Škatuleta je simbol je sjećanja na neka ne tako davna vremena kada je jedna fabrika za preradu ribe potpuno izmijenila lice malih Banjola. Fotografije iz 30-ih, 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća, golicaju maštu i svjedoče o ljudima i tvornici koju je 1929. osnovao Antonio Parodi, preobrativši Banjole u ribarsko mjesto. Životni standard raste a prate se i modni trendovi.
Svaka obitelj u fabrici ima bar jednoga člana. A kad je nakon velikoga rata na čelo pogona iz Komiže stigao šjor Benvenuti, društveni se život rascvjetao. Išlo se u kino, održavao se ples, djeca su se dolazila igrati, prisjeća se Vitomir Pap. Ondje su se pekli zanati.
tvornica ribe – foto HRT
Giovanni Šebelja svjedočio je zatvaranju tvornice 1989. godine. Ali radije govori o njenim najboljim vremenima. Prava pomama za radom u tvornici vladala je i među mladim djevojkama iz Banjola i okolice. Friško pristigle zvale su se papaline, prisjetila se danas 82-godišnja Meri. Sjeća se Meri i zaboravljene stare recepture, kad se friška očišćena srdela prvo sušila na suncu, a potom pržila.
tvornica ribe – foto HRT
Na mjestu starih baraka danas je hotel. Fabrika nije preživjela ali tajna riblje škatulete s povrćem jest.
– Trebate tri kila ribe, 60 deka kapule 2 deca ulja kilo kuhane mrkve kilo fažola 65 deka kisele paprike i toliko kiselih krastavaca, pola litre pirea od rajčice, pola deca masinovog ulja, papra soli po potrebi, žlica kapari, tri decilitra bijelog vina, kaže Vitomir Pap.
Produžite i vi život ovome receptu. Ali tajnu postupka morat ćete otkriti sami.
Nastavak radova na izgradnji kanalizacionog sistema u Starom gradu – Kotor, trebao bi početi narednih dana ako dozvole vremenski uslovi. Početni radovi na drugoj fazi planirani su blizini crkve Svete Ozane. Novim kanalizacionim sistemom bi trebalo da budu otklonjeni i problem miješanja atmosferskih i otpadnih voda što dovodi do izlivanja iz šahtova i pločnika zimi prilikom kiša i plime.
Ukupna vrijednost investicije izgradnje kanalizacionog sistema u Starom gradu je oko 700 hiljada eura.
Podsjetimo, prva faze izvođenja radova počela je na proljeće 2016. godine, a planirano je da kompletan Stari grad bude pokriven kanalizacionom infrastrukturom i spojen na sistem Kotor-Trašte koji otpadne vode odvodi na otvreno more 14 kilometara dugim cjevovodom.
Iz Direkcije za izgradnju i ueđenje Kotora očekuju da radovi na kojima je angažovana firma “Fidia”, a podizvođač je “Tehnoput“ budu završeni do početka turističke sezone.
Komunalna policija upozorava – ukloniti parkirana vozila
Kotor- foto Anton Gula Marković
Zbog izvođenja građevinskih radova na izgradnji kanalizacionog sistema u Starom gradu, vlasnici motornih vozila parkiranih na dijelu parkinga iza Osnovne škole „Njegoš” na Benovu, zatim mosta na Tabačini, kao i preko puta „Elektrodistribucije”, treba da uklone svoja vozila počevši od nedjelje, 20. januara, do daljnjeg, obavještavaju iz kotorske Komunalne policije.
Iz ove službe pozivaju na saradnju i kooperativnost kako bi se potrebni radovi obavili u skladu sa planiranom dinamikom, ali i upozoravaju da će nakon navedenog roka preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, te ukloniti vozila o trošku vlasnika i naplatiti kaznu u skladu sa zakonom.
Zbog jakog juga u Komarni je odgođeno za juče najavljeno postavljanje prvog stalnog pilota Pelješkog mosta. Valovi i vjetar otežavali su pozicioniranje i precizno postavljanje pilota dugog 126 metara.
