Rijeka: Ove godine stiže triput više putnika s kruzera

Boka News
-
0
Rijeka: Ove godine stiže triput više putnika s kruzera
Rijeka

Oko tri puta više putnika s kruzera u odnosu na lani trebalo bi ove godine stići u Rijeku. Naime, očekuje se da će na kružnim putovanjima u Rijeku stići oko 36.500 turista, dok ih je lani bilo oko 11.000.

Prema podacima Lučke uprave Rijeka, ove godine u gradu će biti 23 ticanja kruzera, dok ih je lani bilo jedanaest. Ako se putnicima pribroje i posade brodova, u grad na kruzerima stiže oko 53.000 ljudi. Ova će godina tako biti godina velikog iskoraka što se tiče dolazaka kruzera, a prema najavama pravi boom se očekuje u godini kada Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture što se, doznaje Novi list, među brodarskim tvrtkama pokazalo kao odličan mamac za dovođenje putnika na kružnim putovanjima.

Ovogodišnja kruzing sezona započinje 14. travnja i otvara je Berlin, brod kompanije FTI Cruises s oko 400 putnika. Ukupno u Rijeku dolazi osam kompanija. Prvi put stižu TUI, Celebrity Cruises i Marella Cruises, odnosno nekadašnji Thompson koji se u međuvremenu restrukturirao i preimenovao. Najviše puta stiže brod Marella Celebration, čak sedam puta. Riječ je o brodu kojem je home port Dubrovnik. Šest puta stiže TUI-jev Mein Schiff 6, a četiri puta stiže i Celebrity Constellation, koji ima domaće luke u Veneciji, Barceloni i Civitavecchiji. U grad na Rječini također stižu Oceania Cruises brodom Riviera, Azamara brodom Azamara Pursuit, Croisieurope Cruises brodom La Belle L Adriatique te Holland America Lines brodom Veendam.

Osim po rekordnom broju dolazaka kruzera, ova godina odskočila je i po veličini. TUI-jev Mein Schiff 6, naime, dug je 295 metara i ima kapacitet 2.500 putnika, dok Celebrity Constellation, dužine 294 metra, ima kapacitet 2.000 putnika. Rajko Jurman, voditelj Sektora komercijalnih poslova u Lučkoj upravi Rijeka, ukazao je kako se značajni povećao i prosjek broja putnika po brodu te iskazao zadovoljstvo ovogodišnjim rekordima.

– Činjenica je da tek od 2015. imamo značajniji rast broja ticanja. Tada smo imali njih sedam, a godinu ranije niti jedan. Ove godine, dakle, imamo 23 dolazaka kruzera u Rijeku što je značajan pomak. Ono što veseli je i činjenica da se rast nastavlja i iduće godine kada će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture.

Naime, još su pregovori u tijeku, no već sada računamo na oko 40 ticanja kruzera s time da bismo trebali vidjeti i još veći brod od ovih koji nam stižu ove sezone. Pokazalo je da je projekt EPK vrlo zanimljiv brodarima, odnosno njihovim gostima što će se pokazati i u povećanom broju dolazaka kruzera nagodinu. Ono što, pak, ovu godinu izdvaja od prijašnjih je i prosječan broj putnika po brodu. Naime, dok smo lani u prosjeku po brodu imali 900 putnika, ove godine ćemo ih imati oko 1.600 – pojasnio je Jurman.

Najviše dolazaka kruzera će biti u lipnju, a zanimljivo je da će 8. oktobra pred Rijekom sidriti dva kruzera, Celebrity Constellation s dvije tisuće putnika i Marella Celebration s oko 1.250 putnika što će u gradu sigurno donijeti pravu turističku živost u posezoni. Kako sada stvari stoje, ovogodišnju kruzing sezonu zatvara upravo Celebrity Constellation 10. novembra.

Govoreći o velikom porastu broja putnika, ali i dolasku novih kompanija, među kojima je i veliki TUI, a koji ove godine dovodi i značajan broj naleta na Zračnu luku Rijeka, Jurman je kazao kako je sve to rezultat brojnih pregovora i predstavljanja Rijeke, ali i regije što na specijaliziranim sajmovima poput najvećeg Sea trade u Miamiju te direktnih pregovora s kompanijama.

– Moram istaknuti jako dobru suradnju s Gradom Rijekom i Turističkom zajednicom grada Rijeke s kojima surađujemo i kroz Povjerenstvo za razvoj Rijeke kao kruzing destinacije. A tu je i Turistička zajednica Kvarnera koja nam pomaže prilikom dolaska kruzera oko organizacije dobrodošlice – istaknuo je voditelj Sektora komercijalnih poslova riječke Lučke uprave.

