Zasijedao tivatski parlement, bivši gradonačelnik se „posuo pepelom“

0
sa sjednice SO Tivat

Odbornici u Skupštini Opštine Tivat danas su bez mnogo rasprave, usvojili svih 13 tačaka dnevnog reda na zasijedanju koje je prvi put održano uz korišćenje u međuvremenu instaliranog novog konferencijskog sistema u skupštinskoj sali.

Sjednicu  je svojim izlaganjima obilježio predsjednik parlamenta Ivan Novosel (DPS) koji se prilikom razmatranja plana i programa rada „Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Kotor-Tivat“ (PPOV) -zajedničke firme dviju opština, osjetio prozvanim da kritikuje taj projekat i način na koji se on odvija.

Novosel je to učinio uprkos tome što je upravo on dok je bio na mjestu gradonačelnika Tivta, potpisao svaki dokument u vezi kontroverzne izgradnje PPOV na tivatskoj teritoriji, u Krtolima na Klačini i najodgovorniji je za sve probleme u funkcionisanju kako samog postrojenja, tako i firme koja njima gazduje, ali i imovinske probleme vezano za zemlju na kojoj je PPOV sagrađeno, što sada prijeti finansijskom štetom za Opštinu Tivat koja se mjeri milionima eura. Predsjednik parlamenta juče je „potpuno okrenuo ploču“ u odnosu na svoju dosadašnju afirmarino-hvalisavu priču o PPOV, potvrđujući skoro sve kritike koje su na račun tog posla do sada saopštavala opozicija ili mediji.

„Sve što je oko PPOV fino zamišljeno izrodilo se u svoju suprotnost. Opština Kotor je nezaintereosvana da učestvovanje u riješavanju problema sa zemljom na Klačini za koju na naplatu dolaze sudske presude. Mi smo za nas dio učešća u gradnji PPOV uzeli kredit od 6 miliona uera, a Kotor je za svoj dio od 4 miliona dobio grant od Vlade, nije sistemski riješeno pitanje kanalizacionog mulja, PPOV ne postiže projektom zadane parametre prečišćavanja otpadnih voda, imamo blokadu u Odboru direktora koji loše funkcioniše.“- naveo je Novosel optuživši za to Kotorane koji imaju većinu članova Odbora direktora i pola osnivačkih i upravljačkih prava firme po sporazumu koji je napravila DPS uprava Tivta, iako je Tivat finansirao 60 odsto gradnje PPOV i napravio ga na svojoj teritoriji i sam plaća odštete za uzurpiranu privatnu zemlju.Novosel je ranije za te odštete tvrdio da ta sredstva „nisu skandalozna“ i da „ne mogu iscrpiti budžet“., da bi juče promijenio prilu kazavši da se „očekuju veliki troškovi po tom osnovu.“. On je rekao i da zajendilka firma PPOV u međuvremenu nije zaposlila niti jednog radnika, pa niko nije obučen da upravlja postrojenjem koje još uvijek vodi njegov graditelj – njemačka firma WTE a koja sada po Novoselu „ispostavlja nerealne zahtjeve“ da nastavi da upravlja postrojenjem nakon isteka roka u kome je obavezna da to čini do 1.septembra. Novosel je podvukao da se nešto mora hitno preduzeti da se preduprijede još veći problemi, ali niko od opozicionara juče nije pokazao interesovanje da to iskoristi i „poentira“ na rijetkoj prilici u kojoj vlast priznaje da je izuzetno loše sprovela jedna od najbitnijih kapitanih infrastrukturnih projekata u gradu.

Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor

Opozicionari u bili mnogo rapoloženiji za priču o pokretanju postupka traženja strateškog partnera za gradnju stambeno-poslovnog objekta iza hotela Pine u koji Opština ulaže svoj plac od 288 kvadrata i investitora oslobađa plaćanja komunalija. Juče podnešenim amandmanima na tekst odnovne odluke, administracija gradonačenika Siniše Kusovca (DPS) precizirala je da Opština očekuje da u novom objektu dobije najmanje 30 odsto ukupne površine, odnosno sve poslovne objekte i jedan dio stanova.