Podsjetimo, na gradilište Pelješkog mosta stigao je brod koji je iz Kine dovezao 24 pilota koji će biti dio Pelješkog mosta. To su najduži piloti koji će nositi dva središnja stupa budućeg mosta.
Ploveća dizalica za zabijanje pilota usidrena je na mjestu najdužeg testnog pilota koji će se odrezati pri morskom dnu. A pravi piloti koji će vječno ostati kao dio Pelješkog mosta stigli su na gradilište.
– Razlika između njih i testnih pilota u tome što su ovi stalni piloti u jednom dijelu antikorozivno zaštićeni, to je dio koji će biti u moru neposredno dok onaj dio koji ulazi u mulj nije potrebno zaštićivati, i u njima su ugrađene vodilice za postavljanje katodne zaštite i zaštite od munje, objašnjava Jeroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.
Piloti su duljine od 126 do 128 metara i oni su najdulji koji će se ugraditi kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta.
Nakon toga slijedi izvlačenje mulja čija je naslaga na sredini Neretvanskog kanala oko 70 metara te ubacivanje armiranog betona u cijevi pilota. Isisavanje mulja zabrinulo je neke mještane Komarne koji se bave turizmom.
– Mislim da neće biti nikakvih problema ni za turizam ni za mjesto zato što će se mulj voziti iza Hvara i iskrcavati, kaže Ivo Jerković, predsjednik Mjesnog odbora Komarne.
Neki su u tom malom mjestu, zahvaljujući Kinezima, popunili svoje objekte tijekom cijele godine.
– Došli su tu da bi radili, tražili su privatni smještaj, ponudili su super cijene za ovo doba godine, rekao nam je Petar Šešelj iz Komarne.
I tako će biti u sljedeće dvije i pol godine koliko je predviđeno za dovršetak mosta. Radovi idu bez zastoja što potvrđuju još dva broda s pilotima koji su na putu za gradilište.
Strategijom održivosti crnogorskih plaža definisano je 12 tipova kupališta: hotelska, porodična, kupališta za aktivni odmor, za zabavu, romantična, gradska kupališta bez plažnog mobilijara, kupališta za pse, kupališta sa prirodnim ljekovitim faktorima i wellness sadržajima, izletnička, nudistička i kupališta namijenjena dječijem odmaralištu.
Direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić smatra da je na taj način ponuda na plažama približena tražnji tržišta.
Krajem prošle godine usvojen je Plan privremenih lokacija u zoni morskog dobra, koji će važiti pet godina. U svim opštinama je došlo do redukcije onih sadržaja koji nisu primjereni.
– Plan podrazumjeva 120 lokacija manje u odnosu na onaj koji je važio do kraja 2018. One lokacije koje po sadržaju i kvalitetu usluga nisu predviđene planom, biće uklonjene-kazao je Jelušić.
Prednost ovoga Plana, po riječima Jelušića, je što će na vizuelizaciju i materijalizaciju svakoga objekta koji se nalazi u Planu privremenih lokacija morskog dobra, gradski arhitekti davati saglasnost o izgledu objekta.
U pripremi su javni pozivi za zakup oko 1100 lokacija na primorju, uključujući i kupališta u svim primorskim opštinama, a u Morskom dobru očekuju da će za dva do tri mjeseca imati potpisane ugovore o zakupu.
Predrag Jelušić
Jedna od novina je da će visina ponuđene cijene zakupa odgovara bankarskoj garanciji, tj. da garancija pokriva iznos cijene koju je zakupac ponudio.
