U okviru zimskih kotorskih karnevalskih fešti sinoć je u Poslovnom centru „Vukšić“ održan Veliki maskenbal.
Žiri je imao težak zadatak da izabere najbolje i najoriginalnije jer je u maskaranom điru na čelu sa kapom karnevala Lukom Knezovićem bilo preko 100 kvalitetno urađenih maski.
Organizator je za nagrade opredjelio 3.200 eura.
Žiri u sastavu: kapo Luka Knezovic – predsjednik žirija, Sonja Seferovic – potpredsjednica opštine Kotor, Biljana Markovic – novinarka dnevnog lista “Dan”, meštar Boris Radovic i mr Lana Bokan – akademska vajark,a odlčcio je da fond koji je predvidjen za pojedinacne nagrade dodijeli grupnim maskama i to:
100 eura masci MIŠEVI IZ VISOKOG DRUSTVA
200 eura masci KREMENKO I KAMENKO
300 eura masci CANDY SHOP
400 eura masci DALMATINCI I KRUELA
600 eura masci KAZIN O SALOONA I prvo mjesto i
800 eura masci CIRKUS ZA DEŠPET.
Nagradu publike podjelile su maske KREMENKO i KAMENKO i CIRKUS ZA DEŠPET.
Nagrada publike
Za dobar stimung na maskenbalu pobrinuli su se THE GRUPA I ANSAMBL TOĆ.
Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2020 završava se u nedelju 23. februara 2020. godine u 15 sati velikom karnevalskom povorkom, suđenjem i spaljivanjem karnevala, nakon čega će biti održan koncert TRI KVARTA i JELENE ROZGE na glavnom gradskom trgu.
Humoristicno – satiricni list KARAMPANA koji tradicionalno izlazi na dan karnevala u prodaji je na Kamenom kiosku. Cijena je 2,00 eura.
Organizator Zimskih kotorskih karnevalskih fešti je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizaror Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor.
Crnogorski jedriličarski savez je dodjelio nagrade “Zlatno jedro” najboljima u 2019. godini, danas u sali DTV Partizan, Centra za kulturu Tivat, čemu je prethodila redovna godišnja sjednica Skupštine saveza.
U protekloj godini jedriličari su napravili značajne iskorake, bilježili su odlične rezultate i nije bilo lako izabrati najbolje. Predrag Vukčević, predsednik CJS, dodjelio je “Zlatno jedro” za najbolje jedriličare u klasama, za rezultate ostvarene na međunarodnim takmičenjima, za organizaciju regata i za najbolji klub.
Najbolji jedriličar u klasi Optimist je Pavle Musić, član JK Delfin, višestruki šampion države. U klasi Laser 4.7 najbolji je Nikola Golubović. Osvojio je dvije zlatne medalje na Balkanskom prvenstvu na domaćem terenu, šampion je države i osvojio je sedam zlatnih i jednu srebrnu medalju na međunarodnim takmičenjima. U klasi Laser Radial najbolji je Danilo Jončić, državni prvak, osvajač zlatne i srebrne medalje na Balkanskom. U klasi Laser Standard, najbolji je Ilija Marković, jedriličar koji kao junior već nekoliko godina vodi borbu sa seniorima i prospekt je za Olimpijske igre u Parizu. U klasi Krstaša, bez konkurencije je najbolji bio Kotoranin Miloš Radonjić koji je sa svojom posadom na prestižnoj regati „Barkolana“ osvojio drugo mjesto i srebrnu medalju.
Savez je dodijelio “Zlatno jedro” i za rezultate na međunarodnim regatama koje su pripale Milivoju Dukiću, Nikoli Goluboviću i Milošu Radonjiću. JK Delfin dobio je nagradu za najbolje organizavanu regatu u sportskim klasama Optimist i Laser, 52. Balkansko prvenstvo. Za najbolje organizovanu regatu u klasi Krstaša proglašena je RC 44 Porto Montenegro Cup u Tivtu. Crna Gora može da se pohvali da ima pravu plejadu ekstra talentovanih jedriličara u klubovima Delfin iz Tivta, Jugole Grakalić iz Herceg Novog i Lahor iz Kotora, pred kojima je sjajna budućnost.
