Abović: Političari-glumci i glumci-političari…

0
Miomir Abović

Društveno-političko stanje u zemlji sa kojom je Crna Gora relativno donedavno bila u državnoj zajednici- sem što je teško u ekonomskom smislu i izuzetno opterećujuće i frustrirajuće u pogledu (konačnog rješenja) statusa Kosova i Metohije- istovremeno je i veomazanimljivo ako se posmatra sa čisto fenomenološkog aspekta i sa aspekta izvjesnih socijalno-političkih procesâ. Vjerovatno bi bilo pretjerano reći da je aktuelna socijalno-politička situacija u Srbiji apsolutni unikat i specifikumkad je u pitanju ono što je iz te sfere poznato u dosadašnjem  svjetskompolitičkom iskustvu. Ali da jeta situacija u velikoj mjeri atipična i neobična, to je neosporna istina. U čemu se ogledaju ta atipičnost i neobičnost?

Aktuelni režim u Srbiji prototipni je primjer jednog, najblaže rečeno, nedemokratskog režima. U pitanju je režim u kojem je sva moć koncentrisana u rukama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Vučićev režim reflektuje sve karakteristike režimâ u centru kojih je moćni pojedinac, a ne vladavina institucijâ: zavisnost državnih institucijâ od političke volje Vučića i njegove partije; gomila poltronâ i aparatčikâ- a ne ličnosti i istinski slobodnih ljudi- na važnim državnim funkcijama; gašenje i gušenje medijâ koji žele kritički izvještavati o režimu na vlasti; pretvaranje gotovo svih medijâ u Srbiji u servis za veličanje politike Aleksandra Vučića i njegove partije, kao i za stvaranje kulta ličnosti aktuelnog predsjednika Srbije, pri čemu su, istovremeno, skoro svi mediji u Srbiji stavljeni u funkciju instrumenta za brutalnu diskreditaciju protivnikâ Vučićevog režima; svjesno i ciljano unižavanje (samim tim i trajna kompromitacija)- određenim političkim potezima- jedne tako bitne institucije sistema kao što je Skupština Srbije, sa ciljem da se što više otupi javna kritička oštrica usmjeena na režimSrpske narodne strankei njenih koalicionih partnerâ; konačno, pojava u javnoj sferi niza opskurnih ličnosti spremnih na svakakve medijske prljavštine usmjerene na protivnike režima SNS-a samo zbog toga da budu lični miljenici Aleksandra Vučića (najbolji primjer za to možda je vlasnik i glavni urednikInformera Dragan J. Vučićević).Sve ove pojave prati, baš kao i u Crnoj Gori, izražena partitokratija, koja se sprovodi u maksimalnoj mogućoj mjeri.

No, pored ovih prototipnih karakteristikâ- imanentnih više-manje svim autokratskim režimima- aktuelni srbijanski režim ima i jedno dodatno odbojnoobilježje koje je rezultat karaktera sâmog Aleksandra Vučića. U pitanju je nesvakidašnja teatralnost, patetičnost i glumljeno martirstvo u javnim nastupima samog Vučića; pomenute značajke gotovo svaki Vučićev javni nastup pretvaraju u groteskni igrokaz. Gledajući njegove intervjue i javne nastupe, čovjek se ne može oteti utisku da gleda i sluša jednog lošeg glumca: glumca koji igra ulogu glavnog pozitivnog muškog lika u nekoj petparačkoj latinoameričkoj i/ili turskoj seriji. A tu Vučićevu teatralnost i patetičnost u javnim nastupima preuzeli su, naravno, i mnogi od njegovih brojnih poltronâ(doduše, ni izbliza nisu u stanju da ih demonstriraju kao on). Valja, cjelovitog pristupa radi, pomenutii sljedeće: svi političari- makar ponekad i makar u nekim situacijama- ponašaju se kao glumci; Vučić po tom pitanju nije izuzetak. Konačno, poznavanje retorike kao discipline i bivanje dobrim govornikom nije uzalud u antičkom svijetu- a i kasnije, naravno- bio bitan uslov za uspješno bavljenje politikom. Ali- saAleksandrom Vučićem- u srbijanskoj politici (a možda i u svjetskoj) taj scenski nastup-kaou normalnim društvima inače nužan prateći element političke prakse- pojavljuje se u jednoj sasvim novoj formi: u formi apsolutne i totalne teatralizacije političke scene. Teatralizacija srbijanske političke scene, prije svega kroz radikalnu patetizaciju javnih nastupâ, dostigla je onu razinu kadscenski nastup izbija u prvi plani potiskuje na marginumeritum političkog djelovanja; pred nama je apsolutizacija supstitucije suštine formom. Mogli bismo, bez velikog pretjerivanja, reći da su se- u autokratiji Aleksandra Vučića- srbijanski političari, prije svega oni iz vladajuće koalicije na čelu sa sâmim Vučićem, odreda transformisali u trećerazredne glumce, što srbijansku političku scenu pozicionira i markira kao groteskni specifikum i nesvakidašnji kuriozitet u istoriji političkih sistemâ.

