIĆEVIĆ, BUDIMIR DUBAK, TODOR ŽIVALJEVIĆ VELIČKI, NOVICA DJURIĆ, PERIVOJE POPOVIĆ, LJUBIVOJE RŠUMOVIĆ, DRAGAN HAMOVIĆ, PERO ZUBAC, MILICA BAKRAČ, RISTO PETRESKI, prof. dr ZLATA BOJOVIĆ, prof. dr JELICA STOJANOVIĆ, prof. dr DRAGAN KOPRIVICA, mr MILORAD DURUTOVIĆ, prof. NESELIN MATOVIĆ i mnogi drugi, saopštila je u ime organizatora, budvanskog ART PRESS-a, PR JELENA PAVIĆEVIĆ.
Sućuraj na Hvaru od ponedjeljak ima liječnicu, mladu Makedonku koja se javila na natječaj koji je otvoren ljetos i na koji se dosad nitko nije javljao, bez obzira što se osim plaće i stana nudio i godišnji bonus od 50 tisuća kuna, doznaje se u ponedjeljak navečer od ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Dragomira Petrica.
Kako je rekao ravnatelj Petric, lokalna je samouprava shvatila da više nije dovoljno dati liječniku smještaj, pa je načelnik općine ponudio i dodatnu naknadu što je očito urodilo plodom. Nova je liječnica dio staža odradila u Makedoniji, a u Hrvatskoj je trebala polagati šest dodatnih ispita koje je položila, što je obvezno kako bi joj se priznala inozemna diploma.
“Ovo je prvi put u povijesti našeg županijskog Doma zdravlja da nam dolazi raditi netko tko nije iz Hrvatske. Kolegica je zadovoljila sve uvjete natječaja, položila je sve ispite, dobila je sve papire, od MUP- a višekratno tražene suglasnosti i danas joj je prvi radni dan. Napokon da u Sućurju pacijenti opet imaju svog liječnika za stalno”, rekao ravnatelj Petric.
Liječnica će brinuti o 300 pacijenata, a do danas troje liječnika iz Jelse svakodnevno je putovalo i izmjenjivalo se u ambulanti u Sućurju.
V.d. glavnog državnog arhitekte Dušan Vuksanović nije juče dao saglasnost hercegnovskoj kompaniji ADC na idejno rješenje za izgradnju kompleksa stambenih objekata u nizu, projektovanih na 12 parcela u zahvatu DUP-a Morinj u opštini Kotor.
Saopšteno je da je zahtjev odbijen zbog toga što punomoćnik ove kompanije nije dostavio dokaze da u ovom slučaju ima svojstvo investitora, odnosno aktivno legitimisane stranke. Izvršni direktor ove firme koja je osnovana krajem 2016. godine je Ahmet Erentok. Ovo preduzeće je vlasnik 31.280 kvadrata u Kotoru, a osnivač je Azmont investments, koji u Kumboru gradi turistički rizort Portonovi. Iz Vlade je ranije saopšteno da će ove godine, na kraju izgradnje prve faze projekta, ukupna ulaganja u rizort premašiti milijardu eura. Erentok je predsjednik odbora direktora Azmont investmentsa, dok je osnivač ovog preduzeća azerbejdžanska firma Azerbaijan Global Investments Limited Liability Company.
Punomoćnik kompanije ADC Milan Milić je 25. oktobra prošle godine podnio zahtjev za davanje saglasnosti na idejno rješenje za izgradnju kompleksa stambenih objekata u Morinju.
– Ispitujući sadržinu zahtjeva, ovaj javnopravni organ je našao da se upravni postupak ne može pokrenuti budući da podnosilac zahtjeva nema legitimaciju za podnošenje zahtjeva – navodi se u obrazloženju rješenja glavnog državnog arhitekte i objašnjava da je Zakonom o upravnom postupku propisano da će nadležni organ odbiti zahtjev stranke za pokretanje upravnog postupka rješenjem, ako podnosilac zahtjeva nije nosilac prava ili pravnog interesa, odnosno ako u skladu sa ovim zakonom ne može biti stranka u upravnom postupku.
Pogled iz Morinja
U rješenju se objašnjava da je Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata propisano da je investitor lice koje podnosi prijavu i dokumentaciju za građenje objekta, propisanu ovim zakonom. – S tim u vezi investitor je, pored ostalog, dužan da dostavi dokaz o pravu svojine na zemljištu, odnosno drugom pravu na građenje na zemljištu ili dokaz o pravu svojine na objektu, odnosno drugom pravu na građenje, ako se radi o rekonstrukciji objekta – kaže se u rješenju. Dodaje se da je Direktorat glavnog državnog arhitekte 16. novembra prošle godine zatražio od podnosioca zahtjeva da ovom organu dostavi dokaz da u predmetnoj upravnoj stvari ima svojstvo investitora, odnosno aktivno legitimisane stranke.