„Poslovne prostore ćemo iznajmljivati, a stanove prodati po tržišnim cijenama i oni neće biti namijenjeni lokalnim fukcionerima, tako da nema nikakvog osnova medijska i opoziciona prila o navodnoj „Sramotnici“ kako su oni već nazvali ovu zgradu.“- kazao je Kusovac kojeg je potom žestoko napao Budimir Cupara (AzT)  prozivajući gradonačelnika i DPS da već godinama obmanjuju porodice 75 radnika bivšeg Arsenala koji su trebali dobiti krov nad glavom u zajedničkom stambeno-poslovnog objektu Opštine, NVO „Arsenal“ i Ministarstva odbrane na Lukovića barakama. Kompleks je obećan još 2008. a ni do danas nije krenuka njegova gradnja.

„Ne bi Opština izguvila 2 miliona eura svog novca u Atlas banci da ste sa tim parama ušli u ovaj prijekat oko kojeg nas obmanjujete godinama.Često se ne ispuni baš ono za što Vi lično nekome date riječ.“- kazao je Cupara Kusovcu, poručujući mu da će neki od stanova u novom objektu iza Pina koji pripadne Opštini „možda kupiti upravo neki od opštinskih funkcionera  kreditom od Opštine koji su se u ovom sazivu vrlo brzo i efikasno riješavali“.

„Vaša opstrukcija prijekta Lukovića barake koji je bio predizborno obećanje i DPS-a, prešla je svaku granicu. Od 2016. Kusovac ove ljude vuče za nos.“- istakao je Mirko Kovačević (TA) na što je Kusovac odgovorio da su se „mnoge stvari primijenile“ od 2008. kada je potpisan sporazum Opštine, Vlade i sindikata Arsenala oko Lukovića baraka jer je Ministarstvo odbrane odustalo od dogovora da Opštini ustupi kasarnu Lepetane u zamjenu za to da Opština najvećim dijelom fnansira izgradnju poslovno-stambenog kompleksa na Lukovića barakama.

„Završiče se i Lukovića barake, ali na zdravim osnovama, Ne tražimo mi da Opština u tome zaradi, ali i ne želimo da Opština uđe u finansijsko živo blato.“- kazao je Kusovac koga je podržao i Novosel tvrdeći da Sporazum iz 2008. „nije napravljen na zdravim osnovama i ima konstruktivnu grešku“.

URA: Oštećenje piste uočljivo, krivična protiv Orlandića

1
Napukline piste foto URA

Građanski pokret URA podnio je krivičnu prijavu protiv direktora Aerodroma Crne Gore Danila Orlandića, a danas su javnosti predstavili i fotografije oštećenja piste.

Iz GP URA navode da su jasno uočljive “brojne pukotine na raznim djelovima piste aerodroma”.

“Osim toga na fotografijama se primjećuju i tragovi na površini kolovozne konstrukcije koji ukazuju na bubrenje tla. Takođe je vidna i pojava kružnih pukotina nastalih zbog izrazitog prisustva vode. Posebno je zabrinjavajuće ono što smo čuli od Agencije za civilno vazduhoplovstvo, a to je da nijesu preduzete adekvatne mjere i radnje da se saniraju oštećenja i isprave nepravilnosti zbog čega je Agencije izrekla Aerodromima Crne Gore nekoliko novčanih kazni”, kazao je izvršni direktor GP URA Zoran Mikić.

On je rekao i da je URA kao odgovoran politički subjekt najavila da će insistirati na odgovornosti onih koji su doveli u pitanje bezbjednost putnika, zaposlenih u Aerodromu Tivat i zaposlenih u avio-kompanijama, a koji su uz to i ugrozili imidž Crne Gore kao turističke destinacije.

“Koristim ovu priliku da vas obavijestim da smo danas podnijeli krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore Danila Orlandića. Prijavu smo podnijeli zbog osnovane sumnje da je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore počinio krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja iz Krivičnog zakonika Crne Gore i to: Iz člana 341. Ugrožavanje sigurnosti vazdušnog saobraćaja; Iz člana 342. Ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog ili pomorskog saobraćaja ili nepokretne platforme; Iz člana 346. Nesavjesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem; kao i da je počinio krivična djela protiv službene dužnosti, a u sticaju sa krivičnim djelom iz člana 417. Nesavjestan rad u službi “, istakao je Mikić.

