Photo: Talijanski ribarski inspektorat/Obalna straža Talijanske Republike
Talijanska obalna straža za vrijeme Božićnih blagdana zaplijenila je tonu nelegalno ulovljene ribe i morskih organizama. Pritom je izrečeno preko 62 tisuće eura kazni protiv ribara i trgovaca koji su ribu i školjkaše švercali u susjednu zemlju.
Redovite provjere Regionalna obalna straža nad ribarskom industrijom u prosincu provodi u sklopu nacionalne operacije pod nazivom “Ilegalna granica”, a koja je posebno bila usmjerena na trgovce ilegalnim ribljim proizvodima iz inozemstva i spremna za stavljanje na talijansko tržište.
Ribolovni centri pomorske uprave Furlanije-Julijske krajine, u razdoblju koje se podudara s povećanom potrošnjom ribe zbog Božićnih blagdana, proveli su inspekcijske nadzore kako bi osigurali zdravstvenu zaštitu hrane potrošača. Najvažnija aktivnost nadzora bila je kontrola motornih vozila i plovila za prijevoz ribljih proizvoda iz susjednih zemalja, piše talijanski dnevnik Il Picolo.
Prstaci se nemilosrdno vade i na crno prodaju Talijanima
Prstaci buzara
Pripadnici talijanske Obalne straže presreli su plovila koja su prevozila ugrožene vrste školjaka čije su metode prikupljanja izuzetno invazivne i štetne. U opisu stoji da “sakupljač” uništava stijenu na kojoj školjka raste, zbog čega je zabranjeno prikupljanje, zadržavanje, prijevoz, ali i konzumacija, što ilustrira nemilosrdan izlov i prodaju zabranjenih prstaca.
Tijekom pregleda plovila, pronađeno je ukupno 16 vreća s oko 80 kilograma školjaka, vješto skrivenih pod kašetama riba i vrećicama na kojima su ispisane deklaracije školjkaša drugih vrsta.
Talijani upozoravaju da su nedavne akcije rasvijetlile slabu pozornost vlasti u nadzoru poštivanja pravila o ispravnom označavanju sljedivosti i identifikacije ribljih proizvoda. Njih nadalje brine zdravstvena zaštita krajnjeg potrošača koji kupuju ribu, no očito to kupcima nije ni najmanji problem.
Zaplijenili 80 tona ilegalne ribe i naplatili milijun i pol eura kazni
U operaciji “Ilegalna granica” sudjelovalo je čak 5.000 pripadnika Obalne straže i ostalih službi specijaliziranih za borbu protiv nezakonitog ribolova. Zaplijenjeno je ukupno 80 tona ribljih proizvoda, izrečeno 700 kazni u vrijednosti od oko milijun i pol eura, a nekoliko ljudi je privedeno.
U hrvatskim ribarskim krugovima već se duže vrijeme negoduje zbog neodgovornog gospodarenja ribolovnim resursima. Najčešće prigovaraju švercerima koji veliku potražnju na talijanskom tržištu obilato koriste jer kupci ne pitaju za cijene. Ukoliko su takve tvrdnje i blizu istini, pitanje na koje svakako treba dati odgovore je: Trebaju li hrvatske inspekcije učestalije izlaziti na teren i mogu li se hrvatska policija i Obalna straža po uzoru na talijanske službe, masovno i agresivno uključiti u nadzor ribolova te transporta ribe i ribljih proizvoda iz Hrvatske?
Vlada je u četvrtak dala zeleno svjetlo JP Morsko Dobro da raspiše javni poziv za prikupljanje ponuda za zakup morskog dobra u Lepetanima u opštini Tivat i Kamenarima u opštini Herceg Novi „sa obavezom izgradnje novog pristaništa u Kamenarima“.
Riječ je o postojećim trajektnim pristaništima u ova dva mjesta preko kojih monopolsku djelatnost trajektnog prevoza vozila i putnika brodovima preko zaliva Boke, obavlja firma Pomorski saobraćaj AD Kamenari.