– Odnosni dokaz za djelove katastarskih parcela broj 1103/1 i 1133/6 u katastarskoj opštini Morinj, koji ulaze u sastav predmetne lokacije kompanije ADC, nije dostavio ovom organu – navodi se u rješenju. Protiv ovog rješenja može se izjaviti tužba Upravnom sudu u roku od 20 dana od dana njegovog prijema.
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore raspisala je Konkurs za izradu zaštitnog znaka – logotipa i slogana koji će pratiti realizaciju projekta “Domaći ukusi”.
Riječ je o projektu koji realizuju Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Nacionalna turistička oranizacija Crne Gore Investiciono – razvojni fond i Privredna komora Crne Gore, u cilju promocije domaćih proizvoda, supstitucije uvoza i povećanja potrošnje kroz turizam,
Nacionalna turistička organizacija je jedan od nosilaca projekta, a logotip treba da se nadovezuje na logotip turističkog nacionalnog brenda Montenegro Wild Beauty.
Pravo prijave po ovom Javnom konkursu imaju pravna i fizička lica iz oblasti marketinga, arhitekture, dizajna i umjetnosti.
Po ovom konkursu dodjeljuju se tri nagrade, prva u iznosu od 2.000 €, druga u iznosu od 1.500 € i treća nagrada u iznosu od 1.000 €.
Konkurs je dostupan na sajtu NTO i otvoren je 20 kalendarskih dana od objavljivanja.
Za sva dodatna pojašnjenja, u toku trajanja konkursa, potencijalni podnosioci prijava mogu se informisati putem e mail adrese: snezana.pavlovic@montenegro.travel.
Na posljednjoj sjednici Vlade usvojena je Jedinstvena lista prioritetnih infrastrukturnih projekata, dopunjena projektima iz oblasti digitalne infrastrukture. Među njima je nekoliko vezanih za Herceg Novi, vrijednih više stotina miliona eura, koji čekaju okončanje planske ili projektne dokumentacije, te rješavanje eventualnih imovinsko-pravnih odnosa, pišu Dnevne novine.
Najvrednija je izgradnja primorske varijante Jadransko jonskog auto-puta brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja. Ovaj projekat obuhvatiće sedam segmenata, odnosno izgradnju zaobilaznica u primorskim opštinama.
Zaobilanica oko Herceg Novog, odnosno dionica od granice na Debelom brijegu do Bijele, trebalo bi da bude duga 17 kilometara (zaobilaznica osam km i put Herceg Novi Bijela devet km). Procijenjena vrijednost izgradnje je 193,2 miliona eura.
Projekat je po Metodologiji za izbor i prioritizaciju infrastrukturnih projekata ocijenjen sa ocjenom 2c, što znači da projekat ima nedostatke u prostorno planskoj dokumentaciji ili neriješena imovinsko-pravna pitanja.
Izgradnja mosta preko Bokokotorskog zaliva, uz vijadukte i pristupne puteve, procijenjena je na 67,9 miliona eura.
Most u Boki animacija
Projekat je Metodologijom ocijenjen kao 1b, što znači da je riječ o projektu za koji je u toku priprema tehničke dokumentacije, koja prethodi tenderskom postupku, odnosno projektu kojem nedostaju određene konačne saglasnosti/dozvole.
U okviru projekata Upravljanje otpadom, procijenjena vrijednost izgradnje sanitarne deponije Duboki do projektovana je na 7,4 miliona eura.
Marina Kalimanj ima deset gatova i 377 vezova, uglavnom za male barke i motorna plovila, a sklapanje ugovora o njihovom zakupu počelo je juče.
Iz gradske lučice Kalimanj
Koordinatorka u Službi uslužnih servisa Komunalnog preduzeća Dunja Petković kazala je da se ugovori potpisuju na šest mjeseci, a cijene vezova nijesu mijenjane od septembra 2017. godine.
“Na mjesečnom nivou, u zavisnosti od veličine plovila, kreću se od 19,50 eura za plovila do pet metara dužine, do 46,30 eura za plovila duža od 12 metara. Raspon cijena zakupa na godišnjem nivou je od 234 do 555,60 eura”, saopštila je Petković.
Ona je istakla da stari zakupci, da bi obnovili ugovore, moraju izmiriti račune za korišćenje vode i struje iz prošle godine.
Komunalo preduzeće je prošle godine po osnovu zakupa vezova prihodovalo 95.000 eura, od kojih je, na osnovu ugovora, 23.000 uplaćeno na račun JP Morsko dobro.
Preostala sredstva koriste se za održavanje lučice i isplatu zarada radnicima na tim poslovima, kojih je četvoro.