On je pojasnio i da su uz sve priložili i dokazni materijal iz kojeg se zaključuje da je ugrožena bezbjednost putnika, zaposlenih na Aerodromu Tivat i zaposlenih u avio-kompanjama kao i da je drastično ugrožena bezbjednost vazdušnog saobraćaja.

“Imajući u vidu da je prijavljeni ostvario sve elemente bića krivičnih djela koja mu se stavljaju na teret očekujemo da dalje nadležno tužilaštvo obavi svoj dio posla”, ukazao je Mikić.

Potpredsjednik URE Filip Adžić saopštio je da su juče predali dva zahtjeva za slobodan pristup informacijama i to Agenciji za civilno vazduhoplovstvo i Aerodromima Crne Gore.

“Između ostalog tražili smo plan korektivnih mjera Aerodroma Crne Gore koji su bili dužni da naprave shodno Izvještaju ACV; informacije o mjerama i radnjama koje su Aerodromi i Agencija preduzeli da se otklone nepravilnosti evidentirane u gore pomenutom Izvještaju; novčane kazne koje je ACV izrekla javnom preduzeću Aerodromi Crne Gore za neuspunjavanje po osnovu naloga koje je izrekao inspektor Agencije, informacije i dokumenta koji govore o stanju PSS Aerodroma Tivat, informaciju kada je poslednji put vršena obnova horizontalne signalizacije na platformi Aeordroma Tivat; Informacije da li je urađen plan generalne rekonstrukcije PSS Aerodroma Tivat i brojna druga dokumenta”, naglasio je Adžić.

Mikić na presu

On je i direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Dragan Đurovića, pitao da li pod punom moralnom, krivičnom i profesionalnom odgovornošću može garantovati da je bezbjedno slijetanje i vazdušni saobraćaj na Aerodromu Tivat.

“Tužno je, neodgovorno i nedopustivo u kakvom stanju se nalaze aerodromi kao jedan od ključnih državnih resursa. Ne želimo ni da pomislimo kakve bi bile posljedice za imidž Crne Gore kao turističke destinacije ukoliko bi bilo koji avion izletio sa piste. Ono što je još gore i strašnije od gubitka imidža jeste gubitak ljudskih života zbog nečije neodgovornosti i nemara. Zbog toga naglašavamo da temeljna rekonstrukcija i sanacija piste – poletno sletne staze aerodroma Tivat mora biti jedan od prioriteta kako bi se spriječile potencijalno opasne posljedice i obezbijedila sigurnost avio saobraćaja“, zaključio je Adžić.

FlyDubai se vraća u Tivat: Do Dubaija dvaput sedmično

0
Avion kompanije Flydubai

Flydubai je objavio red letenja za zimsku sezonu 2019/2020, koja počinje 27. oktobra, a prevoznik će modifikovati svoje poslovanje na većini tržišta u bivšoj Jugoslaviji.

Aviokompanija će smanjiti letove za Zagreb i Sarajevo, povećati frekvencije u Beograd i zadržati isti broj letova kao i prošle zime za Skoplje. Ljetni letovi za Dubrovnik ove godine takođe će biti dogovoreni.

S druge strane, aviokompanija će od sredine juna nastaviti sa ljetnjom uslugom za Tivat dva puta nedjeljno, kao što je to bio slučaj prošle godine.

Hibridni operater nastavlja sa letovima između Dubaija i Zagreba 27. oktobra, zamjenjujući svog partnera Emirates na usluzi.

U saopštenju za EX-YU Aviation News, aviokompanija je potvrdila da će održavati rutu na dnevnoj bazi nešto više od nedjelju dana, do 10. novembra, nakon čega će usluge raditi četiri puta nedjeljno do kraja marta 2020. godine, svake srijede, petka, subote i nedjelje.

Prošle zime, Flydubai je vodio dnevne usluge između dva grada tokom cijele sezone. Ranije ovog mjeseca, Emirates je potvrdio da će nastaviti sa održavanjem aranžmana dijeljenja rute s Flydubaijem u Zagrebu.