Govoreći, pak, o mjestu Jadrana na turističkoj karti svijeta po pitanju kruzinga, naš je sugovornik ukazao na jednu zanimljivost. Mediteran je i dalje među najpoželjnjijim svjetskim destinacijama što se tiče kruzinga s time da se Jadran uvijek predstavlja kao Istočni Mediteran.

No, neke kompanije pokazale su interes da Jadran na tržištu doista predstavljaju kao – Jadran, dakle samostalno pozicioniraju na tržištu upravo zbog atraktivnosti i posebnosti. Isto tako, ima slučajeva da kompanija zimi brod drži na Karibima, a ljetnu sezonu odrađuje upravo na našem plavom moru. Dodajmo i da je Rijeka po ukupnom obujmu prometa još uvijek ima manje putnika u odnosu na Zadar i Split, a pogotovo Dubrovnik koji je i velik home port, no svakako ide značajnim koracima naprijed.

Vlasnici zemljišta u Krtolima na kojem je Opština Tivat sagradila PPOV, i dalje „kratkih rukava“

Boka News
-
2
Vlasnici zemljišta u Krtolima na kojem je Opština Tivat sagradila PPOV, i dalje „kratkih rukava“
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor foto Boka News

Četrdesetak Krtoljana – vlasnika više desetina hiljada kvadrata zemljišta na lokalitetu Klačina gdje je Opština Tivat 2016. sagradila postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), saopštilo je da su ponovno obmanuti od tivatskog gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) jer je na dnevnom redu ni predstojećeg zasijedanja lokalnog parlamenta 28.februara, neće naći set odluka o prihvatanju sudskog poravnanja sa Krtoljanima i plaćanju odštete za uzuriprano privatno zemljište.

Prethodno je devet već pripremljenih odluka navodno iz „razloga formalno-pravnih nedostataka“, iznenada povučeno sa dnevnog reda na početku posljednjje sjednice SO Tivat 21.decembra. Tim odlukama završilo bi se devet sudskih sporova koje su Krtoljani pokrenuli protiv lokalne uprave koja im je uzurpirala zemlju za izgradnju PPOV, ili nije bila spremna da je plati po cijeni većoj od 20 eura za kvadrat na koliko ju je svojevremeno procijenila Uprava za nekretnine. Samo za plaćanje zemlje zbog koje su pokrenuti ovi sudski sporovi, Opština Tivat će po predloženim sudskim poravnanjima, građanima platiti 1.213.067 eura, plus zakonske kamate i troškovi sudskih postupaka. Taj iznos novca koji bi u konačnom, prešao 1,3 miliona eura, Opština je po odredbama poravnanja, građanima morala da plati u roku od 30 dana. Sa mještanima koji su je tužili, Opština se bila nagodila da metar kvadratni njihove zemlje plati u prosjeku po cijeni od 88 eura za kvadrat, dok su procjene vještaka koji su bili angažovani tokom trajanja suđenja, išle od 70 do čak 250 eura po kvadratu.

Ništa od toga se nije dogodilo, jer su predlozi odluka iznenada povučeni sa dnevnog reda posljednje sjednice lokalnog parlamenta, a protivno Kusovčevim obećanjima, nema ih na dnevnom redu ni predstojeće sjednice SO.

„Neki od nas vlasnika, kao i naši pravni zastupnici obavili su više razgovora sa gospodinom koji sebe naziva i predsjednikom Opštine Tivat, u prethodna dva mjeseca, u cilju dobijanja jednostavnog odgovora, a to je da li će ispoštovati datu riječ i naložiti otklanjanje tzv. formalnih nedostataka u odlukama o poravnanju, do narednog zasjedanja lokalnog parlamenta. Ti razgovori, su uvijek završavali sa 99 % obećanjem da će odluke ići na prvoj narednoj skupštini.“- naviodi se u saopštenju vlasnika uzurpiranog zemljišta koje je juče dostavljeno medijima. Mještani podvlače da ih je gradonačelnik Kuzsovac ponovno, po ko zna koji put obmanuo i da do danas nisu dobili punu informaciju zašto se izbjegava završetak već dogovorenog posla, iako su mještani u međuvremenu , pristali i na dodatne povoljnosti za Opštinu kao dužnika:  da pristanu na isplatu u ratama, a njihovi advokati odustli su od naplate svojih troškova za u međuvremenu odložena sudska ročišta, a koji bi opet pali na teret budćeta Opštine.