Krajem pedesetih ili prvih godina šezdesetih u tadašnjoj Prvomajskoj ulici, baš preko puta prvog Ciscuttijevog kazališta otvorena je nova prodavaonica nad čijim je ulazom stajao natpis “Lov i ribolov”. Imala je velik stakleni izlog koji se mijenjao dvaput godišnje. Od jeseni do proljeća u izlogu je uz preparirane divlje životinje i ptice bila izložena oprema za lov, puške, pištolji, municija. No, već krajem maja lovačku opremu zamijenile su osti, udice, parangali, uz što su nešto zatajnije, kao tek usput, bile izložene peraje, maske, podvodne puške, oprema za ronjenje. Za nas, djecu iz uskih ulica pulskog starog grada, pogled u taj izlog bilo je prvo saznanje da za uživanje u svakodnevnim odlascima na kupanje više neće bili dovoljni samo kupaće i šugaman.
Odrastanje u Pallazinama
Dječačka čežnja za, u to vrijeme rijetkima dostižnom maskom, perajama i drugom opremom na kojoj je velikim slovima bilo utisnuto MARES, ostala je tako u arhivima pamćenja cijele jedne generacije koja je počela stasati sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća. Do danas, kao malo koji brend, Mares instinktivno podsjeća na ljeto, na more i ostaje sinonim za ronjenje i uživanje u morskim dubinama. Malo je kome poznato da je za to najzaslužniji jedan Puležan, Ludovico Mares, osnivač i vlasnik tvrtke koja je zahvaljujući njegovim izumima i patentima postala najpoznatiji proizvođač ronilačke opreme na svijetu.
A sve je počelo u Puli, tek kojih stotinjak metara od prije spomenute prodavaonice, na kraju današnje Ulice Sergijevaca, na Portarati, u prostoru tadašnje trgovine metalnih dijelova i alata Ferramente Paulletta. Na mjestu gdje je danas frizerski salon, tu je tada dvadesetjednogodišnji Ludovico od zračnice automobilske gume i okruglo izrezanog stakla napravio prvu masku za ronjenje.
Ludovico Mares rođen je u Puli 10. februara 1898., na Palazzinima, tadašnjoj Lissa Strasse. Kršten je mjesec dana kasnije u pulskoj katedrali u čije je knjige krštenih upisan kao Ludovicus Franciscus Maresh.
Ludwig, kako su ga zvali roditelji, bio je prvo dijete u obitelji arsenalskog radnika Vincenta Mareša i Ivane, kćeri Martina Maglice, trgovca vinom pristiglim u Pulu iz dalmatinskog zaleđa. Ludwigov otac Vincent u potrazi za poslom došao je u Pulu iz Češke, sjevernog dijela Austro-Ugarske Monarhije u čijem se sastavu tada nalazila Pula, glavna ratna luka Monarhije. Zaposlio se u Arsenalu kao brodski mehaničar i nakon što je osnovao obitelj, nastanio se u novom naselju Palazzine u pulskoj četvrti San Policarpo. U tom je naselju, okružen djecom mornaričkih časnika i dobro plaćenih arsenalskih namještenika, mali Ludwig imao sretno i bezbrižno djetinjstvo.
Praćkom na ribe
U ranom djetinjstvu najčešće se družio sa svojom vršnjakinjom i prvom susjedom Paulom Preradović koja je do svoje petnaeste godine živjela kod svoga oca, mornaričkog časnika Dušana Preradovića, sina poznatog pjesnika i također austrijskog časnika. Poput ostale pulske mularije iz drugih pulskih četvrti, tako je i mladi Ludwig rado trčao za balla de strassa, kako su Puljani zvali krpenjaču. No, ipak je više volio odlaziti na sprud ispred otoka Sv. Petar, ispod radničkog naselja Barake, gdje se uz barakere učio vještini ribolova fionda con freccia di ferro, odnosno praćkom s naoštrenom žicom od kišobrana.
Lako je pretpostaviti da je mladi Ludwig bio vrlo vješt u tom načinu ribolova jer je od prodaje viška ulovljene ribe u tada bistrim vodama pulskog zaljeva kupio svoje prve koturaljke. Stoga je, kada vremenski uvjeti nisu bili pogodni za ribolov, najviše vremena provodio vozeći koturaljke na betonskoj podlozi još nedovršenog klizališta Excelsior, današnjeg Pattinaggia. Pulske sportske kronike bilježe ga kao pobjednika mnogih turnira u brzinskom koturaljkanju, a nešto kasnije, 1922. godine i kao člana pulskog Hockey Cluba Excelsior, prvaka Italije u tada vrlo popularnom hokeju na koturaljkama.