Letovi do Sarajeva, koji se odvijaju do tri puta dnevno tokom vrhunca ljetne sezone, trajaće tri puta sedmično zimi.

Kao rezultat toga, prevoznik će smanjiti svoje usluge za glavni grad Bosne i Hercegovine za jedan sedmični let.

Operacije između njih će se održavati svake srijede, petka i subote. S druge strane, Flydubai će povećati svoje usluge za Beograd predstojeće zime sa pet nedjeljnih na dnevne. Ranije je prevoznik saopštio da je codeshare sporazum s Emiratesom povećao potražnju na ruti. Operacije u Skoplju ostaju nepromijenjene dva puta nedjeljno.

Flydubai je takođe modifikovao operacije na svojim letnjim ljetnjim letovima za Dubrovnik. Dva nedjeljna servisa će biti nastavljena u junu i trajaće do oktobra.

Prošle godine operacije su održavane do četiri puta nedeljno od aprila.

Kad o tivatskim potrebama i tradiciji riješavaju „nezavisni procjenjivači“ iz Podgorice i Bijelog Polja

3
Tivat- foto Boka News

Komisija Opštine Tivat za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama donijela je odluku o raspodjeli ukupno 36 hiljada eura za finansiranje 13 projekata sa kojima su tivatske NVIO konkzurisale na javnom pozivu lokalne uprave.

Inače, ukupan budžet za podršku rada NVO koji je Opština Tivat opredijelila za 2019. iznosi 60.000 eura od čega su 24 hiljade već raspoređene NVO-ima sa posebnim statuom (Gradska muzika, KUD Boka, Bokeljska Mornarica).

Preostali iznos od 36 hiljada eura podijeljen je  shodno procjeni dvije „nezavisne procjeniteljke“ sa liste Ministarstva javne uprave, a koje je angažovala Opština Tivat. Procjeniteljke su bile Azra Hrapović iz Bijelog Polja i Stoja Popadić iz Podgorice koje su pregledale ukupno 23 projekta i za svaki od njih dobile honorar u iznosu od po 30 eura.

„Nezavisne procjeniteljke“ koje nisu iz Tivta niti su upoznate sa lokalnim prilikama, potom su bodovale i procjenjivale što od predloženih 23 projekta zavrijeđuje da bude podržano iz opštinske kase, iako su propozicije javnog poziva bile takve da projekti sa kojima se kandiduju NVO iz Tivta, moraju biti usmjereni prvenstveno na afirmisanje lokalne kulture, tradicije i specifičnih potreba tivatske sredine. Hrapović i Popadić su tako načinile rang listu po kojoj je 15 priojekata zaslužilo da bude finansirano, ali je na kraju para bilo dovoljno samo za 13 projekata.

Najviše novca – 5.400 euta dodijeljeno je do sada nepoznatoj NVO „Uz pravu energiju nije kasno“ za projekat „Izbori se“.

„Na ovaj načion doprinosi se zaštiti  mladih osoba kroz informisanje i osposobljavanje, kako da prepoznaju i zaustave zlostavljanja na radu i informisanje o pravima obavezama i odgovornostima zaposlenog i poslodavca u vezi sa zabranom zlostavljanja na radu.“- obrazloženje je Komisije zašto je toj NVO dato najviše novca.

Veće iznose na konkursu dobile su i NVO „Evropski dom“ (4.840 eura) za projekat podrške djeci sa smetnjama u razvoju i NVO „Osmjeh za sve“ (4.184 eura) za projekat „Osmjeh za sve – psihosocijalna podrška mladim osobama koje se nalaze u periodu post-operativnog oporavka i informisaost ciljne grupe i šire javnosti.“

Jedan od najmanjih iznosa novca  – 1.280 eura, dobio je Foto kino i video klub „Mladost“ za projekat „Sjećanje III“ – očuvanje kulturno istorijskog nasljeđa i tradicije ovih prostora, te prilagođavanje postoječeg dokumentarnog materijala novim tehnologijama.