Vlada je prihvatila zaključke Upravnog odbora Morskog Dobra sa sjednice tog tijela 17.decembra, u vezi „utvrđivanja visine godišnje naknade za korišćenje pruistaništa u Kamenarima i Lepetanima u svrhe trajektnog prevoza i faktora koji utiču na početnu cijenu“. Po tome, kako je precizirano u uslovima što će biti dio oglasa za izbor zakupca, traži se minimalna godišnja zakupnina u iznosu od 230 hiljada eura kao fiksni, te minimalno 2% prihoda ostvarenog prodajom karata za prevoz trajektom kao varijabilni dio naknade za zakup. Za taj novac budući zakupac pristaništa preko kojih se vrši jedina trajektna linija u državi, dobiće 4.011 kvadrata površine obale u Lepetanima „sa pripadajućim akva prostorom uz pristanište i privezišp/te od 7.200 kvadrata“, te 3.959 kvadrata obale u Kamenarima „sa pripadajućim akva prostorom uz pristanište i privezište površine 14.700 kvadrata“.
Pomorski saobraćaj koji sada jedini koristi ovu infrastrukturu, već je 14 godina u većinskom vlasništvu podgoričko-grbaljskih biznismena, braće Dušana i Dejana Bana koji su bliski sa liderom DPS Milom Đukanovićem. Braća Ban su 2004. tada državnu firmu koja je bila u većinskom vlasništvu Fonda PIO i svojom zaradom dopunjavala hronično deficitarni crmogorski penzioni fond, po odluci Savjeta za privatizaciju, dobili bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi. Godinu ranije, tada državni Pomorski saobraćaj je sa takođe državnim preduzećem Morsko Dobro iz Budve sklopio „Ugovor o korišćenju morskog dobra“ za lokacije Lepetane i Kamenari na rok od 15 godina. Ugovor je na snazi do 31.decembra ove godine, a Pomorski saobraćaj po njemu, Morskom Dobru treba da plaća mjesečnu naknadu u visini od 4% ukupnog svog mjesečnog prihoda od prodaje karata za trajekte. Ugovorom je Pomorskom saobraćaju data garancija da će monopol imati 8 godina, ali iako je taj rok istekao 2011. država se do danas nije potrudila da animira još nekog trajektnog operatera da dođe u Crnu Goru i uvede konkurenciju firmi braće Ban.
Najstariji trakekt Pomorskog saobracaja
Po javnom pozivu za novi ugovor o zakupu obale u Lepetanima i Kamenarima na koji je zeleno svjetlo dala Vlada, firma braće Ban neće imati većih problema da ponovno dobije mogućnost da ima monopol na jedinoj trajektnoj liniji u državui. Naime, prema propozicijama konkursa, čak do 20 od ukupno 100 mogućih bodova za ponuđače rezervisano je za „ponudu dosadašnjeg korisnika/zakupca koji je ispunio ugovorom predviđene obaveze“. Ponuđena zakupnina nosi do 70 bodova, a investicioni program samo 10 poena iako je „cilj tenderskog postupka da obezbjedi realizaciju investicionog programa kojim se unapređuje pomorski prevoz“. Država traži od zakupca da izgradi novo pristanipte u Kamenarima, te da obezbjedi sanaciju i održavanje postojeće obale i obalne infrastrukture tokom trajanja ugovora“. Ponuđač ima rok od tri godine da sanira postojeću obalu, a potom dodatni rok od dvije godine da izgradi novo pristanište u Kamenarima, što je uslov da svu zakupljenu državnu imovinu može koristiti najduže do 15 godina.
Prema propozicijama, na javni opoziv ponude može podnijeti samo ponuđač koji ima „pretežnu privrednu djelatnost pomorski i priobalni prevoz putnika“ (što je slučaj sa Pomorskim saobračajem AD), kao i koji u floti posjeduje najmanje pet trajekata minimalnog ukupnog kapaciteta ne manjeg od 150 vozila i 1.000 putnika (Pomorski saobraćaj ima šest takvih brodova, a niko drugi u državi nema najmanje pet trajekata).