-Tražićemo i kvalitetnije činidbene i bankarske garancije za kompletno izvršavanje posla, jer je riječ o petogodišnjim ugovorima. Ove godine ćemo posebno vrijednovati reference svih korisnika morskog dobra koji budu pravovremeno dobili odobrenje za rad lokalne samouprave. U prethodnom periodu bilo je dosta slučajeva da su se odobrenja za rad dobijala u junu, julu, čak i u avgustu, a cilj nam je da 1. maja svi imaju ugovore. Zato i upućujem apel zakupcima da na vrijeme obezbjede odobrenja za rad kod nadležnih sekretarijata – poručio je Jelušić
„Crna Gora u ritmu Evrope“ je najveće dječije muzičko takmičenje u zemlji, namijenjeno djeci osnovnog i srednjoškolskog uzrasta, talentovanoj za pjevanje i ples. Tim povodom, u Herceg Novomće biti održana audicija 7. februara u 15 časova u Dvorani Park. Pozivamo svu zainteresovanu djecu da se prijave i pokazu svoje umijeće.
Kako navodi sekretarka za kulturu i obrazovanje u Opštini Herceg Novi Ana Zambelić Pištalo, koja je koordinatorka projekta, odabrana djeca imaće priliku da svoj talenat za pjevanje i ples, tokom šestomjesečnih priprema, unaprijede uz pomoć profesora produkcije programa “Crna Gora u ritmu Evrope”, kao i da se predstave na samom finalnom takmičenju koje će biti održano u maju/junu mjesecu 2019. godine, u Tivtu. Pobjednik će biti odabran kombinacijom glasova stručnog žirija i gledalaca putem SMS-a, a samo finale manifestacije biće emitovano u direktnom prenosu na televiziji sa nacionalnom frekvencijom. Iz tog razloga je potrebno da škole selektuju najtalentovaniju djecu za audiciju, kako bi od najboljih, produkcija programa “Crna Gora u ritmu Evrope” odabrala najbolje koji će braniti boje svoje opštine i jedne ambasade koja im bude dodijeljena od strane organizatora takmičenja.”
Prilikom prijave, potrebno je da djeca koja pjevaju navedu dvije ili više pjesama sa kojima će se predstaviti (preporuka je da djeca pripreme pjesme različitih žanrova), dok plesači sa sobom treba da prenosnoj memoriji (USB) ponesu muziku uz koju će igrati.
Spisak djece koja će pristupiti audiciji, sa naznakom da li pjevaju ili plešu, potrebno je dostaviti na email adresu kultura.lazarevic@hercegnovi.me najkasnije do 5. februara 2019.
Nastupima bendova iz 131 opštine Basilicate i evropskih muzičaraa u Materi službeno je započela svečana inauguracija talijanskog grada kao evropske prijestolnice kulture.
Proslavi povodom svečanog otvorenja muzičarima iz cijele talijanske regije pridružili su se i muzičari iz prijašnjih evropskih prijestolnica kulture. Ulice Matere ispunit će zvukovi više od dvije hiljade muzičara iz Italije, ali i Evrope, a očekuje svečani govor predsjednika Italije Sergia Mattarelle.
Matera je grad s 60 hiljada stanovnika na jugu Italije a poznata je po drevnim gradskim četvrtima koje čine nastambe u pećinama izdubljenim u vapnenačkoj stijeni na kojoj se nalazi grad. Upravo je život ljudi u tim četvrtima smatran nacionalnom sramotom pa su rimske vlasti 1952. godine naredile preseljenje 17 hiljada ljudi iz pećina.
Ranija sramota postala je nova prilika Matere nakon što su vlasti odlučile obnoviti pećine. Te četvrti, koje se nazivaju Sassi, time su ušle pod zaštitu UNESCO-a 1993. godine.
Preuzimanje titule evropske prijestolnice kulture prilika je Materi da postane još vidljivija, privuče više turista i preispita svoje razvojne planove. Očekuje se oko 800 hiljada noćenja u Materi ove godine.
“Ljudi će imati priliku diviti se ljepoti domova u pećinama, podzemnim crkvama, katedrali iz 13. stoljeća i nevjerojatnom krajobrazu“, istaknuo je evrozastupnik Piernicola Pedicini (EFDD), prenosi portal Evropskog parlamenta.