Kako su radile „nezavisne procjeniteljke“ na ovom konkursu pokazuje i to što je po ocjenama Hrapovićeve i Popadićeve, projekat „Izložba pozornica snova – remasterizovana retrospektica Zorana Mujbegovića“ koji podrazumijeva prezentaciju većine višedecenijskog opusa jednog od najsvestranijih umjetnika porijelom iz Krtola kod Tivta, a koji i ovdje stvara provodeći u Krtolima  veći dio godine- slikara, dizajnera, urbaniste, arhitekte, enterijeriste, pisca, književnika i izdavač knjiga, kompozitora ambijentalne muzike Zorana Mujbegovića, zaslužio manje od 50 bodova nepohodnih da “preksolči prag” i uđe u razmatranje za dobijanje novca iz gradske kase. Retrospektiva opusa ovog u zemlji i inostranstvu višestruko nagrađivanog umjetnika koji je kao projekat željela da napravi NVO “Matica Boke”, Hrapović i Popadić su eliminisale iz konkurencije za dobijanje podrške Opštine Tivat jer su procijenile da se “iz projektnog predloga ne može zaključiti da će planirane aktiivnosti u značajnoj mjeri uticati na ostvarivanje strateških ciljeva iz prioritetnih oblasti u okviru kojih se prijavljuje, a koje se odnose na kukturno posebnosti opštine i obogaćivanje turističke i kulturne ponude grada”.

Partner Matici Boke na ovom projektu koji po Hrapovićevoj i Popadićevoj nema značajan uticaj na tivatsku kulturu, inače je sam Centar za kulturu Tivat.

SEKRETARKA ZA KLTURU I DRUŠTVENE DJELATNOSTI ZADOVOLJNA

Sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat Dubravka Nikčević (DPS) kazala je da je ta lojkalna uprava jedna od privih u Crnoj Gori koje su donijele nove Odluke o finansiranju NVO sektora, usklađene sa novim zakonskim riješenjima iz te oblasti.

„Jedan od ključnih segmenata ove Odluke su nezavisni procjenjivači, koji su prema našem iskustvu nakon ovog prvog javnog poziva, sa aspekta Komisije što je naš jednoglasan stav, to odradili korektno“-istakla je Nikčević.

Cadmus Cineplexs prikazuje narednih sedam dana

0
repertoar

NOVI FILMOVI

T-34

Radnja ove ratne drame smještena je u vrijeme Velikog otadžbinskog rata.

Našavši se u njemačkom zarobljeništvu dojučerašnji kadet Ivuškin planira bijeg. On okuplja svoju posadu i na legendarnim “tridesetčetvorkama” (ruski tenkovi “T-34”) upućuje izazov njemačkim tenkovskim asovima.

SADKO: AVANTURA POD MOREM

Sadko je fantasični pustolovni animirani film, inspirisan ruskom tradicionalnom bajkom i pjesmom.

Priča prati mladog muzičara iz drevnog grada Novgoroda koji će krenuti u potragu za srećom. Put će ga dovesti u čaroban svijet na dnu okeana u kojem će naći pravu ljubav. Da bi je osvojio moraće da se bori protiv podvodne vještice Barakude.

OSVETNICI: KRAJ IGRE

Četvrti film o najomiljenijim Osvetnicima kulminacija je 22 povezana filma, koji će omogućiti publici da budu svjedoci prelomne tačke ovog epskog putovanja. Naši heroji moraće da podnesu veliku žrtvu ukoliko žele da očuvaju ovu krhku stvarnost.

PROFESOR I LUDAK

Snimljen prema svjetskom bestseleru Sajmona Vinčestera, Profesor i Ludak je nevjerovatna istinita priča o ludilu, genijalnosti i opsjednutosti dvojice izvanrednih ljudi, koji su stvorili istoriju pišući Oksfordski rječnik engleskog jezika.