Sa druge strane, oni pravi glumci- ljudi kojima je gluma profesija- prihvatili su se u Srbiji politike i izašli na ulicu. Sergej Trifunović, Branislav Trifunović, Nikola Kojo, Branislav Lečić i ostali predvodnici su antivučićevskih protestâ u Srbiji. I nije da nema neke više ironije u ovoj zamjeni ulogâ, u kojoj su (mnogi)političari i državni funkcioneri u Srbiji postali loši glumci, a glumci političari (vidjećemo kakvi). Jer, protesti protiv groteskne autokratije i diktatoroidnih aspiracijâ Aleksandra Vučića i njegovog režima potpuno su očekivani i opravdani. Ali, po logici stvari, trebalo bi da ih predvode opozicioni političari, a ne profesionalni glumci. Trenutna opozicija u Srbiji, međutim, do te mjere izgubila je kredibilitet kod antivučićevski orijentisanih građanâ da se njeni lideri jednostavno ne smiju staviti na čelo građanskih protestâzato što bi ti protestiu tom slučaju momentalno propali. Srbijanska opozicija- pri čemu prvenstveno mislim na onu opoziciju koncentrisanu oko partijâ koje su činile bivšu Demokratsku opoziciju Srbije (DOS)- dok je bila na vlasti, u periodu od 2000. do 2012.- do te je mjere loše upravljala Srbijom da se trajno kompromitovala (čemu su dodatno doprinijela kasnija rastakanja u Demokratskoj stranci). Bez pretjerivanja možemo ustvrditi da je vlast okupljena oko Demokratske stranke u periodu od 2000.-2012., a pogotovo u najgoroj fazi te vlasti od 2008.-2012., suštinski i omogućila uspon Srpske napredne stranke, pobjedu Tomislava Nikolića nad Borisom Tadićem na predsjedničkim izborima u maju 2012. i sadašnji autokratski režim Aleksandra Vučića. Dakle, protesti protiv autokrate Vučića su nužnost, a istovremeno i dokaz da u srbijanskom društvu i dalje, usprkos svemu, postoji snažan zdravi impuls. Ali, sa druge strane, primjetno odsustvo opozicionih političarâ u prvim redovima tih protestâ svjedoči o tome da su i oni sami svjesni da ih ljudi koji žele smjenu Vučića i njegovog režima ne smatraju alternativom tom režimu, i da bi više naštetili masovnosti protestâ nego što bi im koristili. Činjenica da aktuelne antivučićevske proteste u Srbiji ne predvode (opozicioni) političari, nego ljudi koji su se politički aktivirali iz nužde,  govori o još jednoj činjenici: o dubokoj, možda i kolektivno nesvjesnoj, potrebi i impulsu da se sve političke elite od 1990. do danas pošalju u prošlost i da na političku scenu dođu neki potpuno novi ljudi. Jedno je sigurno: povjerenje u aktuelni politički sistem i vjera da se kroz isti može ostvariti društveni prosperitet – ne samo u Srbiji nego na čitavom prostoru od granice Hrvatske sa Slovenijom do granice Sjeverne Makedonije sa Grčkom- na nultoj je tački.

Teatar apsurda, dakle, u Srbiji u ovom trenutku ja potpun. Djeluje da mrak nikad nije bio gušći. Ali ko zna. Nije bez neke i ona stara izreka da se iz haosa ponekad rađaju zvijezde. Ne samo za Srbiju nego za sve zemlje onoga što danas zovemo Zapadnim Balkanom.

/Prof.dr Miomir Abović/

Koncert Zdravka Čolića u Herceg Novom okupio 15 hiljada ljudi

2
Koncert Čolića u HN foto PR Centar

Koncert Zdravka Čolića bio je motiv za dolazak u Herceg Novi i na Praznik mimoze brojnim posjetiocima iz regiona, a organizatori procjenjuju da je na platou hotela „Igalo“ više od 15 hiljada ljudi pjevalo poznate hitove.