Najuspešniji klub u 2019. godini je Jedriličarski klub Delfin iz Tivta, zbog postignutih vrhunskih rezultata na domaćim i međunarodnim takmičenjima, tako i zbog organizacije međunarodnih takmičenja i promocije Boke kotorske kao nautičke destinacije i izuzetne sportske arene. Novi izazov ekipu iz Tivta, Savez, jedriličarsku javnost i Crnu Goru očekuje već u junu kada će se održati Luštica Bay 2020 Laser Under 21 European Championships & Open European Trophy upravo u živopisnom ambijentu Luštice Bay.
Program takmičenja u 2020. je izazov za nova dostignuća. Krajem sledećeg mjeseca počinju važna međunarodna takmičenja. Selektor Ilija Klakor, jedriličari Milivoj Dukić i Ilija Marković će učestvovati na Svjetskom kupu u Đenovi koje je kvalifikaciono za Olimpijske igre. Nikola Golubović ide na Evropsko u klasi Laser 4.7, nakon čega će se naći na Europa Cup.u u Italiji sa Radialima. U međuvremenu Ilija će se takmičiti na Eurosaf regati na Palmi i na Olimpijskoj jedriličarskoj nedelji u Ieru, Francuska.
Dolazak na svijet prve raže u pulskom akvariju, nazvane Srećko, izazvao je početkom godine oduševljenje biologa i javnosti. Otada su dobili još šest beba raža, što je izniman uspjeh za Aquarium Pula.
Pulski Aquarium dom je stotinama vrsta sjevernog i južnog Jadrana, a tu su i životinje iz tropskih mora te hrvatskih rijeka i jezera. Pula je tako postala poznata po nizu projekata zaštite ugroženih jadranskih vrsta, među kojima je i raža.
– Sada su velike od deset do dvanaest centimetara. Rastu otprilike po jedan centimetar do dva mjesečno, tako da ne rastu jako brzo, kaže biologinja Matea Stankić.
Sporo se razmnožavaju te nemaju mnogo mladih. Nisu zakonom zaštićene i prijeti im izumiranje. Inače, riječ je iznimno miroljubivim životinjama koje reagiraju i na ljudski glas.
Sve je više morskih organizama ugroženo te im prijeti izumiranje. Program uzgoja ugroženih životinja u pulskom akvariju velik je doprinos u očuvanju raznolikosti vrsta.
Na drugom salonu vina, koji se održava u Meljinama, predstavilo se 25 izlagača iz regiona, Italije i Francuske sa oko 160 različitih etiketa vina i tridesetak vrsta rakija, a takvi događaji doprinose bogatijoj ugostilteljskoj ponudi i razvoju vinske kulture u Crnoj Gori.
To je saopšteno na drugom salonu vina, koji je organizovala Compania De Vinos Montenegro u Hotelu Lazure, u okviru programa 51. Praznika mimoze.
Direktor Companie de Vinos Montenegro, Željko Uljarević, kazao je da ove godine na salonu vina izlažu svoje proizvode svi prozvođači sa kojima radi Compania De Vinos Montenegro.
„Imamo 25 štandova, od toga je osam vinarija iz Srbije, tri vinarije iz Crne Gore, četiri vinarije iz Hrvatske, sa sjevera i juga Italije pet vinarija, Francuske. Imamo tu i Španiju, Portugal i premijum rakije. Na salonu vina će moći da se degustira oko 150, 160 različitih etiketa vina i tridesetak vrsta rakija“, rekao je Uljarević.
On je ocijenio da događaji, kao što je salon vina, doprinose vinskoj kulturi u Crnoj Gori.
„Danas, u svakom malo boljem restoranu, u ponudi imaju vina na čašu. To je dovoljan dokaz koliko ta vinska kultura napreduje. Intenzivno se Crna Gora razvija kako u turizmu, tako i u vinskoj kulturi“, naveo je Uljarević.
On je pojasnio da je Salon vina sajam namjenskog tipa, navodeći da su na taj događaj većinom pozvali ugostitelje sa kojima sarađuje Compania De Vinos Montenegro, kako bi im na jednom mjestu prezentovali sve što radi.