Sa otvaranja postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor foto Boka News

Vlasnici zemljišta tvrde da su u međuvremenu neoficijelnim kanalima, dobijali informacije da zapravo ne postoji nikakav „formalno.pravni nedostatak“ u pripremljenim odlukama o sudskom poravnanju, već da je osnovni razlog što Kusovčeva administracija oteže da plati Krtoljanima to što je  Opština u lošoj finasijskoj situaciji. Da su poravnanja usvojena onako kako je trebalo krajem decembra prošle godine i isplata izvšena u roku od mjesec dana, Opština navodno ne bi imala para da isplati februarske plate svojim zaposlenima, niti obaveze prema izvođačima radova na lolanoj infrastrukturi. U međuvremenu je naime, gradu blokirano preko 1,9 miliona eura koje je Opština državla na svojim račnima u Atlas banci, a da bi se isplatila dospjela obaveza prema Bemaxu koji gradu drugu fazu MR1 pristupne saobraćajnice za kompleks Lušptioca bay, Opština je morala posegnuti za oko milion ipo eura sa posebnog tzv.escrow računa na kojem su čuvane posljednje pare od donacije Tivtu od 5 miliona eura koju je još 2007. uplatio tadašnji kupac Arsenala, Piter Mank.

„Činjenica je samo jedna, to da je sjednica SO Tivat  zakazana za 28.februar, a  odluke o poravnanju ni ovog puta neće biti na dnevnom redu. I to ponovo i ovog puta bez obavještenja zainteresovanih lica i pravog obrazloženja, a koji po svemu sudeći, jedino može samo da se čuje po gradu i hodnicima Opštine Tivat. Vi podcjenjujete dobre namjere i vrijedan rad ljudi koji su istinski učestvovali u dogovoru. Vi podcjenjujete i rugate se sa Krtoljanima, samo znajte da su Krtoljani hrabar, ali ponosan, prkosan i pravičan narod. Kod nas važi izreka da se ljudi vežu za riječi, a stoka za rogove. Mi ćemo proći i kroz ovo iskustvo, jer istorija naših odnosa nam i ne kaže da nešto bolje možemo očekivati od vlasti iz opštine Tivat.“—poručili su danas vlasnici uzurpiranog zenkjišta na Klačini gradonačelniku Kusovcu i lokalnoj vlasti Tivta.

Novosel kriv za novu milionsku štetu budžetu

Direktan krivac za najnoviju milionsku štetu budžetu grada kroz plaćanje odštete za uzurpiranu zemlju Krtoljana na Klačini, je bivši gradonačelnik i aktuelni presednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel (DPS). Tivat je u projekat izgradnje PPOV  zvanično ušao 15.avgusta 2015 na osnovu Novoselove „Odluke o pristupanju izgradnji lokalnih objekata od javnog interesa“, kojom se dalo zeleno svjetlo za zajednički PPOV sa Kotorom na tivatskoj teritoriji. Novosel je kao gradonačelnik pripremio i predložio i ostale popratne akte na koje je onda saglasnost dala tadašnja većina u SO Tivat, a koju su tada činili DPS i SDP. PPOV je  izgrađeno je na lokalitetu Klačina na zemljištu na kojem je Vlada CG, shodno ugovoru koji su 2014. potpisali tadašnji gradonačelnik Novosel i ministar finansija Radoje Žugić (DPS), prenijela pravo raspolaganja. Riječ je o ukupno oko 43.700 kvadrata zemlje na kojoj je Vlada formalno bila upisana kao vlasnik, iako je zapravo riječ o privatnoj imovini mještana Krtola koju je država neosnovano upisala na sebe prilikom izrade aktuelnog katastra. U tom ugovoru Novosel je  u ime Opštine prihvatio  i “obavezu Opštine Tivat da po zaključenju ugovora o ustupanju prava raspolaganja, preuzme riješavanje imovinsko-pravnih odnosa na istoj, kao i sve trokove koji nastanu po osnovu odluka nadležnih državnih organa.” Novosel je dakle, unapred prihvatio da Tivat plati i svaku štetu nastalu iz odluke “nadležnog državnog organa” –suda da je ta zemlja zapravo privatna i da njenim vlasnicima treba platiti ekspropijaciju. Građani su u međuvremenu, „presavili tabak“ i tužili Oštinu Tivat tražeći da ih ona obešteti za praktično im ekspropiisanu imovinu. Dio tih tužbi je već ranije presuđen u korist mještana kojima je lokalna uprava do sada već isplatila nešto preko 120 hiljada eura jer je UZN procijenila da kvadrat zemlje na Klačini vrijedi 20 eura.

Iako se znalo da je ta suma samo „kap u moru“ onoga što će uslijediti kada Krtoljani dokažu da je skoro sve na Klačini zapravo privatna zemlja, Novosel se naknadno branio tvrdeći da sredstva za eksproprijaciju zemljišta PPOV “nijesu skandalozna“ i  da ne mogu „iscrpiti budžet”.