„Svaka čast gradu, gradonačelniku i Turističkoj organizaciji, koji organizuju ovako dug Praznik. Nešto što traje 50 godina, mora biti kvalitetno“, kazao je Zdravko Čolić.

Zadovoljan atmosferom na koncertu, on je istakao da je organizacija dobra i da tradicija Praznika mimoze potvrđuje uspjeh. Rekao je da mu je čast što je njegovim koncertom bilo planirano otvaranje 50. Praznika mimoze, čestitao jubilej novskom festivalu i poželio da se slavi još mnogo godina.

Koncert Čolića u HN foto PR Centar

 „Čast mi je što sam pozvan da pjevam na 50. Praznik mimoze. Prethodne sedmice je padala kiša, koja nam je pokvarila događaj, tako da je bolje što smo odložili, večeras je bilo lijepo vrijeme“, naveo je Čolić.

On je kazao da pripada Herceg Novom, za koji vezuje svoje prve profesionalne korake.

„Ovdje sam napravio neke svoje prve korake. Prvi honorar sam zaradio u Bijeloj, na jednom malom festivalu, kad sam bio gimnazijalac. Vezan sam za ovaj kraj i uvijek nosim lijepe uspomene“, rekao je Čolić.

Koncert Čolića u HN foto PR Centar

Potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Miloš Konjević, saopštio je da je u odličnoj atmosferi uživalo oko 15 hiljada ljudi.

„Po našoj procjeni okupilo se oko 15 hiljada ljudi, Novljana i turista koji su došli u naš grad. Prolazi prva sedmica praznika i mogu da kažem da smo zadovoljni”, kazao je Konjević.

Mažoretke Koncert Čolića u HN foto PR Centar

Kako dodaje, nakon ozbiljne pripreme i organizovanja Praznika mimoze, prva sedmica je protekla u punom sjaju, čime se ispunjava cilj manifestacije koja traje pet decenija, da oživi Herceg Novi i pruži interesantnu ponudu i van ljetnje sezone.

Direktorica Javne ustanove kulture „Herceg Fest“, Gordana Porobić Krcunović, istakla je da je koncert Zdravka Čolića i Praznik mimoze privukao pažnju posjetilaca iz cijelog regiona.

„Večeras je publika raznovrsna, posjetioci dolaze iz cijelog regiona, iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije. Što se tiče organizacije, mi smo dali sve od sebe, na visokom je nivou i trudićemo se da na taj način i zatvorimo Praznik mimoze“, rekla je  Porobić Krcunović.

“Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 i HNV CG uporno pokušavaju da onemoguće upis Bokeljske mornarice na listu UNESCO-a”

3

„Bokeljska mornarica je starija od država i nacija na ovom prostoru, u toku vjekova je akumulirala dragocjeno iskustvo, vrijednosti i stekla kolektivnu mudrost, zahvaljujući kojima je izdržala brojne dramatične istorijske provjere i to je garancija njene budućnosti.

Sa velikim žaljenjem moram da vas informišem da neke institucije i osobe iz Republike Hrvatske, posebno Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 koje su se od nas odvojile prije 28 godina, ali i Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori, uporno pokušavaju da onemoguće upis Bokeljske mornarice na listu UNESCO-a, pišući pisma ovoj organizaciju u tom smilu, ukupno 28 stranica koje je UNESCO uputio nama.

Kada se radi o Hrvatskom nacionalnom vijeću siguran sam da ono predstvalja veoma mali broj Hrvata u Crnoj Gori, jer sam duboko uvjeren da osobe dobre volje a posebno niko ko posijeduje vrijednosti koje su geslo Mornarice, „Fides et honor” Vjera i Čast, ili jednu od njih, ne može željeti da ona ne bude ove godine upisana na listu UNESCO-a i tako ostvari najveći uspjeh u svojoj novijoj istoriji, a kamo li uporno raditi da to onemogući, pogotovo ako je Bokelj, a pri tome i državljanin Crne Gore, bez obzira na etničku pripadnost“ – kazao je Admiral Bokeljske mornarice Antun Sbutega na redovnoj godišnjoj Skupštini ove organizacije, koja je održana je u petak u crkvi Svetog Duha u Kotoru.

On je istakao da Mornarica pripada ne samo njenim članovima, već svima koji prepoznaju njene vrijednosti koje su univerzalne, duboko ukorijenjene u Boki, koja je integralni dio države Crne Gore pa je tako i kulturno dobro Crne Gore, koja se ovom kanidaturom maksimalno valorizuje, te izrazio vjeru da će uskoro postati definitivno i kulturno dobro cijelog čovječanstva.