Sastavljanje Oksfordskog rječnika započelo je 1857. godine i bio je jedan od najambicioznijih i najrevolucionarnijih projekata ikada. Profesor Džejms Marej (Mel Gibson) preuzeo je izazov stvaranja najopsežnijeg ikada sastavljenog rječnika, ali je znao da će njemu i njegovom timu biti potrebno više od jednog vijeka da sastave sve poznate definicije. Međutim, metodom „udruživanjem izvora“, tj. unosom definicija od ljudi iz cijelog svijeta, riječnik bi se mogao sastaviti za svega nekoliko decenija.
Kako su prikupljane definicije, nadzorni odbor, na čelu sa profesorom Marejem, otkriva da je jedan čovjek, dr. V.Č. Majnor (Šon Pen), poslao više od deset hiljada riječi. Kad je odbor odlučio da ga nagradi, na vidjelo izlazi šokantna istina: Dr Minor, veteran američkog građanskog rata, osuđeni je ubica i smješten je kao pacijent u mentalnoj ustanovi

Plaćene kazne potvrda pukotina na pisti u Tivtu

2
Prilaz na slijetanje na aerodrom Tivat

Građanski pokret URA juče je od Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) i Aerodroma Crne Gore zatražio, između ostalog, dokumenta o sanacijama piste u Tivtu, ali i dokaze o uplati novčane sankcije koju je ACV izrekla tom preduzeću zbog neispunjavanja njihovih naloga.

GP URA je juče i Agenciji i Aerodromima dostavila zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojima traže više od 30 akata o pitanjima bezbjednosti vazdušnog saobraćaja i stanja piste tivatskog aeorodroma.

Od Dragana Đurovića, direktora Agencije, traženo je i da garantuje bezbjednost slijetanja i vazdušnog saobraćaja na Aerodromu Tivat. Iz URA su od Đurovića zahtijevali i da odgovori na pitanje da li je rukovodstvo Aerodroma, nepoštovanjem Izvještaja Agencije i nepreduzimanje korektivnih mjera, kako je to zahtijevano izvještajem ACV iz marta prošle godine, dovelo u pitanje bezbjednost putnika i zaposlenih u toj vazdušnoj luci.

“Smatramo da čitava javnost treba da se zabrine zbog neodgovornog ponašanja rukovodstva Aerodroma CG, ali i zbog činjenice da je Agencija prije dva dana u izjavi za medije potvrdila da već godinu dana ništa nije preduzeto da se saniraju oštećenja i isprave nepravilnost iz njihovog Izvještaja i da su zbog toga izrekli nekoliko novčanih kazni Aerodromima”, kazao je “Vijestima” Zoran Mikić, izvršni direktor GP URA. URA je prije dva dana medijima predstavila dokument ACV koji, kako tvrde, svjedoči o ugroženoj bezbjednosti, kako domaćih tako i inostranih državljana koji putuju preko aerodroma u Tivtu. Dokument na 10 strana je sačinila ACV u martu 2018. godine. Izvještaj je, prema navodima iz URA, bio tajan dok ga javnosti nisu predstavili iz te partije prije dva dana.

U izvještaju ACV se, kako su kazali iz URA, pored ostalog navodi da je pista na tivatskom aerodromu u jako lošem stanju, da je u svakom trenutku moguće njeno pucanje, te da to za posljedicu može da ima i pucanje pneumatika i moguće izlijetanje vazduhoplova sa poletno-sletne staze. Dodatno, u pitanje se dovodi i sigurno kretanje i parkiranje vazduhoplova na platformi tivatske vazdušne luke.

Reagujući na te navode, direktor Aerodroma CG, Danilo Orlandić, poručio je prije dva dana da sigurnost na Aerodromu Tivat nikada nije bila ugrožena. Kazao je da su Aerodromi “pod konstantnom kontrolom međunarodnih i domaćih vazduhoplovnih vlasti, koje imaju pravilo nulte tolerancije u slučaju ugrožene sigurnosti odvijanja vazdušnog saobraćaja”.

Rekao je i da su navodi GP URA “pokušaj kompromitacije države Crne Gore i ugrožavanje njene rastuće ekonomije” i najavio da će podnijeti prijave protiv predstavnika te partije. Međutim, Orlandić je i sam saopštio da stvaranje pukotina na pisti površine preko 100.000 kvadrata “nije moguće spriječiti” i najavio da će pitanje – “uskoro biti riješeno”. Iz ACV su TV Vijesti potvrdili navode GP URA da se na saniranju piste tivatskog aerodroma hitno mora nešto uraditi. Kazali su i da su u prethodnom periodu izrekli nekoliko novčanih kazni zbog nepostupanja kojeg je izrekao njihov inspektor u vezi sa nepravilnostima konstatovanim u izvještaju iz marta prošle godine.