„Opština je do sada isplatila 123.000 eura. To jeste problem, ali nije skandalozno i to ne može iscrpiti finansije Opštine Tivat. U pitanju je velika stavka, ali naravno nije nešto što se ne može izservisirati iz budžeta  i ukoliko se to riješi na kvalitetan način, to ne bi trebalo da je kamen o vratu Opštine Tivat.“- istakao je Novosel. U međuvremenu, na naplatu je dospjela deset puta veća suma, a Opština kojoj očiti hvali para, izbjegava da obešteti svoje građane.

Dani Novog Sada na 50. Prazniku mimoze

Boka News
-
7
Dani Novog Sada na 50. Prazniku mimoze
Dani-NS-u-HN Praznik-mimoze

Dani Novog Sada u Herceg Novom biće organizovani u okviru programa 50. Praznika mimoze, 20. i 21. februara.

Manifestaciju će u srijedu, 20. februara u Dvorani Park otvoriti generalni konzul Republike Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović i Mirsad Avdić, saradnik Kulturnog centra Novog Sada.

Tokom programa koji počinje u 19 sati, Kulturni centar Novi Sad će predstaviti svoju godišnju manifestaciju “Antićevi dani”, posvećenu pjesniku Miroslavu Miki Antiću, koja će se ove godine održati 12. put. Uz izložbu pjesnikovih fotografija, biće prikazan film o Miki Antiću “Prvi film” iz 2017. godine u produkciji Kulturnog centra Novi Sad.

Gastro veče uz novosadske tamburaše i specijalitete koje donosi restoran “Šešir” biće priređeno u četvrtak, 21. februara u Gradskoj kafani od 20 sati. Svoje mjesto na večeri novosadske kuhinje svi zainteresovani mogu rezervisati putem telefona 068 005 111.

Herceg Novi foto Boka News

Suorganizatori Dana Novog Sada su JUK Herceg Fest i Kulturni centar Novi Sad, dvije ustanove kulture koje od prošle godine imaju sporazum o saradnji. Partner u realizaciji gastro večeri je kompanija “Lighthouse of Montenegro”.

Uručene nagrade najboljim učenicima na literarnom konkursu “Niko ne treba da ostari sam”

Boka News
-
0
Uručene nagrade najboljim učenicima na literarnom konkursu “Niko ne treba da ostari sam”
Niko ne treba da ostari sam

U Multimedijalnoj sali Kulturnog centra, u organizaciji Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice i Crvenog krsta Kotor, u petak, 15. februara 2019. godine uručene su nagrade najboljim učenicima na literarnom konkursu koji je raspisao Crveni krst Kotor na temu ,,Niko ne treba da ostari sam ”(Ernest Hemingvej).  Stručni žiri je radio u sastavu dr Isidora Milivojević, bibliotekarska savjetnica Jasmina Bajo i predstavnica Crvenog Krsta Kotor Anet Marović.

Specijalnu nagradu dobila je Ana Doljanica, učenica 7. razreda OŠ ,,Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote.  Nagradu za 3. mjesto u kategoriji osnovnih škola dobila je Anika Pavićević, učenica 8. razreda OŠ ,,Njegoš” iz Kotora, dok jenagradu za 2. mjesto u kategoriji osnovnih škola dobila  Elena Samardžić, učenica 7. razreda OŠ ,,Veljko Drobnjaković” iz Risna.

Prvu nagradu u kategoriji osnovnih škola osvojio je Nikola Kovač, učenik 7. razreda OŠ ,,Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote, dok je prvu nagradu u kategoriji srednjoškolaca dobila Andrea Marić, maturantkinja Gimnazije Kotor.

Obrazlažući odluku žirija drIsidora Milivojević je, između ostalog, istakla: ,,Stekao se utisak da smo poslali poruku u budućnost jer ste vrlo pronicljivo, kroz vaše priče, iznjedrili sliku preplitanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, tj. pojedinca koji se rađa, odrasta i stari i načina na koji ga naše društvo i kultura tretiraju u svim ovim životnim dobima… Važno je, kako kažete, “osjećati se prijatno u svojoj koži”, jer kada “tragamo za svojom srećom u drugim ljudima osjećamo se usamljeno, a kada je tražimo u sebi u nama se rađa sreća čak i kada smo sami”. “Starost je, vjerujte mi, dobra i ugodna stvar”, jer je “život neprocjenjiv”.  Zato budite “otvorenog srca”. Igrajte “svoju igru života” i smijte se “iz duše”, volite jer “ljubav se ljubavlju vraća”!