„Za sajam mogu da se prodaju karte i to radi hotel, a mi smo karte većinski našim partnerima podijelili“, rekao je Uljarević.
On je kazao da od noviteta na sajmu izdvaja francusku kuću Louis Latour, kao i osam novih vinskih kuća koje su ove godine predstavili na sajmu tržištu Crne Gore.
Uljarević je kazao da se ove godine salon održava dva dana jer je, kako je naveo, nekad nemoguće da ugostitelji dođu u istom danu.
Predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Nikola Samardžić, rekao je da je Salon vina od velikog značaja za tu Opštinu kad je u pitanju gastro ponuda, kao i turistička ponuda uopšte, „pogotovo jer se dešava u toku Praznika mimoze“.
„Na desetine ovakvih manifestacija se održalo ove godine, a ovo je jedna od ljepše organizovanih manifestacija. Početak je Praznika mimoze. Još uvijek su tu gosti koji su došli na otvaranje Praznika. Vjerujem da će veliki broj njih posjetiti i salon vina“, naveo je Samardžić.
Manifestacija “Ljubišini dani“ koju JU Muzeji i galerije Budve tradicionalno organizuju povodom obilježavanja rođendana našeg velikog književnika, političkog i društvenog radnika Stefana Mitrova Ljubiše (1822–1878), biće realizovana u periodu od 24. februara do 2. marta 2020. godine. Jedan od programa, realizuje se u Beogradu, u Zadužbini Ilije M. Kolarca.
Program manifestacije:
24. 2. 2020. (ponedjeljak) u 19h, Spomen dom „Stefan Mitrov Ljubiša“ – Otvaranje izložbe „Spomen-obilježja u Budvi posvećena Stefanu Mitrovom Ljubiši“.
25. 2. 2020. (utorak) u 19h, Spomen dom „Crvena komuna“
Otvaranje izložbe „Paštrovići i ruski dvor“.
26. 2. 2020. (srijeda) u 19h, Moderna galerija „Jovo Ivanović“ – Otvaranje izložbe „Stihom i kistom do vječnosti“ autorke Rajne Krulj
27. 2. 2020. (četvrtak) u 19h, Moderna galerija „Jovo Ivanović“ – Predstavljanje zbornika „Stefan Mitrov Ljubiša u svom vremenu i danas (1878–2018)“ (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, 2019)
Učestvuju: akademik Radomir V. Ivanović (urednik), akademik Nenad Vuković, akademik Siniša Jelušić, Itana Lalović (moderatorka)
28. 2. 2020. (petak) u 18:30h, Moderna galerija „Jovo Ivanović“
Predstava NVO Dramski studio Budva
Stefan Mitrov Ljubiša: „Skočiđevojka“
Dramatizacija i režija: Radmila Knežević
U 19 časova, Moderna galerija „Jovo Ivanović“
Predavanje akademika Radomir V. Ivanovića
„Stefan Mitrov Ljubiša i Marko Miljanov Popović“
29. 2. 2020. (subota) u 19h, Moderna galerija „Jovo Ivanović“ – Predstavljanje zbornika radova „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića: Budućnost tradicije & tradicija za budućnost“ (Društvo za kulturni razvoj „Bauo“, Etnografski institut SANU i JU Muzeji i galerije Budve, 2019)
Učestvuju: mr Božena Jelušić, mr Svetlana Ivanović, predstavnik Ministarstva kulture Crne Gore, Dušan Medin (urednik) i Itana Lalović (moderatorka)
2. 3. 2020. (ponedjeljak) u 18h, Zadužbina Ilije M. Kolarca, Beograd – Predstavljanje zbornika radova „Stefan Mitrov Ljubiša: intertekstualna interpretacija“
(JU Muzeji i galerije Budve, 2019)
Učestvuju: prof. Vida Ognjenović, mr Lucija Đurašković (urednica) i Jovana Todorović (moderatorka).