Skupština Bokeljske mornarice

Skupština je počela intoniranjem himne Crne Gore i kola Bokeljske mornarice u izvođenju mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“, Hrvatskog građanskog društva.

Skupštini je prisustvovalo 39 delegata, brojni gosti i zvaničnici, Marijan Klasić konzul Republike Hrvatske u Kotoru, Dragica Perović predsjednica SO Kotor, Mišo Samardžić potpredsjednik Opštine Kotor, Milica Nikolić šefica-sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO.

Izvještaj o radu Bokeljske mornarice podnio je predsjednik UO Aleksandar Dender, koji je istakao da je jedan od najvažnijih rezultata u protekloj 2018. godini upravo kandidatura Mornarice za upis na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, koja je predata 31. marta 2018.  a koja je zatim prihvaćena od UNESCO-a.

Skupština Bokeljske mornarice – Admiral A. Sbutega

„Tako je Incijativa koju je Mornarica pokrenula prije jedne decenije najzad realizovana i nadamo se da ćemo krajem ove godine biti upisani na tu listu, kao prvo nematerijalno dobro Crne Gore. Posao izrade Nominacionog dosijea je bio veoma složen i u njemu su učestvovali članovi Admiralata i Upravnog odbora Mornarice, kao i njeno ukupno članstvo, u saradnji sa ekspertskim timom Ministarstva kulture na čelu sa Milicom Nikolić, kojima se posebno zahvaljujemo. Želimo da istaknem da smo u tome imali punu podršku Vlade i  Predsjedništva Crne Gore, bokeljskih opština, posebno Opštine Kotor, kulturnih institucija, orgnizacija civilnog društva i građana i želim da se svima zahvalim. Posebnu zahvalnost dugujemo ambasadorki Crne Gore pri UNESCO-u, Dragici Pomorac koja održava stalnu vezu sa rukovodstvom Mornarice i koja je dala veliki doprinos“ – kazao je Dender.

Skupština je usvojila Izvještaj o radu, u kome se ističe da je ostvarena zadovoljavajuća saradanja Matice sa podružnicama u Tivtu i Herceg Novom, dok se bivša podružnica u Beogradu definitivno odvojila od Bokeljske mornarice Kotor i na taj način se ugasila.

Skupština Bokeljske mornarice

Sredstva od 15.000 eura  koje je Ministarstvo kulture opredjelilo za nabavku  uniformi  u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore, iskorištena  su i nabavaljene su  nove uniforme, a izabran je i izvođač za popravku oružja.

“Zahvaljujući  sredstvima od strane Ministarstvo kulture Crne Gore,  znatno povećanim sredstvima od strane Opsštine Kotor, kao i pomoć sponzora Mornarica je  raspolagala sa više sredstva nego ranijih godina što  je omegućilo itenzivniju aktivnost” – istakao je predsjednik UO Dender.

Na konkursu Ministarstva kuiture za NVO Bokeljska mornarica je prezentirala projekat Mornarica u dokumetima, koji je odobren i za koji će u ovoj godini dobiti iznos od 12.800 eura za istraživanja, odabir, prevode i pripremu za štampu najvažnijih dokumenata.

Bokeljska mornarica foto Boka News

U okviru izdavačke djelatnosti štampana je knjiga „Historija pomorstva Crne Gore u kontekstu jadranskog, mediteranskog t  i svjetskog pomorstca“ čiji je autor admiral Antun Sbutega. kao i prevod brošure „Bokeljska mornarica“ na italijanski jezik.

Istaknuta je uspješna saradnja sa Pomorskim fakultetom u Kotoru, Fakultetom za turizam, Pomorskom školom i Gimnazijom u Kotoru, Mornaricom vojske Crne Gore.

Bokeljska mornarica je protekle godine imala uspješnu saradnju sa Piranom i Trstom gdje je bila gost na  najvećoj svjetskoj regati „Barcolana“ gdje je nastupila sa velikim uspjehom.

Bokeljska mornarica – kolo foto Boka News

Ukupan budžet u 2018. iznosio je 33.312 eura, rashodi 19.717 eura i ostvarila pozitivan finasiski rezultat u iznosu od 13.595 eura.

Na Skupštini je usvojen Pravilniku o odori, činovima i nastupima aktivnog sastava Bokeljske mornarice Kotor.