Niko ne treba da ostari sam

Nakon dodjele nagrada i čitanja radova nagrađenih učenika uslijedilo je predstavljanje projekta „Zajedno aktivni”, koji je realizovala Nevladina organizacija “Evropske demokratske inicijative” u Domu starih u Risnu u periodu od marta do novembra 2018. O ovom projektu su  govorile direktorka Nevladine organizacije “Evropske demokratske inicijative”g-đa Liljana Jovović i asistentkinja u projektu g-đa Anka Perović.

Apostrofirale su da su štićenici Doma starih u Risnu  pokazali veliko interesovanje za rad, izrazili svoju kreativnost, stvarajući razne slike u raznim tehnikama, ili predmete od gline, a istovremeno nisu krili zadovoljstvo što im je lijepo osmišljeno vrijeme provedeno zajedničkim druženjem na času Likovne radionice sa akademskim slikarom Zoranom Petrušićem i asistentkinjom Ankom Perović. Nakon završene radionice organizovana je izložba radova štićenika.

Niko ne treba da ostari sam

Organizovanjem ovog događaja ostvaren je i cilj da naše mlade sugrađane upoznamo sa načinom na koji i oni mogu da se uključe i doprinesu poboljšanju kvaliteta života i povećanju socijalne uključenosti starijih osoba u društvenu zajednicu i ispunjavanju njihovog slobodnog vremena različitim kreativnim aktivnostima.

Montenegro mimoza kup okupio 400 plivača i plivačica iz zemlje, regiona i Evrope

Boka News
-
0
Montenegro mimoza kup okupio 400 plivača i plivačica iz zemlje, regiona i Evrope

Međunarodni Montenegro mimoza kup, koji se organizuje 24. put, i ujedno 15. otvoreno prvenstvo Crne Gore u plivanju okupili su ovog vikenda u Herceg Novom oko 400 plivača i plivačica iz zemlje, regiona i Evrope.

„Još jednom se potvrđuje da je sport najbolji promoter Herceg Novog, a učešće u organizovanju velikih takmičenja kakvo je ovo od izuzetne važnosti za razvoj sporta i talentovane mlade ljude“, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić otvarajući takmičenje koje je dio sportskog programa 50. Praznika mimoze.

 „Budućnost plivanja ovog dijela Evrope okuplja se u Herceg Novom tokom Praznika mimoze. Na taj način, zajedno, sportska i festivalska tradicija doprinose razvoju plivanja i promociji našeg grada, zbog čega nikada ne izostaje podrška Opštine Herceg Novi“, poručio je Katić tokom ceremonije na bazenu Instituta Igalo.

Plivački miting je posebno značajan dio sportskog programa Praznika mimoze, kao događaj koji okuplja mlade sportiste i nalazi se u kalendaru LEN-a. Ovo takmičenje u grad dovodi veliki broj gostiju, te tako doprinosi popunjenosti hotela i promociji Herceg Novog, dodao je Katić.

On se posebno zahvalio osnivaču takmičenja, zaslužnom sportskom radniku, nosiocu velikog broja sportskih priznanja, legendi hercegnovskog i crnogorskog plivanja, Novljaninu Ivanu Zuberu.

 „Za mene je ovo svetinja, na način što ovako doprinosim. Ja volim da proizvodim, ja ću poslednje moje snage da dam u proizvodnji nečega što ja zamišljam da je dobro“, poručio je Ivan Zuber.

Plivački miting Montenegro mimoza kup – Zuber, Katic

Kako kaže, svake godine nastoji da turnir bude što kvalitetniji, bolje organizovan nego prethodni. To je težak zadatak, ali i ove godine je sa saradnicima uspio da u  Herceg Novom okupi oko 400 takmičara.

Zuber je nakon ceremonije otvaranja uručio plakete u znak zahvalnosti predsjedniku Opštine Herceg Novi Stevanu Katiću, sekretaru za društvene djelatnosti i sport Darku Klasiću i direktoru PVK Jadran Milošu Mračeviću.

Miting je počeo juče sastankom delegata, a danas i sjutra snage odmjeravaju plivači i plivačice iz 36 ekipa iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Italije, Rusije i Mađarske.

Jedna od najslađih priča o uspjehu – Fritule ove Makarke i njenog sina pravi su hit

Boka News
-
0
Jedna od najslađih priča o uspjehu – Fritule ove Makarke i njenog sina pravi su hit
Lovorka je sa sinom Teom

– Sve je počelo prije niz godina s dobivenim receptom koji je dugo čekao na zaslonu laptopa, a koji je dosta sličio receptu moje mame, koja je najčešće za Veliki petak i na Badnji dan pripremala fritule od krumpira – sjeća se Makaranka Lovorka Vuković.

u čast starih uspomena i s puno hrabrosti krenula u neobičnu, zanimljivu i, čini se, vrlo uspješnu poslovnu priču. Ona sa sinom radi na projektu “fritule”, odnosno, ispomoć je sinu Teu, mladom čovjeku koji ima ideja i koji želi ostati i raditi u svome gradu. Fritule “Yeti”, koje su već neko vrijeme hit u Makarskoj, nastale su iz običnoga gostoprimstva u hostelu i kafiću na makarskom Kačićevu trgu.