Manifestacija „Ljubišini dani“ 2020. godine počinje otvaranjem izložbe „Spomen obilježja u Budvi posvećena Stefanu Mitrovu Ljubiši“, koje će biti upriličeno u ponedeljak, 24. febuara sa
početkom u 19 časova u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“. Autori izložbe su Marijana Martinović i Đorđije Bato Boljević, dok će izložbu zvanično otvoriti Mila Baljević, direktorica
JU Narodna biblioteka Budve.
Spomen-obilježja dio su korpusa kulturno-istorijskog nasljeđa čiji je osnov čuvanje od zaborava i odavanje počasti znamenitim ličnostima, idejama ili pokretima, ili isticanje značaja
određenog istorijskog događaja. Imajući u vidu da se kroz ovu materijalizaciju sjećanja šalje snažna poruka zajednici/društvu o vrijednostima koje je važno njegovati, zaštititi i prenijeti budućim generacijama, ova materija regulisana je zakonom. Aktuelni Zakon o spomen-obilježjima prepoznaje razne forme spomen-obilježja, od spomen-objekata u koje se ubrajaju: spomen-groblje, spomen- kosturnica, spomenik, spomen-bista, spomen-ploča, spomen-dom, memorijalni muzej, zadužbinski objekat, do naziva javne ustanove, javnog preduzeća, naselja i javnog objekta (ulica, trg, put, park, česma i dr), te reguliše način njihovog podizanja, zaštite i čuvanja.
Imajući to u vidu, dokumentarna izložba o spomen-obilježjima koja su posvećena Stefanu Mitrovu Ljubiši na teritoriji budvanske opštine, obuhvata sve gorepomenute vidove materijalizacije
čuvanja uspomene, donoseći priču o načinu njihovog nastanka. Bazirana je na arhivskoj građi koja obuhvata dokumentarnu građu, novinske priloge i fotografije. Korišćena arhivska građa dio je
fondova Državnog arhiva Crne Gore – Arhivskog odsjeka Budva, dok su novinski napisi prikupljeni iz digitalnih zbirci dostupnih na inernetu, s izuzetkom „Primorskih novina“ koje je organizatoru
ustupila JU Narodna biblioteka Budve. Priroda samih obilježja i način na koji se uspostavljaju, odnosno činjenicu da se jedan broj njih podiže ili postavlja (spomen-objekti), dok drugi
podrazumijevaju davanje naziva, te istorijski kontekst njihovog nastanka, uslovili su i način prezentacije.
Prema karakteru izložba je informativno-edukativna jer na jednom mjestu pruža informacije o svim obilježjima, ističe ulogu zajednice i pojedinaca u ovim procesima, i poziva na preispitivanje djelovanja naše zajednice danas, u smislu čuvanja i zaštite neprolaznih vrijednosti.
Kompanija Dream Cruises najavila je da će otkazati sva krstarenja svoj broda “Genting Dream” iz Singapura zbog širenja COVID-19.
Tvrtka je već otkazala krstarenja na svoja druga kruzera, “World Dream” i “Explorer Dream”. Plovidbe će biti obustavljene do 27. marta.
Putnicima koji su rezervirali putovanja u navedenom vremenu, pružit će se razne mogućnosti naknade uključujući rebooking u budućnosti ili povrat uplaćenih iznosa u cijelosti.
Prema izjavi kompanije Dream Cruises, brojne su zemlje uvele ograničenja za iskrcaj putnika. Singapurska vlada također je uvela ograničenja i za ukrcaj putnika na “Genting Dream”.
I druge su kompanije otkazale zakazana krstarenja državama koje su najviše pogođene širenjem COVID-19 virusa. Tako je kompanija Holland America Line otkazala sva azijska krstarenja na brodu “Westerdam” do početka maja.
Norwegian Cruise Line Holdings, koja uključuje NCL, Regent Seven Seas i Oceania Cruises otkazala je sva krstarenja Azijom do kraja ljeta. Svoje će brodove preusmjeriti na druga tržišta.