Usvojen je ambiciozan plan rada za 2019. kroz institucionalno i organizaciono jačanje, plan nastupa Mornarice, nabavka i popravak oružja, učestvovanje na naučno i istraživačkim skupovima, internet promocija, saradnja sa školama i fakultetima, saradnja sa Mornaricom VCG, međunarodna aktivnost i učešće Mornarice u promociji pomorstva.

Denis Vukašinović: Spajanja a ne razdvajanja sa podružnicama Zagreb, Rijeka Beograd

Skupština Bokeljske mornarice D. Vukašinović

“Zajednički nastupi bi bili lijepi za vidjeti, a poslala bi se poruka zajedništva. Ne sukobi. Spajanja a ne razdvajanja. Lično smatram da te odnose treba otopliti. Iste i zajedničke poglede treba staviti u prvi plan. Razlike ostaviti u ad hoc i vremenom kada zaživi sadržajna saradnja mudrom politikom i dogovorom vratiti sve podružnice iz bivše Jugoslvije pod okrilje izvorne Matice. Smatram da ih treba pozvati na centralne proslave, biti dobar domaćin prije svega na Tripun dan da budu prisutni i da aktivno učestvuju. Na mnoge projekte možemo zajedno aplicirati u cilju međugraničnog i međudržavnog povezivanja…” poručio je delegat Denis Vukašinović.

Rekonstrukcija kotorskog bazena od 18. februara

0
Nikola Janović

Rekonstrukcija bazena “Nikša Bućin” u Kotoru, vrijedna 3,5 miliona eura, počeće 18. februara, te će krajem godine biti u funkciji, saopštio je ministar sporta i mladih Nikola Janović.

„Danas sa posebnim zadovoljstvom mogu da istaknem da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo sporta i mladih uz saradnju Uprave za javne radove stvorili sve neophodne uslove za početak realizacije rekonstrukcije jednog od najvažnijih sportskih infrastrukturnih projekata iz oblasti kapitalnih investicija. Problem rekonstrukcije zatvorenog bazena ‘Nikša Bućin’, koji je postojao od 2014, danas je riješen”, rekao je ministar.

Janović je rekao da je to posebna vijest za njegove sugrađane, ali i za vaterpoliste, pogotovo za najmlađe i njihove roditelje.

„Kotor je grad sporta, ali prije svega Kotor je simbol najvećih crnogorskih uspjeha u vaterpolu, zato na ovaj način Vlada Crne Gore ulaganjem u sportsku infrastrukturu i realizaciju ovog projekta, u kontinuitetu pokazuje da želi našoj omladini, djeci, građanima omogući da se na što bolji način bave sportom“, kazao je on.

Kotorski bazen

Sve će biti urađeno u roku i kvalitetno

Direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić je istakao da će nakon uspješno sprovedene tenderske procedure javne nabavke i izbora najboljeg ponuđača radovi na II fazi početi već u ponedjeljak, 18. februara.

„Ovaj objekat je izgrađen još početkom osamdesetih godina, ali pošto nije bilo izdvajanja značajnijih sredstava za njegovo održavanje, bazen se našao u takvom stanju da gotovo nije bio upotrebljiv. Vlada Crne Gore je prepoznala značaj rekonstrukcije bazena, kako za grad Kotor, tako i za Vateropolo savez i sve građane, opredijelila sredstva i ušla u realizaciju jedne ovako značajne i kompleksne investicije”, istakao je on.

Jubilarni Praznik mimoze dobio svoju poštansku marku

0
Marka

Izdavanjem poštanske marke 50. godina Praznika mimoze Pošta Crne Gore odaje čast tradiciji ovog izuzetnog festivala, Herceg Novom i razvoju turizma u našem gradu, poručeno je danas na predstavljanju markice.

Na ovaj način, Praznik mimoze je uvršten među važne događaje u istoriji Crne Gore, koji su zavrijedili prigodno izdanje poštanske marke.

“Praznik mimoze, po kojem je Herceg Novi poznat i prepoznat, turistički je ambasador Crne Gore. Stoga, zaista i zaslužuje da bude predstavljen putem poštanske marke”, istakla je Aleksandra Perović, rukovodilac Službe za filateliju i međunarodne odnose Pošte Crne Gore. Ona je pozvala sve da obraduju svoje najdraže pismom iz Herceg Novog, koje će na poštanskoj marki donijeti cvijet mimoze.