Iako se u tekstu javnog poziva u poglavlju „Plansko riješenje lokacije“ napominje da „u cilju smanjenja negativnih uticaja na životnu sredinu i područja pod zaštitom UNESCO, za trajekte koji saobraćaju u postojećim trajektnim pristaništima Kamenari i Lepetane, preporučuju se plovila sa ekološki prihvatljivim niskokarbonsmim pogonom kako bi bili u skladu sa opredjeljenjima Crne Gore kao zelene i karbonski neutralne turističke destibnacije“, ovo u oglasu nije postavljeno kao obavezan uslov, već preporuka. Stoga Pomorski saobraćaj čiju većinu flote čine brodovi stari više od pola vijeka, a sve njihove trajekte pogone klasični dizel motori „Cummins“, može bez problema dobiti ovaj tender, iakao je u Evropi praksa da na ovako kratkim linijama u zaštićenom podrulču saobraćaju prvenstveno moderni trajekti sa pogonom na plin ili električnu energiju.
Trajekt
VEĆE FINANSIJSKE OBAVEZE, ALI I VEĆA IMOVINA KOJA SE ZAKUPLJUJE
Po novom pozivu, novi (stari) zakuopac trajektnih pristanipta imaće osjetno veće finansijske obaveze prema državi nego što je to do sada bio slučaj. Naime, samo minimalna fiksna godišnja zakupnina od 230 hiljada eura, veća je od kompletnog iznosa koji je Pomorski saobraćaj na ime zakupa Lepetana i Kamenara, platio Morskom dobru 2017. a koji je bio 183.249 eura. Varijabilni dio zakupnine je međutim, prepolovljen sa sadašnja 4 na minimum 2 % ukupnih prihoda od prodaje karata za trajekte, što bi, imajući u vidu godišnji prihod Pomorskog saobraćaja u 2017. od 4.581.225 eura, iznosilo nešto preko 91,6 hiljada eura. Stoga bi kompanija braće Ban po novom ugovoru uz aktuelni nivo prometa, državi za zakup Lepetana i Kamenara godišnje plaćala najmanje oko 320 hiljada eura plus PDV.
Sa druge strane, zakupcu se sada u odnosu na ugovor iz 2003. daje značajno veća površina zemljišta u Lepetanima, i posebno u Kamenarima, kao i značajno veći akva prostor koji se u starom ugovoru uopšte ne kvantifikuje, dok je u novom narastao na ukupno skoro 22 hiljade kvadrata mora.
„Zahvat morskog dobra koji je predmet postupka određen je na osnovu planske dokumentacije i urbanističko tehničkih uslova koje su izdali nadležni organi uprave opštine Tivat i Herceg Novi.“- odgovoreno je „Vijestima“ iz JP Morsko Dobro na pitanje da li se mijenja zahvat obale i mora koji se daje u zakup. Tivatska Opština ranije se u više navrata žalila ocjenjujući da je zakupcu trajektnog pristanišpta u Lepetanima data mnogo veća površina nego što mu je potrebna, posebno apostrofirajući neiskorišten prostor na zapadnom obodu pristaništa uz korito lokalnog potoka, te istovremeni nedostatak prostora za javni parking i taksi stajalište na ovoj lokaciji.
Trajekti u pristanistu Lepetane
JEDINO U CRNOJ GORI TRAJEKTNA LINIJA NE IDE NA KONCESIJU
„U skladu sa zakonskim propisima i ovlašćenjima koje ima ovo JP u pitanju je davanje u zakup na korišćenje djelova državne imovine, budući da u okviru važeće pravne regulative trajektno pristanište nije definisano kao luka, saglasno čemu nijesu primjenjive odredbe Zakona o lukama i koncesija kao model ugovora i postupka, a takođe pitanje linijskog pomorskog saobraćaja ove vrste nije normirano i nije primjenjivo.“- odgovorili su iz Morskog Dobra na pitanje zašto je za obavljanje jeidne trajekte linije u državi, dovoljno samo zakupiti djelove obale između kojih voze brodovi, a ne dobiti koncesiju za obavljanje te privredne djelatnosti.