I Royal Caribbean International otkazao je krstarenja brodom “Spectrum of the Seas”, kojeg će repozicionirati u Australiju. Kompanija je također objavila kako će na tom brodu pripadnicima australskih hitnih službi, koji su se mjesecima borili protiv požara koji su harali Australijom, u znak zahvalnosti organizirati besplatna krstarenja. Istu će mogućnost, izjavili su iz kompanije, ponuditi i svima koji su bili angažirani u borbi protiv širenja COVID-19 virusa, kada okolnosti to dopuste.
Visoki komesar UN za izbeglice Filipo Grandi pozvao je danas Grčku da uz podršku Evrope reaguje zbog “neodržive situacije” u kojoj je nalaze izbeglice na grčkim ostrvima naspram Turske.
“Životni uslovi na ostrvima su šokantni i nedostojni”, rekao je Grandi i ocenio da su se uslovi dodatno pogoršali od njegove poslednje posete u novembru.
Visoki komesar je pozvao na evropsku solidarnost i podelu odgovornosti tako što bi maloletnici bez pratnje i druge osetljive grupe migranata i izbeglica bili prebačeni u druge zemlje Evropske unije (EU). Grandi je takođe zatražio ubrzaniju proceduru za spajanje porodica.
Oko 36.000 ljudi trenutno se nalazi u prepunim kampovima na pet grčkih ostrva. Ti kampovi su predviđeni za prijem 6.200 ljudi.
“Mnogi ljudi žive bez struje, tekuće vode i usred prljavštine i smeća”, rekao je Grandi i dodao da bi odmah trebalo prebaciti dio migranata u druge djelove Grčke.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je gostujući na Face TV iz Sarajeva kako bi pokušaj odcjepljenja Republike Srpske od BiH vodio ratu, te je pozvao međunarodnu zajednicu da reagira i spriječi inicijative srpskih čelnika Milorada Dodika i Aleksandra Vučića.
U intervjuu u središnjem dnevniku Đukanović je, komentirajući razvoj stanja nakon protivljenja odluci Ustavnog suda BiH, rekao kako srpska strana u BiH nastoji krizama pokazati da je BiH nefunkcionalna država.
“Pokušavaju držati tu nefunkcionalnost u državi kako bi onda mogli reći: evo, vidite, ovo ovako ne ide, doveli smo državu u nefunkcionalnost, sada je došlo vrijeme za referendum! RS je entitet u državi BiH. Svako pristajanje na cijepanje BiH vraća nas u rat“, rekao je Đukanović. On je pri tome dodao kako je međunarodna zajednica odgovorna za BiH te da mora spriječiti dalju eskalaciju za što je optužio srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i člana BiH Predsjedništva Milorada Dodika.
„Ovo je pitanje u koje su uključeni Europa i Amerika, nisu samo Dodik i Vučić. Međunarodna zajednica ima elemente u svojim rukama i odgovorna je za BiH. Ako ne reagira, situacija će eskalirati. Ne smiju zakasniti. Dodik radi ono što on misli da treba biti. Mislim da on sam ovo ‘gura’ više nego Vučić”, ustvrdio je Đukanović.
Zamjerio je Dodiku da je ‘protiv Crne Gore’ očito aludirajući na izjave kojim je podržavao prosvjede srpske nacionalne zajednice i Srpske pravoslavne Crkve koji se protive tamošnjem Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.
Đukanović je potvrdio i kako će doći na obilježavanje 25 godišnjice genocida u Srebrenici ovoga ljeta, te je pozvao srpske lidere da priznaju činjenicu da se u ovoj enklavi na istoku Bosne dogodio genocid nad Bošnjacima u ljeto 1995. godine.
“Mi smo to napravili. Nemaju hrabrost i nisu spremni reći da je bio genocid. Trebaju reći da je to bila greška koja se nikada više neće ponoviti i da zaustave velikosrpski projekt”, rekao je Milo Đukanović.
Predsjednik opštine Tivat, dr Siniša Kusovac (DPS), donio je odluku o privremenom davanju naziva ulica na teritoriji opštine Tivat.
“Ovom odlukom utvrđeni su privremeni nazivi za 54 ulice koji su određeni po numeričkim i geografskim pojmovima u skladu sa Zakonom, dok su sastavni djelovi ove Odluke i grafički prikazi ulica. Odluka će važiti do stupanja na snagu skupštinske odluke o nazivima ulica”- saopšteno je juče tim povodom iz lokalne uprave.