Goljević Novović i Kaluđerović_foto, Pošta Crne Gore

Kako je rekla, čast je započeti filatelističku godinu važnim jubilejem kakav je pet decenija Praznika mimoze. Ona je podsjetila da su Herceg Novi i Boka našli svoje mjesto na brojnim izdanjima savremenog Poštinog izdavaštva, te pomenula važnu saradnju sa hercegnovskim filatelistima, koji su vrijedni promoteri Crne Gore i nacionalne filatelije.

Poštanska marka, osim svoje primarne, ima i važnu promotivnu funkciju, jer “nalijepljena na pošiljku putuje svijetom i nosi poruku o zemlji iz koje dolazi, predstavlja simbol kulture i ostaje u naslijeđe generacijama”, istakla je PR menadžer Pošte Crne Gore Vesna Goljević Novović. Kako je kazala, tema za prigodno izdanje uvijek se pažljivo bira, jer se njome promoviše ono što je na poštanskoj marki i uopšte država Crna Gora.

Izdavanje prigodne poštanske markice znak je koliko je jubilej Praznika mimoze za sve nas značajan, poručio je direktor regionalnog centra pošta Herceg Novi Zoran Kaluđerović. On je istakao dobru saradnju sa Opštinom Herceg Novi i gradskim preduzećima, za koju vjeruje da će se unaprijeđivati, te dodao da ovih dana pregovaraju sa Turističkom organizacijom Herceg Novi o realizaciji značajnog projekta koji treba da turistima i izdavaocima smještaja unaprijedi i olakša naplatu boravišne takse.

Perović – foto, Pošta Crne Gore

Poštanska marka 50. Praznika mimoze štampana je u tabaku od 20 maraka. Na njoj je stilizovano prikazan cvijet mimoze i dominantan broj godina u ispisu. Dominiraju bijela, zelena i žuta boja. Nominalna vrijednost je 0.50 eura. Marku prati i koverat prvog dana.

Damen želi majstore i inženjere Arsenala i Jadranskog brodogradilišta

Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen

Konzorcijum kojeg čine Adriatic Marinas – Porto Montenegro iz Tivta i Damen, holandska kompanija koja se na globalnom nivou bavi izgradnjom brodova i superjahti, pokreću program za regrutaciju inženjera u brodogradnji i za remont jahti, a koji će raditi u novom brodogradilištu u Bijeloj.

„Naime, program će obuhvatiti organizaciju „Dana otvorenih vrata“ u brodogradilištu, koji je sada u fazi sanacije i rekonstrukcije, za sve zainteresovane koji se bave ovom djelatnošću. Zadovoljstvo mi je da saopštim da će prioritet u zapošljavanju imati nekadašnji zaposleni remontnog zavoda „Sava Kovačević“ – Arsenala iz Tivta, Jadranskog brodogradilišta Bijela, kao i iskusni inženjeri na brodovima različitih vrsta“- kazao je danas David Margason, generalni direktor kompanije Adriatic Marinas.

Iz te kompanije kažu da će novo brodograduilište u Bijeloj koje će raditi u sklopu korporacije Damen donijeti brojne benefite za privredu Crne Gore jer se očekuje da će se preko 300 ljudi ponovo zaposliti u industriji brodogradnje u Boki.

„Bijela, odnosno Herceg Novi i Boka Kotorska su istorijska postojbina ovog industrijskog sektora u Crnoj Gori, a sa ovim projektom region će opet pružati priznate usluge ove vrste čitavom mediteranskom pomorskom tržištu.“- saopštili su danas iz Adriatic Marinasa.

Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen

Zajedničko preduzeće te firme i korporacije Damen radi na zapošljavanju početne radne snage za učestvovanje u planiranju i transformaciji brodogradilišta Bijela u novi remontni objekat, i za mogući rani početak njegovih preliminarnih operacija –  pružanje određenih usluga brodoremonta na sadašnjem zapadnom krilu brodogradilišta, dok će se na istočnom dijelu odvijati radovi na ekološkoj sanaciji lokacije.

Na predstojećim svojevrsnim sajmovima zapošljavanja u ovom domenu poslovanja u Bijeloj, prisustvovaće članovi Damen Yachting/Amels tima i predstavnici Damena. O detaljnijim informacijama o samim datumima, javnost će uskoro naknadno obavještena.