Trajektne linije, svuda u svijetu, predmet su koncesija koja za njihovo održavanje zainteresovani brodarima daje država. U susjednoj Hrvatskoj na koju se Crna Gora dosta ugleda kada je u pitanju pomorsko-pravna regulativa, pravo obavljanja javnog pomorskog prevoza dobija se na osnovu koncesija koje po zainteresovanim brodarima, nakon sprovodjenja tenderske procedure, izdaju nadležni državni organi zavisno od toga da li je u pitanju državna, županijska ili pomorska linija od lokalnog značaja. Koncesiju za obavljanje linijskog prevoza u Hrvatskoj može dobiti samo fizičko ili pravno lice upisano u registar obrtnika, odnosno sudski registar i koje raspolaže adekvatnim brodovima registrovanim pod hrvatskom zastavom. Pri odlučivanju kome će se dodijeliti koncesija koja se inače, izdaje na rok važenja od jedne do deset godina, u Hrvatskoj se procjenjuje ponuda zainteresovanih brodara sa stanovišta tehničkih karakteristika, starosti, načina održavanja, udobnosti i kapaciteta njihovih brodova, te ekonomsko-finansijskih aspekata ponude koji podrazumijevaju da li brodar traži ili ne od države subvencije za održavanje pojedinih linija, odnosno visinu fiksnog i promjenjlivog dijela koncesione naknade koju će brodar plaćati državi. Ulogu igraju i cjenovnik usluga koje brodar namjerava ponuditi građanima, eventualni popusti, frekvecija održavanja linije i još mnogo toga što na kraju utiče da građani i turisti u Hrvatskoj dobiju najbolju moguću ponudu kada je u pitanju trajektni i brodski prevoz u toj državi. U Crnoj Gori toga za sada na žalost, još nema ni u primislima, iako u Zakonu o koncesijama postoji pravni osnov za rasoisivanje tendera za dodjelu koncesije nad trajektnom linijom Kamenari-Lepetane –Kamenari, a u važećoj Koncesionoj politici Vlade CG konstatuje se da u oblasti saobraćaja nije izdata ni jedna koncesija, te da za to postoji prostor između ostaloga, i u pomorskom saobraćaju.
Tajekt GRBALJ
TRAJEKTNA LINIJA U BOKI – RUDNIK NOVCA
Trajektna linija preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj na kojoj Pomorski saobraćaj trenutno ima monopol je svojevrsni “rudnik para” jer godišnje više od million vozila raznih kategorija, bude trajektima prebačeno sa jedne na drugu stranu zaliva. Cijena prevoza na liniji koja je kraća od jedne nautičke milje, iznosi od 1 euro za bicikl, do 25 eura za specijalna i vangabaritna vozila, dok karta za mali putnički automobil u jednom pravcu košta 4,5 eura.
Koristeći ovaj zakupljeni državni resurs, Pomorski saobraćaj konstantno ostvaruje veliku zaradu pa je tako, prema podacima objavljenim na sajtu Poreske uprave, poslovnu 2017. završilo je sa bruto dobiti od 2.262.907 eura. Kompanija ima i neraspoređenu dobit od ukupno 4.619.562 eura. Skupština akcionara je 28.marta prošle godine donijela odluku da se vlasnicima kapitala (Dejanu Banu lično i kompanijama Prohouse i Prohousemontenegro iz Podgorice) isplati dividenda u ukupnom iznosu od 1,6 miliona eura. Dejan Ban vlasnik je 33,4% „Pomorskog saobraćaja“, kompaniji „Prohouse“ njegovog brata Dušana pripada 44,4 % a , 22,2% kapitala upisano je na kompaniju „Prohousemontenegro“ čiji je osnivač Željko Mihailović. Tokom 2017. je inače, „Pomorski saobraćaj“ ostvario ukupne prihode od 5.531.834 eura, dok su rashodi iznosili 3.253.124 eura. Prihodi su povećani za preko 400 hiljada eura u odnosu na 2016., dok su rashodi porasli za oko 130 hiljada eura.