Krilatica Matere glasi “Otvori budućnost”. Raznolikost Matere predstavit će kroz pet glavnih tema: antičku budućnost, kontinuitet i raskol, refleksije i veze, utopije i distopije te korijene i puteve. Dva temeljna projekta su „I-DEA“ i “Škola otvorenog dizajna”.
Projektom “I-DEA” predstavljat će se kulturna, povijesna i antropološka povijest regije u kojoj će ključnu ulogu imati 76-godišnji talijanski fotograf Mario Cresci.
“Škola otvorenog dizajna” je laboratorij dizajna, eksperimentiranja i interdisciplinarnih inovacija koju će predvoditi dizajner Lukas Wegwerth.
Evropska prijestolnica kulture inicijativa je Evropske unije koju je pokrenula 1985. godine tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercouri. Cilj je istaknuti bogatstvo i raznolikost umjetničkoga razvoja europskih gradova, kao i zajedničke kulturne aspekte Europe kako bi se pridonijelo zbližavanju europskih naroda i njihovome boljem međusobnom razumijevanju.
Uz Materu, titulu evropske prijestolnice kulture za 2019. je 11. januara preuzeo bugarski Plovdiv.
Prijatelji i poznanici Zadranina Dina Žilića redovito će ga opisati kao čovjeka koji nikad ne miruje, onoga koji je uvijek u pokretu, koji stalno stiže s novim idejama, bilo poduzetničkima – a poduzetnik je već 30-ak godina – bilo hobističkima, kojima zabavlja i sebe i druge.
U ovu drugu vrstu Žilićevih ideja spada i ova najnovija: prvi je u Dalmaciji zasadio nasad od 400 stabala crnog hrasta, crnike, čiji je korijen već mikoriziran micelijima tartufa, rijetke, skupe, a u gastronomiji izuzetno cijenjene podzemne gljive.
Ovaj zadarski poduzetnik, naime, novi nasad smatra isključivo hobijem, jer kad bi od ovog rijetkog nasada čekao kakvu korist, profit, načekao bi se. Prve će tartufe iskopati možda tek za šest, sedam godina, a ozbiljnije količine, od oko pola kilograma do maksimalno kilogram, može očekivati tek nakon desete godine.
Žilić je nasad “tartufirane” crnike ili, kako on kaže, “zatrovane” (bilo bi ljepše reći nastanjene) tartufom podigao na naslijeđenoj njivi površine 2,5 hektara na području Brig, u mjestu Briševo u općini Poličnik, a u neposrednoj blizini Zadra.
– Kad je krenuo pokret sadnje smilja, i ja sam na toj njivi s izuzetno kvalitetnom i dubokom zemljom podigao nasad te kulture, ali se bogata zemlja pokazala kontraproduktivnom. Naime, osim smilja niknule su i valjda sve vrste korova, a nema drugog načina za borbu s njim od ručnog pročupavanja.
Na kraju, kad sam platio radnike koji bi počupali sav taj korov, bio sam na nekakvoj pozitivnoj nuli, ne računajući vlastiti rad. I tako sam odustao od smilja.
Ali nisam htio zasaditi maslinik ni vinograd, to ionako svi drugi rade, nego sam nakon nekoliko razgovora s prijateljem iz Istre, poznatim tartufarom Goranom Karlićem, koji je uz nasad lješnjaka podigao i šumu crnog hrasta u čijem je korijenu već bio micelij tartufa, odlučio podignuti baš takav nasad.
Foto Jure Mišković / HANZA MEDIA
Teškom traktorskom frezom pripremili smo zemlju, samljeli je u prah, nabavili sadnice, i sad smo, evo, ja i prijatelji posadili sadnice. A moja njiva po svemu zadovoljava uvjete koje zahtijeva ovakav nasad, od kojih je dobra vodopropusnost jedna od važnijih. Uzorke svoje zemlje nosio sam na analizu u jedan institut u Španjolskoj, gdje je utvrđeno da je savršena za uzgoj ove gljive.