„Damen je globalna institucija koja se bavi ovom djelatnošću po najvećim industrijskim standardima, sa stručnim timom inženjera i operativnih kadrova brodogradnje i remonta. Vjerujemo da Boka Kotorska jeste resurs kvalifikovanih stručnjaka u svim ovim profilima, i da ćemo okupiti sjajan tim da oživimo ponovo ovu industriju. Svi oni će imati priliku da sarađuju i rade pod mentorstvom sa našim globalnim timom Damen yards-a“ istakao je Eel Kant, predstavnik kompanije Damen.

Regentov pop up restoran – proglašeni najbolji recepti

0
Riba u škartocu

Konkurs Regentovog pop up restorana koji je trajao od 19. januara do 01. februara prikupio je 35 recepata od kojih je kulinarski tim hotela Regent izabrao najbolje:

  1. Crni rižot koji je dostavila gđa Julija Deković
  2. Riba u škartoc koji je dostavio gdin Damir Moškov
  3. Kotorska pašta (krempita) gđe Janje Matijević i Biskupski kruh gđe Lidije Latković.

Shodno prethodnim najavama u sklopu konkursa, posebna večera pod nazivom “Bokeška gastronomska trilogija” od navedena tri odnosno četiri ganga a kreirana od strane autora recepata i kulinarskog tima hotela Regent je zakazana za 19 sati 28.februara.

“Ovom prilikom pozivamo sve kojima je autohtona lokalna kuhinja bliska da nam se pridruže na večeri 28.februara koju planiramo kao divno druženje. Cijena večere je 30 eura po osobi. Podsjećamo da će autori biti potpisani na zvaničnom meniju restorana te ćemo priču o njihovoj virtuoznosti sa radošću prenositi gostima hotela Regent “podsjetio i pozvao je Željko Knezović, Menadžer za hranu i piće hotela Regent.

Porto Montenegro- foto Boka News

Cilj ovog projekta je istraživanje gastronomskog identiteta Boke Kotorske i davanje na značaju autohtonim jelima Boke i zaleđa u sklopu ponude hotela Regent.

Pop up restoran je otvoren svakog dana od 18 do 22 sata do 15.marta.

50. Praznik mimoze – Održano veče poljske gastronomije

0
Gastro veče Dana poljske kulture -50. Praznik mimoze

U sali Gradske kafane sinoć je održano gastro veče Dana poljske kulture, koji se održavaju u sklopu 50. Praznika mimoze. Novljanima i gostima našeg grada predstavljeni su poljski specijaliteti i delikatesi, poput bigosa, pirogija i golobkija, a nije izostalo ni muzike i veselja – za dobro raspoloženje zadužen je bio Orkestar mladih Doma kulture iz Lobeca, pod dirigentskom palicom Darijusa Leziona.

Kako je kazao odbornik Boris Seferović, koji je tokom protekla dva dana bio domaćin gostima iz Poljske, prijateljstvo našeg grada sa Lobecom traje već oko pet godina i zasigurno se nastavlja u najpozitivnijem pravcu, kroz saradnju prvenstveno u oblasti kulture. Prisutne je pozdravio savjetnik gradonačelnika Lobeca Janoš Skrobinski, koji je podsjetio na posjetu i učešće hercegnovske Gradske muzike i mažoretki na takmičenju tom gradu sredinom prošle godine.

Gastro veče Dana poljske kulture -50. Praznik mimoze

Orkestar mladih Doma kulture iz Lobeca nastupio je tokom prethodna dva dana u centru Herceg Novog i u Igalu, posjetio Gradku muziku i Muzičku školu. Posjetu Herceg Novom iskoristili su da Gradskoj muzici upute poziv za učeće u radionici za orkestre u Babenhausenu u Njemačkoj, koja će biti realizovana u maju ove godine.

Ada Bojana ide u zakup, gradiće se najmanje jedan luksuzni hotel

0
Ada Bojana

Vlada Crne Gore planira da u dugorični zakup da Adu Bojanu. Planirana je valorizacija dijela lokaliteta, sa davanjem prava na razvoj i upravljanje jedinstvenim, visoko-kvalitetnim turističkim kompleksom koji nudi niz aktivnosti za odmor i rekreaciju.

Predviđeno je da budući hotelsko turistički kompleks ima najmanje jedan hotel, standarda četiri plus ili pet zvjezdica, kojima će upravljati renomirani međunarodni turistički operater ili operateri, navodi se u Predlogu plana privatizacije za 2019. godinu koji je danas razmatrala Vlada.