Iz Opštine su istakli da se za navedene 54 ulice shodno odluci, kao i za ulice u naseljima koje već imaju naziv, a kojima do sada nijesu dodijeljeni brojevi, na terenu svrši popis objekata (poslovnih i stambenih zgrada) kojima će biti dodijeljeni brojevi.
“Sa ovom odlukom sve postojeće ulice na teritoriji opštine Tivat imaju naziv” – kaže se u saopštenju.
Određivanje imena ulica i dodjela brojeva objektima, pored ostaloga značajni su i za sprovođenje izbora kako bi se u biračkom spisku izbjegle neodređene i BB adrese za veliki broj građana sapravom glasa, i time olakšala kontrola sprovođenaj izbora.
Stambeno pitanje Roma i Egipćana u Herceg Novom i Kotoru mora se prioritetno rješavati, smatraju u nevladinoj organizaciji Mladi Romi.
Izvršni direktor te organizacije Samir Jaha, rekao je da su pripadnici Roma i Egipćana u Kotoru i Herceg Novom korisni članovi društva, najčešće zaposleni u komunalnim preduzećima.
„Pozivamo Opštine Herceg Novi i Kotor da iznađu odgovarajuće rješenje uz obavezno konsultovanje romske zajednice“, rekao je Jaha agenciji MINA.
Jaha je kazao da su u NVO Mladi Romi uvjereni da lokalne samouprave mogu da rješe ovo pitanje uz podršku međunarodne zajednice.
On je ocijenio da inicijativa za rješavanje tog pitanja mora biti u kontinuitetu upućena međunarodnoj zajednici uz jasan doprinos lokalnih samouprava.
„Mi smo spremni da damo svoj doprinos, međutim u krajnjem lokalna samouprava je ta koja će svojim djelima pokazati volju za rješavanje i time iskazati poštovanje prema svojim građanima manjinske zajednice“, poručio je Jaha.
U Radničkoj ulici u naselju Meljine u Herceg Novom živi 11 romskih porodica sa 55 članova. Kako je rekao Ferat Rama oni žive u teškim uslovima.
„Kad su bile kiše sve nam je poplavilo. Prokišnjavaju nam barake, na sve strane duva“, rekao je Rama.
Lovanja
Ilija Vukelić, izvršni direktor AD Novi Prvoborac, na čijem zemljištu se nalazi to naselje, kazao je da oni trpe štetu jer ne mogu da valorizuju taj prostor.
Ta firma je 2010. godine sa Opštinom Herceg Novi potpisala Generalni ugovor kojim je, kako je objasnio Vukelić, bilo predviđeno da Novi Prvoborac napravi određene ustupke a Opština se obavezala da preseli i nađe kvalitetan smještaj za romske porodice.
“Mi smo se obraćali Opštini u više navrata podsjećajući na taj problem, međutim nijesmo dobili nikakav odgovor”, kazao je Vukelić.
Iz Opštine Herceg Novi rekli su da su učestvovali na međunarodnom projektu Romakted gdje je naglašeno da je potrebno pomoći u stambenom zbrinjavanju romske populacije na teritoriji Herceg Novog.
“Konkretno za to naselje jer to je jedina tačka koja nije riješeno tih 11 porodica koji nemaju adekvatne uslove stanovanja”, rekla je Vesna Samrdžić načelnica Sekretarijata za lokalnu samoupravu.
Vukelić je naveo da sličan problem imaju i na zemljištu te firme u Opštini Kotor.
“Bilo je rečeno da je to na kratak rok dok se ne nađe odgovarajući smještaj. Međutim i tamo je to ostalo kao što je započeto već 20 godina”, kazao je Vukelić.
U kotorskom naselju živi 20 porodica Roma i Egipćana sa 100 članova.
“Uslovi su kao kad živiš u montažnoj baraci uvijek vlaga”, rekao je stanovnik tog naselja Muhamed Šalja.
On je dodao oni svi rade i da im toliko nije potreban novac koliko im je potreban krov nad glavom.