/D.K. – S.L./

Morsko dobro – Dan planete Zemlje obilježen u Tivtu

0
Tivat akcija MD

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, nastavilo je sa obilježavanjem međunarodnog Dana planete Zemlje, i to sa akcijom koja je organizovana u opštini Tivat.

U saradnji sa NVO „Arsenal Eko”, na potezu od Lučice Kalimanj do šetališta Pine realizovana je akcija čišćenja podmorja.

Tivat akcija MD

Pored ronilaca ove organizacije, akciji su se pridružili i predstavnici Opštine Tivat, Zelenog tima opštine Tivat, D.O.O. “Komunalno” Tivat, kao i Omladinski klub Tivat i učenici OŠ “Drago Milović” koji su pomagali roniocima prilikom uzvlačenja otpada.

Tivat akcija MD

Ovo je ujedno i poslednja akcija koju je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom organizovalo povodom obilježavanja Dana Planete Zemlje.

Odupri se: SDP isključio sebe iz Sporazuma o budućnosti, Kotor predali DPS-u

2
odupri se

Pokret “Odupri se”  je poručio da je Socijaldemokratska partija Crne Gore danas je prekršila Sporazum o budućnosti i obećanje dato građanima sa bine  na Trgu nezavisnosti.

“Rušenjem opozicione vlasti i predavanjem grada Kotora DPS-u, smatramo da je SDP sebe isključila iz Sporazuma o budućnosti”, kazali su u ovom pokretu.

Ova reakcija je stigla nakon što je danas Vladimir Jokić smijenjen je sa funkcije predsjednika Opštine Kotor. Uz opoziciju, za smjenu Jokića glasali su i odbornici SDP-a koji su dio vladajuće koalicije.

Nakon što je SDP glasao da Jokić bude smijenjen, stigle su brojne reakcije. najoštrije su bile one iz redova Demokrata čiji je Jokić funkcioner. Lider Demokrata Aleksa Bečić danas je poručio da sa liderom SDP-a Rankom Krivokapićem neće sjesti za isti sto.

SDP optužuju da se vraća na “fabrička podešavanja” i da ponovo planiraju zajedničko djelovanje sa DPS-om.

Svetkovina Blažene Ozane Kotorke, suzaštinice grada od 1665. godine – pogledajte film

0
Blažena Ozana – foto Boka News

Svečanim misama, trodnevnim duhovnim pripravama, danas je u Kotoru počelo obilježavanje 454. godina od smrti Blažene Ozane, zaštitnice Kotorske biskupije i suzaštinice Kotora, koju podjednako poštuju katolici i pravoslavci.

U subotu, 27. aprila, na sam dan svetkovine, mise su u 6, 8, 10 sati, pontifikalnu sv. misu, u 18 sati predvodi kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić, u crkvi Svete Marije od Rijeke.

Plakat 2019

Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.

Blažena Ozana

Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.

Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.

Blažena Ozana – foto Boka News

Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.

U nastavku možete pogledati dokumentarni film Blažena Ozana Kotoska, HRT-a autora Boža Vodopije.

Crnogorsko vino osvaja strana tržišta, izvozi se u čak 42 zemlje

0
Vinski put u CG – Plantaže

U Crnoj Gori, na površini od 2850 hektara, godišnje 108 vinarija proizvede oko 17 miliona litara vina, od čega izvezu 5,7 miliona litara.

Već godinama vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda za izvoz, a udio vina u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8 posto. Vino izvoze u 42 države, u njemu uživaju na svim kontinentima, osim u Africi, ocjenjuje zagrebački portal Poslovni dnevnik.

U već dobro utabanim “Vinskim putevima” turisti uživaju u gostoprimstvu crnogorskih vinara. Kako kažu u resornom ministarstvu, od usvajanja Zakona o vinu 2007. i definisanja trgovinskih aranžmana s EU potpisivanjem Protokola o vinu, situacija se naglo mijenja jer su crnogorski vinogradari prepoznali šansu za biznis.