Pored toga, analiziraće se mogućnost gradnje vila i drugog rezidencijalnog smještaja za dugoročni zakup, kao dio jednog integralnog plana. Razvoj kompleksa planiran je na sjeverozapadnom dijelu ostrva (dio kapaciteta je potrebno odvojiti za nudistički centar) uz pješčanu plažu. Lokacija obuhvata i zonu vegetacije na dinama u zaleđu plaže, rezervat prirode (u jugoistočnom dijelu) sa šumama, močvarama i livadama.

Planirana je, kako piše u Planu, i turistička valorizacija lokaliteta obuhvaćenih Prostornim planom posebne namjene “Bjelasica i Komovi” – Cmiljača i Žarski. Cmiljača se nalazi u sjevernom dijelu područja Bjelasice na teritoriji opštine Bijelo Polje u sjeveroistočnom dijelu zone planinskog centra Žarski na 1.620 metara nadmorske visine, sjeverno od ski terena i njena površina iznosi 7,5 hektara.

Vlada ove godine planira da privatizuje Institut “dr Simo Milošević” AD – Igalo, HG “Budvanska rivijera” AD Budva, “Castello Montenegro” AD – Pljevlja, te “Institut za crnu metalurgiju” AD – Nikšić.

Javni poziv za prodaju 56,4806 odsto akcijskog kapitala Instituta dr Simo Milošević AD Igalo je objavljen 16. oktobra 2018. godine sa rokom za dostavljanje ponuda do 14. januara. U predviđenom roku dostavljena je jedna ponuda i to od strane Konzorcijuma Philibert, a.s. i Vile Oliva d.o.o.

Kako se navodi u Vladon planu, osnovni cilj privatizacije predstavlja povećanje konkurentnosti i efikasnosti funkcionisanja društava, podsticanje stranih ulaganja i preduzetništva u svim oblastima, povećanje zaposlenosti i poboljšanje životnog standarda.

Vlada je objavila i spisak turističkih lokaliteta koje planira da valorizuje kroz model davanja u dugoročni zakup.

Na spisku lokalita su uvala Masline, Utjeha za rt Odrač, Bušat u Baru, lokalitet koji se nalazi između Njivica i ušća Sutorine u Herceg Novom, Donja Arza, lokalitet “Kabala for” u Herceg Novom, lokacija “Mrkovi – Bijela Stijena” , Luštica, kao i Tturistički kompleks Ecolodge Lovćen, Nacionalni park Lovćen, Cetinje.

Uklanjaju osušena stabla u velikom Gradskom parku

1
Park u Tivtu

U velikom Gradskom parku u Tivtu identifikovano je i crvenom bojom obilježeno oko stotinjak stabala koja treba ukloniti i zamijenti novim biljkama.

Riječ je o borovima, čempresima, bagremima, lovorima, ali i nekim drugim biljama koje su ili pri kraju životnog vijeka te prijeti njihov pad koji može ugroziti posjetioce ili prolaznike u parku, odnosno stablima koja su već osušena ili nepovretno oštećena ili bolesna. Stabla koja će se ukloniti i zmijeniti, evidentirana su nakon stručne procjene eksperata iz Opšptine Tivat i Podgorice, a u skladu sa Katastrom stabala u velikom Gradskom parku iz 2013.

Očekuje se da javnost o predstojećim aktivnostima na zamijeni ovog dijela biljnog fonda tivatke gradske botaničke bašte bude obaviještena zvaničnim saopštenjem Odbora za zaštitu velikog Gradskog parka koji je uljučen u sve te aktivnosti.

Kako nezvanično sazanjemo, neće se sva obilježena stabla ukloniti odmah, niti će se dozvoliti da se posječna stara i bolesna stabla odmah ne zamijene novim sadnicama, nego će taj posao ići sukcesivno. Prvo će, uz pomoć alpinista i specijalne opreme, biti uklonjena tri velika primorska bora stara preko 120 godina, koja su pri kraju životnog vijeka, nalaze uz najfrekvetnije prolaze kroz park i kojima prijeti pad, nakon čega će postepeno uslijediti i uklanjanje ostalih označenih biljaka i njihova zamjena nivim odgovarajućim sadnicama.

Tivat bilježi bolju posjećenost

Tivat

U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno boravi ukupno 740 zvanično prijavljenih gostiju. To je 22 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine – saopštila je juče Turistička organizacija Tivat.

Od ukupnog broja gostiju njih 733 su stranci, a samo 7 posjetioci iz Crne Gore.

Tivatski hoteli ugostili su 82 turista, dok 658 posjetilaca koristi usluge uzdavalaca privatnog smještaja.