– U želji da počastim goste u našem hostelu, počela sam za njih frigati te fritule kako bi ih počastila, a poslije i za goste u kafiću. Bili su oduševljeni – uvodi nas Lovorka u priču o tradicionalnoj slastici koja se, osim za blagdane, u Dalmaciji često pripremala i za poklade.

Sve je počelo u ljeto 2015. godine, kad su počeli sa svojom turističkom pričom. U začecima su fritule služile za čašćenje turista, koji njihov okus ni do danas nisu zaboravili, a priča je polako krenula i u poslovnom smjeru.

yeti fritule Foto Ivo Ravlić /Hanza Media/

– Kako se na glavnom trgu u Makarskoj održavao Božićni grad, ispred kafića smo u našoj božićnoj kućici nudili fritule za kojima su se mnogi pomamili i svakog su dana ljudi koji su ih htjeli kupiti čekali u redu. Tako su ustvari naše fritule postale poznate – govore nam Lovorka i Teo Vuković, uvjeravajući nas da su njihove fritule zaista čarobne i bez konkurencije.

Priznaju da su svi koji su ih jednom kušali uskoro došli po još. Sve su radili ručno, tijesto su tradicionalno miješali rukom, a kuglice od tijesta oblikovali su također rukom, istiskujući smjesu palcem i kažiprstom, žličicom ga odvajali i pržili u vrelom ulju u fritezi. Nisu se tu zaustavili, recept su stalno dorađivali i usavršavali.

– Sljedeće ljeto “izašli” smo na ribarske večeri u Makarskoj i opet je bio red za naše fritule, kojima smo tada nadjenuli ime “Yeti”. Polako je počelo njihovo brendiranje – kaže Lovorka, čije su fritule sljedeće dvije godine bile najtraženije u makarskom Božićnom gradu i na ribarskim večerima te na sajmovima.

Unatoč sve većem poslu oko njih, nisu zaboravili ni na svoje turiste, koje su i dalje upoznavali s ovom lokalnom slasticom, zbog koje su im se još dugo javljali i na društvenim mrežama širili priču o fritulama obitelji Vuković.

Yeti fritule

Ubrzo su se, kako bi unaprijedili i ubrzali proizvodnju, a time i poboljšali prodaju, bacili u potražnju za strojem koji bi napokon dostojno zamijenio njihove vrijedne ruke u pripremi fritula. Dugo ga nisu mogli pronaći, a kad su ga napokon uspjeli uvesti iz inozemstva, posao se značajno ubrzao pa su se fritule mame i sina Vuković, osim u Makarskoj, prodavale i na adventu u Zagrebu i Splitu.

U međuvremenu su smislili i nevjerojatan izum – počeli su proizvoditi i pakirati gotovu smjesu za fritule, i to pakiranje od pola kilograma u koje treba samo dodati vodu.

– Sa strojem smo napravili bum jer smo mogli u jednoj turi pofrigati puno fritula i tako smo ih mogli prodati puno više nego kad se to radilo ručno. Teo je došao na ideju da fritule pakiramo u vrećice od pola kilograma, a nakon dobivene analize, certifikata i bar koda, počeli smo s prodajom u našim kućicama i u prodavaonicama u Makarskoj. Sada naše fritule pravimo iz gotove smjese koju sami miješamo. Na početku je nastala mala probna količina, koja je dobro prihvaćena i povratne su informacije bile više nego pozitivne – ponosno će gospođa Lovorka.

Teu i mami Lovorki plan je s ovom pričom ići još dalje, gotovu smjesu žele plasirati po cijeloj Hrvatskoj i šire, a franšizu za koju upravo rade pripremu dodatno proširiti. Namjera im je dobiti i kredit te poticaje kako bi unajmili skladište, stroj za miješanje i pakiranje smjese, što bi radili u Makarskoj.

/Nina Glučina Ramadža/

Prčanjani spalili glavnog krivca, Franđa Frkadelu – foto, video

Boka News
-
0
Prčanjani spalili glavnog krivca, Franđa Frkadelu – foto, video

Glavni krivac, Franđo Frkadela zvani Orba, za sve probleme i nedaće koje su zadesile mještane Prčanja u protekloj godini, spaljen je danas na mulu u centru mjesta.