Kompanija Univerzal Monte, koja je koncesionar dijela magistralnog puta Trebinje – Herceg Novi, ranije je saopšteno da će i ove godine sve korisnike ovog puta osloboditi plaćanja putarine za novogodišnje praznike.
Kako su obavijestili, putarina se neće plaćati 30. i 31. decembra, kao i 1. januara 2019. godine.
Nešto više od deset godina Univerzal Monte, u vlasništvu srpskog biznismena Vuka Hamovića, naplaćuje putarinu u visini od tri do 18 eura za vozila, u zavisnosti od kategorije, nakon što je izgradio skoro 13 kilometara dugu dionicu puta Meljine-Petijevići, po BOT sistemu – izgradi, koristi i vrati.
Opština Herceg Novi godinama bezuspješno pokušava da riješi ovaj problem i oslobodi naplate putarine ovaj dio prilaza Jadranu. Iz lokalne uprave Herceg Novi državi su kandidovali projekat da naplatna rampa na Sitnici posluži umjesto izgradnje novog graničnog prelaza koji je van svih standarda, ali iz resornog crnogorskog minstarstva još nema jasnog odgovora na ovu ponudu hercegnovske lokalne uprave.
U Trebinju su počeli “Vikend dani” u okviru kojih će do 15. januara naredne godine svi posjetioci moći uživati u tradicionalnim hercegovačkim proizvodima, medu, siru, kolačima, vinu i zanatskom pivu.
Prema riječima Marka Radića, direktora Turističke organizacije grada Trebinja, ovo je druga godina zaredom da se priređuje ova manifestacija, a proizvođači će se predstaviti u šest kućica.
– Drago nam je što već sada vlada interesiranje naših sugrađana, ali i brojnih turista, koji su popunili sve smještajne kapacitete u Trebinju – rekao je Radić.
Trebinje
U okviru prvih “Vikend dana” bit će priređen i doček Nove godine 31. decembra, gdje će sve Trebinjce i goste zabavljati Dženan Lončarević.
Sljedeći “Vikend dani” su za božićne praznike, a zatim i za Novu godinu po julijanskom kalendaru.
Organizator “Vikend dana” je Turistička organizacija, uz podršku Grada Trebinja.
U okviru manifestacije “Od Božića do Božića” u subotu je u Kotoru održan Novogodišnji bazar rukotvorina, velika novogodišnja tombola a u večernjim satima održan je koncert klape Kampanel.
Na Novogodišnjem bazaru, prodavani su novogodišnji ukrasi i suveniri a sav prihod doniran je za kupovini muzičkih instrumenata Gradskoj muzici Kotor. Kako su nam kazali organizatori NVO „Karampana“ o ukupno prikupljenim sredstvima javost će informisati nakon završetka svih programa od „Božića do Božića“.
Lijepo vrijeme pogodovalo je brojnim učesnicima novogodišnje tombole koja je održana ispred Gradske kafane Dojmi.
Od Božića do Božića 2018. klapa Kampanel u Kotor
U večernjim satima, na Pjaci od Muzeja koncert je održala poznata klapa Kampanel.
Uprkos buri i hladnom vremenu klapa Kampanel, koja je prvi put nastupila u Kotoru, više od dva sata zabavljala ljubitelje klapske pjesme.
Uz kuvano vino i poznate klapske hitove klapa je zagrijala atmosferu, oduševila Kotorane i njihove goste.