Bezbrižnu Ludwigovu mladost i očevu namjeru da nastavi školovanje u Beču prekinuo je početak 1. svjetskog rata kada biva unovačen u K.u.K. mornaricu. Nakon što je završio tečaj za ronioca bio je ukrcan na obalnu oklopnjaču Wien. U prosincu 1917. godine u tršćanskom zaljevu preživio je napad talijanskih diverzanata i potapanje broda pa se vraća u Pulu, u Arsenal gdje do kraja rata 1918. godine radi kao ronilac.
Dolaskom talijanske vlasti počinju teški dani za tada dvadesetogodišnjeg Ludwiga. Kratko vrijeme nakon završetka rata, kada u Arsenalu više nije bilo potrebe za roniocima, biva otpušten, a kada se na to nadovezala i teška bolest njegova oca Vincenta, Ludwig je bez ikakvih prihoda trebao skrbiti za obitelj. Nema sumnje da su ga upravo ti događaji potaknuli da osmisli kako na najbolji način iskoristiti u mornarici naučenu vještinu ronjenja i od barakera naučen ribolov praćkom i strijelom. Osim svakodnevnog odlaska u ribolov, povremeno je radio u Ferramenti Pauletta na Portarati u kojoj su mu bili dostupni raznovrsni alati i metalni dijelovi.
Opština Herceg Novi i PVK Jadran Carine postigli dogovor
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i predsjednik PVK Jadran Carine dr Đuro Marić potpisali su danas Sporazum o regulisanju međusobnih odnosa grada i kluba. Sporazum će stupiti na snagu nakon usvajanja u Skupštini opštine Herceg Novi i skupštini PVK Jadran, čime će Opština postati vlasnik 30 odsto kluba, 70 odsto pripada osnivačima odnosno članovima skupštine kluba, a za eventualno otuđenje imovine biće potrebna podrška 4/5 članova skupštine. Na ovaj način je praktično onemogućeno otuđenje imovine, što je bio jedan od glavnih ciljeva pregovora u prethodnom periodu.
Predsjednik Katić zadovoljan je postignutim dogovorom. Intenzivna komunikacija u prethodnom periodu, uz početne nesporazume, rezultirala je sporazumom kojim se definišu svi bitni elementi za Opštinu Herceg Novi i PVK Jadran, kao i novi odnosi između grada i kluba. PVK Jadran je i gradski i opštinski klub, što je u okviru ovog sporazuma i definisano, poručio je Katić.
Kako je kazao predsjednik PVK Jadran, dr Đuro Marić, potpisavanjem ovog sporazuma klub je obezbijedio za funkcionisanje značajnu podršku od strane grada, a isto tako potvrđena je pripadnost kluba gradu i sredini u kojoj funkcioniše.
-Potpisavanje ovog ugovora rezultat je međusobnog poštovanja i uvažavanja, ali i kapaciteta obje strane da dođu do najboljeg mogućeg rješenja za Opštinu, grad i klub. Ovaj ugovor će biti verifikovan od strane skupštine kluba i Skupštine opštine Herceg Novi. Vjerujem da je ovo jedna nova strana u zajedničkom djelovanju Opštine Herceg Novi i PVK Jadran, novi početak i vjerujem da će rezultirati sa dobrim sportskim rezultatima, kazao je Marić.
Opština će nastaviti da učestvuje u finansiranju kluba shodno procentu učešća, svake godine će se taj iznos definisati, tako da neće biti manji nego što je bio prethodnih godina.
Predsjednik skupštine kluba Boro Mračević istakao je da veliku zahvalnost duguje predstavniku Opštine Herceg Novi dr Savu Mariću, koji je bio svojevrsni inicijator, ali i posrednik u razgovorima između Opštine i kluba.
-Članovi koji su sada u skupštini kluba ukupno imaju preko 600 godina staža u Jadranu, a zajedno sa Opštinom, i preko 700. Cijelo vrijeme nam je želja bila da se imovina koju smo decenijama stvarali ne smije otuđiti i da ostane za buduća pokoljenja Jadranaša i djece iz Novoga, kazao je Mračević.
Opština Herceg Novi i PVK Jadran Carine postigli dogovor
Prisutnima se obratio i dr Savo Marić, koji je naglasio da su razgovori vođeni više puta, nisu bili teški pregovori, sem nesuglasica koje su iz sastanka u sastanak rješavali.
-Drago nam je da smo mi Novljani uspjeli ovo da riješimo, bez posredovanja sa strane. Svjedoci smo da su nekad ta posredovanja išla na štetu čitavog grada. U eri novih velikih i malih problema u regionu koji se dešavaju, danas ide lijepa vijest iz Herceg Novog, i željeli bi da budemo primjer svima da se nekad neke stvari koje u momentu djeluju nepremostive, na kraju mogu riješiti na pravi način, zaključio je dr Marić.