“Imamo veliko povećanje novih registrovanih vinarija, od četiri vinarije 2007. na 108 vinarija 2019. godine. Značajno je i povećanje obima proizvodnje vina u manjim vinarijama, koje nije vidljivo u globalnom statističkom prikazu sektora zbog dominacije Plantaža. Hobisti koji su prerasli u uspješne poduzetnike daleko od industrijske proizvodnje, ali s istančanim osjećajem za tradiciju, za spoj eno, gastro i kulturnog nasljeđa, koji svojim predanim radom i usavršavanjem u proizvodnji vina doprinose razvoju enoturizma, bogatstvu turističke ponude i širenju vinske kulture”, objašnjava Marija Krstić, načelnica Direkcije za biljnu proizvodnju i inspekcijski nadzor u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Agrobudžet je usmjeren na poboljšanje konkurentnosti sektora vina, a potpore su za mjere ruralnog razvoja, direktna plaćanja i za mjere zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda. Za sada imaju tri zaštićene oznake porijekla – Podgorička subregija, Crmnica, Ulcinjska subregija i jednu zaštićenu geografsku oznaku Regija Crnogorski bazen Skadarskog jezera. Projekti koji su učvrstili poziciju Crne Gore u vinskom svijetu su “Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih područja Crne Gore” i “Projekt genetičke identifikacije autohtonih crnogorskih sorti vinove loze”.

Uz Plantaže koje proizvode preko 40 vina i četiri tipa lozove rakije od 28 vinskih sorti grožđa, manje vinarije poput porodične vinarije Kopitović s godišnjom proizvodnjom od 10.000 boca takođe grade vinsku priču Crne Gore.

“Vinariju čini konoba stara oko 300 godina koja je izgrađena u autentičnom stilu pa smo ulagali najviše u adaptaciju i rekonstrukciju, a u planu nam je proširenje kapaciteta podruma i smještajnih kapaciteta. Količine koje imamo plasiramo isključivo na crnogorskom tržištu, ali najavljenim proširenjem planiramo i izvoz. Posjetitelji naše vinarije su iz cijelog svijeta, a najčešće iz EU, tačnije skandinavske zemlje, Velika Britanija, Francuska i Njemačka. Vinarstvo se u proširilo u posljednjih pet godina pa je i ponuda crnogorskih vina na tržištu porasla, a država i Ministarstvo poljoprivrede raznim projektima pružaju podršku. Uz regionalizaciju vinogradarskih područja, apliciraćemo i za druge mjere podrške iz Agrobudžeta”, kažu iz Vinarije Kopitović.

Šire podrumski prostor

Plantaže lidersku poziciju u regionu potvrđuju proizvodnjom od oko 22 miliona kilograma vinskog i stolnog grožđa godišnje, kao i godišnjim plasmanom više od 16 miliona flaširanih proizvoda u preko 40 zemalja svijeta.

Njihov vinograd na Ćemovskom polju, deklarisan kao najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi, sa 2310 hektara nasada u jednom komadu i oko 10 miliona čokota vinove loze, koji na više od dvije trećine njeguje autohtone sorte vinove loze, veliki je ponos Crne Gore. Prerada grožđa i proizvodnja vina odvija se u tri vinska podruma ukupnog kapaciteta od oko 330.000 hektolitara, a najveći dio proizvodnje vina odvija se u najmodernijem podrumu. Najstariji podrum Plantaža, Lješkopolje, renoviran je i pretvoren u podrum za odležavanje specijalnih serija u kojem se danas proizvode najbolja vina iz premium i ultra premium segmenta, a rekonstrukcijom i otvaranjem vinskog podruma Šipčanik 2007. otvoreno je novo poglavlje ove vinarije.

Vino

Vina Plantaža do sada su osvojila više od 800 nagrada i priznanja na međunarodnim ocjenjivanjima, a prisutni su na svim kontinentima (osim Afrike) i gotovo da nema zemlje u koju ide samo jedna vinska etiketa.

Čak 60 posto ukupne godišnje proizvodnje realizuje se izvan Crne Gore, a ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, mogu se pohvaliti da čak 80 posto godišnje proizvodnje vina konzumiraju strani državljani. Glavna izvozna tržišta Plantaža su zemlje regiona, Srbija i BiH, a na trećem mjestu je Kina. Slijede Kosovo, SAD i Hrvatska u koju ide oko 180.000 boca godišnje.