Doček dječje Nove godine biće održan večeras, sa početkom u 16 sati na glavnom Gradskom trgu u Kotoru.
Jedan od najljepših kotorskih ženskih vokala, kao i proslavljeni hip-hop izvođači – Jelena Kažanegra-Franović sa bendom „Crveno i crno“, Igor Lazić – Niggor i Klappa Who See, koju čine Dejan Dedović – Dedduh i Mario Đorđević – Noyz, nastupiće u nedjelju 30. decembra na Trgu od oružja.
Godinu na izmaku obilježio je rekordan broj koncertnih sadržaja tokom kojih su nastupila neka od najvećih imena svjetske, regionalne i domaće klasične, jazz, pop i rock muzike, brojne klape, orkestri i manji instrumentalni sastavi, horovi i solisti, zahvlajujući čemu je širom Balkana Kotor prepoznat kao grad dobre muzike, a srazmjerno odnosu broja stanovnika i koncertnih dešavanja ujedno i najveća koncertna pozornica u regionu.
Stoga će nastupi u završnici godine pripasti kotorskim muzičarima čiji rad regionalna publika prati više od deceniju. Publika na Trgu od oružja imaće priliku da premijerno čuje bogat repertoar, jer su muzičari najavili premijerna izvođenja i brojna iznenađenja.
Dražen Boban iz Prugova kod Sinja pobjednik je 3. svjetskog prvenstva utrke karića ‘Velika nagrada grada Šibenika’ što je održana u subotu u sklopu šibenske Adventure, jedinog ‘plastic free’ božićnog sajma u Hrvatskoj i najboljem Adventu na obali.
Boban je višestruki pobjednik utrke karića – pobijedio je 2015., u prvoj utrci te 2017.
Točno u podne, 26 sudionika krenulo je karićima s tvrđave Barone nizbrdo prema šibenskoj rivi gdje je bio cilj i gdje je u gradskom Perivoju Roberta Visianija, koji kao središte Adventure nosi ime ‘Parkić’, ujedno bilo i proglašenje pobjednika.
U utrci je sudjelovao i zamjenik šibenskog gradonačelnika Paško Rakić.
“Imao sam dva cilja: dovršiti utrku i ne biti posljednji. Uspio sam oboje”, rekao je dogradonačelnik te dodao kako je atmosfera u Šibeniku tijekom prosinca kao u špici sezone. Tome, kako kaže, pridonosi bogati glazbeni program na Adventuri i atraktivne manifestacije poput utrke karića.
Utrku je pod pokroviteljstvom Grada Šibenika i šibenske Turističke zajednice organizirala Udruga za promicanje i zaštitu kulturnog stvaralaštva Disco Gimnazija.
Inače, subotnjim sunčanim jutrom koje je privuklo veliki broj građana u ‘Parkić’, započelo je finale pripreme za doček Nove godine na otvorenom koji će u Šibeniku biti istovremeno na čak tri lokacije. Na glavnoj bini nastupit će Kiril Džaikovski i Kawasaki 3P, na drugoj The Frajle, a treća je bina na Trgiću namijenjena ljubiteljima elektroničke glazbe koja u Šibeniku po prvi put ima svoj ‘stage’, a nastupaju After Affair i Roof AW.
Povodom novogodišnjih i božićnih praznika Agencija za razvoj i zaštitu Orjena je uz podršku Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi, upriličila program za djecu koja žive u mjesnim zajednicama Kruševice, Mokrine, Kameno-Žlijebi i Ubli, dijelu Parka prirode „Orjen“. Program je održan u petak, 28. decembra u školskim prostorijama područnog odjeljenja na Kruševicama.
Za djecu je organizovana radionica izrade novogodišnjih čestitki, čiji će motivi biti iskorišćeni za čestitku Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, odnosno Turističke organizacije Herceg Novog.