Sadnice iz inostranstva
Žilić je sadnice crnike, opet uz pomoć prijatelja Karlića, nabavio u Španjolskoj i Francuskoj. Naime, u tim zemljama, pogotovo u Španjolskoj, već desetljećima podižu i održavaju plantaže tartufa. Nismo uspjeli doznati cijenu sadnice, ona sigurno nije mala, ali je Žilić drži poslovnom tajnom.
Ni sam ne zna tehnologiju “tartufiranja” korijena hrasta. Koliko zna, već se u žir iz kojeg će u posebnoj vrsti humusi niknuti sadnica – buduće stablo – ubacuje micelij tartufa.
– Da znam tu tehnologiju, vjerojatno bih sam proizvodio sadnice – smije se Dino.
U zemlji ispod stabala crnike za nekoliko godina trebao bi rasti i zimski i ljetni crni tartuf. Iskustva Istrana i Slavonaca koji su već podignuli slične nasade govore da je točno jamstvo proizvođača sadnica koje kaže da je uspjeh nasada siguran u 80 posto slučajeva.
Dosadašnja iskustva govore i to da su plantažno uzgojeni tartufi čak ukusniji i intenzivnijeg mirisa nego divlji, jer u određenom periodu kad im voda najviše treba mogu biti navodnjavani. Površina mu je zaglađenija, a kao i divlji, može izrasti do veličine jabuke.
– Ja sam u ovo krenuo iz čistog hobija i znatiželje, vidjet ćemo kako će sve na kraju ispasti, ali i ako ne bude tartufa ispod mojih crnika, bit će drva za ogrjev. I lijepa šuma.
Ali mislim da bi se država sa svojim zemljištem i poticajima mogla uključiti u ovakve projekte i omogućiti da površine na kojima je to moguće, mislim na opožarene površine, pošumimo baš ovom vrstom hrasta, koji je dio dalmatinske i mediteranske flore, pa i ovakvim sadnicama ispod kojih će rasti tartufi. Mislim da bi to bilo puno ispravnije nego ovo što sada činimo sa sadnjom alepskog bora – kaže Žilić.
Foto Jure Mišković / HANZA MEDIA
A onda turistički kompleks
Tartuf nije nepoznat u zadarskom kraju. Naime, prije nekoliko godina najprije je zadarski tartufar Ivica Matak, nakon nekoliko godina provedenih u Istri, gdje je skupio iskustva u traženju skupocjene gljive, pa i nabavio pse tartufare pasmine lagotto romagnolo, brendirao svoj “zadarski tartuf”.
I neki su drugi gljivari krenuli njegovim putem, a tartufi se danas pronalaze i po cijeloj Dalmaciji i Slavoniji, iako Istra, naravno, i dalje prednjači sa svojom turističko-gastronomskom tartufarskom pričom.
Baš je zbog toga značajan Žilićev projekt, koji će pokazati, doduše tek za koju godinu, može li i Dalmacija postati značajniji tartufarski doživljaj i plasirati se na tartufarsku kartu gastronomskog svijeta.
Žilić očito, bez obzira na hobističke motive podizanja svoje plantaže tartufa, računa da bi se to moglo dogoditi. Uskoro će početi s gradnjom malog turističkog kompleksa na istoj njivi na kojoj je posadio minijaturne sadnice crnike.
Kad dobije građevinsku dozvolu, tu će izgraditi vinski podrum s kušaonicom i gostinskim salonom, četiri čvrsta turistička bungalova te, naravno, bazen. Ako to priroda dopusti, njegov tartufarsko-turistički projekt mogao bi perfektno zaživjeti.
Ali ipak, ako se to dogodi, prve tartufe u kušaonici uživat će Žilićevi prijatelji, Zadrani, ali i Istrani, naravno među njima i Goran Karlić, koji ga je potaknuo na ovaj projekt. Naime, svaka sadnica ima svoga “vlasnika” te pločicu s imenom jednog od Žilićevih prijatelja koji su sudjelovali u sadnji.