Tužilac magistar Profumo Rupo de Onanitis optužio je krivca Franđa Frkadelu: “što na Prčanju više nema krštene butige, a u pekari se prodaje samo suhi kruv, što kafana i kafić rade samo po potrebi, što je izdao na afit glavni mandrać i cijelo mulo prčanjsko pa mještani nemaju gdje barku vezati, niti prošetati, što na svakih 100 metara puta leži policijot. Krivim ga što je oni kruzer pasane godine imao u Prčanj zamlatit kao da ga je barba mislio za kampanio stare crkve privezat” – kazao je tužilac.

Pored tužioca, časni sud činili su: predsjednik suda dr. pr. Anelo di Matun i branilac Lodoviko Beškot zvani Capin.

U veseloj karnevalskoj povorci bili su maskirani mještani, učenici prčanjske osnovne škole i vrtića “Radost”, Gradska muzika Kotor, mažoretke plesnog studija “Alisa”.

“Krivac za sve nedaće je spaljen, ali bojim se da time nisu riješeni i svi problemi Prčanjana. Ovo je samo šaljiva strana istine i nadam se da će podstaknuti boljitak za svaku sledeću godinu koja dolazi”- kazao je u ime organizatora NVO “Bope” Zvonko Usanović.

Uspješni tradicionalni organizatori bili su  NVO „Bope” i Mjesna zajednica Prčanj.

 

Dva medijska sindikata osudila atak na direktora Radio Tivta

Boka News
-
0
Dva medijska sindikata osudila atak na direktora Radio Tivta
Sindikat medija

Sindikat medija i Sindikat informativne, izdavačke i grafičke djelatnosti sa zabrinutošću su primili vijest o nastraju na direktora Radio Tivta, Dragana Popadića i najoštrije osuđuju ovaj događaj “ -saopštili su danas iz ova dva sindikata.

Popadić je u petak poslijepodne policiji prijavio da ga je napao i prijetio mu tivatski biznismen Rado – Gago Arsić. Policija je nakon toga saslušala Arsića, dežurni tužilac u ODT Kotor se izjasnio da u njegovom ponašanju nema elemenata bića krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, pa je policija protiv biznismena pokrenula prekršajni postupak zbog narušavanja javnog reda i mira.

„I ovaj slučaj pokazuje da uprkos višegodišnjim upozorenjima UN, Evropske komisije, stranih diplomatskih predstavništava i drugih relevantnih adresa, bezbjednost novinara u Crnoj Gori je u konstatnom padu. Istovremeno broj napada na novinare eksponencijalno raste, što pokazuje i slučaj u Tivtu kada je direktora jednog od najuspješnjih crnogorskih lokalnih emitera koji se bori za nezavisnost i objektivnost u izvještanju, napao lokalni biznismen Rado Arsić. Začudo napad nije uslijedio zbog nezadovoljstva tekstom ili izvještavanjem ovog lokalnog emitera, već zbog interesovanja novinara za sudski slučaj u koji je ovo lice interesno uključeno. To dovoljno govori koliko je okruženje u Crnoj Gori trenutno bezbjedno za nezavistan rad novinara. Višegodišnje tolerisanje napada na novinare i slabi rezultati u otkrivanju i procesuiranju počinilaca stvaraju klimu u kome je potpuno ugrožen ambijent za nezavisno novinarstvo na što upozoravaju istraživanja ali i svi međunarodni predstavnici kada govore o medijskim slobodama u Crnoj Gori.”-saopštili su Sindikat medija i Sindikat informativne, izdavačke i grafičke djelatnosti.

Ta dva sindikata su od policijskih i sudskih organa zatražili da “svojim efikasnim radom dokažu da se nasilje nad novinarima neće tolerisati, a državu Crnu Goru da i u praksi dokaže da je stvaranje bezbjednog ambijenta za bavljenje novinarskom profesijom jedan od osnovnih preduslova za razvoj demokratije”.

Mediteransku pjesmu u Herceg Novom predstavilo šest klapa iz Crne Gore i splitska klapa Šufit

Boka News
-
0
Mediteransku pjesmu u Herceg Novom predstavilo šest klapa iz Crne Gore i splitska klapa Šufit

Na sinoć održanoj Večeri mediteranske muzike „Barka mala“ u hercegnovskooj Gradskoj kafani, nastupilo je šest klapa i vokalnih sastava iz Crne Gore, a posebnu draž večeri dala je splitska klapa Šufit.

Publika je ispunila Gradsku kafanu, uživajući u mediteranskim notama koje su izvodili: Lira iz Herceg Novog, Jadran i Bellezza iz Tivta, O’dive bel canto iz Berana, Maris iz Kotora, kao domaćini manifestacije VIS Kaldana, svako po tri pjesme.