Glavni događaj je svakako bio dolazak Djeda Mraza, koji je u druženju i igri sa najmlađima dijelio prigodne novogodišnje paketiće. Uz neizostavnu zajedničku fotografiju, svako dijete je dobilo priliku za fotografisanje sa najomiljenijim Djedom na planeti, nakon čega je organizovana i novogodišnja žurka.
Zahvaljujemo se na saradnji OŠ „Milan Vuković“, podorjenskim mjesnim zajednicama, te vrijednim kruševičkim domaćicama koje su pripremile domaće poslastice.
Ovaj događaj je jedan u nizu u programu Agencije, osmišljenom između ostalog za pružanje podrške podorjenskom stanovništvu, koje čini nezaobilazni segmentuspješnog funkcionisanja Parka prirode „Orjen“.
Rukovodstvo Opštine Herceg Novi položilo je danas vijenac na spomen ploču heroinama grada, pet Danica, po kojima šetalište i nosi ime. Čelnici grada su potom obišli trasu Šetališta od Galeba do Mimoze, na kojem su prije roka završeni radovi na popločavanju.
Kako je potpredsjednica Danijela Đurović istakla, već je pet godina kako je spomen ploča postavljena na početku Šetališta Pet Danica i jedan je od pokazatelja koliko se ova lokalna samouprava, zajedno sa Udruženjem boraca NOR-a Herceg Novog i Mjesnom zajednicom Igalo trudi da obilježava sve važne događaje naše istorije i prošlosti, na koje smo beskonačno ponosni jer su oni dio nas samih.
Uslijedio je i obilazak trase Šetališta na kojem su završeni radovi na popločavanju, a kojem su prisustvovali direktori preduzeća i agencija čiji je osnivač Opština, predstavnici MZ Igalo i građani.
-U odnosu na tok radova u prethodnom periodu, zadovoljan sam kako i kojom dinamikom su izvedeni ovi radovi. Izvedeni su prije ugovorom predviđenih rokova i obaveza i lokalni izvođač radova je posao uradio onako kako treba. Opština Herceg Novi je uložila maksimalne napore, a i saradnja sa Morskim dobrom je bila na zavidnom nivou, kazao je predsjednik Opštine Stevan Katić.
Šetalište Pet Danica
On je dodao da su privrednici i građani zadovoljni, kao i da je planiran nastavak uređenja Šetališta Pet Danica do Titove vile, za koji je trenutno projektna dokumentacija u izradi.
Direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Boro Lučić podsjetio je ovom prilikom da ta agencija radi na više projekata: vidikovac na Njivičkom putu koji radi lokalna firma „Novitović Herceg Novi“, pri kraju je uređenje Stepeništa Jova Dabovića, a radi se i na projektovanju još nekoliko lokacija stepeništa.
-Radi se o odličnoj sinergiji lokalnih firmi i Opštine i nadam se da ćemo tim pravcem nastaviti i dalje, poručio je Lučić.
I predsjednik Mjesne zajednice Igalo Zoran Savković zadovoljan je završetkom i kvalitetom radova na popločavanju.
-Vidjeli ste i sami da je sve „utegnuto“, uređeno i ofarbano. Kažu nam sugrađani koji žive pored šetališta da je poslije kiša odvod bio kako treba. Šetalište je u potpunosti ispoštovano i sređeno bez ikakvih zamjerki građana. Nastavićemo dalje, od Galeba do Titove vile, i da u cijeloj dužini imamo uređeno šetalište, najavio je Savković za naredni period.
Igalo će na zalasku 2018. biti domaćin centralnog novogodišnjeg programa. Savković je izrazio veliku zahvalnost, ali i nadu da će centralna proslava Nove godine postati tradicija u Igalu.
Socijaldemokratska partija (SDP) Ranka Krivokapića je nakon šest mjeseci manipulacija,prevara, laži i licemjerstva prema partnerima u vlasti, na skupštinskom zasjedanju u petak 28. decembra, jasno pokazala svoje pravo lice i namjeru da zbog samo, za sada, njima znanih interesa sruši koaliciju u Kotoru. No, ovo nas i ne čudi, jer su više puta do sada dokazali da su im lični i partijski ispred opštih interesa. Od onih koji su 18 godina bili u vlasti sa DPS-om i ucjenama se odžavali, drugačiji način djelovanja i funkcionisanja nismo ni mogli očekivati – poručuju iz građanskog pokreta URA.