“Vlasnikova” je obaveza da godišnje obiđe svoju sadnicu, njegov će biti i prvi tartuf kad za to dođe vrijeme, a kasnije će moći i kupovati tartufe izvađene “ispod” svoje crnike po proizvodnoj cijeni. Što i nije mali popust: kilogram crnih tartufa stoji oko 500 eura pa na više.
Ali kad to vrijeme dođe, stići će i nova reportaža sa Žilićeve, vjerujemo, uspješne plantaže crnike s tartufima.
Ronioci-Photo: Ronilački centar Neptun, Šilo / Facebook
Da se ronilački turizam ne odvija samo u proljeće, ljeto i ranu jesen, najbolji je primjer u Šilu na otoku Krku, gdje u Ronilačkom centru “Neptun” ronione ugošćuju i tokom zime.
Boris Jelenović postao je poznat kada je prije nekoliko godina organizovao doček Nove godine ispod mora u akvatoriju Podvelebitskog kanala i tada je počela priča o ronjenju i zimi, piše HRT Radio Rijeka.
Iako Šilo, koje se nalazi na području opštine Dobrinj, kao i sama općina nema hotelskih kapaciteta, u “Neptunu” su se organizirali pa su gostima ponudili smještaj u grijanim apartmanima, te uslugu hrane i pića, što je bitno jer gosti iz središnje Europe dolaze u zimi na produženi vikend, od četvrtka do nedjelje.
Priča iz Šila podržana je i od opštine Dobrinj, koja planira i neke zajedničke akcije sa “Neptunom” u predsezoni.
Tivćanin Draško Jelovac prvi je danas doplivao do časnog krsta u tradicionalnom Bogojavljenskom plivanju na Miholjskoj Prevlaci.
U plivanju je učestvovao do sada najveći broj učesnika – preko sedmadeset, među kojima je bilo i desetak djevojaka, a događaj je okupio veliki broj vjernika iz Tivta i Boke Kotorske.
„Osjećaj je neopisiv. Puno emocija, sreća, nešto fantastično što čovjek može doživjeti i osjetiti. Poslednjih 4-5 godina svake godine učestvujem u tim Bogojavljenskim plivanjima za časni krst. More je bilo prelijepo, sad je oko srca toplo. Ovo sam oduvijek želio da uradim za sebe i svoju porodicu i to sam ove godine uspio“ -rekao je Jelovac.
„Dobili smo pobjednika u ovom našem viteškom nadmetanju, ali svi vi koji učestvujete ste pobjednici. Svi koji su sa Gospodom su pobjednici“- istakao je iguman manastira Miholjska Prevlaka, arhimandrit Benedikt koji je prigodnim poklonima darivao Jelovca, ali i sve ostale učesnike ove manifestacije.
Konzorcijum koji čine češka kompanija Philibert i Vile Oliva DOO, biznismena Žarka Rakčevića ponudio je 10 miliona eura za kupovinu 56,4806 odsto akcijskog kapitala Instituta za fizikalnu medicinu rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević AD Igalo i investicioni program od 27.944.380 eura.
Ponuda ovog konzorcijuma, jedina dospjela na Tender, otvorena je juče na sjednici Tenderske komisije za privatizaciju održanoj u Ministarstvu ekonomije uz prisustvo predstavnika ponuđača.
Tenerska komisija će, u skladu sa zakonskom procedurom, ispitati formalnu ispravnost Ponude, nakon čega će, ukoliko se pokaže da je Ponuda formalno ispravna, ispitati da li ispunjava kvalifikacione, a potom i minimalne uslove Tendera i u roku od 15 dana od dana otvaranja ratzmotriti Ponudu sa aspekta kvaliteta.
Po okončanju sprovedenog Tendera Komisija će podnijeti Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte na usvajanje Izvještaj o rezultatima Tendera.