Potom je jedna od najboljih hrvatskih klapa, Šufit tokom devedesetominutnog programa izvodila autorske numere sa albuma „Ne diraj moju ljubav“ i „Oprosti dušo“, ali i pjesme klapskih evvergreen-ova, među kojima su bile „Vilo moja“ i „Ne more mi bit“.

Novljane i goste našeg grada posebno su razgalila izvođenja pjesama „Zora bila“, „Da te mogu pismom zvati“, „Konobo moja“, kao i „Oči boje lavande“.

Prisutne je pozdravio Glavni gradski administrator Nenad Đorđević, uz dobrodošlicu svim ljubiteljima mediteranske pjesme i prijateljima Herceg Novog.

-Praznik mimoze, od svog nastanka prije 50. godina, posvećen je Mediteranu, širenju vrijednosti, kulture i duha specifičnih za more i obalu kojima pripadamo. Među blagom koje Mediteran, kao iskusni kolekcionar, vješto čuva i krije, muzika zauzima posebno mjesto. Zato smo večeras ovdje, kazao je Đorđević i zahvalio svim muzičarima, a posebno Vokalno instrumentalnom sastavu Kaldana iz Herceg Novog, koji su nakon četiri godine „smogli hrabrosti i snage da opet organizuju ovaj lijepi skup“.

barka mala

Član klape Šufit Zdeslav Mišurac potvrdio je da je ovo prvo gostovanje grupe u Herceg Novom, treće u Crnoj Gori, kao i da će tokom narednog ljeta nastupati i u Tivtu.

Valentina Kulinović, kapelnica Gradske muzike Herceg Novi, čija je sekcija VIS Kaldana bila domaćin večeri, potvrdila je da je jubilarni 50. Praznik mimoze bio odlična prilika za obnoviti nešto što je imalo desetogodišnju tradiciju, uz obogaćen program gostovanjem klape Šufit.

Uručene su i zahvalnice Gradskoj muzici Herceg Novi, JUK Herceg fest, Gradsksoj kafani, kao i Miroslavu Bobu Milanoviću. Pokrovitelji manifestacije su Opština i Turistička organizacija Herceg Novi, JUK Herceg fest, štamparija Birokonto, Gradska kafana i Vinarija Delić iz Herceg Novog.

“Glasovi iz Doklee” u Budvi

Boka News
-
0
“Glasovi iz Doklee” u Budvi
Miraš Martinović

Knjiga Miraša Martinovića “Glasovi iz Doklee” biće promovisana u Narodnoj biblioteci Budve u ponedjeljak, 18. februara sa početkom u 19 sati.

O knjizi će u budvanskoj biblioteci govoriti autor Miraš Martinović, mr Božena Jelušić i Bogić Rakočević, direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore “Đurđe Crnojević, a moderatorka će biti Stanka Stanojević.

Knjiga crnogorskog književnika Miraša Martinovića Glasovi iz Doklee objavljena je 2018.godine u izdanju Vijeća crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba i zagrebačke izdavačke kuće Skaner studio.

Riječ je o djelu koje se sastoji iz trideset i pet proznih cjelina, sa atipčnim ličnostima i događajima iz dugovjekovnog trajanja na prostorima Crne Gore, ali i onih izvan njenih granica.

MIRAŠ MARTINOVIĆ je poznati crnogorski pisac. Ono što ga čini prepoznatljivim na širim regionalnim prostorima, to su antičke teme i zaboravljeni pejzaži Crne Gore, kojima su posvećeni njegovi romani i knjige poezije. Djela su u prevođena na nekoliko jezika.

Član je Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske. Dobitnik je Okotobarske nagrade Herceg Novog, grada u kojem živi, i Regionalne književne nagrade Teuta.

O književnom stvaralaštvu Miraša Martinovića pisali su mnogi priznati i poznati stvaraoci, a crnogorski slikar i književnik Dimitrije Popović je između ostalog zapisao: ”U literaturi Miraša Martinovića ne ogleda se samo onaj postmodernistički koncept u kojemu se kao ključni elementi književnog prosedea koristi citatnost odnosno intertekstualnost.

Njegova literatura odražava onaj odnos prema prošlosti i tradiciji kao što su je imali Mirašu bliski autori o kojima je pisao poput T.S. Eliota, Konstantina Kavafija, ili Margerit Jursenar… da navedemo samo neke. Riječ je, dakle, o onom floberovski kazano “drhtaju istorije”, koji je u slučaju Miraša Martinovića odraz piščeve potpune predanosti, podjednako intelektualne ili osjećajne, za motiv kojim je zaokupljen”.

1...3.1893.1903.191...4.554Stranica 3.190 od ukupno 4.554