“Netačne su informacije da je SDP spriječio uvođenje prinudne uprave u Kotoru, jer svi njihovi postupci u proteklom periodu upravo doveli lokalnu upravu u opasnost uvođenja iste. Takođe je netačno da su svojim prisustvom na sjednici uticali na postojanje kvoruma. Sjednici je prisustvovalo 20 odbornika pa je kvoruma bilo i bez odbornika SDP-a. Sa druge strane ono što je tačno jeste činjenica da su glasali protiv svih 13 legalno donesenih Odluka predsjednika opštine Kotor, donesenih zarad normalnog funkcionisanja uprave u periodu neodržavanja sjednica lokalanog parlamenta, koje su uprkos tome usvojene. Takođe je tačno da su umjesto glasanja po narednim tačkama, među kojima je bio i budžet Opštine za 2019 godinu, izabrali napuštanje sjednice, zajedno sa predstavnikom DPS-a i Liberalne partije, čime su opštinu uveli u mjeru privremenog finansiranja u narednom periodu.
Neprincipijelno napuštanje sjednice kotorskog parlamenta upotpunjeno je i obmanjivanjem javnosti o postojanju pismene garancije premijera Markovića o pravnoj sigurnosti investiranja u kupovinu Jugopetrolovih nekretnina, koja nije podijeljena na sjednici iako su to obećali putem medijskih saopštenja. Na koji način i kako SDP radi za interese Kotora, pokazala je i činjenica da je nova uprava Luke Kotor (u kojoj nema kadrova SDP-a), za samo nekoliko mjeseci rada uspjela da pripremi valjanu dokumentaciju i da izdejstvuje dobijanje dugoročne koncesije od strane Vlade CG, pa se nameće logičan zaključak da kadrovima SDP-a koji su godinama upravljali Lukom Kotor to nije bio interes, jer njih očigledno osim ličnih ne interesuju nikakvi drugi interesi a ponajmanje gradski. Da su mogli oni bi zaustavili i ovaj strateški projekat, jer su u februaru mjesecu takođe napustili sjednicu kod tačke izglasavanja članova borda direktora Luke Kotor, čime su pokušali onemogućiti proces upravljanja i donošenja odluka u Luci Kotor. Na svu sreću nijesu uspjeli u tome i toliko očekivana koncesija je dobijena.
Svim ovim potezima SDP ciljano destabilizuje lokalnu vlast i sprečava razvoj grada. Kalkulantski i bez hrabrosti da javno saopšte da izlaze iz koalicije, oni manipulatorski navodno ostaju u istoj, očekujući da pristanemo na njihove ucjene zarad očuvanja vlasti a time i njihove pozicije u istoj. Već viđeno i ništa novo kada je SDP u pitanje. Podsjetićemo da ni nakon oktobarskih izbora 2016 godine, njihovi visoki funkcioneri nisu napustili funkcije koje su dobili za vrijeme koalicije sa DPS, već su sa istih pozicija samo prešli iz jedne vlasti u drugu. Možda isti scenario priželjkuju i sada. Sasvim je legitimna njihova želja da ih DPS ponovo primi u zagrljaj, samo je pitanje da li ih DPS više želi. Takođe, u svojim kalkulacijama moraju računati na činjenicu da ostatak postojeće koalicije neće dozvoliti da kadrovi SDP-a sa postojećih pozicija i stečenih funkcija dočekaju nove lokalne izbore. Naravno, ukoliko nas ne iznenade pa prije toga podnesu ostavke, a u što je gotovo nemoguće povjerovati kad je SDP u pitanje” – kaže se u zvaničnom saopštenju iz URA.
